Zavod za mehaničko i toplinsko procesno inženjerstvo

Sustavi jediničnih operacija

V. PREDAVANJE

Unit Operations
Ak. god. 2019./2020.

Zagreb, 12. studenoga 2019.

 NAPOMENA

7. tjedan 12. studenoga *

* Završavaju predavanja izv. prof. dr. sc. Krunoslava Žižeka

8. tjedan 19. studenoga **

** Započinju predavanja prof. dr. sc. Aleksandre Sander

Page  2
 II. PARCIJALNI KOLOKVIJ
PREDAVANJA

II. parcijalni kolokvij

(20. studenoga)

Srijeda, 1615-1800 h, MKM-20

Filtracija
Miješanje
Usitnjavanje

Page  3
 PODJELA MEHANIČKIH MAKROPROCESA

Page  4
 USITNJAVANJE –
PROCES PROMJENE STANJA DISPERZNOSTI
ODNOSNO PROMJENE VELIČINA ČESTICA

Usitnjavanje je mehanički makroproces kojim se mijenja stanje

disperznosti (granulometrijsko stanje) danog partikulskog sustava.
Usitnjavanjem iz većih nastaju sitnije čestice (size reduction
process).
Usitnjavanje se ostvaruje mehaničkim opterećenjem u čvrstoj tvari.

Page  5
 MEHANIZMI SMANJENJA JEDINKI
(ČVRSTIH ČESTICA) U PROCESU
USITNJAVANJA

Fizička slika procesa usitnjavanja

Page  6
 TEORIJA KRITERIJA LOMA

Stokesov zapis
∗
St def > St def

ρ g u k2
St def =
2Y

Jedinka (čvrsta čestica) će se smanjiti mehanizmom loma ukoliko će

kinetička energija sudara, apsorbirana plastičnom deformacijom u
matrici jedinke, uvelike nadmašiti pripadajuću dinamičku granicu
tečenja čvrste tvari odnosno
jedinka će se smanjiti lomom ukoliko će kinetička energija prilikom
udara biti veća od energije potrebne za lom jedinke.
Na ovoj zakonitosti temelji se izbor procesnih uvjeta za uspješan
lom čvrstoga.

Page  7
 MEHANIZMI PRIJENOSA SILE

Mehanizmi prijenosa sile koji uzrokuju posljedično mehaničko

opterećenje u čvrstoj tvari:
- naprezanje između dviju površina (gnječenje ili trenje,
sječenje, gnječenje u sloju čestica)
- naprezanje udaranjem u pojedinu površinu i/ili međusobni
sudari (kolizije) čestica
- naprezanje pomoću medija prijenosnika (strujni mlin)

Page  8
 PODJELA PROCESA USITNJAVANJA

Prema stanju disperznosti (veličini čestica):

- drobljenje
– veće čestice (veće od cca 13-19 mm)
- suho (u odsustvu kontinuirane faze)
- drobilice (kružne, konusne, čeljusne, drobilica
čekićar, te drobilice s valjcima)
- mljevenje
- manje čestice (manje od 13 mm)
- suho ili mokro
- mlinovi (bubnjasti mlin, dezintegrator, mlin s
kotrljajućim elementima, mlin čekićar, strujni mlin)

Page  9
 PODJELA PROCESA USITNJAVANJA

Prema načinu rada procesne jedinice odnosno prema vrsti procesa:

- diskontinuirano (šaržno),
- kontinuirano,
- zatvoreni krug,
- otvoreni krug.

Page  10
 Energetski odnosi

Matematički opis fenomena

Kinetički odnosi

Page  11
 ENERGIJA POTREBNA
ZA USITNJAVANJE???

Enormne količine energije troše se na usitnjavanje čvrstoga.

Uložena energija u procesu usitnjavanja = energija utrošena na
postizanje i održivost željene mehanističke slike fenomena
usitnjavanja (mehanizmi smanjenja jedinki - fragmentacija, lom,
habanje) + buka + toplina
Procjenjuje se: 1,5 % od ukupno utrošene energije u SAD troši se na
provedbu usitnjavanja (Charles & Gallagher, 1982).
Tradicionalne metode usitnjavanja troše 30 kWh da se 1 tona rude
usitni na veličinu manju od 100 µm.

Page  12
 PROCJENA ENERGIJE
POTREBNE ZA USITNJAVANJE

Energetski odnosi

Energija potrebna za usitnjavanje:

- ovisi o količini čvrste tvari, stanju disperznosti/veličini čestica
(ulaznom i željenom granulometrijskom stanju) te o prirodi
čestica (tvrdoći, itd.)
- eksperimentalno jest utvrđena zavisnost:

dE C
= n
dx x

Page  13
 RITTINGEROVA ZAKONITOST

Rittingerova zakonitost (1867.)

- n=2
- energija jest proporcionalna porastu novonastale površine
- vrijedi za mljevenje i slučajeve finog drobljenja
- razmatranja temeljena na modelu kocke: pretpostavlja se da
lomom ponovno nastaje kocka

1 1
E = C ⋅  − 
 x2 x1 
Veličina čestica nakon Veličina čestica prije
usitnjavanja usitnjavanja

Page  14
 KICKOVA ZAKONITOST

Kickova zakonitost (1883.)

- n=1
- razmatranja temeljena na prisutnosti homogenih tvari koja ne
sadrže slaba mjesta te pukotine

 x1 
E = C ⋅ ln 
 x2 

Page  15
 BONDOVA ZAKONITOST

Bondova zakonitost (1952.)

- n = 3/2
- razmatranja temeljena na prisutnosti strukturnih defekata
unutar čestica

(
E = 2 ⋅ C ⋅ x2−0 ,5 − x1−0 ,5 )

Page  16
 BONDOVA ZAKONITOST

Bondova zakonitost (1952.)

- konstantu proporcionalnosti (C) definira kao “radni indeks”
zavisan o veličini te prirodi čestica

E = Ei ⋅  0 ,5 − 0 ,5 
Bondov indeks
Energija je to potrebna
da se čestice usitne do
stanja disperznosti u
kojem je 80 % čestica
manjih od 100 µm
Tabelirane vrijednosti
 10 10 

 x80 ,2 x80 ,1 
Veličina od koje je 80 %
čestica manjih prije
usitnjavanja/na ulazu u
Veličina od koje je 80 % mlin (1)
čestica manjih nakon
usitnjavanja/na izlazu iz
mlina (2)

Page  17
 STUPANJ USITNJAVANJA

Stupanj usitnjavanja:

Maksimalna veličina zrna

prije usitnjavanja
x0
n= ,
x0
Maksimalna veličina zrna
poslije usitnjavanja

Page  18
 KINETIKA USITNJAVANJA
Usitnjavanje – inženjerska disciplina!
Kinetički odnosi pri usitnjavanju

Postoje različiti pristupi u modeliranju procesa usitnjavanja:

i. Discrete Element Method (DEM), Metoda diskretnih elemenata
ii. Population Balance Modelling (PBM), Modeliranje populacijskom
bilancom
iii. Hibridni modeli koji kombiniraju pristup VoF (volume of fluid) metoda s
PBM ili Computational Fluid Dynamics (CFD)/Računalna dinamika fluida
s PBM.

Danas, populacijske bilance (PB) nezamjenjive su u modeliranju partikulskih

procesa gdje tzv. partikula/jedinka predstavlja sve ono što ima svoj identitet
(mjehurić, kapljica, čvrsta jedinka, polimer, protein, stanica, mutirani virus,
itd.).

Page  19
 KONCEPT POPULACIJSKIH BILANCI

Opis pretvorbe tvari u procesnom prostoru iziskuje primjenu

kemijsko inženjerske metodologije, bilanci tvari i energije.
KONCEPT POPULACIJSKIH BILANCI

U partikulskim procesima, u kojima dolazi do promjena u populaciji

jedinki, neophodna je primjena populacijskih bilanci.
Svaki fenomen koji mijenja promatrano svojstvo populacije jedinki
zaslužuje svoj matematički zapis u strukturi populacijske bilance.
Doprinosi mehanizama usitnjavanja (partikulskog procesa) u
definiranju konačnog svojstva kolektiva jedinki matematički su
iskazani populacijskom bilancom za usitnjavanje.

Page  20
 KONCEPT POPULACIJSKIH BILANCI

Danas, populacijske bilance smatraju se izuzetno moćnim “alatom” u

modeliranju partikulskih procesa.
Omogućuju:
- utvrđivanje/dedukciju dominirajućeg mehanizma u ukupnom
procesu fizičke pretvorbe tvari,
- predviđanje stvarnih promjena raspodjela veličina čestica,
- kvantificiranje utjecaja svojstava ulaznih struja materijala i
procesnih varijabli na promatrano svojstvo izlazne struje
materijala,
- kvantificiranje kinetike sadržane fizičke pretvorbe tvari,
- optimiranje i kontrolu procesa.

Page  21
 Modeliranje procesa usitnjavanja KONCEPT POPULACIJSKIH BILANCI

Broj jedinki određenog promatranog svojstva

Više-dimenzijska, mikroskopska populacijska bilanca (PB)

Randolph and Larson (1971)1

Dinamička promjena gustoće populacije
Diskretni članovi
određenog promatranog svojstva
Birth & Death
Nastajanje & Nestajanje
Član vanjskih koordinata
Integrirani doprinosi svih
Eliminiran u slučaju
diskretnih/iznenadnih
izvrsne izmiješanosti sadržanog partikulskog sustava
mehanizama promjene
na razini procesne jedinice
(roping flow & bubbling bed regime)

Član unutarnjih koordinata

Integrirani doprinosi svih diferencijalnih (postupnih)
mehanizama promjene promatranog svojstva
& doprinos izmjene tvari proc. prostora s okolinom
(kontinuiranosti/diskontinuiranosti procesa)
Page  22
1. A. Randolph, M. Larson, Theory of particulate processes; analysis and techniques of continuous crystallization, NY. Academic Press, 1971.
 KINETIKA USITNJAVANJA

Pojednostavljenja:
- jedno promatrano svojstvo (samo veličina čestica) - jedno-
dimenzijska PB,
- postignuta izvrsna izmiješanost sadržanog partikulskog
sustava na razini procesne jedinice (nema nepoželjne
segregacije) – eliminiran član vanjskih koordinata
(primjenjiva makroskopska PB),
- nema diferencijalnih (postupnih) mehanizama promjene
promatranog svojstva & nema izmjene tvari proc. prostora s
okolinom (diskontinuirani proces odnosno način rada proc.
jedinice),
- jedini mehanizam promjene promatranog svojstva jest
isključivo iznenadni mehanizam smanjenja jedinki, lom.

Page  23
 KINETIKA USITNJAVANJA

Masa (mas. udio) čestica

u određenoj domeni veličina,
∂n veličinskom intervalu
=B−D
diskretizacije

(razredu) i
∂t
Postupak

dwi (t ) i −1
= ∑ bi , j ⋅ S j ⋅w j (t ) − Si ⋅wi (t )
dt j =1

Funkcija raspodjele produkata loma Funkcija selekcije (specifična brzina loma)

Udio čestica usitnjenih s veličine j na i Vjerojatnost je to da se čestica slomi
na veličinu manju od donje granice
promatranog
Page  24 vel. intervala (s-1, min-1)
 KINETIKA USITNJAVANJA

n ... 6 5 4 3 2 1

wi
dw2 (t )
= b2 ,1 ⋅ S1 ⋅ w1 (t ) − S 2 ⋅ w2 (t )
dt

dw4 (t )
= b4 ,1 ⋅ S1 ⋅ w1 (t ) + b4 ,2 ⋅ S 2 ⋅ w2 (t )
dt B
+ b4 ,3 ⋅ S 3 ⋅ w3 (t ) − S 4 ⋅ w4 (t ) Birth

D
Death

x (µm)

Page  25
 KINETIKA USITNJAVANJA

n ... 6 5 4 3 2 1
Maseni udio čvrstoga
zaostalog u promatranom wi
veličinskom intervalu
(razredu) i, odnosno
masa neusitnjenog
dw1 (t )
= − S1 ⋅ w1 (t )
dt

w1 (t ) = w1 (0 ) ⋅ exp(− S1 ⋅ t )

Pretpostavke:
-lom jedne čestice ne ovisi o
prisutnosti drugih,
- funkcija selekcije ovisi o x, ne o t,
x (µm)
- vjerojatnost loma ne ovisi o položaju u
proc. prostoru
Page  26