4.4.

Hofstedeov doprinos dimenzioniranju nacionalne kulture - ESEJ

Bing je ilustrativno opisao Hofstedeov doprinos međunarodnomu menadžmentu sljedećim

riječima: „Jednostavnije bi bilo karavani putovati pustinjom bez dodirivanja pijeska nego
istraživačima međunarodnog menadžmenta izbjeći Hofstedeov rad.“

Faktorskom analizom Hofstede je defi nirao 4 faktora, odnosno 4 dimenzije nacionalne

kulture: (1) distanca moći, (2) izbjegavanje neizvjesnosti, (3) individualizam/kolektivizam i (4)
masculinity/femininity, a naknadno je dodana peta dimenzija dugoročna/kratkoročna
vremenska orijentacija.

4.4.1. Distanca moći – dimenzija nacionalne kulture, definicija i karakteristike

Društvena norma je vrijednosni sustav koji je prihvatila većina pripadnika srednjeg sloja
društva, sastavljen od poželjnih vrijednosti svakog pojedinca i poželjnih vrijednosti društva te
u skladu s realnim mogućnostima. U tom smislu Hofstede definira distancu moći kao
„stupanj u kojemu manje moćni pripadnici institucija i organizacija neke države očekuju i
prihvaćaju nejednakost u distribuciji moći“

Razlike među društvima s malom i velikom distancom moći evidentnesu u brojnim sferama
društvenog života, poput potrebe za društvenom ovisnošću odnosno neovisnošću,
prihvatljivošću. društvene nejednakosti, prihvatljivošću hijerarhije i slično. S nejednakošću
kao bitnom odrednicom distance moći povezana je i moć. U društvima s malom distancom
moći, moćni pojedinci nastoje ostaviti dojam manje moći, što ona realno jest, dok je potpuno
suprotno u društvima s velikom distancom moći. French i Raven su utvrdili 5 tipova
društvene moći: moć temeljena na nagrađivanju, legitimnosti i ekspertizi identificirana je u
društvima s malim indeksom distance moći, dok je društvena moć temeljena na sili i osobnoj
karizmi (tzv. referentna moć) karakteristična za društva s velikom distancom moći.

Također, evidentne su razlike i u utvrđivanju uzroka nefunkcioniranja sustava, zatim u

upravljanju promjenama i konfliktnim situacijama. U situacijama nefunkcioniranja sustava
društva s velikom distancom moći uzrok nalaze u pojedincu, upravljaju promjenama kroz
mijenjanje vodećih pojedinaca, a izvorom latentnoga konflikta među pojedincima različite
moći smatraju nepovjerenje. Društva s malom distancom moći za situacije nefunkcioniranja
sustava optužuju sustav i stoga provode redistribuciju moći, a među pojedincima različite
moći uočavaju latentnu harmoniju.

4.4.2. Izbjegavanje neizvjesnosti – dimenzija nacionalne kulture, definicija i karakteristike

Velika mjera neizvjesnosti rezultira uznemirenošću, stoga je razumljiva potreba ljudi za

pronalaženjem postupaka i alata upravljanja neizvjesnošću. Tehnologija, zakoni i religija
znatno pridonose uspješnom upravljanju neizvjesnošću. Tehnologija ima ulogu upravljanja
neizvjesnošću koje su uzrokovane djelovanjem prirodnih sila, zakoni su vezani za ponašanje
drugih, a religija se odnosi na onaj aspekt neizvjesnosti koji moramo prihvatiti odnosno s
kojim se ne možemo sukobiti.

Identificirana su dva načina kako organizacije izbjegavaju neizvjesnost, i to:

(1) donošenjem odluka s kratkoročnim efektima i kratkoročnom povratnom informacijom, bez
anticipiranja daleke i neizvjesne budućnosti i

1
(2) korištenjem planova, standardnih procedura s izraženim kontrolnim mehanizmom i uza što
manje oslanjanje na prognozu budućih događaja.

Hofstede defi nira izbjegavanje neizvjesnosti kao „stupanj uznemirenosti što pripadnici
određene kulture osjećaju vezano za neizvjesnu, nepoznatu budućnost“.

4.4.3. Individualizam/kolektivizam – dimenzija nacionalne kulture, definicija i karakteristike

„Individualizam označuje društvo sa slabim vezama među pojedincima, ograničavajući

brigu pojedinca na sebe i užu obitelj, a kolektivizam označuje društvo u kojemu se
pojedinci tijekom čitavog životnog vijeka integriraju u zajednice razmjenjujući sigurnost s
lojalnošću“.

4.4.4. Macsulinity/femininity – dimenzija nacionalne kulture, definicija i karakteristike

„Masculinity društvo ima jasno defi nirane društvene uloge muškaraca i žena: muškarci
trebaju biti asertivni, snažni i orijentirani na uspjeh u materijalnim terminima, dok žene
trebaju biti više skromne, brižne i orijentirane kvaliteti života. Femininity označuje društvo
s preklapajućim ulogama muškaraca i žena, u kojemu i muškarci i žene trebaju biti
skromni, brižni i orientirani kvaliteti života.“

4.4.5. Dugoročna/kratkoročna vremenska orijentacija – dimenzija nacionalne kulture,

definicija i karakteristike

„Dugoročna vremenska orijentacija naglašava vrline orijentirane budućim rezultatima,

posebice ustrajnosti i štedljivosti, dok kratkoročna vremenska orijentacija naglašava vrline
orijentirane prošlosti i sadašnjosti poput poštivanja tradicije i ispunjavanja društvenih
obveza.“