Slojeviti silikati

• Široko zastupljena i
raznovrsna grupa silikatnih
minerala velike ekonomske
važnosti.
KEMIJA SILIKATA • [SiO4] ‐ tetraedri u ravnini
povezani u sloj tako da
dijele tri kisikova atoma sa
Filosilikati 1 susjednim tetraedrima dok
preostali kisikov atom ima
mogućnost danjeg vezanja
u strukturi.

Podjela na temelju strukture, 10 grupa Građa slojevitih silikata

• Kaolinit‐serpentin
• Povezani tetraedarski i oktaedaraski slojevi.
• Pirofilit‐talk, s najvažnijim mineralima pirofilitom i talkom.
• Liskuni (muskovitom, flogopit, ilit)
• Lomljivi liskuni (margarit, klintonitom)
• Vermikuliti
• Smektiti (montmorilonit)
• Kloriti (klinoklorom)
• Sepiolit‐paligorskit
• Alofan‐imogolit
• Inter‐stratificirani minerala glina (rektorit)
• Gline su stijene građene od slojevitih silikata ali ne tvore svi
slojeviti silikati gline (iako ih se u glinama može naći).

Tetraedarski sloj Oktaedarski sloj

• [M(O,OH)6] – (ili [MO6] ) oktaedara, gdje je M najčešće Al3+
• [SiO4] – tetraedari povezani u sloj
ili Mg2+ ion, povezani bridovima.
preko mosnih kisikovih atoma u
• Gusta slagalina OH grupa, u oktaedarskim intersticijama
kutovima tetraedara.
smješteni su kationi (Al3+ ili Mg2+ te Fe3+ i Fe2+ te Li+, V3+,
• U dijelu tetraedara Si4+ ion može biti Cr3+, Mn2+, Ni2+, Cu2+ i Zn2+)
zamijenjen s Al3+ ionom. • Kemijski sastav oktaedarskog sloja odgovara formuli
• Preostali kisikov atom ostvaruje vezu Al2(OH)6 odnosno Mg3(OH)6.
s kationom u oktaedarskom sloju.
 Sjedinjavanje slojeva Tetraedri formiraju istostranične trokute
• Može se zamisliti da slojeviti silikati nastaju povezivanjem • Tetraedri formiraju
tetraeadarskih i oktaeadraskih slojeva. šesteročlane prstene a svi su
• Ne nastaju doista povezivanjem individualnih tetraedarskih slobodni kisikovi atomi
i oktaedarskih slojeva, niti ovi slojevi nastaju povezivanjem okrenuti na istu stranu.
individualnih tetraeadara i oktaeadara • U centru svakog prstena,
približno u visini slobodnih
kisikovih atoma, smješta se
jedna OH grupa.
• Nastaje ravnina gusto
pakiranih O atoma i OH grupa.
• O atomi i OH‐grupe u ovoj
ravnini formiraju istostranične
trokute

Geometrija oktaeadarskih slojeva,

Sjedinjavanje tetraedara i oktaedara
• Veličina trokuta gotovo jednaka stranici [MO6] – oktaedara
• Vezanje vrhova tetraedra (između kojih su OH grupe) sa
stranicama (bazama) oktaedara.
• Bazu oktaedra tvore dva O atoma koje oktaedar dijeli s
vrhovima tetraedara, jedna OH grupa u centru prstena 6 O
atoma te tri OH grupe s gornje strane oktaedra.
• Slojevi t‐o, odnosno 1:1, tipa.
dioktaedarski i trioktaeadarski filosilikati
• Na osnovu geometrije oktaedarskih slojeva filosilikati se
dijele u dvije glavne grupe: trioktaedarske i dioktaedarske.
• Kationi u oktedarskom sloju mogu biti dvovalentni i
trovalentni.

Trioktaedarska struktura Dioktaedarska struktura

• Kad su dvovalentni (npr. Mg iliFe2+)sve oktaedarske
intersticije bit će zaposjednute.
• Svaki atom O ili svaka (OH) grupa okružena s tri kationa
• Kao u brucitu, Mg(OH)2
• Takva struktura naziva se trioktaedarska.
• Kada su trovalentni, ravnoteža naboja postignuta je kada je
svaka treća oktaedarska intersticija nezaposjednuta
• Svaki O atom ili (OH) grupa okružena sa samo dva kationa
• Kao u gibsitu, Al(OH)3.
• Ovakva struktura naziva se dioktaedarskom.
 Kemijska formula T‐O sloja
• Tetraedarski sloj sastoji se od mrežne ravnine O atoma u
bazama tetraedra, ravnine Si atoma smještenih u
tetraedarskim intersticijama i ravnine vrhova tetraedra i OH
grupa.
• Svaki tetraedar 3 O atoma u bazama tetraedra (ali svaki
pripada dvoma tetraedrima  3/2 O atoma
• 1 O atom na vrhu tetraedra
• U sredini „prstena” jedna OH grupa (jedna OH grupa na
svaki tetraedar)
• Formula tetraedarskog dijela anionskog sloja [O5/2Si(OH)]‐,
odnosno [O5Si2(OH)2]2‐.
Kemijska formula T‐O sloja
• Oktaedarski sloj sastoji se od ravnine O atoma i OH grupa
smještenih u ravnini ispod kationa, ravnine Al i Mg kationa,
u oktaedarskim intersticijama te ravnine OH grupa
smještenih u ravnini iznad kationa.
• Svaki tetraedar vezan s 3 oktaedra a svaka OH grupa
smještena u ravnini iznad kationa pripada trima oktaedrima
• (trioktaedarski ) ili dvoma oktaedrima (dioktaedarski)
• Slijedi formula za dioktaedarske Al2Si2O5(OH)4 (kaolinit), za
trioktaedarske Mg3Si2O5(OH)4 (serpentin, npr. lizardit).

Al2Si2O5(OH)4 (kaolinit) i Mg3Si2O5(OH)4

Povezivanje t‐o slojeva
(serpentin) • t‐o slojevi su elektroneutralni
• Imaju odlike permanentnih dipola
• Mogu se povezati sa slijedećim
slojem vodikovim vezama.
• H iz OH‐grupa mrežne ravnine
oktaedarskog sloja ostvaruju
vodikove veze s O iz mrežnih ravnina
baza tetraedara
• Veze znatno slabije od veza unutar
slojeva
• Ali zbog njihove brojnosti veze
između t‐o slojeva dosta jake.

Povezivanje t‐o slojeva, prilagodbe Povezivanje t‐o slojeva, prilagodbe

• Kondenzacija T i O slojeva moguća zahvaljujući bliskim
dimenzijama ovih slojeva.
• Posljedica –
• Udaljenost 2 O atoma u tetraedarskom sloju (vrhovi umjesto
tetraedara) 0.255 nm heksagonske
• Udaljenost 2 O atoma u oktaedarskom sloju 0.2785 nm većina
(brucit) odnosno 0.2635 (gibsit). filosilikata
• Kako bi se tetraedar i oktaedar sjedinili mora doći do ima
prilagodbe dimenzija monoklinsku
• To izaziva istezanje u jednom i kompresiju u drugom sloju. te triklinsku
ili rompsku
• Dolazi do redukcije simetrije strukture
strukturu
• O atomi nisu više u idealnom planarnom i heksagonskom
rasporedu ‐ tetraedri se međusobno zarotiraju
 Savijanja Nastanak t‐o‐t slojeva
• Naprezanja u slojevima mogu se smanjiti savijanjem slojeva • Osim od t‐o slojeva slojeviti
– dolazi do blage promjene dimenzija (udaljenosti između silikati mogu biti građeni i od t‐o‐
vršnih kisikovih atoma se povećavaju). t, odnosno 2:1, slojeva.
• Savijanje može biti kontinuirano kao u hrizotilu ili • Sloj nastao vezanjem jednog
diskontinuirano kao u antigoritu. oktaedarskog sloja između dvaju
• Kontinuiranim savijanjem stvaraju se cilindrična vlakna ‐ tetraedarskih.
karakteristična vlaknata morfologija hrizotila. • Oktaedar tvore 4 O atoma koje
oktaedar dijeli s vrhovima
tetraedara (po 2 sa svake
strane), i 2 OH grupe u centru
prstena koji tvori 6 O atoma iz
vrhova tetraedara (po jedna sa
svake strane).

Al2Si4O10(OH)2 (pirofilit) i Mg3Si4O10(OH)2

Kemijska formula t‐o‐t sloja
• Formula za
(talk)
dioktaedarske
Al2Si2O5(OH)4 i
trioktaedarske
Mg3Si2O5(OH)4
modificira se
dodatkom još
jedne
[O3Si2(OH)2]2‐
jedinice i
oduzimanjem
dvije (OH)‐
jedinice

Povezivanje t‐o‐t slojeva Silikati 2:1 tipa bez kontinuiranih slojeva

• I slojevi t‐o‐t električki neutralni ‐ sa
slijedećim slojem povezani slabim van
der Waalsovim vezama.
• Veze između slojeva slabe – slojevi
lako kližu ‐ talk i pirofilit mekani i
masni na opip.
• Umjesto kontinuiranih slojeva lateralno naizmjenično
povezane t‐o‐t trake.
• Povezane preko zajedničkih O atoma u bazama tetraedara
Zbog takve strukture morfologija vlaknasta.
• Ioni u rubnim oktaedrima pristupačniji ‐ na njih vezane
molekule vode, molekule vode iu kanalima između traka.
• Sepiolit: Mg8Si12O30(OH)4(OH2)4×8H2O
• Paligorskit: (Mg,Al)5Si8O20(OH)2(OH2)4×4H2O).
 KAl2(AlSi3O10)(OH)2 (muskovit) i
Tinjci
KMg3(AlSi3O10)(OH)2 (flogopit)
• Supstitucija Si u • U dioktaedarskoj
tetraedrima s Al ‐ pojava grupi kation može
slobodnog elektronskog biti K ili Na dok u
naboja na površini sloja. trioktaedarskoj
• Ako se s Al zamjeni svaki grupi kation može
četvrti Si stvoreni naboj biti samo K.
može vezati 1+ kation u
koordinaciji 12 između
slojeva.
• Tako se t‐o‐t slojevi
povezuju ionskim vezama.

Savršena kalavost Iliti ili hidrotinjci

• U tinjcima su t‐o‐t slojevi dobro povezani (ionske veze),
nastali silikati čvršći su i tvrđi.
• Međutim opisana struktura omogućava kalanje tinjaca u
vrlo tanke listiće.
• U tetraedrima pirofilita zamjena Si s
Al ali u količini manjoj od svakog
četvrtog atoma Si
• Nema dovoljno naboja da bi se
vezala količina kationa potrebna za
pravu strukturu tinajca.
• Dolazi do popunjavanja samo dijela
mjesta za katione između slojeva.
• Kation K
• Relativno mali naboj sloja
omogućava ulazak vode
• Svojstava koja su između svojstava
gline i liskuna.

Ilit Lomljivi liskuni

• Idealna formula: K0.5‐0.75Al2(Si,Al)4O10(OH)2
• Dioktaedarski
• Češće se koristi formula koja realnije opisuje sastav:
(K,H3O)(Al,Mg,Fe)2(Si,Al)4O10(OH)2nH2O
• Zamjena ½ Si atoma s Al
• Naboj u t‐o‐t sloju 2 veći nego u liskunima
• Između slojeva dvovalentni kationi (Ca2+ i Ba2+)
• Zato su slojevi vezani čvršće ‐ lošija kalavost i elastičnost,
veća čvrstoća i gustoća
• Dioktaedarski margarit CaAl2(Al2Si2O10)(OH)2
• Trioktaedarski klintonit
 Vermikulit Smektiti
• Zamjena dijela Si atoma s Al u strukturi talka • Struktura načelno jednaka strukturi vermikulita.
• Djelomična kompenzacija nastalog negativnog naboja • Supstitucije u tet. I okt. sloju ali manje
zamjenama u oktaedarskom sloju. • Negativni naboj sloja manji, 0,2‐0,6 po O10(OH)2 jedninici.
• Rezultat ‐ negativni naboj aniona 0,6‐0,8 po O10(OH)2 • Negativni naboj uravnotežuje se kationima u međusloju
jedninici. • Mali naboj – slabe veze između slojeva, dobra kalavost, laka
• Uravnotežuje se s kationima između slojeva. izmjena, mogu vezati velike količine vode.
• Kationi u međusloju okruženi molekulama vode.
• Formula: (K+,Na+,Ba2+,Ca2+,Mg2+)(Mg,
Fe2+,Fe3+,Al3+)3(Si,Al)4O10(OH)2nH2O.
• 1. zagrada međuslojni kationi,
• 2. zagrada oktaedarski kationi

Montmorilonit Kloriti
• Najvažniji mineral iz grupe smektita • Izmjeniči t‐o‐t i
• Specifičan ‐ supstitucija samo u oktaedarskom sloju. oktaedarski brucitni
• Centri naboja udaljeni + mali naboj sloja = slabe veze slojevi.
između slojeva, olakšana izmjena kationa i ulazak vode. • Dio Si atoma u
Idealna formula: Na0,4(Al1,6Mg0,4)Si4O10(OH)2nH2O. tetraedrima
zamijenjen s Al  t‐
o‐t slojevi ‐ nabijeni.
• Dio Mg atoma u
brucitnom sloju
zamijenjen s Al  o
slojevi + nabijeni
• Privlačne sile između
t‐o‐t i o slojeva

Tip sloja Negativan naboj po grupa podgrupa minerali

sloju
Klinoklor 1:1 0 Kaolinit‐serpentin Kaoliniti (dioktaedarski) Kaolinit, dikit, nakrit

• Tipičan predstavnik klinoklor, (Mg5Al)(Si3Al)O10(OH)8. Serpentini

(trioktaedarski)
Lizardit

• Bolje pisati: (Mg,Fe)3(Al,Si)4O10(OH)2(Mg,Fe)3(OH)6. 2:1 0 Pirofilit‐talk Pirofiliti (dioktaedarski) Pirofilit

Talk (trioktaedarski) Talk

• Zamjene Si4+ s Al3+ (ili Fe3+) u T sloju te Mg2+ sa Al3+ (ili Fe3+,
0,2‐0,6 (hidratizirani Smektiti Dioktaedarski smektiti Montmorilonit,
Fe2+, Li+, Mn2+, Ni2+) u O sloju unutar t‐o‐t jedinice i u izmjenjivi kationi) bajadelit, natronit
brucitnom sloju Trioktaedarski smektiti Saponit, hektorit,
saukonit
0,2‐0,9 (hidratizirani Vermikuliti Dioktaedarski Dioktaedarski
izmjenjivi kationi) vermikuliti vermikulit
Trioktaedarski Trioktaedarski
vermikuliti vermikulit
0,6‐1 (nehidratizirani liskuni Dioktaedarski liskuni Muskovit, ilit, glaukonit,
izmjenjivi kationi) paragonit

Trioktaedarski liskuni Biotit, flogopit, lepidolit

Lomljivi liskuni Dioktaedarski lomljivi Margarit

liskuni
Trioktaedarski lomljivi Klintonit
liskuni
2.1:1 Hidroksidni sloj, kloriti Dioktaedarski kloriti Donbasit
x=promjenljivo
Trioktaedarski kloriti Klinoklor
 Politipovi
• Za strukture planarnih slojevitih silikata
značajno da se slojevi mogu slagati na
različite načine‐
• Slijedeći sloj može biti translatiran ili
rotiran u odnosu na prethodni, treći u
odnosu na prethodna dva itd. pa će se
položaj prvog sloja ponoviti tek nakon
nekoliko slojeva.
• Razlika u strukturi postoji u samo jednoj
prostornoj dimenziji ‐ nisu polimorfne
modifikacijame ‐ ove varijacije u
strukturi zbog različitog slijeda slaganja
slojeva nazivaju se politipovima.
Neplanarni filosilikati
• Već spomenuti neplanarni slojeviti silikati s tipom sloja 1:1:
• Kontinuirani oktaedarski sloja na koji se naizmjenično, s
jedne, odnosno druge strane, vežu trake tetraedara ‐
antigorit
• Kontinuirani t‐o slojem koji se zbog naprezanja svija u
smotke – hrizotil
Interstratificirani filosilikati
• Smjesa minerala naravno ne čini novi mineral.
• Ali ako se smjesa sastoji od individualnih slojeva minerala
slojevitih silikata koji se izmjenjuju u pravilnom slijedu tad
se radi o posve novim strukturama pa i novim mineralima
• Nastaju zahvaljujući strukturnim i dimenzijskim sličnostima
između minerala glina
• Razlikuju se visinom sloja.
• Najjednostavniji struktura tipa ABAB…,
• Npr. rektorit –
• sastoji od slojeva
• muskovita (ili ilita)
• i montmorilonita.
Politipovi
• Obilježavaju brojem (broj slojeva potrebnih da se ponovi
položaj početnog sloja) i velikim slovom (kristalni sustav)
• Broj u indeksu kako bi se razlikovale slične strukture.
• Npr: 1M – nema pomaka, 2. sloj je direktno iznad 1.
• 2M1 – 2 različita položaja, drugi rotiran za 120°
• 3T – 3 položaja, 2. rotiran za 120 °, 3. za daljnjih 120°
Neplanarni filosilikati
• Oktaedarski (gibsitni) slojevi na koje su, preko zajedničkih
kisikovih atoma, bazom vezani izolirani [SiO4]‐tetraedri
• Imogolit (SiO2×Al2O3×2,5H2O).
• Tetraedar grade tri O atoma koje dijeli s oktaedrom i jedna
OH grupa u vrhu tetraedra.
• Izolirani [SiO4]‐tetraedri – nezosilikat?
• Naprezanja u oktaedarskom sloju – savijanje ‐ vlaknata
morfologija.
• Alofan ‐ slabo uređen
• slojeviti alumosilikat
Kriteriji za klasifikaciju filosilikata
• 1. Tip osnovnog sloja, t‐o (1:1), t‐o‐t (2:1) i t‐o‐t o (2:1:1)
• 2. Valencija kationa u oktaedarskom sloju, dioktaedarski ili
trioktaedarski
• 3. Negativni naboj sloja izazvan izomorfnim zamjenama u
tetraedrima i oktaedrima,
• 4. Sadržaj međusloja, kationi koji kompenziraju negativan
naboj sloja, K+, Na+; Ca+, Mg+, Cs+…. NH4+, organski kationi,
H+ ioni te voda i druge polarne neutralne molekule.
• 5. Politipovi, način slaganja slojeva
• 6. Kemijski sastav
• 7. Način slaganja interstratificiranih slojeva