Materijali 1

Vježba 4

STABILNI DIJAGRAM SLIJEVANJA ŽELJEZA I

UGLJIKA (Fe-C)
Najčešća podjela metala i njihovih legura je na legure željeza (gvožda) i neželjezne metale. Ovo
je logična podjela jer je godišnja proizvodnja gvožđa skoro deset puta veća od proizvodnje svih
drugih tehničkih metala. Pod nazivom gvožđa podrazumijevaju se sve slitine željeza i ugljika,
uz dodatke ostalih elemenata. Različite vrste gvožđa međusobno se razlikuju po fazama koje
imaju na sobnoj temperaturi stoga je bitno definirati građu, svojstva te postanak tih faza.
Najjednostavniji put je analiza dijagrama slijevanja željeza i ugljika.
Atomi ugljika su znatno manjih dimenzija od atoma željeza te stvaraju uključinske mješance sa
željezom. Već male količine ugljika bitno mijenjaju svojstva gvožđa. Praktičnu važnost imaju
gvožđa uglavnom ispod 4% C, stoga se dijagrami slijevanja obično ne razmatraju dalje od 6%
C. Na slici 4.1. nalazi se dijagram koji prikazuje promjene pri vrlo sporom hlađenju, tako
sporom, da se sporijim hlađenjem ne bi dobile nikakve druge promjene. Ovako je dobiveno
potpuno ravnotežno stanje, a ovaj dijagram se naziva stabilnim dijagramom slijevanja.

Slika 4.1. Stabilni dijagram slijevanja

Vježba br. 4 – Stabilni dijagram slijevanja željeza i ugljika (Fe-C) 1

 Materijali 1

Ovo je dijagram djelomične rastvorivosti ugljika u željezu u krutnini te potpune nerastvorivosti

željeza u ugljiku. Na temperaturama iznad 1400 °C te koncentracijama ispod 0.2% C nalazi se
peritektički dio koji nema veliku praktičnu važnost te se zbog toga obično ne proučava.
Eutektička koncentracija na ovom dijagramu nalazi se na 4.26% C. Skrućivanje eutektičke
slitine započinje na temperaturi od 1152 °C što je znatno niže od temperature tališta čistog
željeza (1539 °C). Sirovo gvožđe se dobiva u visokim pećima s koncentracijom ugljika oko
eutektičke, što olakšava taljenje.
Kako bi se razjasnio nastanak faza u ovom dijagramu odabrati će se određene koncentracije iz
karakterističnih područja te pratiti promjene koje nastaju pri hlađenju. Početi će se sa
koncentracijom a. Očito je da je ovdje najutjecajnija komponenta željeza te će na likvidus liniji
početi nastanak mješanca s γ rešetkom željeza i uključenim atomima ugljika. To je plošno
centrirana kubna rešetka s uključenim atomima ugljika (γ'). Ova faza se naziva austenit (prema
metalurgu Austinu). Na solidus liniji završava skrućivanje nastajanjem homogenog područja
austenita tj. područja gdje željezo potpuno rastvara ugljik i to najviše 2.01% na eutektičkoj
temperaturi.
Ako se prati skrućivanje koncentracije b, ono opet počinje nastankom austenita. Kada se dođe
na eutektičku temperaturu, u prvom trenutku se tu nalazi austenit koncentracije 2.01% C i talina
eutektičke koncentracije 4.26% C. Skrućivanjem koncentracije c u nadeutektičkom području
nastaju kristali ugljika koncentracije 100% C. Ova novonastala faza od čistog ugljika naziva se
grafit. U prvom trenutku na eutektičkoj temperaturi postoji grafit koncentracije 100% C te talina
eutektičke koncentracije. Ugljik ne rastvara željezo ni u najmanjoj mjeri te se uvijek izlučuje
kao čista komponenta. Grafit daljnim hlađenjem, osim smanjenja parametra, nema nikakve
bitne promjene rešetke.
Skrućivanjem slitine eutektičke koncentracije (4.26% C) direktno iz taline nastaje eutektikum
tj. smjesa sitnih eutektičkih kristala austenita i eutektičkih kristala grafita (γe +ge). Ako se
nastavi pratiti koncentracija a, nastavkom hlađenja austenita smanjuje se parametar rešetke te
višak ugljika izlazi iz rešetke i stvara kristale grafita. Ovaj grafit se razlikuje od primarnog
prema trenutku nastanka pa će se nazvati sekundarnim grafitom (g'').
Pri hlađenju slitine koncentracije d iz područja homogenog austenita neće doći do modifikacije
γ rešetke u α rešetku pri temperaturi od 910 °C kao kod čistog željeza jer pretvorbu otežavaju
uključeni atomi ugljika. Ova pretvorba će uvijek početi na liniji označenoj s A3 a završiti
najkasnije na temperaturi A1 (738 °C). Kada se pretvorba u α rešetku izvrši, nastaje faza koja
se naziva ferit. To je prostorno centrirana kubna rešetka s neznatnom količinom ugljika jer su
praznine u ovoj takve da u njih ne mogu ući atomi ugljika u većem iznosu (maksimalno 0.023%
na A1). Daljnim hlađenjem α mješanac željeza smanjuje parametar a time i ono malo ugljika
što je bilo na A1 temperaturi. Višak ugljika se izlučuje u obliku tercijarnog grafita (g''').
Koncentracija od 0.68% C naziva se eutektoidna koncentracija. Slično kao što se eutektička
talina raspadala u eutektikum, raspadati će se eutektoidna krutnina u eutektoid na A1
temperaturi. Eutektoid sačinjavaju sitni kristali onih faza koje su se prethodno izlučivale u
podeutektoidnom i nadeutektoidnom području iz γ mješanca tj. ferit i grafit (αid+gid). Tako će
u području od 0.023% do 0.68% C na temperaturi A1 u drugom trenutku biti α' +(αid+gid), a u
području od 0.68% do 2.01% C biti će g''+(αid+gid).
Ako se nastavi pratiti hlađenje slitine b, na temperaturi (1152 °C) nastaje eutektikum koji se
izlučuje iz taline te austenit koji je počeo nastajati još na likvidus liniji. Uz ovo će se ispod 1152
°C pojaviti i sekundarni grafit koji se hlađenjem izlučuje iz austenita. Na eutektoidnoj
temperaturi već nastali grafiti ne modificiraju. Samo iz austenita eutektoidnim raspadom nastaje
eutektoid (αid+gid). Eutektoid sadrži ferit iz kojeg se hlađenjem ispod A1 temperature izlučuje
ugljik te tvori tercijarni grafit.
Hlađenjem koncentracije c isto tako na eutektičkoj temperaturi iz taline nastaje eutektikum.

Vježba br. 4 – Stabilni dijagram slijevanja željeza i ugljika (Fe-C) 2

 Materijali 1

Grafit koji je počeo nastajati na likvidus liniji se ne mijenja te se iz austenita ispod 1152 °C
izlučuje sekundarni grafit. Na eutektoidnoj temperaturi iz austenita nastaje eutektoid. On opet
sadrži ferit iz kojeg se hlađenjem izlučuje ugljik te tvori tercijarni grafit.
Faze u krutnini stabilnog dijagrama slijevanja su:
- austenit;
o Uključinski mješanac željeza i ugljika sa γ rešetkom željeza. Najviše ugljika
može sadržati na eutektičkoj temperaturi i to 2.01% C. Ugljik se uključuje u
slobodne prostore koji se nalaze na središtu bridova. Austenit je nemagnetičan i
loš vodič topline. Ne postoji na sobnoj temperaturi (moguće postići dodavanjem
drugih elemenata).
- ferit;
o Na nižim temperaturama γ rešetka modificira u α. To je prostorno centrirana
kubna rešetka koja ima jako malo ugljika te se zbog toga često smatra rešetkom
čistog željeza. Najviše ugljika može sadržavati na eutektoidnoj temperaturi i to
0.023 %. Kristal ferita je donekle otporan i prilično rastezljiv. Njegova čvrstoća
iznosi oko 250 MPa a rastezljivost oko 50%. Feromagnetičan je ispod 768 °C.
- grafit;
o Kristal čistog ugljika koji kristalizira heksagonskom rešetkom. Velika
udaljenost baza rešetke daje slabu vezu među njima, pa se one lako odvajaju
jedna od druge te je zbog ovoga grafit lako razmaziv. Ima neznatnu tvrdoću i
čvrstoću pa se grafitne uključine smatraju šupljinama te presjek koji zauzimaju
ne računa se kao nosivi.

ZADATAK:

Skicirati stabilni dijagram slijevanja željeza i ugljika te u njemu označiti faze, temperature i
koncentracije. Za koncentraciju ___% nacrtati krivulju hlađenja. Na karakterističnim točkama
krivulje odredite faze, njihove koncentracije, količinske omjere, količinske udjele te
metalografske slike nastalih faza.

Odgovorite na slijedeća pitanja:

1. Zašto se ovaj dijagram slijevanja naziva „stabilnim“?

2. Što bi se desilo s karakterističnim temperaturama a što s karakterističnim
koncentracijama na dijagramu u slučaju nešto bržeg hlađenja?
3. Zašto je homogeno područje austenita na dijagramu slijevanja veće od homogenog
područja ferita?
4. Nabrojite i opišite sve faze koje se pojavljuju na dijagramu.

REFERENCE
[1] Romeo Deželić, Materijali 1, Sveučilište u Splitu, FESB, 2005.
[2] Boris Anzulović, Igor Duplančić, Ljubomir Jurić, Nikša Krnić, Vojko Majce, Nedjeljko
Mišina, Dražen Živković, Praktikum za vježbe iz predmeta Materijali 1, Sveučilište u Splitu,
FESB, 1992.

Vježba br. 4 – Stabilni dijagram slijevanja željeza i ugljika (Fe-C) 3