1. Razvrstavanje pruga prema broju kolosijecima ?

Pruga može imati jedan ili više kolosijeka. Jednokolosijecna pruga je pruga s jednim
kolosijekom na cijeloj duzini kojom zeljeznicka vozila voze u oba smijera. Preticanje i
ukrstavanje vozova koji voze u suprotnim smjerovima obavljaju se u ukrsnicama ili
zeljeznickim stanicama.

2. Razvrstavanje pruga prema sirini kolosijeka?

Prema sirini kolosijeka pruga moze biti
 Uzanog kolosijeka 750mm(neki dijelovi indonezije)
1000mm(dijelovi Švicarske)
1067mm(Juzna Afrika ,Japan,Indonezija)

 Normalnog kolosijeka 1435mm ( najcesce upotrebljavan)

 Sirokog kolosijeka 1524mm(Rusija ,Finska)
1665mm(Portugal)
1667mm(spanija)
U Bosni i Hercegovini su pruge normalnog kolosijka sirine 1435mm

3. Koji parametri utjecu na zeljeznicki kolosijek ?

Na zeljeznicki kolosijek uticu slijedeci parametri
 Osovinsko opterecenje(staticko usprano opterecenje po osovini)
 Nosivost ( zbir osovinskih opterecenja)
 Brzina kretanja

4. Glavni dijelovi zeljeznicke pruge ?

Zeljeznicku prugu cine :

 Donji stroj pruge

 Gornji stroj pruge
 Signalno-sigurnosni uredaji
 Telekomunikaciski uredaji
 Elektroenergetski uredaji
 Ostala postrojenja i uređaji
 Zemljište pružnog pojasa
 Zračni prostor iznad gornjeg ruba šine (12m iznad gornjeg ruba šine, odnosno 14m kod
dalekovoda napona više od 220kV)

5. Gornji stroj ?
 Elementi gornjeg stroja ( sine,pragovi,kolosijecni pricvrsni i spojni pribor, naprave
protiv pomicanja sina i naprave protiv bocnog pomicanja kolosijeka, kolosijecni zazor
iu betonski ili asfoltni nosivi elementi)
 Konstrukcije i uređaji gornjeg stroja ( skretnice, križišta)
6. Donji stroj ?
donji stroj pruge cini:
geotehnicke gradjevine kao sto su nasipi usipi tuneli,obloge,galerije
konstruktorske gradjevine ( mostovi ,vijadukti propusti)
zeljeznicko cestovni i pjesacki prelazi istom nivou
pruzna oprema( ogradem branici)

7. Duzina pruge?
to je udaljenost izmedju dvije tacke koje pruga spaja. Duzina pruge moze biti;gradjevinska
.stvrna,upotrebna i mjerodavna.
Gradjevinska duzina mjeri se po osi kolosijeka od pocetne do zavrsne tacke gradjenja.
Stvarna duzina pruge mjeri se od sredine do sredine zgrade zeljeznicke stanice.To je duzina
prevoznog puta.
Prometna duzina je stvarna duzina pruge koja koja se nalazi u eksplotaciji.
Mjerodavna duzina pruge dobiva se proracunom.Dobije se korekcijom svih duzina kolosijeka.

8. Širina kolosijeka?
Širina kolosijeka općenito uzevšo, udaljesnost je između dviju šina ili , tačnije udaljenost
unutrašnjih površina glava šina mjerena 14mm ispod površine kotrljanja. Uzima se 14mm zato
sda bi mjerenje bilo što manje pod utjecajem bočneg ili poprečnog iskorištenja glave šine.

9.Nadvisenje vanjske sine u kruznoj krivini?

Pri voznji u kruznoj krivini na vozilo djeluju centrifugalna i centripentalna sila.Prvu silu
uzrokuje kineticka energija a drugu zemljina gravitacija.Da bi se smanjio uticaj centrifugalne
sile u kruznoj krivini izvodi se nadvisenje kolosijeka u krivini.Pri izravnanom nadvisenju obje
ce sine biti podjednako opterecene i ravnomjerno ce vozila pritiskati i vanjsku i unutarnju
sinu.

10.Nagib pruge?
Uzduzni nagib pruge izmedju dvije prelomne tacke naziva se nagib nivelete pruge. Mjeri se u
promilima a to je odnos visinske razlike i medjusobnog razmaka dvije tacke nivelete
kolosijeka.Moze biti u tri polozaja: vodoravnom , u usponu i u padu.Nagib se racuna
i=h/l gdje je l- udaljenost dvije tacke, H- visinska razlika dvije tacke

11. Šine?
Sine su elemenat gornjeg stroja pruge koji nosi pruzna vozila i usmjerava ih u odredjenom
pravcu.One primaju izravna opterecenja od vozila i prenose ih na prag i podlogu:Njihova
uloga je da sluze kao nosac opterecenja i da usmjeravaju kretanje vozila.Glavni djelovi sine su
glavna sina, vrat sine, nozica sine.
Glava sine je dio koji neposredno prima opterecenje od vozila i koji se vremenom trosi.
Vrat sine je zaobljen prema glavi i nozici tako da je omoguceno postavljanje vezica.
Nozica sine je vazan zbog prenosa opterecenja na prag i na stabilnost sine.
U BiH ugradjuju se sine tipa mC-60 mase koje mogu podnijeti opterecenje po osovini od
350kN i max brzine 300km/h i sine tipa S-49 s opterecenje do 225kM i max brzinom 160km/h
12.Željeznički pragovi

Šine u kolosiječnoj rešetki položenoj na podlogu od tucanika leže na pragovima. Glavne

funkcije pragova su:
-da daju oslonac nožici šine i kolosiječnom pričvršćenju
-da podnesu sile šine i prenose ih što je moguće ravnomjernije na podlogu
-da sačuvaju širinu kolosijeka i nagib šine
Pragovi mogu biti poprečni i uzdužni. U upotrebi su drveni, betonski i čelični pragovi. Drvenih
pragova je najviše.

13.Kolosiječni pričvrsni pribor

Postoji velik broj različitih tipova pričvršćenja. Izbor pričvršćenja zavisi od kvaliteta i strukture
praga. Glavne funkcije pričvršćenja su:
-što duže održavanje pričvrsne sile kojom se šina veže za prag
-održavanje smijera šine u vodoravnom i uspravnom smijeru
-smanjenje specifičnog pritiska koji šina prenosi na prag
-sprječavanje pomijeranja šina povećanjem uzdužnog otpora kolosijeka
-amortiziranje oscilacije šina
-smanjenje sila koje se prenose na prag i zastor
-održavanje propisne širine kolosijeka
Pričvrsni pribor mora biti što lakši, biti sastavljen od što manje dijelova, treba se lahko
ugrađivati i održavati, isti elementi se trebaju moći koristiti za različite pragove, cijena mu
mora biti što niža. Upotreba kontinuirano zavarenog kolosijeka povećava i potrebu za
uvođenjem pričvršćenja veće elastičnosti, naročito kod betonskih pragova. Elastični pričvrsni
pribor pokazao se znatno boljim od krutog pričvrsnog pribora. U novije vrijeme na čvrstoj
podlozi koriste se dvostruko elastična pričvršćenja koja znatno umanjuju uticaj opterećenja i
vibracija na podlogu.

14.Kolosiječni spojni pribor

Spoj dviju šina ugrađenih u kolosijek, ostvaren vezicama i uzajamno povezanim vijcima ,
naziva se šinski sastav. Da bi se održala trajnost šina na mjestima njihova sastava ugrađuju se
vezice koje se sa šinama povezuju spojnim vijcima. Vezice imaju zadatak da povežu dvije šine
i spriječe pomicanja u vodoravnom i uspravnom smijeru, da prime jedan dio uspravnog
opterećenja pri prolasku voza, da omoguće uzdužnu dilataciju šina zbog promjene
temperature. Sastavi šina se dijele prema:
-položaju u kolosijeku(suprotni i naizmjenični)
-položaju s obzirom na oslonce(podbočeni ili viseći)
-vodljivosti električne struje(neizolacijski i izolacijski)
-načinu ostvarivanja veze između šina(lijepljeni i nelijepljeni)
15.Nasipi

Nasipi su građevine izgrađene nasipanjem, uglavnom prirodnim materijalom i komadima

stijene po određenim građevinskim propisima i za određene svrhe. Glavni dijelovi nasipa
su:jezgra nasipa, prelazni ili zaštitni sloj od smrzavanja, zaštitni sloj, kosina.

16.Usjeci
Usjeci su geotehničke građevine izgrađene usijecanjem(iskopom) u terenska uzvišenja, radi
postizanja projektovane nivelete. Izgrađuju se u tlu ili stijeni zavisno od geološke strukture
područnog terena. Glavni dijelovi usjeka u tlu su:zaštitni sloj, prelazni ili zaštitni sloj od
smrzavanja, odvodni jarci, kosine.

17.Tuneli
Tuneli su podzemne građevine u obliku cijevi koje imaju ulaz i izlaz. Poprečni presjek tunela je
najčešće potkovasti ili kružni. Oblik tunela zavisi od dubine na kojoj se gradi, vrste materijala
u kojem se gradi. Profil tunela mora zadovoljiti potrebne uslove u pogledu namjene, oblika,
konstrukcije i ekonomičnosti. Radi osiguranja osoblja i alata za potrebe održavanja pruge u
tunelu, u sklopu tunela grade se tunelska skloništa. Tunel mora imati: označen naziv i dužinu
tunela, stacionažu tunela, označenu osovinu i visinu kolosijeka, označena mjesta za skloništa i
spremišta, oznake prelaznih i kružnih lukova, oznake postrojenja i uređaja u tunelu, oznake
mjesta za signalizaciju, oznake stalnih tačaka.

18. Propusti
Propustima se smatraju građevine raspona ili otvora 5,0 i manje metara ako nema ležajeva.
Propusti se dijele po:
-materijalu(drvene, kamene, od opeke, betonske, armiranobetonske i čelične)
-vremenu trajanja(privremene, provizorne i ostostal
-obliku poprečnog presjeka i statičkom sistemu (gredne, svođene i cijevne)
-tlocrtnom položaju:(okomite i kose)

19. Željezničke stanice

To su službena mjesta na kojima se obavlja pokretanje i zaustavljanje vozova radi ukrcaja ili
iskrcaja putnika, utovara ili istovara robe, križanja i preticanja vozova, manevarski rad, te
obavljaju radnje nužne za pravilno i sigurno odvijanje prometa. Stanične radnje se svrstavaju
u dvije grupe:
1.radnje vezane za davanje usluga korisnicima željeznice, te administrativni poslovi vezani za
te usluge
2.tehničke radnje vezane za sigurno odvijanje saobraćaja
Službena mjesta se dijele prema:zadatku, vrsti i obimu tehničkih sredstava; značenju;
položaju na mreži
21. Mimoilaznica
- sluzbeno mjesto na dvoklosijecnoj pruzi u kojem se obavlja mimoilazenje i preticanje
vozova. Pored dva glavna prolazna kolosijeka, obicno ima jos dva kolosijeka najcesce
obostrano spojena. Moze se koristiti za prihvat i otpremu putnika te utovar i istovar prtljaga.
Od tehnickih sredstava ima signalno sigurnosne uredjaje i sredstva veze. Kriziste je sluzbeno
mjesto na pruzi u kojemu se sijeku dvije pruge u nivou. Opremljeno je sigurno sigurnosnim
uredjajima i sredstvima veze.

22. Podjela kolosijeka u stanicama

- kolosijek je konstrukcija sastavljena od elemenata zeljeznickog gornjeg stroja po kojoj
prometuju zeljeznicka vozila. Podjela kolosijeka na stanicama obavlja se najcesce prema
njihovoj namjeni:
1. Osnovni stanicni kolosijeci:
• Glavni prolazni
• Prijemno - otpremni
• Za manevrisanje vagona
• Utovarno istovarni i dr.

2. Pomocni stanicni kolosijeci:

• Izvlacni
• Stitni
• Lokomotivski
• Garazni
• Spojni
• Sporedni
• Za kolosijecnu vagu i gabarit
• Industrijski
• Slijepi (krnji) i dr.

Stanicne kolosijeke nije moguce u potpunosti podjeliti na osnovne i pomocne zbog namjene
pojedinih stanica, odnosno zbog uslova na njima. Ovisno o namjeni pojedine stanice, cesto se
pomoscni stanicni kolosijeci, pod odredjenim uslovima ubrajaju u njegove osnovne
kolosijeke. Kao primjer mogu se navesti utovarno istovarni kolosijeci koji su u
medjustanicama pomocni a u teretnim stanicama osnovni.

23. Maticni kolosijek

- je spojni kolosijek od kojeg se na podrucju stanice odvaja vise manipulacionih ili
industrijskih kolosijeka.

24. Izvlacni kolosijek

- je slijepi kolosijek u sluzbenom mjestu a vecim manevarskim radom na koji se izvlace vagoni
iz prijemnih rasporednih ili manipulacionih kolosijeka radi razvrstavanja vagona. Sluzi za
odvajanje manevarskog rada od prometa vozova tako da ne ometa voznje vozna na pruzi.
25. Grudobran
 slijepi (krnji) kolosijek je kolosijek koji je samo s jedne strane skretnicom povezan sa
susjednim kolosijekom, a na drugoj strani , na njegovu zavrsetku nalazi se grudobran.

26. Međik ( graničnik)

Kolosijeci se u stanici povezuju , odnosno razdvajaju skretnicama. Da bi se tako razdvojeni
kolosijeci mogli nesmetano koristiti, potrebno je odrediti mjesto od kojeg se može koristiti
jedan kolosijek a da se pritom ne ometa upotreba susjednoga kolosijeka . Mjesto iza
skretnice od kojega je moguća upotreba susjednih kolosijeka bez smetnji obilježava se
znakom koji se naziva međik. To je granica do koje se može koristiti jedan kolosijek , a
utvrđuje se na temelju dimenzija tovarnog profila vozila uz dodatak rezervnog prostora.

Za kolosijeke u pravcu međik se postavlja na razmaku 3.50m između osa dvaju susjednih
kolosijeka . Razmak je utvrđen na temelju profila vozila, a vrijedan samo kolosijeka pravcu.
Kod priključaka na otvorenoj pruzi razmak je 4.0m .

27.Kolosiječni razmak
Kolosiječni razmak je udaljenost između osa dvaju uporednih kolosijeka mjerena u
vodoravnoj ravnini i okomito na osu kolosijak.

On je važan element u poprečnom presjeku željezničkog pružnog tijela.Njegovim pravilnim

izborom osiguravaju se tehničkog-tehnološki uslovi prometa. Usvajanjem dugoročnih rješenja
osigurava se razvitak željezničkog prometa. To se naročito odnosi na pruge velikih brzina gdje
će voziti vozovi 200(250) km/h.
Kolosiječni razmak određuje se u zavisnosti od sledećih parametara:
-slobodnom profilu
-poluprečniku vodoravne krivine
-nadviišenju vanjskog kolosijeka
-dopuštenoj brzini prolaska voza
-potrebnom prostoru za postavljanja ili ugrađivanje postrojenja , uređaja , signala, perona i
drugih predmeta između kolosijeka
- potrebama procesa rada
Razlikuje se kolosiječni razmak na otvorenoj pruzi i kolosiječni razmak u stanicama.
Kolosiječni razmak na otvorenoj pruzi u pravcu i krivini poluprečnika R>250m ne smije biti
manji od 4.00m (na pruzi samo za gradski promet ne manji od 3.80m ).

28. Korisna dužina kolosijeka

Korisna dužina kolosijeka je dužina mjerena po osi kolosijeka od početne do završne tačke
dijela kolosijeka na koji se mogu postaviti željeznička vozila , a da pritom ne omrtaju vožnju
po susjednom kolosijeku. Početna i završna tačka korisne dužine kolosijeka može biti međik ,
izlazni signal, izolacioni sastav, kran slijepoga kolosijeka.
U zavisnosti od osiguranja skretnica određuje se korisna dužina. U stanicama sa neosiguranim
skretnicama i osiguranjem smretnica skretničkim bravama korisna dužina mjeri se od međika
do međika.
29. Građevine i postrojenja na putničkim stanicama
Putničke stanice služe za promet putnika , prtljage,pošte, brzovozne robe i druge robe u
malim količinama. Za obavljanje toga rada potrebne su sljedeće građevine i postrojenja:
-stanična zgrada
-stanični kolosijeci
-peroni s prilazima
-uređaji za prtljažni promet
-uređaji za poštanske pošiljke

30. Građevine i postrojenja za teretni promet

Teretne stanice služe za utovar, istovar , pretovar i čuvanje ( skladištenja) robe. Za obavljanje
toga rada potrebna su sljedeće građevine i postrojenja:
-određeni broj pogonskih kolosijeka
-određeni broj kolosijeka snabdjevenih staničnim građevinama ( skladištama, rampama,
prilaznim cestema i slično)

Pri velikom prometu teretne stanice se dijele prema vrstama tereta pa su tomu prilagođene
građevine i postrojenja. Teretne stanice najčešće imaju:
-građevine i postrojenja za vagonske pošiljke
- građevine i postrojenja za komadnu robu

31.Tehničko- putničke stanice

Stanice u kojima započinje ili završava vožnja putničkih vozova moraju biti opremljene
postrojenjima za čišćenje , pregled , održavanje , popravak i snadbijevanje vozova . Često se
to obavlja na posebnoj skupini kolosijeka u sklopu postojeće stanice , medutim , u velikim
željezničkim čvorovima takva se postrojenja smještaju u posebne tehničko - putničke stanice
koje se nalaze u neposrednoj blizini putničke stanice kako bi bilo što manje praznih vožnji .
Zadatak stanice ( ili skupine kolosijeka ) jest da pripremi putničke garniture vozova za
naredna putovanja . Tehničko - putnička stanica ima sljedeća osnovna postrojenja :
kolosiječna postrojenja , postrojenja za vanjsko pranje vagona , servisna postrojenja .

32. Tehničko teretne stanice

Tehničko - teretna stanica je specijalna stanica koji služi isključivo za masovno manevrisanje
( razvrstavanje ) vagona u teretnom prometu . U njemu se obavlja : rastavljanje prispjelih
teretnih vozova , razvrstavanje vagona po pravcima i stanicama , sastavljanje novih teretnih
vozova . U tehničko - teretnoj stanici se od vagona koji dolaze iz lokalnih stanica , s
priključnih pruga ili industrijskih kolosijeka sklapaju vozovi koji se bez daljnih usputnih
izmjena direktno upućuju u susjedne tehničko teretne stanice ili rasporedne stanice . U sastavu
tehničko - teretne stanice obično se nalaze i postrojenja za održavanje , pranje , snadbijevanje
lokomotiva , te održavanje i pranje vagona . Tehničko - teretne stanice lociraju se : u okviru
velikih željezničkih čvorova , gdje se sastaje više željezničkih pruga sa znatnim teretnim
prometom i gdje se obavlja znatna izmjena vagona između pojedinih željezničkih pruga , u
okviru velikih industrijskih ili gospodarskih središta s masovnim utovarom ili istovarom robe .
 33. Zona potisakivanja na spuštalici

Dio kolosijeka koji je u usponu naziva se zona potiskivanja i služi za savladavanje visinske razlike
između prijamne grupe i vrha spuštalice . Zona potiskivanja mora biti dužine veće od 25 m . Pri
potiskivanju vagona odbojnici vagona se sabijaju tako da kvačila nisu zategnuta pa ih je lako
raskvačiti . Kada se vagoni doguraju do vrha brijega , mogu biti slobodni za upućivanje na
spuštalicu , za raskvačivanje vagona dovoljan je uspon od 8 % o . Vrh brijega udaljen je od kraja
prijamne grupe 50-100 m .

34. Zona ubrzanja na spuštalici

Zona ubrzavanja ima najveći nagib sa zadaćom da omogući što veće ubrzanje vagona kako bi
mogao što lakše i brže svladati otpore na svom putu do odredišta . Postizanje većeg ubrzanja
vagona nužno je da bi se dostigao interval izmedu uzastopnih prelazaka vagona preko prve
skretnice ( kako bi se ona mogla pravovremeno postaviti u novi položaj , odnosno smjer , kretanja
sledećeg vagona ) .

35.Zona kočenja na spuštalici

Zona kočenja treba osigurati uslove da ( greškom ) potpuno zaustavljeni vagon , nakon otpuštanja
kočnica , pod djelovanjem sile teže ( i bez uticaja vanjskih sredstava ) i u naj nepovoljnijim
uslovima , može stići na odredeni kolosijek za razvrstavanje .