UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI

CETINJE

SEMINARSKI RAD IZ INTERMEDIJA

SLOBODA

Profesor: mr Marko Markovic Student: Jelica Joksovic

Broj indeksa:8\18

Cetinje, jun, 2020

 Sloboda

Sloboda se izrazava slobodom govora, izbora, slobodom misli i kretanja, a kada nam je to
uskraceno – tek onda mozemo da shvatimo koliko nam je upravo sloboda dragocjena.

Nije sloboda ako smo robovi nekog svog neostvarenog sna, neke nejasne vizije, neuzvracene
ljubavi. Radost koju osjecamo u dusi kad uzivamo u bilo cemu sto radimo je istinski primjer
slobode. Slobodan je onaj ko odlucno radi ono za cim mu dusa zudi a da time ne narusava
neciju slobodu. Nije slobodan onaj koji bez ideje sjedi u svom cosku i ne zna ni kuda ni kako.
Nije slobodan ni onaj ko konstantno luta dok svakodnevno pazljivo redefinise svoje ciljeve i
svrhu. Sloboda je uvijek u smislu, u nastojanju prema necemu zbog nekog ili zbog sebe.Nije
sloboda slobodu naci, sloboda je slobodu osjetiti i uzivati u tome !

Ptice su oduvijek bile simbol slobode. Jesmo li ikad vidjeli neku pticu da zgubidani, da leti jer
joj je dosadno pa ne zna sta bi od sebe ? Svaki, pa i najkraci let ptice ima neku korisnu svrhu.
Ptica neumorno trazi hranu, cuva svoje mlade, stalno budno pazi na svaku potencijalnu
opasnost. Iako svaki njen pokret ima neki cilj opet se da primjetiti kako ptice iznimno vjesto
manevrisu i naoko uzivaju u svom letu, bas kao da se igraju. Ta nas malena bica ocito mogu
poduciti kako se osjeca jedno istinski slobodno bice.

“Drzim da sloboda stvaralastva ne moze i ne smije biti veca od svih drugih koje solidarno
odredjuju opsti pojam gradjanskih sloboda u nasem vijeku i nasoj civilizaciji.Drugim rijecima,
covjek kao pisac ne smije imati vecu, mada moze imati drugaciju, slobodu od one koju ima kao
pripadnik jedne zajednice.Ako je ima, onda je to privilegovana sloboda i prvi stadijum njenog
gubljenja.Umjetnicku slobodu smatram neotudjivim djelom gradjanskih sloboda, a gradjanske
slobode osnovnim uslovom za umjetnicku.” B.Pekic

Kada govorimo o drustvenim okolnostima,mogli bismo pretpostaviti da je danasnji “slobodni

umjetnik” zapravo mnogo slobodniji nego sto je to bio slucaj. Neadekvatne, prije svega
politicke okolnosti bile su snazno motivisuce u raznim oblastima umjetnosti.Generalno, prateci
tok istorije, mozemo utvrditi kako se i sama umjetnost oblikovala kroz aktuelne drustvene
okolnosti, te kako je i sama cesto bila odgovor na neadekvatnu drustvenu situaciju.

Umjetnici dade, nadrealizma i konstruktivizma bivali su u direktnim okrsajima sa dotadasnjim

drustveno diktiranim konceptom prihvatljive umjetnosti.Kasnije u umjetnosti se razvija
Bauhaus, fluksus, konceptualna umjetnost i druge.Bas kroz pomenute umjetnicke pokrete
“slika” slobodnog umjetnika snazno dolazi do izrazaja, preplicuci se sa njegovim unutrasnjim
potrebama ono sto se smije ili ono sto je drustveno pozeljno i tome slicno.
Slobodno stvarati ne znaci samo stvarati u zemlji u kojoj mozemo kroz umjetnost iznijeti kritiku
drustva. Slobodno stvarati prije svega bi trebalo da znaci moci se odvojiti od sopstvenih
moralnih i estetskih nacela, prateci stvaralacki impuls u svojoj unutrasnjosti, gdje ruka prati
diktat nekog viseg uma, a ne razuma koji ogranicava i dovodi upravo do
samocenzurisanja.Umjetnici koje danas nazivamo slobodnim i slobodoumnim bili su osudjivani
od strane okoline i porodice a cesto su se oslonjali na Frojdove teorije i duboko vjerovali u
covjekove dvije prirode svjesnu-budnu i podsvjesnu potisnutu zakonima zajednice.

Dosta umjetnika je bilo osudjivano i njihova djela bila su zabranjena duze vrijeme kao
Selindzerov “Lovac u zitu”, nezaobilazno djelo rane mladosti.Filmove Dusana Makavejeva su
kriticari zabranjivali, nazivajuci njegovo suprostavljanje seksualnoj represiji eksplicitnim.Slicna
situacija desila se i Zelimiru Zilniku kome se danas divimo jer je fantastican zbog prikaza “crnog
talasa” u filmu. Da li je slobodan umjetnik iz cije unutrasnjosti ispliva “Srpski film”? Ako je
umjetnost jedan od nacina da docaramo ono sto u nama postoji,mogli bismo tvrditi da sve
navedeno jeste umjetnost , jos i slobodna.

Kategorija slobode jedna je od najpipavijih vrijednosti kategorija, samim tim umjetnost koja
se krece u granicama slobode biva jos pipljivija-te se ono sto Momo Kpor kaze cini upravo
adekvatnim odgovorom na temu slobode.“Covjek uzima onoliko slobode koliki mu je kapacitet
pluca. Niko vam nece doci i kazati : “Hajde sad, budite malo slobodniji,recite ovo ili ono,
napisite nesto malo slobodnije..” Slobode, dakle, uzimate onoliko koliko vam treba i placate
cijenu za koju ste spremni.”