HOĆE LI ISTOK POSTATI DIVLJI ZAPAD?

________________________________________

HAMDO ČAMO
HOĆE LI ISTOK POSTATI DIVLJI ZAPAD?

Civilizacija je jedna, Univerzalna. Poput univerzalnosti Života, preciznije, univerzalnosti svakog oblika
života. Pa, ipak?!

Ti ili ja? Trenutak istine u kojoj će život izgubiti prvo jedan, potom i drugi, Foto: Ilustracija

Cijeli kruh je preveliki zalogaj da bi se mogao progutati u jednom komadu. Da bi se mogao pojesti
siječe se na komade, a potom na još manje prilagodljive usitnjavanju, konačno, i konzumiranju.

Piše: Hamdo Čamo

Ko sam ja, ko si Ti; ko smo Mi, ko Oni; ko su Naši, a ko Njihovi?

Zamislite da sjedite na Mjesecu i dokono posmatrate Zemlju. Svjesni ste da je negdje ‚tamo dolje‘, u
masi beskonačne tame svemira, smještena Plava planeta prošarana pamučnom bjelinom na kojoj
žive ljudska bića bez vidljivih državnih i političkih granica, naziva, kultura, religija, vjera i ubjeđenja.
Približavajući fokus bliže, otvaraju se široka prostanstva mora i kontinenata, šuma, rijeka, jezera,
planina i pustinja. Planetarni izvor bogatstva svega što je neophodno za život svih vrsta. Folklor u
izobilju bogatstva prirodnog sjaja ukupne baštine flore i faune. Nakon što se jednom prizemljite i
nađete na zemlji, čarolija univerzalnosti nestaje. Ljudi koji nastanjuju planetu zaboravljaju porijeklo,
puteve i prva naseljavanja, kontinente, nastanak i nestanak mnogih kultura i civilizacije, iz bliže i
dalje prošlosti. Sve što ostaje je „bezuvjetno gladno sad i danas“. Sklonost ljudi, tih bića uma i
razuma, da se dijele, odvajaju, uzimaju, grabe ili čuvaju pojedinačne i kolektivne interese, bore za
resurse, prevlast, moć, slobodu, prava, povlastice ili samostalnost, kao da ne mijenja ništa od
vrijednosti pomenute univerzalnosti u svjetlu subjektiviteta objektivnog, moralnog i duhovnog
identiteta.
Ako je vjerovati, riječ civilizacija prvi su počeli upotrebljavati francuski enciklopedisti (franc.
civilisation, od lat. civilis: građanski, od civis: građanin), kod kojih ona znači ‘prosvjetiteljsku
antitezu feudalnoj baštini srednjega vijeka’. Međutim, historija nas uči da su postojale mnoge
civilizacije i kulture prije nego što je ta riječ stavljena na papir: Egipatska, Semitska, Kananska,
Sumerska, Grčka, Rimska, Majanska, Vikinška, Keltska, Ilirska, Gotska, Etrušćanska, Drevne Kine i
Indije, Tibetska, Američkih Indijanaca itd. Gdje su nestale i zašto, predmet je i mnogih današnjih
naučnih istraživanja. Općenito, jedne civilizacije i kulture su nestajale zbog bolesti,
neprilagodljivosti i klimatskih promjena, a druge ili niz drugih, nestajale su zbog posljedica
međusobnih sukoba. Sukoba civilizacija?

Da, upravo u sukobu civilizacija i kultura kojem je politolog Samuel P. Huntington posvetio knjigu
pod naslovom ‘Preoblikovanje svjetske politike u 21. stoljeću’. Američki original pojavio se 1996.
godine kao Sukob civilizacija (njemački doslovno “sukob civilizacija”) i predstavljao je produžetak
istoimenog članka (ali sa znakom pitanja) koji je Huntington objavio 1993. godine u časopisu
Foreign Affairs. Knjiga sadrži hipotezu da bi u 21. stoljeću moglo doći do sukoba između različitih
kulturnih područja, posebno između zapadne civilizacije i kineskog i islamskog kulturnog područja.
Knjiga je objavljena i prevedena mnogo puta, a dovela je do kontroverznih rasprava i od početka je
postala predmetom kritike mnogih politologa:

„Nakon završetka sukoba Istok-Zapad, svjetska politika postala je multipolarna i multikulturna u

kojem nisu više ideologije, već su kulture počele određivati svjetski poredak. Da bi izbjegao nove
globalne sukobe, Zapad mora uzeti u obzir i druge kulturne vrijednosti. Pogrešno je poistovjećivati
modernizaciju sa zapadnom kulturom ili vesternizacijom. Vrijednosti Zapada ne bi bile prepoznate
kao univerzalne vrijednosti u drugim kulturama. U knjizi: „Zapad nije pokorio svijet superiornošću
svojih ideja ili vrijednosti ili svoje religije (na koju je malo ljudi iz drugih kultura bilo preobraćeno),
već superiornošću u korištenju organiziranog nasilja. Zapadnjaci često zaborave ovu činjenicu.
Nezapadnjaci ih nikada ne zaboravljaju.”

Huntington je predvidio da će snaga Zapada “izblijedjeti” i da će nezapadne kulture oživjeti u

kontekstu indigenizacije: Zapad će ostati najmoćnija kultura u prvim decenijama 21. stoljeća i nakon
toga u pojedinim područjima poput znanosti i tehnologije Istraživanje i tehnološki razvoj imaju
vodeću ulogu. Međutim, kontrola nad ostalim izvorima moći sve će više prelaziti na države
nezapadnih kultura.

Pravo je čudo da, pored svih ‘vrućih i hladnih ratova’, do katastrofe planetarnih razmjera nije došlo
do danas. Ako je vjerovati historiji, neumornom razvoju nuklearnog oružja, politici sukobljavanja,
upornog imperijalizma i hegemonizma, neoliberalizma, globalizma i na tom pogubnom putu uticaja
bolesne politike grupa i pojedinaca, nije pitanje ‚hoće li‘, već je pitanje vremena ‚kada će‘ doći do
katastrofe velikih razmjera koje će ostaviti trajne posljedice na čovječanstvo i Plavu planetu, na
usamljene izvore života u ‘beskonačnoj tami’ svemira.