Professional Documents
Culture Documents
Prometna Tehnika PDF
Prometna Tehnika PDF
SADRŽAJ Stranice
1. Aktivni čimbenici sigurnosti – su ona tehnička rješenja kod vozila koja imaju zadaću da broj
prometnih nezgoda svedu na najmanji mogući broj, tj. da smanje mogućnost nastanka
prometne nezgode
2. Pasivni čimbenici – uključuju ona tehnička rješenja koja imaju zadaću da pri prometnoj
nezgodi ublaže njene posljedice
KAROSERIJA VOZILA
VRATA
- moraju izdržati sve vrste udarnih opterećenja, umanjiti savijanje karoserije a moraju imati
sigurnosni sustav blokiranja koji spriječava otvaranje u trenutku udara
- vrata mogu biti i klizno-pomična što je sigurnije kod direktnog bočnog sudara i prevrtanju
vozila
- prednje vjetrobransko staklo uzrokuje gotovo 90% svih povreda glave i lica
- vjetrobransko staklo ne smije:
- izazvati ozljede od posjekotina
- oštetiti oko
- mora štititi od vanjski stranih tijela
- mora ostati providno nakon naglog loma
- koriste se dvije vrste stakla i to od slojevitog stakla i od kaljenog stakla
POLOŽAJ MOTORA
- spremnik goriva mora biti dovoljno čvrst sa pregradnim zidovima, pogodnog oblika, mora
biti odvojen od putničkog dijela vatrootpornim pregradama
- poklopac spremnika mora imati sigurnosni ventil koji ispušta zrak i snižava unutrašnji tlak
koji nastaje pri sudaru
- spremnik za gorivo mora biti s desne strane vozila i to što dalje od pogonskih izvora
- rezervni kotač najsigurnije je smješten ako se postavi s prednje desne strane, preporuča se
smještaj naprijed jer pri sudaru guma prima dio sudarne energije
- akumulator ne smije biti u istom prostornom dijelu sa spremnikom goriva niti u istom
prostornom dijelu s putnicima, jer je ambalaža akumulatora lomljiva a sadržaj samozapaljiv
ODBOJNICI
- sigurnost putnika u automobilu kod sudara osiguravaju: zračni jastuk, sigurnosni pojasevi i
nasloni za glavu
- zračni jastuk se od trenutka sudara s pomoću senzora u roku od 30 do 50 milisekundi puni
plinom, najčešće dušikom
- zračni jastuk se postavlja izmeñu kotača upravljača i vozača tako da dočekuje tijelo vozača
- nakon sudara u kojem je zračni jastuk bio otvoren, kotač upravljača sa zračnim jastukom i
elektronski sustav moraju biti zamijenjeni
- da bi se tijelo pri sudaru zadržalo u sjedalu i spriječilo izlijetanje iz vozila služe sigurnosni
pojasevi
- sigurnosni pojas sprečava udar glavom u vjetrobransko staklo i prsnog koša u kotač
upravljača ili ploču sa instrumentima
- postoji nekoliko tipova sigurnosnih pojaseva i to:
- potrbušni pojas
- dijagonalni pojas
- kombinirani, dijagonalni i potrbušni pojas
- prekrižni pojas
- minimalna širina remena ograničena je na 46 mm, odnosno 43 mm na dijelu koji prelazi
preko ramena korisnika
- remen se mora u izvjesnoj mjeri istezati
- poslije čelnog sudara pri velikoj brzini pojas mora biti zamijenjen novim
- sadašnja kvaliteta sigurnosnih pojaseva je takva da može zaštititi putnika od čelnog sudara
pri brzini od 80 km/h
- sigurnosni nasloni za glavu sprečavaju teške povrede vrata i kralježnice pri naletu drugog
vozila u zadnji dio promatranog vozila
- u trenutku sudara dolazi do zabacivanja glave unazad tako da se djelovanje sile inercije
prenosi na potiljak što je gotovo bezopasno
- sigurnosni naslon za glavu treba ispunjavati sljedeće uvjete:
- mora izdržati silu od 1000 N
- treba priljegati uz potiljak
- mora biti lako podnošljiv kako bi ublažio silu a i djelovanje na potiljak
- naslon sjedala, a i naslon za glavu ne smiju biti prejako obloženi
- vozaču i putnicima ne smije smanjivati vidljivost iz vozila
b) spojka
c) papučica gasa
d) nožna kočnica
e) mjenjač brzine
f) specifične komande
g) ručna kočnica
PNEUMATICI
KOČNICE
- kod čelnih sudara najteže povrede nastaju zbog utjecaja sile inercije pa vozač udara grudnim
košem u kotač upravljača, a glavom u vjetrobransko staklo
- zbog tih saznanja konstruktori su izradili sigurnosne upravljače koji u slučaju sudara
amortiziraju udarac grudnog koša
- glavni nosač upravljača je teleskopski, pa se apsorbiranje energije ostvaruje otporom trenja i
plastičnim deformacijama cijevi
KONSTRUKCIJA SJEDALA
VIDLJIVOST IZ VOZILA
- mrtvi kutovi postoje u svakom vozilu, a veličina kuta ovisi o veličini neostakljenih površina
- kada su stakla orošena ili prljava mrtvi kutovi su veći
- novi tipovi automobila imaju brisače na zadnjem staklu i farovima
- najveći broj informacija preko osjeta vida dolazi od predmeta koji nisu svjetlosni izvori, pa
intenzitet osvjetljavanja tih objekata zavisi od intenziteta svjetlosnog izvora i smjera
osvjetljavanja izvora koji ih osvjetljava
- da bi se postigla bolja vidljivost ispred vozila i smanjilo zasljepljivanje vozača pri
mimoilaženju primjenjuje se dvojno osvjetljavanje
- ako zadnja poziciona svjetla ne signaliziraju prisustvo i položaj vozila na cesti dogañaju se
nalijetanja i udaranja vozila sa zadnje strane
- odstojanje kod kojeg opažamo zadnje svjetlo ovisi o brzini vozila, a za opažanje vozila
uvijek je potrebno da razmak bude veći od minimalnog razmaka, jer vrijeme reagiranja
vozača i kočenje vozila su promjenljivi parametri
- na nepreglednim dijelovima ceste, prilikom pretjecanja i u kritičnim situacijama, sirenom
vozila se signalizira nazočnost i namjera vozača
- znak sirene mora se brzo i lako razlikovati od buke motora ili od buke sredine, stoga je
najbolje da zvučni signal mijenja visinu zvuka ili svira sa prekidima
- pošto se upravljanje vozilom obavlja pomoću ručnih i nožnih komandi potrebno je da njihove
dimenzije, oblik položaj i raspored odgovaraju fizičkim karakteristikama i sposobnostima
vozača
- komande pomoću kojih vozač upravlja vozilom su:
- upravljač
- spojka
- papučica za gas
- nožna kočnica
- mjenjač brzine
- specifične komande
- upravljačem se mora lako i uspješno rukovati pa njegov položaj, dimenzije i snaga za
pokretanje moraju biti u optimalnim granicama
- položaj upravljača odreñuje se u odnosu na sjedalo, a optimalan nagib je 50 do 60o
- raspored papučica spojke, nožne kočnice i gasa je standardiziran
- poluga mjenjača brzine može biti smještena na:
- stupu ispod kotača upravljača
- podu u vozačkom prostoru s desne strane od vozačeva sjedala
- smješta se na udaljenost do 18 cm od sjedala vozača
- magla – jedan je od najčešćih uzroka koji izazivaju prometne nezgode i to zbog smanjene
vidljivosti
- vidljivost ovisi o gustoći magle, zamagljivanju i orošavanju vjetrobranskog stakla te o
difuznoj refleksiji svjetlosnih zraka vlastitog vozila i vozila koja dolaze u susret
- vjetar – nepredvidljiv po pravcu i po intenzitetu; mijenja već postojeće sile koje djeluju na
vozilo u vožnji
- sunce – produžava uočavanje i prepoznavanje prepreka na cesti, povećava umor vozača pa se
produžava vrijeme reagiranja
- atmosferski tlak – čovjek se različito ponaša kod promjene atmosferskog tlaka (bura ili jugo)
- nepovoljne vremenske prilike utječu negativno na vrijeme reagiranja,
smanjenje radnog učinka i slabljenje koncentracije
- visoke temperature utječu na: povećanje minutnog volumena srca, veće
frekvencije pulsa i pada krvnog tlaka
- otpori kotrljanja – sila otpora kotrljanja javlja se pri kotrljanju kotača po podlozi i
predstavlja zbroj sila koje savladavaju: unutarnje otpore trenja u materijalu gume,
deformaciji podloge, trenje površine guma o podlogu, trenje u ležajima kotača
- kotrljanje elastičnog kotača po apsolutno tvrdoj podlozi
- kotrljanje apsolutno tvrdog kotača po cesti čiji habajući sloj je mekan
- kotrljanje elastičnog kotača po cesti čiji je trošeći sloj mekan
- veličina otpora kotrljanja upravo je proporcionalna sili težine vozila i koeficijentu otpora
kotrljanja
- veličina koeficijenta otpora kotrljanja ovisna je od:
- unutarnjeg trenja u materijalu pneumatika
- izvedbi i stanju pneumatika
- tlaku zraka u pneumatiku
- valovitoj deformaciji gazećeg sloja pneumatika
- titranju kotača
- izvedbi i stanju kolnika
- otpor ubzanja – da bi se vozilo pokrenulo s mjesta ili povećalo brzinu kojom se ono giba
potrebno je djelovanje sile kojom vozilo dobije ubrzanje. Ubrzanju se suprotstavlja inercija
ili tromost vozila koja predstavlja otpor ubrzanja
- otpor ubrzanja sastoji se iz dvije vrste otpora:
- otpor mase vozila koju treba ubrzati translatorno
- otpor mase rotirajućih dijelova vozila koje treba ubrzati rotaciono ( masa
zamašnjaka i masa kotača )
- otpor zraka – zrak je mješavina plinova koja ima svoju masu, a prolaziti kroz zračnu masu
znači da ju treba razmicati silom
- potisnuti zrak skreće i sabijen odlazi uz karoseriju vozila, stvarajući pri tome dodatna trenja s
karoserijom, da bi se na kraju vozila zrak vraćao u napušteni prostor u kome vlada podtlak
- veličina otpora zraka je funkcija:
- brzine vozila i gustoće zraka
- čeone površine vozila
- oblika vozila koji se izražava koeficijentom aerodinamičnosti
STABILNOST VOZILA
2
Fg .v
FC =
g.R
- ponašanje vozila u konveksnom i konkavnom zavoju – zaobljenje nivelete ceste može biti
konveksno i konkavno. U oba slučaja na ovom zaobljenju djeluje centrifugalna sila, koja kod
konveksnog zaobljenja rasterećuje vozilo i time uzrokuje nesigurno upravljanje, dok kod
konkavnog zaobljenja izaziva dodatno opterećenje pneumatika, gibnjeva i cijele konstrukcije.
- mehanizam za kočenje ima zadaću da kočenjem pretvori kinetičku energiju vozila u gibanju
u toplinsku energiju, uslijed trenja kočionih obloga ili uslijed klizanja zakočenih kotača na
cesti
- pri kočenju na vozilo djeluju sljedeće sile:
- sila inercije
- sila otpora kotrljanja
- sila otpora zraka
- sila otpora penjanja
- sila kočenja
- sila otpora zraka i sila otpora kotrljanja pomažu sili kočenja u pravcu smanjivanja kinetičke
energije pri kočenju, dok otpor uspona pomaže kočenju samo kod gibanja vozila uz nagib ( +
), dok kod gibanja niz nagib ( - ) ustvari povećava silu inercije
- zaustavni put što ga prijeñe vozilo od trenutka mogućnosti uočavanja opasnosti ili prepreke
na cesti do potpunog zaustavljanja vozila, sastoji se iz dva dijela: puta reagiranja i puta
kočenja
- put reagiranja je put što ga vozilo prijeñe od trenutka kada je prepreka postala vidljiva
vozaču, tj. s početkom opažanja pa do trenutka kada nasloni nogu na papučicu radne kočnice
- dužina puta reagiranja zavisna je od dva čimbenika: vremena reagiranja vozača i brzine
gibanja vozila
- vrijeme reagiranja vozača je zbroj sljedećih vremena:
- psihičke reakcije vozača
- vrijeme fizičke reakcije vozača
- vrijeme reakcije mehanizma za kočenje
- put kočenja je put koji vozilo prijeñe od trenutka početka djelovanja kočnica do potpunog
zaustavljanja vozila
- dužina puta kočenja zavisna je od dva čimbenika:
- brzine gibanja vozila
- vrste i stanja kolničkog zastora po kojem se vozilo kreće
- put kočenja naročito je produžen ako se stvore uvjeti za tzv. “klizanje na vodi”
TEHNIKA VOŽNJE
- razmak izmeñu vozila u koloni – pri vožnji u koloni, na sigurnost prometa utječe meñusobno
odstojanje vozila, odnosno udaljenost izmeñu njih
- sigurnosni razmak u koloni podrazumijeva onu dužinu koja osigurava zaustavljanje vozila
bez nalijetanja na vozilo ispred
- dužina sigurnosnog razmak izmeñu vozila funkcija je dvaju čimbenika:
- brzine vožnje
- trajanja reagiranja vozača
- mimoilaženje vozila – je prolaženje pored vozila koje se kreće suprotnog smjera
- obilaženje vozila – je prolaženje pored vozila koje je zaustavljeno ili parkirano, te pored
objekata koji se nalaze na prometnoj traci kojom se vozilo kreće
- pretjecanje vozila – je prolaz pokraj vozila koje se manjom brzinom giba u istom smjeru, a
jedna je od najopasnijih radnji koje se obavljaju u prometu na cestama, jer se izvodi s
povećanom brzinom gibanja, pa vozilo ima veliku kinetičku energiju, a prilikom pretjecanja
dolazi do prelaska vozila na prometni trak namijenjen za gibanje vozila iz suprotnog smjera i
postoji velika opasnost od direktnog sudara
- jedan od uvjeta sigurnog pretjecanja, uz potrebne dužine preglednosti je i razlika izmeñu
brzine vozila koje se pretječe i brzine vozila koje ga pretječe
- smatra se da je donja granica potrebne razlike brzina 20 km/h
- pretjecanje se može promatrati u tri slučaja:
- pretjecanje konstantnom brzinom
- pretjecanje s konstantnim ubrzanjem i usporenjem
- pretjecanje s konstantnim ubrzanjem i usporenjem i ograničenom maksimalnom
brzinom
Pitanja za ponavljanje