JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola

Nikšić

Stručni rad

Predmet: Tehnika prodaje

Tema: Unutrašnji izgled prodavnice

Mentor: Učenica:
Radoslav Bulajić, prof. Verica Perišić IV8
Nikšić, maj 2016.
Sadržaj

Uvod 1

1. Prostorije prodavnice 2

1.1 Prodajni prostor

2

1.2 Pomoćne prostorije

3

2. Namještaj 5

3. Instrumenti za mjerenje robe 9

4. Alat i pribor 11

5. Tehnički uređaji 11

5.1 Uređaji za osvjetljenje

11

5.3 Uređaji za zagrijavanje prostorija prodavnice

12

5.3 Uređaji za hlađenje robe

12

5.4 Uređaji za provjetravanje prostorija prodavnice

13

5.5 Uređaji za ozvučavanje

14

5.6 Alarmni uređaji

14

5.7 Uređaji za unutrašnji transport

14

5.8 Protivpožarni uređaji

15

5.9 Sanitarni uređaji

15
Literatura 16

1
Uvod
Prodavnica je na poseban način uređena prostorija u kojoj se izlaže, prikazuje i prodaje
roba. Osnovna namjena prodavnice je prodaja robe kupcima u prodajnom prostoru. U
kojoj će se mjeri uspješno prodavati zavisi od prodajnog prostora same prodavnice i od
njenih pomoćnih prostorija. Unutrašnji izgled prodavnice treba da ostavi prijatan utisak na
potošača, kako bi privukao što veći broj potrošača.

U unutrašnji izgled spadaju prodajni prostor koji obuhvata prostor za namještaj i robu,
prostor za prodavce i kupce. Pomoćne prostorije su priručno skladište, kancelarija
poslovođe i sanitarne prostorije. Prostorije prodavnice treba da su čiste, suve, redovno
provjetrovane, snabdjevene potrebnim tehničkim uređajima, alatima, instrumentima za
mjerenje robe i namještajem. U namještaj prodajnog prostora spadaju police, tezge, razne
vitrine, ormari, blagajnički stolovi, gondole, “pečurke” i ostali namještaj koji se nalazi u
prodajnom prostoru prodavnice. Postoje različiti alati kako za pakovanje, tako i ra
raspakivanje robe, kao što su kliješta, makaze, nož i drugi pribor. Instrumenti za mjerenje
robe se vrši pomoću raznih vaga, od najsavrenijih automatskih do kantara. Prodajni
prostor prodavnice treba da bude snbdjeven različitim tehničkim uređajima, kao što su
alarmni uređaji, protivpođarni uređaji, uređaji za ozvučenje prodavnice, uređaji za
provjetravanje prodajnog prostora, uređaji za hlađenje robe, za zagrijavanje prodajnog
prostora, uređaji za osvjetljenje prodajnog prostora i ostali tehnički uređaji koji
obezbjeđuju sigurnost prodavnice i njenog prodajnog prostora.

2
1. Prostorije prodavnice
Kao što smo naveli u uvodu cjelokupan prodajni prostor prodavnice može se podijeliti na
prodajni prostor i pomoćne prostorije.

1.1 Prodajni prostor

U prodajnom dijelu prodavnice izložena je roba koja je namijenjena za prodaju
potrošačima. Prodajni prostor u klasičnim prodavnicama dijeli se na: prostor za namještaj
i robu, prostor za prodavce i kupce.

Prostor za namještaj i robu određen je u onom dijelu prodajnog prostora koji se nalazi
pored zidova kako bi njegov veći središnji dio ostao slobodan za kupce. U prostoru do
zida postavljaju se police i roba. Ovaj prostor koji je ispunjen namještajem zauzima oko
30% od ukupne površine prodajnog prostora. Postavljanje i razmještaj namještaja sa
izloženom robom treba da omogućavaju potrošačima u prodajnom prostoru potpun uvid,
pregled i vidljivost robe.

Prostor za prodavce, u velikom broju klasičnih prodavnica, nalazi se između polica i

tezgi. U nekim klasičnim prodavnicama prostor za prodavce poklapa se sa prostorom za
kupce. Takav je slučaj u prodavnicama namještaja, automobila i sl.

Prostor za kupce nalazi se u središnjem dijelu prodajnog prostora i iznosi oko 60% od
ukupne površine prodajnog prostora. Relativno veliki prodajni prostor za kretanje kupca
je opravdan. U klasičnim prodavnicama kupci često duže čekaju na red, jer je uslužni
način prodaje u većem broju slučajeva vezan za poslovni razgovor, pokazivanje robe,
davanje obavještenja kupcu o svojstvima robe što utiče na duže zadržavanje kupca.

Prodajni prostor u samouslugama podjeljen je na prostor za namještaj i robu i prostor za

prodavce i kupce. To znači da se prostor za prodavce i kupce poklapa.

Prostor za namještaj i robu zauzima oko 60-80% od ukupne površine prodajnog prostora.
U tom prostoru raspoređene su, osim ostalog, zidne police, gondole i rashladni uređaji na
kojima je roba izložena u bogatom asortimanu. Blagajnički stolovi čine granicu između
dva dijela prodajnog prostora. U jednom su namještaj i rashladni uređaji u kojima je
izložena roba, a drugi koriste kupci da dođu do prodajnog prostora i kao prostor kojim

3
prolaze kada na kasi plaćaju kupljenu robu. Prostor za kupce i prodavce nalazi se u
prolazima između namještaja. Ovaj prostor omogućava kupcima nesmetano kretanje,
slobodan pristup robi i potpunu preglednost robe. Širina prostora je od 120 do 180 cm.
Inače, prostor za kupce i prodavce iznosi oko 20-40% od ukupnog poslovnog prostora.
Smanjenje prostora za kupce i prodavce u odnosu na prostor u klasičnim prodavnicma je
opravdano. U samouslugama kupci se ne zadržavaju dugo, snadbjevaju se brzo robom -
bez prepreka i zastoja u kretanju. Do zastoja u kretanju kupca i stvaranje redova pred
blagajnama (tzv. uskih grla ) dolazi u onim slučajevima kada nije predviđen broj blagajni.

Prodajni prostor u samoizborima podjeljen je na prostor za namještaj i robu i prostor za

prodavce i kupce.

Prostor za namještaj i robu namjenjen je za smješataj zidnih polica, regala, stolova i

drugih elemenata namještaja za izlaganje i smještaj robe. Ovaj prostor iznosi 50% od
ukupnog prodajnog prostora. Raspored namještaja sa robom treba da omogući kupcima
potpun uvid i preglednost robe i slobodno, nesmetano kretanje i razgledanje. Prostor za
prodavce i kupce u samoizboru su zajednički. Kupcima je omogućeno slobodno kretanje,
razgledanje robe, pristup i neposredan kontakt sa njom, kako vizuelni, tako i fizički.
Prodavci se kreću istim prostorom kojim se kreću i kupci. Prostor za kupce i prodavce
iznosi oko 50% od ukupnog prodajnog prostora.

1.2 Pomoćne prostorije

Pomoćme prostorije prodavnice sa prodajnim prostorom u cijelini čine prodavnicu u
širem smislu. Za uspješnu prodaju robe, koja se obavlja u prodajnom prostoru, neophodno
je postojanje pomoćnih prostorija. Pomoćne prostorije u klasičnoj prodavnici su: priručno
skladište kancelarija poslovođe i sanitarne prostorije.

Priručno skladište nalazi se neposredno uz prodajni prostor i služi za smještaj potrebnih

količina rezervne robe kako se roba ne bi svakog dana dovozila iz centralnog skladišta,
koje nekada može da bude prilično udaljeno od prodavnice. Iz priručnog skladišta
snabdijeva se prodajni prostor robom. Priručno skladište je prostorija u kojoj se, po
pravilu, privremeno uskladištava roba. U njemu se obavljaju dvije karakteristične
promjene: prijem i izdavanje robe. Potrebno je da priručno skladište ima dvoje vrata. Kroz
jedna se unosi roba, a kroz druga se iznosi u prodajni prostor. Prostorije priručnog skldišta

4
treba da su suve, svijetle i čiste, pogodne za provjetravanje, snadbjevene potrebnim
tehničkim uređajima, alatom, instrumentima za mjerenje i namještajem.

Kancelarija poslovođe postoji u skoro svim srednjim i velikim klasičnim prodavnicama.

U njoj poslovođa obavlja administrativne poslove, prima, po potrebi, osoblje prodavnice i
stranke.

Sanitarne prostorije obuhvataju radnu gardarobu, kupatilo i toalet. Radna gardaroba je

prostorija snabdjevena ormarima u kojima osoblje prodavnice odlaže svoju odjeću, odjelo
i obuću, a uzima radno odjelo u obuću. Garderoba doprinosi višem stepenu higijene i
prodavnice i prodavca. Smješta se između ulaza za osoblje i prodajnog prostora – u
neposrednoj blizini kupatila. Kupatilo je prostorija u kojoj su tuševi i lavabo. Ako u
prodavnici ne postoji kupatilo, tada se u gardarobi obavezno nalazi umivaonica. Prostorije
toaleta smještene su u neposrednoj blizini gardarobe i kupatila, dovoljno udaljene od
prodajnog prostora.

Pomoćne prostorije u samouslugama dijele se na: prijemne prostorije, priručno skladište,

pripremne i ostale pomoćne prostorije.

U prijemne prostorije doprema se roba iz centralnog skladišta ili od dobavljača. U

priručno skladištu smješta se roba. Potrebno je da ima sledeće prostorije.

- rashladno odelenje za čuvanje svježeg mesa i mesnih prerađevina;

- rashladno odelenje za privremeno čuvanje voća i povrća;

- rashladno odelenje za privremeno čuvanje mlijeka i mliječnih prerađevina;

- odelenje za uskladištenje industrijske prehrambene robe originalno upakovane još

u proizvodnji;

- odelenje za privremeno čuvanja industrijske neprehrambene robe, upakovane u

proizvodnji;

- odelenje za čuvanje tuđe ili sopstvene robe.

Pripremne prostorije imaju veliki značaj jer se u njima priprema roba za prodaju. U
pripremne prostorije ubrajaju se:

5
- odelenje za obradu (siječenje, porcionisanje, sortiranje), mjerenje, pakovanje i
etiketiranje sviježeg mesa i mesnih prerađevina, koje se nalazi u blizini prijemnog
odelenja i rashladnog uređaja za čuvanje mesa i mesnih prerađevina;

- odelenje za obradu, čišćenje, sortiranje i pakovanje svježeg voća i povrća, koje je

smješteno u blizini prijemnog odelenje i rashladnog odelenja za čuvanje sviježeg voća i
povrća

- odelenje za pripremu robe u zrnu i prahu (šećer, kafa, brašno, pirinač i dr), u kome
se automatski mjeri, pakuje i označavaja roba;

- odelenje za mjerenje, pakovanje i označavanje ostale robe u kome se ovi uslovi

obavljaju ručno-mašinski ili mašinski.

Ostale pomoćne prostorije samousluga su: kancelarija poslovođe samousluge: sanitarne

prostorije (radna gardaroba, kupatilo, toalet); prostor za mašine i uređaje; prostorije za
odmaranje; prostorije za komuniciranje.

(1) Pomoćne prostorije u samoizborima obuhvataju: priručno skladište, kancelariju

poslovođe i sanitarne prostorije.

U priručnom skladištu smješta se roba. Međutim, ako se u samoizboru prodaje metražna i

sl. roba na osnovu uzoraka, u priručnom skladištu je određen prostor i za stolove na
kojima se mjeri, siječe i pakuje prodata roba.

Kancelarija poslovođe ima sve odlike i namjenu kao i kancelarija poslovođe u klasičnim i
samouslužnim prodavnicama. Sanitarne prostorije u samoizboru, takođe, imaju sva
svojstva i namjenu kao i u klasičnim i samouslužnim prodavnicama. Prodavnice
samoizbora koje prodaju tekstilnu konfekciju, obuću i sl, robu imaju prostoriju za uslužni
servis koji vrši usluge kupcima odmah po kupovini robe (skraćivanje nogavice na
pantalonama, itd.)

2. Namještaj
Postoje određene razlike u elementima namještaja koji koriste klasične prodavnice,
samousluge i samoizbori. Te razlike proističu iz raznovrsnosti oblika, dimenzija, stila i
materijala od koga su izgrađeni elementi namještaja, kao i od vrste i stepena

6
funkcionalnosti. Namještaj u zantnoj mjeri utiče na uobličavanje unutrašnjosti prodavnice
(enterijer) i utiče privlačno ili odbojno na potrošače (prijatnost, živopisnost, monotonija
itd). Konstrukcija, izrada, boje, linije, oblici, stil i dimenzije namještaja utiču, ne samo na
njegovu funkcionalnost, već i na estetski izgled prodavnice koji ima veliki značaj za
potrošače. U klasičnim prodavnicama namještaj je specifičan i sastoji se iz više
raznovrsnih elemenata.

(1) Polica ( raf ) služi za smještaj, izlaganje i čuvanje robe. Projektuje se tako da se u
njene pregrade roba lako smješta, što omogućuje kupcima lak uvid u razgledanje robe, a
prodavcima jednostavno i brzo rukovanje. Savremene police su visoke 220cm i svijetlo
obojene. Izgrađene su na montažnom principu na ravnim površinama i pokretnim
pregradama, tako da su veoma podesne za uklapanje u nov raspored. Sastavni djelovi svih
polica su iste veličine. Osim toga, police kao cjeline su iste veličine i pogodne su za
razmještaj i nove kombinacije u rasporedu. Visina police, dubina i visina prostora između
vodoravnih pregleda prilagođene su fiziološkim mogućnostima prodavca za rad, obliku,
dimenzijama i vrsti robe koja se izlaže. Police su postavljene pored zida, pa su, zajedno sa
robom, pristupačne samo prodavcima. Kupac može da posmatra robu, da bi je razgledao,
mora mu je dodati prodavac. Izlaganje velikih vrsta roba zahtjeva dublje i veće površine
na horizontalnim pregledama polica (tekstilna metražna roba, roba od stakla, porcelana,
osjetljivi instrumenti, elektro-tehnička roba manjih dimenzija itd). Voće i povrće izlaže se
na horizontalnim pregradama manje dubine. Sitna i skupocijena roba (nakit, satovi i sl)
smještena je u ladicama polica. Inače, deviza savremenog izlaganja robe glasi da je
vidljivo i pregledno izložena roba upola prodata.

(2) Tezga je element namještaja sa horizontalnom radnom površinom na kojoj

prodavac izlaže, prikazuje i prodaje robu. Ona se izgrađuje od drveta, metala, stakla,
plastičnih materija, a najčešće kombinovanjem navaedinih materijala. Radna površina
mora da bude ravna i glatka, a izgrađuje se, najčešće, od table koja je načinjena od punog
drveta obilježena ultrapasom, limom i sl. ili su to mermerne ploče, što zavisi od vrste
robe koja se prodaje. Savremene tezge su pokretne, izdignute od poda bar 15 do 20 cm,
ravnih i glatkih površina, a napravljene su od materijala koji se ne oštećuje prilikom
čišćenja. Neophodno je da se lako održavaju. Tezge prodavnica za prodaju različitih
vrsta robe razlikuju se međusobono po obliku, veličini i materijalu.

7
(3) Vitrina (stakleni ormar) služi za izlaganje robe. Staklo omogućava da se izložena
roba vidi, zaštiti od prašine, dodira i za osiguranje robe. Položaj vitrine može biti
horizontalan. U horizontalnim vitrinama roba se ređa jedna do druge i vidljiva je odozgo
kroz staklenu radnu površinu. U vertikalnim vitrinama roba se izlaže na više horizontalnih
pregradnih površina ili na jednoj vertikalnoj površini. Vertikalne površine često se
izgrađuju u vidu plitkih staklenih sanduka koji se okače o zid na slobodnim površinama,
mogu služiti kao izlog i uljepšavaju enterijer prodavnice.

(4) Ostali elementi namještaja prodavnice raznovrsni su i po svojoj funkciji.

Garniture za sjedejnje (stolovi i stolice ili fotelje) služe za odmaranje kupca. Odmarajući
se, kupci razgledaju robu i donose odluku o kupovini. Najčešće ih ima u prodavnicama
stakla i porcelana, knjiga, umjetničkih slika i dr. Specijalne stolice za probu obuće nalaze
se u prodavnicama obuće .Kabine se postavljeju u prodavnicama konfekcijske tekstilne
robe. U njima kupci probaju odjela, haljine i sl. robu. Kabine obično imaju ogledalo.
Ogledala se takođe postavljaju u prodavicama obuće, konfekcijske, tekstilne robe. Teba
spomenuti i sledeće elemente namještaja: stalke sa vješalicama koji su postavljeni u
police ili prodajni prostor i služe za izlaganje, podijume za izlaganje robe i dr.

U samouslugama namještaj je, takođe, specifičan i razlikuje se u potpunosti od namještaja

u klasičnim prodavnicama. Dok u klasičnim prodavnicama namještaj ima uglavnom
pasivnu ulogu, u samouslugama predstavlja aktivan faktor u prodaji robe. U najvažnije
elemente namještaja samousluge ubrajaju se: zidne police (regali), središne police
(gondole), pečurke i blagajnički stolovi.

(1) Zidne police, po pravilu, opasuju cio prodajni prostor i pokrivaju slobodne zidne
površine, osim onih pored kojih su postavljeni rashladni uređaji. Zidne police su
modernizovane police klasične prodavnice. Zidne police postavljaju se jedna do druge.
Obično imaju 4 do 5 horizontalnih pregrada.

(2) Gondole (središnja polica) osnovni je element u samouslugama. Ona je

najkarakterističniji dio namještaja u samouslugama. Postavlja se u središnjem dijelu
prodajnog prostora. Postoji veliki broj tipova gondola. Razlikuju se po obliku, dužini,
širini, broju pregleda, itd. Oblik gondole je obično ovalni ili pravougaoni. Gondole
najčešće imaju četiri do pet pregrada nejednakih širina. Pri dnu je najšira, a pri vrhu

8
najuža. Visina gondole iznosi 130 do 150 cm, dužina 100 do 120 cm, širina 80 do 110 cm,
nosivost 300 do 400 kg, dubina pregrade 40 do 55 cm. Gondole se grade, kao i zidne
police, od tvrdog drveta, kombinacijom drveta i metala, od žica, ultrapasa itd. Uglavnom
je to materijal koji se lako čisti, kvalitetan je i dugotrajan.

(3) “Pečurke” su manjih dimenzija i različitog oblika, a najčešće kružnog, u vidu

korpe. Izrađuju se od pletene žice. U njima se nalazi izložena ona roba na koju se želi
skrenuti pažnja potrošačima – noviteti, roba sa reklamnim cijenama, roba na rasrpdaji ili
roba svakodnevne potrošnje.

(4) Blagajnički stolovi su djelovi namještaja specifičnog oblika na kojima se

postavljaju automatske kase. Osim prostora za smještaj kase, oni imaju površinu za
odlaganje korpe sa robom i površinu za pakovanje robe. Unutrašnja strana blagajničkog
stola obično ima više pregleda za smještaj papira i kesa za pakovanje, cigarete i dr.
Blagajnički stolovi su smješteni na izlazu prodavnice. Moderni supermarketi imaju
blagajničke stolove sa pokretnom trakom. Korpa sa robom se pomjera na traci do kase.

Namještaj u prodavnicama samoizbora i namještaj u klasičnim prodavnicama i

samouslugama znatno se razlikuje. U samoizborima je namještaj podjeljen tako da “nudi
robu kupcima na prodaju”. I u ovim prodavnicama namještaj omogućava, što je najvažniji
princip savremene prodaje robe, vizuelni i neposredni kontakt potrošača sa robom, jer
robu ističe, čini je vidljivom i preglednom za potrošače. Materijal od koga se izrađuje
namještaj treba da bude otporan na mehaničko i hemijsko dejstvo robe koja se u njemu
izlaže. Funkacionalnost namještaja postiže se izradom elemenata koji se mogu lako
rasklopiti i sklopiti. Elementi se izgrađuju od lakog ili kvalitetnog materijala, ravnih
površina i podesni su za premještaj i brzo čišćenje. Rapored namještaja u prodajnom
prostoru treba da bude funkcionalan, tako da potrošači imaju slobodan prostor za kretanje
i razgledanje robe. Uloga namještaja proističe iz samoizbornog načina prodaje robe. Pošto
je samoizborna prodaja kombinacija uslužnog i samouslužnog oblika prodaje robe i uloga
namještaja u samoizboru je važnija za prodaju robe. Elementi namještaja u samoizboru su
brojni. Neki važni djelovi su:

(1) Zidne police, koje izrađuju u raznovrsnim oblicima i dimenzijama. U upotrebi su

dvoetažne i troetažne zidne police na kojima se izlaže roba samo na jednoj strani.

9
(2) Gondole, takođe, mogu da budu dvoetažne i višeetažne. Roba se izlaže na dvije ili
četiri strane.

(3) Kare-tezge, koje se oblikuju postavljanjem većeg broja tezgi u vidu pravougaonika
ili kvadrata sa slobodnim središnjim prostorom za prodavce.

(4) Police sa perforiranim nosačima obično služe za izlaganje pojedinih

elektroakustičnih aparata.

(5) Sto-tezga sa univerzalnom primjenom služi za izlaganje sitnijeg

elektroinstalaterskog materijala, robe od stakla, porcelana, keramike i sl.

(6) Podijumi, takođe, služe za izlaganje teže i krupnije robe i tekstilnih materijala na
model-lutkama,

(7) Ostali elementi namještaja u samoizboru su sledeći: visak za izlaganje lustera, sto
za izlaganje metražnog tekstila, trouglasti stalak za izlaganje tekstilau rolnama, šipke za
izlaganje metražne robe, tezge za izlaganje ženskog rublja i itd.

3. Instrumenti za mjerenje robe

Mjerenje je postupak kojim se određuje količina robe. Količina se određuje na više načina
– mjerenjem mase robe, zapremine, površine, mase i širine robe i brojanjem komadne
robe. Službeno ispitivanje i obilježavanje žigom ispravnosti instrumenata za mjerenje
naziva se baždarenje. Neispravni instrumenti za mjerenje robe ne smiju se upotrebljavati u
prodavnicama i trgovini uopšte jer je to kažnjivo. Instrumenti za mjerenje su sprave
pomoću kojih se mjeri roba. Svu instrumenti za mjerenje robe mogu se podijeliti u tri
grupe: instrumenti za mjerenje mase, instrumenti za mjerenje površine, dužine i širine i
instrumenti za mjerenje zapremine.

(1) Insrumenti za mjerenje mase su vage. U prodavnicama i skladištinma najviše se

koriste vage i to: optička automatska vaga, automatska, poluautomatska, decimalna,
centimalna, osjetljiva, balansna vaga i kantar.

- Optička automatska vaga pokazuje istovremeno i masu robe i novčani iznos

izmjerene robe. Prije mjerenja fiksira se cijena po jedinici mase robe na određenoj skali
vage, a zatim se pristupa vaganju.

10
- Obična automatska vaga pokazuje automatsku masu bez upotrebe tegova, obično
do 50 kg.

- Poluautomatska vaga pokazuje masu robe do određene granice na primjer 1, 2 ili 5

kilograma, a preko te granice stavljaju se tegovi.

- Decimalna vaga pokazuje deset puta veću masu nego što iznosi masa tega, jer je
ona vrsta vage konstruisana na principu nejednakih krakova, čiji je odnos 1:10. Obično se
upotrebljava u skladištima.

- Centimalna vaga pokazuje sto puta veću masu od mase stavljenog tega jer je
odnos nejednakih krakova 1:100. I ona se, takođe, upotrebljava u skladištima.

- Osjetljive vage imaju jednake krakove i dva tasa. Vrlo su osjetljive i precizne u
mjerenju. Upotrebljavaju se u apotekama, prodavnicama hemikalija i sl.

- Balansne vage imaju jednake poluge na čijim se krajevima nalaze tasovi veće
dubine. U dublji tas stavlja se roba, a u plići teg. Upotrebljava se u prodavnicama voća i
povrća, obično na pijacama.

- Kantari su vage sa nejednakim kracima. Na kraćem kraku je teret, a na dužem teg

koji se pomjera.

Savremene prodavnice, kao što su svi tipovi samousluga, prodaju, uglavnom, robu koja je
već predhodno izmjrena.

(2) Instrumenti za mjerenje zapremine jesu razne posude za mjerenje tečnosti koje
mogu da budu različitih veličina i oblika i od različitog materijala. Menzure su najčešće
cilindričnog oblika veličine od 1 dl do 1 l. Spolja im je vidno označena veličina i stavljena
crtica koja pokazuje punu mjeru posude naznačene veličine. Izgrađuje se obično od
emajliranog lima, stakla, plastičnih materija i drugog materijala.

(3) Instrument za mjerenje dužine je metar obično izgrađen od tvrdog drveta, sa obje
strane je okovan metalom da se ne bi oštetio od duge upotrebe, a time smanjila njegova
dužina. Metar može da bude izrađen od metala i od drugih materijala. Prodavnice koje
posluju tekstilnom konfekcijom upotrrebljavaju tzv. centimetar napravljen u vidu trake od
impregniranog platna ili neke sintetičke materije dužine 150 cm.

11
4. Alat i pribor
Alat i pribor su neophodna sredstva svake prodavnice.

(1) Alat u prodavnici ima raznovrsnu namjenu. Ambalaža se otvara čekićem,

klještima, nožem, makazama i drugim alatima. Za pakovanje robe koristi se automatsko
lijepljenje upakovane robe u papiru, kutiji, itd. Za dohvatanje robe upotrebljavaju se razni
alati: viljuške, kašike, lopatice itd. Osim navedenog alata, u prodavnicama se koriste razni
alati i sprave potrebne za dopunske usluge kupcima – mlinovi za mljevenje mesa, kafe,
zatim mašine za sječenje suhomesnatih proizvoda, noševi i satare za sječenje svježeg
mesa itd. Ovim alatima su uglavnom snabdjevene prodavnice prehrambenih artikala. Alat
mora da se održava stalno u čistom i ispravnom stanju i da se posle upotrebe pere, briše i
odlaže na određeno mjesto. Prodavci ne bi smjeli rukama dohvatiti prehrambenu robu,
koja nije predhodno upakovana, već to treba da čine odgovarajućim priborom.

(2) Pribor se u prodavnicama koristi u različite svrhe. Za čuvanje robe koriste se

staklena zvona, mreže, kalupi, vješalice itd. Za prikazivanje robe upotrebljavaju se
maneken – lutke, modeli pojedinih djelova tijela, tacne, činije, korpe, razni stalci, postolja
i sl. Roba se pričvršćuje čiodama, žicom, koncem i drugim priborom. Za označavanje
robe upotrebljavaju se razne sprave i mašine.

Čistoću instrumenata za mjerenje robe, alata i pribora održavaju prodavci i

nekvalifikovani radnici.

5. Tehnički uređaji
Postoje različiti tehnički uređaji u prodajnom prostoru prodavnice: uređaji za osvjetljenje,
uređaji za zagrijavanje prostorija prodavince, uređaji za hlađenje robe, uređaji za
provjetravanje prostorija prodavnice, uređaji za ozvučavanje, alarmni uređaji, uređaji za
unutrašnji transport, protivpožarni uređaji, sanitarni uređaji.

5.1 Uređaji za osvjetljenje

Uređaji za osvjetljenje su djelovi elekrtičnih instalacija i sijalice u prodavnici. Prostorije
prodavnice mogu biti osvijetljene dnevnom svjetlošću, vještačkom i kombinacijom
dnevne i vještačke svijetlosti.

12
Dnevna svijetlost više odgovara čovjeku, nego vještačka, kako po boji tako i po
intezitetu.Veliki nedostatak dnevne svijetlosti je njena neujednačena jačina u toku dana i
godišnjih doba. Vještačko osvjetljenje, za razliku od prirodnog, stvorili su ljudi i
prilagodili potrebama svih učesnika u prodavnici. Ono može da bude: direktno,
poluindirektno i indirektno. Direktno ili neposredno osvjetljenje postiže se onda kada
svjetlosni zraci padaju direktno na predmete koji se nalaze ispod njega. Poluindirektno ili
pokusredno osvjetljenje postiže se stavljanjem sijalice u mliječnu kuglu, pa se svjetlosni
zraci u kugli prelamaju i podjednako odbijaju na sve strane. Indirektno, posredno ili
reflektujuće osvjetljenje postiže se potpunim zaklanjanjem svijetlosnih izvora, a
svijetlosni zraci se usmjeravaju prema tavanici, odakle se dobijaju i ravnomjerno
osvjetljavaju cijelu prostoriju prodavnice. Kombinovano osvjetljenje dnevnim i
vještačkim svjetlom često se koristi kada je dnevna svjetlost oslabljena. Dobro vještačko
osvjetljenje treba da ima sledeće karakteristike: da nije ni preslabo, ni prejako, da pada iz
povoljnog ugla i da bije blještavo. Dobrim osvjetljenjem se postiže veća sigurnost pri
radu, veća tačnost i produktivnost, manje grešaka pri pokazivanju i objašnjivanju boja
dezena i drugih svojstava robe i sl.

5.3 Uređaji za zagrijavanje prostorija prodavnice

Tehnički uređaji kojima se zagrijevaju prostorije skoro u svim prodavnicama, i to više
radi stvaranja povoljne temperature za osoblje prodavnice i potrošača, a manje radi
čuvanja robe. Najbolja temperatura za rad iznosi 18° - 22°C. Prodavnica se zagrijava na
više načina. i to pomoću uređaja za lokalno zagrijavanje, uređaja za etažno grijanje,
uređaja za centralno grijanje jedne zgrade, uređaja za centralno grijanje više zgrada i
klimatizovanih uređaja.

5.3 Uređaji za hlađenje robe

Poznato je da se na niskoj temperaturi namirnice mogu duže sačuvati. Niska temperatura
usporava, odnosno zaustavlja, razmnožavanje bakterija i mikroorganizama koji se nalaze
na namirnicama. Utvrđeno je da temperatura ispod +10°C uspješno usporava
razmnožavanje bakterija i mikroorganizama. Zato se za čuvanje lakokvarljive robe koriste
tehnički uređaji za hlađenje (frižideri, rashladni uređaji i sl). Uređaji za hlađenje robe

13
mogu se podijeliti na obične hladnjače sa vještačkim ledom, apsorpcione i kompresione
uređaje.

(1) Obične hladnjače sa vještačkim ledom danas se malo koriste jer su nepraktične i
nepodesne za savremenu trgovinu. U ovim hladnjačama hlađenje robe postiže se
mijenjanjem leda svakih 12 sati.

(2) Apsorpcioni uređaji za hlađenje robe rade na principu naizmjeničnog isparavanja i

kondezovanja isparljive mješavine od 30% do 70% vode.

(3) Kompresioni uređaji za hlađenje robe sastoje se od četiri osnovna dijela:

kompresora, kondenzatora, regulacionog ventila i ispravljača.

Tehnički uređaji za hlađenje robe dijele se u dvije grupe: uređaji za normlno hlađenje i
uređaji za duboko hlađenje. Uređaji za duboko hlađenje robe rashlađuju korisnu rashladnu
zapreminu na temperaturi od 0 do +4°C. Uređaji za dubinsko hlađenje robe rashlađuju
robu od 35°C do 40°C. Svi tehnički uređaji za hlađenje robe mogu se podijeliti na.
otvorene i zatvorene uređaje za hlađenje i na uređaje u obliku vitrina.

a) Otvoreni uređaji za hlađenje robe koriste se u samouslugama i klasičnim

prodavnicama.

b) Zatvoreni uređaji (frižideri) za hlađenje robe u obliku ormara imaju veliki

smiještajni kapacitet za čuvanje lako kvarljive robe i koriste se uglavnom u skladištima.

c) Uređaji za hlađenje robe u obliku vitrina zastakljeni su sa prednje, gornje i bočnih

strana, a unutrašnja strana je otvorena kako bi prodavac brže i lakše mogao da dohvati
robu.

5.4 Uređaji za provjetravanje prostorija prodavnice

Provjetravanje može biti dvojako - prirodno i vještačko. Pod prirodnim se
podrazumjevaju pojačano strujanje vazduha u radnoj prostoriji. Vazduh stalno struji,
nekada jače a nekada slabije, što zavisi od različitih temperatura vazduha u radnoj
prostoriji i van nje. Vještačko provjetravanje, koristi električni ventilator i uređaj za
klimatizaciju. Električni ventilatori koriste se skoro u svim modernim i klasičnim

14
prodavnicama, u samouslugama, samoizborima i u robnim kućama. Uređaji za
klimatizaciju su u higijenskom pogledu najbolji i najsavršeniji sistem ventilacije.

5.5 Uređaji za ozvučavanje

Veće prodavnice kao što su robne kuće, supermarketi i dr.snabdjeveni su specijalnim
uređajima za ozvučavanje. Najznačajnije su razglasne stanice koje daju obavještenja
potrošačima o robi, njenom kvalitetu i posebnim svojstvima, cijeni itd. Telefon se, takođe,
ubraja u uređaje za komunuciranje, za interene razgovore u prodavnici, za razgovore
između prodavnice pojedinih odeljenja i centralnog skladišta, između prodavnica i
zajedničkih službi ili dobavljača itd.

5.6 Alarmni uređaji

U posljednje vrijeme sve se više koriste alarmni uređaji. Montiraju se na odgovarajućim
mjestima u prodavnicama i u datom trenutku aktivirani spolja, reaguju zvučnim
signalima, pa na taj način upozoravaju na opasnost. U prodavnicama se koriste dvije vrste
različitih alarmnih uređaja: za zaštitu od požara i protiv provalnih krađa. Oba ova alarmna
uređaja se sve češće u upotrebi.

5.7 Uređaji za unutrašnji transport

Uređaji za unutrašnji transport u prodavnicama služe za prenos robe i prevoz potrošača.

(1) Uređaji za prevoz robe se mogu grupisati u tri grupe: kolica, liftovi i beskrajne
trake. Kolica se koriste za prenos robe po horizontalnoj površini. Liftovi su uređaji za
prenos robe u vertikalnom pravcu. Beskrajna traka, takođe, služi za prenos robe. Pomoću
nje prenosi se roba u horizontalnom, kosom i vertikalnom pravcu.

(2) Uređaji za prevoz potošača u prodavnici, sa jednog sprata na drugi, mogu da se

grupišu, uglavnom, u dvije vrste: putnički liftovi i eskalatori. Putnički liftovi služe za
prevoz potrošača sa jednog sprata na drugi. Eskalatori su novije, bolje i efikasnije rješenje
prevoza potrošača sa sprata na sprat. U stvari, to su pokretne stepenice koje rade na
principu beskrajne trake i omogućavaju bržu i veću frekvenciju potrošača.

15
5.8 Protivpožarni uređaji
Zakonski propisi nalažu da svaka prodavnica mora da bude snabdjevena određenim
tehničkim uređajima za lokalizaciju i gašenje požara. Protivpožarne mjere mogu biti
preventivne i operativne. Preventivne mjere za zaštitu od požara obuhvataju sve mjere i
sredstva koja treba da spriječe pojavu požara. Operativne mjere zaštite od požara
obuhvataju mjere, sredstva i organizaciju kako bi se odmah lokalizovao i ugasio požar
ako do njega dođe.

5.9 Sanitarni uređaji

Pod sanitarnim uređajima podrazumjevaju se sve prostorije i uređaji koji služe za
održavanje čistoće prodavnice, lične higijene osoblja i zaštitu robe od kvarenja i
oštećenja. U sanitarne uređaje ubrajaju se vodovodne i kanalizacione instalacije, kao i
sanitarne prostotije sa uređajima.

(1) Vodovodne kanalizacije u prodavnici povezane su sa gradskim vodovodom i

obezbjeđuju tekuću vodu za održavanje čistoće prostorija prodavnice, namještaja,
tehničkih uređaja, lične higijene osoblja.

(2) Kanalizacione instalacije odvode vodu i nečistoće. To su, u stvari, brojni priključci
vezani za sanitarne uređaje (toalet, kupatilo itd).

(3) Sanitarne prostorije sa uređajima su one prostorije u kojima su smještena kupatila,

radne gardarobe, toaleti, kupatila i sl.

16
Literatura

1. M. Janković: “Planiranje prodavnica sa samoposluživanjem” - Privredni pregled.

Beograd 1960.

2. Lj. Milosavljević: „Tehika prodaje robe za I i II razred usmjerenog obrazovanja“ –

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Beograd, 1989.

3. S. Renko, I. Grgić: “Važnost izloga u stvaranju identiteta i atraktivnosti prodavnice”

[Internet, dostupno na http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0354-3471/2012/0354-
34711204270R.pdf, preuzeto 12.05.2016]

17