UGOSTITELJSTVO je djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluge prehrane,

pripremanja i usluživanja pida i napitaka te pružanja usluga smještaja (Zakon o ugostiteljskoj

djelatnosti, NN, br . 138/06) Ugostiteljstvo ugostiti (primiti, smjestiti i posluţiposjetitelja
hranom i pićem) Ugostiteljstvo zadovoljava i druge društvene,kulturne, zdravstvene i ostale
potrebe ljudi koje suih i motivirale da potraţe odreĎenu uslugu u objektu
Ugostiteljstvo ima veliki značaj u ukupnoj gospodarskoj djelatnosti jedne zemlje, a temeljnu
ulogu ima u unapređenju turizma kao ekonomskog i društvenog fenomena današnjice
Ugostiteljstvo sudjeluje u stvaranju nacionalnog bruto-proizvoda u robnom prometu između
proizvođača i potrošača usklađuje robne i kupovne fondove utječe na ponudu i potražnju roba
na tržištu i na njihovu cijenu u potrošnji roba i usluga drugih djelatnosti čime se stvara
dodatno tržište i potiče njihov rast i razvoj
Ogleda se na više načina
1. omogućuje razvoj ostalih gospodarskih sektora
2. ima značajnu ulogu za razvoju odreĎenih regija
3. potiče izvoz i plasman roba na stranom trţištu
Ugostiteljstvo je uslužna djelatnost koja je različita od svih drugih, ne samo u pogledu
predmeta poslovanja ved i po svojim specifičnim karakteristikama
Ugostiteljstvo je vrlo složena djelatnost jer se u njojsusredu karakteristike proizvodne,
trgovačke i čisto uslužne djelatnosti (proizvodno – uslužna djelatnost)
Kao gospodarska djelatnost ima komercijalno obilježje, jer njezina gospodarska aktivnost
ima za cilj ostvarenje prihoda
MeĎusobna ovisnost ugostiteljstva i turizma je velika a potkrepljuje se činjenicom da preko
50% prihoda ostvarenog u turizmu otpada na ugostiteljstvo
Ugostiteljstvo ima velik značaj u ukupnom gospodarstvu jedne zemlje, a temeljnu ulogu ima
u unapreĎenju turizma kao ekonomskog i društvenog fenomena današnjice
Ugostiteljstvo kao organizirana djelatnost namijenjena je zadovoljavanju potreba turista za
smještajem i hranom, te kao takva predstavlja osnovni receptivni čimbenik turizma
Posebne mjere namijenjene poticanju razvoja ugostiteljstva
1. osiguranje sredstava za kreditiranje investicija u ugostiteljstvu
2. odobravanje povoljnih kredita za investicije u ugostiteljstvo
3. davanje drţavnih garancija kreditorima
4. izrada prostornih i urbanističkih planova za potrebe ugostiteljske izgradnje
5. fiskalno poticanje izgradnje (oslobaĎanje poreznih obveza pri uvoĎenju hotela u
6. funkciju, smanjenje raznih davanja izvan sezone)
SUVREMENO UGOSTITELJSTVO (1)
Suvremeno ugostiteljstvo koristi se dostignudima znanosti, tehnike i tehnologije i tako ulazi u
proces ubrzanih promjena, posebno na području novih tehnologija, tehnike poslovanja i
ugostiteljskogmenadžmenta
Za ugostiteljska poduzeda od presudne je važnosti :
1. Istraživanje postojedeg stanja
2. Unapređenje poslovanja
3. Pradenje i proučavanje razvojnih trendova
4. Istraživanje tržišta
5. Edukacija kadrova
Odgovore na brojne izazove novih uvjeta poslovanja mogu dati samo kadrovi visokog stupnja
različitog znanja, uz maksimalnu motiviranost za promjenu postojedeg stanja, inventivnost,
ali i s osjedajem za realnost
S obzirom da ugostiteljstvo ima svoju specifičnu tehniku, tehnologiju,sredstva za rad,
organizaciju rada i menadžment, razumljivo je da ih kao takvetreba izučiti i primijeniti u
praksi
ZNAČAJ UGOSTITELJSTVA ZA REPUBLIKU HRVATSKU (1)
U gospodarstvu naše zemlje ugostiteljstvo predstavlja važnu gospodarsku djelatnost, a
spektakularan razvoj turizma čini ugostiteljstvo najperspektivnijom granom gospodarstva
Gospodarski efekti koji se ostvaruju razvojem turizma našu zemlju intenzivnije uključuju na
međunarodno tržište i izazivaju opravdani interes naših turističkih područja za ugostiteljstvom
kao osnovom budedega gospodarskog razvoja
Za naše se uvjete poseban značaj ugostiteljstva ogleda u osiguranju bržeg razvoja nedovoljno
razvijenih atraktivnih turističkih područja jer izgradnjom svojih kapaciteta stvara temelj za
razvoj turizma
Aktualna turistička kretanja u svijetu ukazuju da se ugostiteljska ponuda mora u potpunosti
prilagoditi sve zahtjevnijoj potražnji potrošača i to neprestanim širenjem lepeze uvjeta za
boravak u hotelima i u svim drugim objektima smještaja
NASTANAK I RAZVOJ UGOSTITELJSTVA
Ugostiteljstvo je nastalo na određenom stupnju razvoja proizvodnih snaga i proizvodnih
odnosa, kada se javila društvena potreba za njim, a kao gospodarska djelatnost javlja se još
prije nove ere u robovlasničkimdržavama
Ved u robovlasničkom društvu gostoprimstvo se transformira u prve oblike ugostiteljske
djelatnosti kao gospodarske djelatnosti
Prvi ugostiteljski objekti za smještaj javljaju seu robovlasničkim državama: Egiptu, Babilonu,
Asiriji, a nazivali su se karavan-saraji i služilisu za smještaj hodočasnika izgrađeni uz
hramove
Grčka civilizacija
U najranijem razdoblju pojave države postojali u brojni ugostiteljskiobjekti. Građevine s
dvorištem i okružene trjemovima, namijenjene pretežno strancima i visokim komforom kao
ugostiteljski objekti, nazivalisu se ksenodohije.Objekti su pružali uslugu prehrane i pida
nazivali su se kapeleje,termopolije, oinopolije i krčmeUgostiteljstvo je ponajprije bilo
razvijenou lučkim gradovima Ateni i Sparti
Rimsko carstvo
U vrijeme procvata Rimskoga imperija snažno se razvije promet, grade se mnogi i veliki
gradovi, a to predstavlja povoljne uvjete za razvoj ugostiteljstva
Rimljani imaju savršenu organizaciju države i vojske patemeljem toga osvajaju mnogekrajeve
i tako dolaze doogromnoga bogatstva.Od ugostiteljskih radnji poznate su stabule, diversorie,
kaupone, geneje, popine, termopolije, taberne
Srednji vijek
Kako u srednjem vijeku naglo i snažno jača uloga Crkve, ona postaje temeljna ideološka
snaga društva i značajan nositelj ugostiteljske djelatnosti.Nastaju prvi propisi koji reguliraju
otvaranje,poslovanje i sve oblike pladanja u ovimugostiteljskimobjektimaTako se u okviru
crkava i samostanaotvaraju ponajbolja prihvatilišta – hospitali
Industrijska revolucija
Razvoj ugostiteljstva u suvremenom smislu najprije je počeo u Francuskoj iVelikoj Britaniji
Početak industrijske revolucije označio je velikeekonomske i društvene promjene , obilježene
migracijama ruralnog stanovništva u industrijski razvijena područja.Nastaje novi zamah u
ugostiteljstvu izgradnjommodernih hotela (hoteli - u Londonu 1774. god,New York
1831.god).19. stoljede predstavlja povijesnu prekretnicu urazvoju ugostiteljstva. 1841. god
organizira seprvo turističko putovanje željeznicom
Prvi i drugi svjetski rat
Prvi svjetski rat prekida ovu zlatnu eru razvojaugostiteljstva. U ratu su mnogi ugostiteljski
objekti ili potpuno uništeni ili devastiraniRazdoblje između dva svjetska rata karakterizira u
prvom redu razvojhotelijerstva, uvođenje standarda poslovanja u uslužni proces, a razvojno
se naglašava educiranje kadrova.
Drugi svjetski rat ostavlja slične posljedice na ugostiteljstvo poput prvoga svjetskog rata, ali
je uslijedio znatno brži oporavak
Novije doba
Razdoblje od 70 – 80-tih godina 20. st karakterizira uvođenje i korištenje vrhunske
tehnologije u procesu poslovanja te marketing koncepta kojim seugostiteljske usluge
maksimalno približavaju gostimaU naše se vrijeme javlja poduzetnički pokret kao temeljna
karakteristika razvojaugostiteljstva početkom tredeg milenija
Razvoj ugostiteljstva u Hrvatskoj (1)
Proces razvoja ugostiteljstva u našim se krajevima odvijao s velikimzakašnjenjem u odnosu
na europske zemlje jer je i industrijski razvojuslijedio s velikim zakašnjenjemSve do kraja 19.
st ne može se govoriti osuvremenom razvoju ugostiteljstva napodručju Hrvatske
Ugostiteljsku djelatnost između dva svjetska rata karakterizira postojanje
vedeg broja malih radnji smještenih pretežito u gradovima
Osnovna karakteristika društvenog uređenja karakterizira administrativno i
centralističko upravljanje .Društvenim planom od 1986. do 1990. predviđa se politika razvoja
turizma, prvenstveno s ciljem ostvarenja što vedeg deviznog prihoda
Novo povoljnije razdoblje za razvoj ugostiteljstva nastupa oko 1950. godkada započinje
proces decentralizacije,1974. do 1990. razdoblje intenzivne izgradnje turističko ugostiteljskih
kapaciteta
Danas Republika Hrvatska ima iznimne uvjete za brz razvoj turizma i ugostiteljstva kao
temeljnog nositelja podmirenja turističkih potreba

TEMELJNE KARAKTERISTIKE UGOSTITELJSKIH USLUGA

Definira se kao aktivnost ili korist koja je u prirodi nevidljiva, a koju jedna strana nudi drugoj
Radnje kod kojih nije rezultat novi proizvod ved promjene na postojedim proizvodima ili
posve novoj uslužnoj činidbi
Ugostiteljske usluge dijele se na osnovne, sporedne i pomodne, a mogu biti robne i nerobne
Ugostiteljske usluge su one koje se vrše u ugostiteljstvu, a kojima se zadovoljavaju potrebe
ljudi
Posebnosti ugostiteljskih usluga
1. Neopipljivost
• usluga se ne može iskušati prije konzumacije
2. Istodobnost stvaranja i potrošnje
• usluge se ne mogu skladištiti
3. Heterogenost
• svaka je usluga posebna
4. Promjenjivost usluge
• Kvaliteta i važnost ugostiteljskih usluga
U cilju što boljeg zadovoljavanja potreba ljudi u ugostiteljstvu treba osigurati što vedi izbor
usluga, što bolju kvalitetu i što kulturnije pružanja tih usluga
Kvaliteta ugostiteljskih usluga osigurava se raznovrsnošdu pripremljenih jela i pida, te
konforom, udobnošdu, čistodom objekata i opreme u kojima se one pružaju
Važnost ugostiteljskih usluga ne očituje se samo zato što se njima zadovoljavaju potrebe ljudi
u stanovanju i hrani, nego i stoga što se njima zadovoljavaju i druge potrebe kao što su
društvene, kulturne i zdravstvenepromjenjivost potražnje (sezona i slično)
PODJELA UGOSTITELJSTVA

Podjela ugostiteljstva radi se najčešde po kriterijima:

Vrste usluga i tehnološkog procesa rada :hotelijerstvo i restoraterstvo
Vrste ugostiteljskih potrošača :opde i turističko
Vremenskog razdoblja obavljanja djelatnosti: stalno i sezonsko poslovanje
Dužine boravka gostiju: prolazno i pansionsko
Mjesta pružanja usluga :stacionirano i pokretno
Komercijalnosti poslovanja :komercijalni i nekomercijalno
Vlasništva :državno, privatno i mješovit

Ugostiteljstvo kao gospodarska djelatnost obavlja se u različitim ugostiteljskim objektima.

Podjela nastaje na temelju razlika koje proizlaze iz tehnološkog procesa, oblika finalnog
proizvoda ili usluga, organizacijskotehničkih karakteristika i načina pružanja usluga
PODJELA UGOSTITELJSTVA
HOTELIJERSTVO
Ugostiteljski objekti za smještaj
RESTORATERSTVO
Ugostiteljski objekti za prehranu
DJELATNOST HOTELA – HOTELIJERSTVO je sastavni dio ugostiteljske mreže
namijenjene prihvatu turista i posjetitelja.Svojim objektima hotelijerstvo čini receptivnu
osnovu
Temeljem ukupnog broja raspoloživih kreveta hotelijerstva ocjenjujese turistički potencijal
jedne zemljeMjerenje turističkog potencijala pomodu kapaciteta hotelijerstva:
BROJ KREVETA
BROJ STANOVNIKA
Odnos i komuniciranje s kupcem
Hotelijerstvo je karakteristična djelatnost koja kupce svojih uslugavedinom nalazi izvan
područja poslovanja hotela
Sam hotel nije jedini motiv koji privlači kupce ved i drugi, kao što su kvaliteta nuđenih
usluga, tako i njihova struktura i cijena
Za hotele je jedan od najvažnijih i najtežih zadataka tražiti kupce svojih usluga na tržištu
Potrebno je vršiti stalna ispitivanja potražnje i prilagoditi joj ponudu i strukturu vlastitih
usluga
Boravak gosta i sezonski karakter poslovanja
Trajanje boravka gosta u hotelu je važan činitelj poslovne politike i poslovanja hotela jer
dužim boravkom gosta se ostvaruje bolje korištenje kapaciteta
Poslovanje hotela ovisi o turističkom prometu, ostvarenom broju posjeta i nodenja
Specifičnost koja ima utjecaja na poslovanje hotelijerstva je sezonski karakter potražnje i
poslovanja koju rezultira mala iskorištenost kapaciteta u hotelima i slabiji rezultati poslovanja
Način prodaje hotelskih usluga
Hotel u pravilu svoje usluge prodaje nepoznatim kupcima i na postranom turističkom tržištu
Stoga prodaja nije jednostavna jer zahtijeva stalno osmišljavanje prodajnih i propagandnih
akcija kako bi se došlo do kupaca
Hotel u pravilu prodaje svoje uslugepreko posrednika (turoperatori,putničke agencije), iako
možeprodavati vlastitim direktnim putem
DJELATNOST RESTORANA (1)
Djelatnost restorana može se definirati kao djelatnost u okviru koje se pružaju usluge prehrane
i točenja pida
Poznato je više oblika pružanja tih usluga
 1. Pružanje usluga prehrane i pida u restoranima s klasičnom poslugom
2. Pružanje usluga prehrane i pida u samoposlugama
3. Pružanje usluga prehrane i pida pokretnim objektima
4. Pružanje usluga prehrane i pida u pripremnicama
Obavljanje usluga hrane i pida može se u načelu svesti na dva temeljna oblika
 U sklopu smještajnih objekata
 U samostalnim objektima – jedinicama
Poslovanje restorana u sklopu smještajnih objekata
U smještajnim objektima radi dopune djelatnosti kao i radi svestranog zadovoljavanja potreba
njihovih posjetitelja pružaju se usluge izdjelatnosti restorana (prehrana i točenje pida)
Poslovanje restorana u sklopu smještajnih objekata tretira se kao sporedna djelatnost koja
dopunjava osnovnu djelatnost smještaja ikao takva se uključuje u ukupan rezultat poslovanja
smještajnog objekta
Djelatnost restorana kao samostalne jedinice
Djelatnost restorana kao samostalne jedinice se u principu ostvaruje uobjektima koji
samostalno posluju
Poslovanje restorana je karakteristično po određenim specifičnostima koje dolaze od
obiteljskih običaja i tradicije, te običaja mjesta,područja u kojimje lociran objekt
Najčešde posluju kao mali obiteljski poslovi– obrti, no ima i slučajeva da posluju u velikom
obujmu kao što su lanci restorana
Ugostiteljski objekti
Ugostiteljska djelatnost vrši se različitim vrstama ugostiteljskih objekata s različitom
strukturom sadrţaja
Ugostiteljski objekt je ugostiteljska jedinica,koja u poslovnom, graĎevinskom i
funkcionalnom pogledu čini cjelinu ili koja, uokviru šire graĎevinske cjeline, ima izdvojeni
prostor i potrebitu funkcionalnost
Svi ugostiteljski objekti prema “Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i
kategorizaciji ugostiteljskih objekata”,razvrstavaju se u odgovarajuće skupine koje
čine objedinjene objekte pojedinih vrsta
Opdi uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
U svijetu i našoj zemlji uvjeti pod kojima se mogu obavljati ugostiteljske djelatnosti
regulirani su zakonskim i mnogim podzakonskim aktima
Zakonom uređuju se i propisuju se minimalni tehnički i zdravstveni uvjeti, kategorizacija
ugostiteljskih objekata,edukacija za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, način formiranja
cijena i evidencija gostiju …
Uzance proklamiraju dva temeljna načela poslovanja, a to su poštenje i savjesnost

EKONOMSKA ZNANOST

Temeljni cilj ekonomske znanosti je proučavanje mogudnosti racionalnog korištenja

ograničenih resursa kako bi se na najbolji način zadovoljile u velikoj mjeri neograničene
potrebe
Ekonomska znanost proučava odluke koje društvo donosi u vezi sproizvodnjom dobara i
usluga, te načinom na koji društvo distribuira ta dobra i usluge između svojih članova
Od kudanstva do svjetskog gospodarstva, ekonomika istražuje i otkriva zakonitosti kako bi
svojim rezultatima stalno poboljšavala uvjete života

PODJELA EKONOMSKE ZNANOSTI

 Mikroekonomika
 Makroekonomika
Makroekonomika (grčki makro= veliki) proučava više razine ekonomskih sustava. Bavi se
širim pitanjima funkcioniranja gospodarstva kao cjeline,kao što su ekonomski rast, inflacija i
nezaposlenost
Mikroekonomika (grčki mikro= malen) proučava niže razine, kao što su potrošači,
kudanstva i poduzeda, zatim kretanja potražnje, ponude i cijena u različitim uvjetima,ulogu
malih i velikih poduzeda, sindikata te ekonomikepojedinih djelatnosti

EKONOMIKA PODUZEDA KAO ZNANOST

Ekonomika poduzeda jedna je od ključnih mikroekonomskih znanosti koja proučava

gospodarenje na razini poduzeda kao temeljne jedinicenacionalnog gospodarstva
Svrha je otkrivati sve bolje načine ostvarivanja ciljeva poduzeda, odnosno poboljšavanja
proizvodnje i prodaje njihovih dobra i usluga
Istražuje čimbenike koji utječu na uspješnost poslovanja, utvrđuje zakonitosti i pravila čijom
se primjenom poslovanje poduzeda možepoboljšati

EKONOMIKA PODUZEDA KAO NASTAVNI PREDMET

Objašnjava postojeda najbolja znanja i prenosi ih na ljude koji rade u poduzedima ili na one
koji se za to pripremaju
Kao nastavna disciplina saznaje za nova znanstvena dostignuda na svome području, prihvada
provjerene znanstvene spoznaje i naučava o svemu što je neosporno i što je od značenja za
suvremenu izobrazbu ekonomista
Zadada je ekonomike poduzeda kao nastavnogpredmeta naučavati budude ekonomske
stručnjake i poduzetnike kako bi razumjeli način na koji funkcionira ekonomski sustav
poduzeda
PODJELA EKONOMIKE PODUZEDA
Uobičajena je podjela ekonomike poduzeda na:opdu i posebne ekonomike poduzeda
Posebne ekonomike poduzeda bave se gospodarskim problemima poduzeda različitih vrsta
djelatnosti, određenog oblika vlasništva, teprema poslovnim funkcijama poduzeda koje
proučavaju
Opda ekonomika se bavi gospodarskim problemima kojasu zajednička za sva poduzeda
neovisno o njihovoj vrstiosebne ekonomike poduzeda

Prema gospodarskim djelatnostima

 Ekonomika industrijskih poduzeda
 Ekonomika trgovinskih poduzeda
 Ekonomika transportnih poduzeda
 Ekonomika ugostiteljskih poduzeda
 Ekonomika banaka
Prema vlasništvu
 Ekonomika javnih poduzeda
 Ekonomika privatnih poduzeda
Prema poslovnim funkcijama
 Ekonomika proizvodnje
 Ekonomika nabave
 Ekonomika prodaje
 Ekonomika transporta

PREDMET EKONOMIKE PODUZEDA

Ekonomika poduzeda bavi se svim pitanjima odlučivanja u poduzedu kojasu bitna za njegov
poslovni uspjeh
Predmet ekonomike ugostiteljstva je proučavanje ugostiteljstva kao zasebne grane
gospodarstva kojase bavi specifičnom proizvodnjom hrane i pida tepružanjem usluga
smještaja
U tom smislu ekonomika poduzeda bavi se problemima poslovne orijentacije i izbora
potrebnih resursa, razvojem i rastom poduzeda,učincima primjene novih tehnoloških i radnih
metoda, problemima obračuna i smanjivanja troškova, itd.
ZADADA I CILJ EKONOMIKE PODUZEDA
Zadada je ekonomike poduzeda da pruži osnovna znanja za uspješno poslovanje poduzeda,
da objašnjava ekonomske pojave u tom poslovanju i da omogudi djelotvornije odlučivanje
Cilj je ekonomike poduzeda da kao znanstvena disciplina potiče i razvija istraživački rad na
području gospodarenja u poduzedima i da kao nastavna disciplina školuje ekonomiste i
rukovodioce za potrebe poduzeda

ORIJENTACIJA EKONOMIKE PODUZEDA

Suvremena ekonomika poduzeda višestruko je orijentirana:
1.Marketinška orijentacija – okrenuta je tržištu i njegovim potrebama, odnosima ponude i
potražnje, konkurenciji,prodajnim kanalima, ekonomskoj propagandi itd.
2.Poduzetnička orijentacija – uključuje inicijativu da se uđe u gospodarski proces, da se uloži
kapital i drugi resursi, da se snosi rizik i da se postigne odgovarajudi uspjeh
3.Sistemska orijentacija – na poduzede gleda kao cjelinu, koja je prema vani dio nadcjeline, a
prema unutra raščlanjena na podcjeline
4.Poslovno – politička orijentacija – ili orijentacija na odlučivanje temelji se na
poduzetničkoj, marketinškoj i sistemskoj orijentaciji kada se radi o strateškim odlukama, a
kasnije i na daljnjim orijentacijama ako se radi o operativnimodlukama
5.Biološka orijentacija – zasnovana je na stajalištu da je poduzede živi organizam poput
čovjekova tijela, ali s napomenom da ništa ne funkcionira samo po sebi
6.Poslovodna ili menadžerska orijentacija - polazi od postavljenih ciljeva poduzeda i
donesenih strateških odluka s težnjom da ih ostvari na optimalan način
7.Psihosociološka orijentacija – ogleda se u uvažavanju određenih spoznaja s područja
psihologije i socijologije rada (npr . znanje i vještine potrebne za izvršenje rada, o teoriji
motivacije i o postizanju zadovoljstva zaposlenih)
8.Etička orijentacija – protivi se nastojanju da pod svaku cijenu ostvari ekonomska
racionalnost poduzeda, bez obzira na etičke norme, opasnosti za zdravlje…
9.Ekološka orijentacija – uočava značenje i teži zaštiti čovjekova okoliša što je osobito važno
za velika industrijska poduzeda

POVIJESNI RAZVOJ EKONOMIKE PODUZEDA KAO ZNANOSTI

Sama se pak ekonomika poduzeda pojavljuje kao posebna disciplina tek naprijelazu iz 19. u
20.st, pa u njezinu razvitku možemo razlikovati dvaosnovna razdoblja:
1. Od začetka do osamostaljivanja ekonomike poduzeda(začeci i pojava i razvoj
sistemske ekonomske znanosti)
Začeci, do 1675. godine
Začeci ekonomike poduzeda su sadržani u tragovima, prikazima i razvojugospodarskog
poslovanja ved u starom vijeku.Za srednjovjekovni odnos Crkve prema trgovcu ilustrativna je
ova uzrečica: “Trgovac može rijetko ili nikada biti Bogu ugodan”
Hamurabijev zakonik poznaje kamatu, a Stari zavjet osuđuje lihvu.Starogrčki državnik Solon
provodi gospodarsku reformu i ublažava hipotekarne dugove. Platon izlaže u Republici
elemente prve teorije novca, a Aristotel u Politici upotrebnu i prometnu vrijednost robe
F. Pegolotti i L. Meder autori su prvih trgovinskih,računovodstvenih i knjigovodstvenih
tehnika, napisanih ved u 14.st
Beno Kotruljevid u svojem djelu O trgovini i savršenom trgovcu iz 1458. godine opisuje
sustav dvojnog knjigovodstva
Značajan prinos razvitku ekonomske misli dao je i hrvatski pisac Juraj Križanid (1618-1683.)
u djelu Politika – Razgovori ob vladateljstvu iz 1676
Pojava i razvoj sistematske ekonomske znanosti od 1675-1890.
Jacques Savary – Père autor je prvog sustavno metodički pisanogekonomskog djela Savršeni
trgovac iz 1675.
U traganju za pravim izvorima društvenog bogatstva ekonomska se znanost s vremenom
počela udaljavati od trgovine i trgovca i okretati se proizvodnji i proizvođačima
Vrijedna i zanimljiva razmatranja o nesigurnosti i o riziku poslovanja poduzetnika izložio je
Richard Cantillon (1680-1734.) u djelu Opća rasprava o naravi trgovine
Taj su korak prvi učinili fiziokrati kao zagovornici prirodnog poretka i slobodnog
poduzetništva. Smatrali su da stvarno bogatstvo leži u proizvodnji, a ne u trgovini i razmjeni
Karl Max također je razmatrao mnogobrojne pojmove i probleme s područja poslovanja
poduzeda. To u prvom redu vrijedi za izlaganja o robi, kapitalu, profitu,najamnini i višku
vrijednosti
Adam Smith u svojem je čuvenom djelu Bogatstvo naroda iz 1776. razmatrao poglavito dva
problema u vezi s tržištem: mehanizam konkurencije i djelovanje“nevidljive ruke”
2. Od osamostaljivanja ekonomike poduzeda do našeg vremena
Kao posebna disciplina ekonomika poduzeda pojavila se prije stotinjak godina, i od tog
vremena do danas prošla je kroz ove etape:
 Osamostaljivanje ekonomike poduzeda u posebnu disciplinu
 Pojava i uzmak ekonomike socijalističkih poduzeda
 Noviji doprinosi

Osamostaljivanje ekonomike poduzeda u posebnu disciplinu

Do osamostaljivanja ekonomike poduzeda u posebnu disciplinu došlo jepočetkom20. st., a
tome su osobito pridonijele ove okolnosti:
• Marshallova sinteza makroekonomike i mikroekonomike
• Osnivanje prvih visokih škola
• Pokretanje prvog časopisa s područja ekonomike poduzeda
• Pojava i razvitak znanstvene organizacije rada

Alfred Marshall (1842-1924)

Profesor na Cambridge, najistaknutiji predstavnik neoklasične teorije i autor Načela
ekonomike i drugih djela o novcu,bogatstvu i blagostanju.Marshall je u djelu Načela
ekonomike izvršio višestruki obrat:koncept političke ekonomije kao teorijske discipline
zamijeniokonceptom ekonomike kao čiste i primijenjene znanosti,mikroekonomsku analizu je
pretpostaviomakroekonomskoj analizi,teoriju troškova upotpunio ja razmatranjem graničnih
troškova,zalagao se za pravedniju raspodjelu bogatstva i težio porastu dohodaka siromašnijih
društvenih slojeva,…

Prve visoke poslovne škole

Osnovane su u Europi 1898.godine: visoka trgovačka škola u Leipzigu i eksportna akademija
u Beču.Na njima su se od početka, uz makroekonomske znanosti, uvele i predavale
mikroekonomske discipline s temeljnom zadadom da se školuju stručnjaci za potrebe sve
složenijeg trgovinskog poslovanja

Pokretanje prvog časopisa

Prvi časopis s područja ekonomike poduzeda Časopis za istraživanja u ekonomici poduzeća
pokrenuo je Eugen Schmalenbach 1906. godine.Taj časopis i danas izlazi u
Njemačkoj s modificiranim nazivom Schmalenbach’s Zeitschrift für betriebswirtschaftliche
Forschung
Pojava i razvitak znanstvene organizacije rada
Još su više pojačali zanimanje znanstvenika i poduzetnika za probleme poduzeda i omogudili
dotad neviđeni porast proizvodnosti rada i efikasnosti uopde.Zasluge za taj veliki napredak
pripada prije svega trojici praktičara: Tayloru, Fordu i Fayolu

Pojava i uzmak ekonomike socijalističkih poduzeda

Pojavom prvih državnosocijalističkih poduzeda u Sovjetskoj Rusiji 1918., predmet
ekonomike poduzeda proširen je i na socijalističko poduzede, koje se razlikuje od
kapitalističkog po karakteru vlasništva i sustavu upravljanja
Socijalistička poduzeda nisu imala financijsku samostalnost, svi su njihovi prihodi ulazili u
državni budžet iz kojeg su bili namireni i svi njihovi troškovi, rashodi i gubici
Vladimir Iljič Lenjin 1918. je u svojoj brošuri ocijenio Taylorov sustav i potakao njegovu
primjenu u Sovjetskoj RusijiNa takvoj osnovi nestalo je materijalne zainteresiranosti
poduzeda za vlastiti uspjeh te dolazi do zaostajanja efikasnosti u usporedbi s njihovim
kapitalističkim suparnicima

Značajni predstavnici europske ekonomske znanosti: A. C. Pigou, J. M.Keynes, J. V.

Robinson, E. Schmalenbach, E. Gutengerg, E. Heinen, J.A.Schumpeter, P. Sraffa, F. Perroux,
J. Tinbergen
Tome su poimenice osobito pridonjeli E. H. Chamberlin, W. Leontief, J. K.Galbraith, P. A.
Samuelson,N. W. Chamberlain, R. Solow i dr .

Noviji doprinosi u svijetu

Novije doprinose ekonomici poduzeda dali su mnogi autori, osobito iz Europe i SAD-a, u
koje se poslije 2.svj. rata pomaklo središte ekonomske znanosti
Američka ekonomska znanost počela je davati vidnije doprinose 30-tih godina 20. st., a do
danas je zauzela vodede mjesto u svjetskim razmjerima

Doprinosi naših autora

S modernom ekonomskom znanošdu potkraj 19. st. hrvatsku je javnost upoznao Blaž
Lorkovid svojom knjigom “Počela političke ekonomije”
U razdoblju između dva svjetska rata daljnje su doprinose hrvatskoj ekonomici poduzeda dali
još i ovi autori: Milan Marjanovid, Mijo Mirkovid, Franjo Krajčevid
Temelje našoj ekonomici poduzeda postavila su brada Oton i Kamilo Bošnjak poslije 1. svj.
rata
Po završetku 2. svj. rata našoj su ekonomici poduzeda najviše neposredno pridonijeli Šimin
Babid, Dragutin Domainko, Franjo Krajčevid, a posredno i Mijo Mirkovid – svi profesori
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

POVEZANOST EKONOMIKE PODUZEDA S DRUGIM ZNANSTVENIM I

NASTAVNIM DISCIPLINAMA
Ekonomika poduzeda ne može uspješno apsolvirati svoj predmet, zadadu i cilj, a da nužno ne
posegne u riznicu dostignuda drugih:
 Ekonomskih disciplina
 Neekonomskih disciplina
 Pomodnih disciplina
Povezanost ekonomike poduzeda s drugim ekonomskim disciplinama
Makroekonomske discipline
• politička ekonomija
• ekonomika gospodarstva
• ekonomski sustav
• ekonomska politika
• teorija tržišta i cijena
Mikroekonomske discipline
• poslovna politika
• organizacija
• računovodstvo
• marketing
• financijsko poslovanje
• analiza poslovanja
• ekonomska analiza i sl.
Ekonomika poduzeda najviše je povezana s nizom makroekonomskih i mikroekonomskih
disciplina. Dok se ekonomika poduzeda nadovezuje na makrodiscipline, na nju se nadovezuju
mikrodiscipline.

Povezanost ekonomike poduzeda s drugim neekonomskim disciplinama

Ekonomika poduzeda u uskoj je vezi s nizom neekonomskih disciplina:
Medicina rada – može se bolje i uspješnije sačuvati i održati mentalnozdravlje zaposlenika,
smanjiti izostajanje s posla…
Tehnologija – privlači pozornost ekonomike poduzeda snovim proizvodnim i radnim
postupcima
Psihologija rada – pomaže u profesionalnoj orijentaciji i selekciji kadrova,motiviranju
radnika, proučavanju njihova ponašanja i odnosa prema radu
Trgovačko i radno pravo – prati i proučava prava i obveze poduzeda u robnom prometu,
pravima zaposlenih i drugim prilikama

Ekonomika poduzeda i pomodne discipline

Pradenje, analiza i proučavanje ekonomskih pojava u poduzedu i na tržištu nije danas mogude
bez korištenja statistike, matematike i drugih pomodnih disciplina kao informatika i
automatska obrada podataka
Primjenom njihovih metoda mogude je uspješnije rješavati vedi dio tekudih
mikroekonomskih problema kako na nižoj tako i na višoj razini

METODE EKONOMIKE PODUZEDA

Znanstvena je metoda postupak prikupljanja podataka, formuliranja teorija, te provjeravanja i

revidiranja teorija
U ekonomici poduzeda koriste se dvije skupine znanstvenih i istraživačkih metoda spoznaje:
-Racionalističke (logičke) metode
-Tehničke (empirijske) metode

Racionalističke (logičke) metode

Racionalističke metode su opdi misaoni postupci stjecanja znanja koji se temelje na razumu i
logici, pa se stoga nazivaju logičke metode ili metode istraživanja “za stolom”
Racionalističke metode( Logičko zaključivanje):
 Analiza-pozitivna (činjenice, predviđanja “ako tada”; utvrđivanje kakva je pojava)
  Analiza-normativna (prosudbe i preporuke; utvrđivanje kakva bi pojava trebala biti)
 Sinteza (spajanje dijelova radi uočavanja zajedničkih obilježja)
 Indukcija (od pojedinačnih činjenica do opdih zaključaka)
 Dedukcija (od opdih pretpostavki do pojedinačnih slučajeva)
 Komparacija (usporedbe pojava u različitomprostoru i vremenu

Tehničke (empirijske) metode

Tehničke metode omoguduju prikupljanje podataka o nekoj pojavi kako bi se primjenom
odgovarajudih matematičko-statističkih postupka došlo do potrebnih zaključaka
Tehničke (empirijske) metode(Zaključivanje na temelju podataka iz stvarnosti):
 Promatranje (sustavno pradenje promjena neke pojave)
 Ispitivanje (postavljanje pitanja u pismenom ili usmenom obliku)
-Intervju (posebni oblik usmenog ispitivanje)
-Upitnik ( oblik pismenog ispitivanja)
-Ankete (ispitivanja velikog broja osoba)
 Eksperiment (postupak namjernog izazivanja neke pojave radi opažanja, mjerenja i
tumačenja)

TEORIJE PODUZEDA
Teorija poduzeda obuhvada razmišljanje, stajališta i spoznaje pojedinih teoretičara i
ekonomskih pravaca (škola) o ciljevima poduzeda, odnosu prema resursima, ponašanju na
tržištu, odnosu prema okolini i drugim pitanjima
Začetnicima teorije poduzeća smatraju se engleski ekonomist Richard Cantillon i francuski
ekonomist i matematičar Antonie-Augustin Cournot
Kasnije nastale brojne teorije poduzeda mogu se razvrstati po sljededim kriterijima
 Korištena znanstvena metoda
 Stav pema ulozi čovjeka u poduzedu
 Društveno uređenje u kojem djeluje poduzede

Kriterij korištene znanstvene metode
Razlikujemo dvije skupine teorija poduzeda:
1.Teorije zasnovane na metodama dedukcije i normativne analize-
Neoklasična teorija poduzeda
2.Teorije zasnovane na metodama indukcije i empirijske analize
• Bihevioristička teorija poduzeda
• Menadžerska teorija Poduzeda
Kriterij stava prema ulozi čovjeka u poduzeću
Razlikujemo dvije skupine teorija poduzeda:
Teorije zasnovane na instrumentalističkom pristupu (čovjek je sredstvo)
-Neoklasična teorija poduzeda
• Djelomično menadžerska teorija poduzeda
• Djelomično etatistička teorija poduzeda
Teorije zasnovane na antropocentrističkom pristupu (čovjek je u središtu)
• Bihevioristička teorija poduzeda
• Djelomično menadžerska teorija poduzeda
Kriterij društvenog uređenja
Prema društvenom uređenju razlikujemo tri skupine teorija poduzeda:
 Teorije u uvjetima slobodnog poduzetništva
 Teorije u uvjetima državnog socijalizma
 Teorije u uvjetima samoupravnog socijalizma (bivša Jugoslavija)
Neoklasična teorija poduzeda
Polazi od savršene konkurencije na tržištu u kojoj djeluje poduzeda, te polazi od pretpostavke
da je čovjek racionalan u svojem ponašanju na tržištu
Najpoznatiji teoretičar i tvorac neoklasične teorije je profesor Alfred Marshall koji je svoju
teoriju firme izložio u dvije analize: u analizi normalnog životnog ciklusa firme i u analizi
reprezentativne firme
Bihevioristička teorija poduzeda
Oslanja se na pravac u psihologiji koji se naziva biheviorizam i polazi od nesavršenog tržišta i
pretpostavke da čovjek nije racionalno bide
Najpoznatiji predstavnici biheviorističke teorije poduzeda jesu: H. A. Simon, R .M. Cyert i J.
G. March.Poduzede s ponaša kao skupina pojedinaca različitih interesa
Menadžerska teorija poduzeda
Polazi od posebne uloge menadžera koji upravlja poduzedem umjesto vlasnika, stoga je i cilj
poduzeda rast prodaje (tržišnog udjela i prihoda), a ne dobit i rast kapitala
Menadžer usmjerava poduzede kako bi maksimalizirao vlastitu korist, a ne dobit
Najpoznatiji su predstavnici menadžerske škole Frederic W.Taylor, Peter Drucker i John K.
Galbraith
Etaistička teorija poduzeda
Nastala je u uvjetima centralističkog (državnog) upravljanja u bivšem SovjetskomSavezu
Etaizam ( franc. ètat=država) je pojava upletanja države u društveni život,posebice u
gospodarski sustav
Prema etaističkoj teoriji poduzedem upravlja država preko svog predstavnika u poduzedu
(direktora poduzeda)
Teorija o ilirskom poduzedu
Nastala je pedesetih godina 20. st. u američkoj ekonomskoj teoriji, kada je Benjamin Ward
1958. godine napisao studiju u kojoj analizira model jugoslavenskog samoupravnog poduzeda
Usporedio je ponašanje tog poduzeda u slobodnim tržišnim gospodarstvima i utvrdio model
novog samoupravnog poduzeda koji bi mogao biti dobra alternativa postojedim poduzedima u
tadašnjim socijalističkim i kapitalističkim zemljama

POJAM PODUZEĆA
Poduzeće je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvo određenih
subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristedi se odgovarajudim
resursima i snosedi poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih
ciljeva
Poduzede u ekonomici obuhvada sve oblike poslovnih organizacija koji su glavni subjekti
ekonomskog života u uvjetima slobodnog tržišnog gospodarstva
Poduzede kao složen sustav
Poduzede je istodobno djeluje kao složen sustav koji nastaje, djeluje, razvija se i nestaje
ovisno o uspješnosti ostvarivanja gospodarskih i drugih društvenih ciljeva
Ekonomski sustav – poduzede je gospodarska cjelina u kojoj se obavlja određena djelatnost
proizvodnje ili pružanja usluga
Tehnološki sustav – u poduzedu se obavljaju različiti procesi transformacije inputa u outpute
primjenom odgovarajudih tehnologija i tehnike
Pravni sustav – poduzede stječe određena prava i preuzima obveze u poslovnom i pravnom
prometu s drugim subjektima društva
Sociološki sustav – poduzede je zajednica ljudi koji u njemu
RadE
Bitne sastavnice poduzeda
• zgrade, strojevi, materijali, proizvodi, novac, i dr .-Objektivna sastavnica
• znanja i stvaralačke ideje, te ljudi u poduzedu-Subjektivna sastavnica
• način povezivanja sredstava i rada u jednu cjelinu-Ustrojbena sastavnica
Poduzede je živi organizam u kojem ljudi obavljaju neku gospodarsku djelatnost
Vrste poduzeda
Svako je poduzede poseban sustav koje se po mnogim obilježjima svoje strukture i načina
funkcioniranja razlikuje od ostalih poduzeda
Najlogičnije je dijeliti poduzeda prema sljededim kriterijima:
 djelatnosti
 veličini
 ključnom resursu
 vlasništvu
 pravnom obliku
Podjela prema vrsti gospodarske djelatnosti
Vrsta gospodarske djelatnosti kojom se poduzede bavi značajno određuje ostala obilježja
njegove ekonomske - tehničke strukture i djelovanja:
proizvodna i uslužna; poljoprivredna, šumarska, ribarska, rudarska, industrijska, graditeljska,
trgovinska, prometna, turistička, ugostiteljska i komunalna poduzeda
Podjela prema veličini poduzeda
Temelji se prema različitim kriterijima od kojih su najpoznatiji:
broj zaposlenika, vrijednost uloženog kapitala, veličina ostvarenog godišnjeg prihoda,
vrijednost ukupne aktive, vrijednost stalnih sredstava itd.

Optimalna veličina poduzeda

Sa stajališta ekonomske učinkovitosti poduzede bi u određenim uvjetimatrebalo imati
optimalnu veličinu
Poduzede je optimalno ako može poslovati na onom stupnju iskorištenjakapaciteta na kojem
se ostvaruje maksimalni dobitak
Sa stajališta prihoda i troškova određeno poduzede može biti iznad ili ispod optimalneveličine
Podjela prema ključnom resursu
Poduzeda se mogu razvrstati ovisno o tome koji je resurs najviše zastupljen i prema tome
bitno utječe na uspješnost djelovanja poduzeda
U pojedinim poduzedima mogu biti intenzivno korišteni resursi:Stalnih sredstava,Obrtnih
Sredstava,Radne snage
Stalna sredstva- poduzeda koja su automatizirana- u velikoj mjeru koriste opremu, a ne toliko
radnu snagu. Njihovi kapaciteti mogu omoguditi niske troškove i biti ekonomski učinkoviti,
ali kod masovne proizvodnje. Nekorištenje kapaciteta ih vodi u gubitke
Obrtna sredstva- najvedi dio cijene proizvoda je materijal i resursi potrebni za proizvodnju
( treba racionalizirati korištenje materijala )
Radna snaga- djelatnost ovisi o ljudskom potencijalu u koji neprestano treba ulagati
Podjela prema vlasništvu
Podjela poduzeda prema vlasništvu bitna je zbog utvrđivanja načina upravljanja poduzedem
Prema vlasništvu razlikujemo sljedede oblike poduzeda:
 privatna
 javna
 zadružna
 mješovita

Privatno vlasništvo – poduzeda pojedinih individualnih vlasnika i zajednička poduzeda vedeg

broja vlasnika (ortaštva i dionička društva)
Javno vlasništvo – može biti društveno (sindikati, crkve, mirovinski fond,udruge) i državno
(veliki tehnički sustavi, komunalne djelatnosti, djelatnosti javnih dobara)
Zadružno vlasništvo – ostvaruje se kroz zadruge kojima cilj nije ostvariti dobit ved
unapređivati djelatnost svojih članova
Mješovito vlasništvo – kombinacija vlasništva države i privatnih osoba ili nekom drugom
kombinacijom vlasništva ( udruživanje kapitala domadih istranih subjekata)
Podjela prema pravnom obliku
Razlike postoje u načinu osnivanja, upravljanja, strukturi i odgovornosti članova, te
ekonomskoj djelotvornosti i učinkovitosti
Prema pravnom obliku, uglavnom, razlikujemo sljedede vrste poduzeda (trgovačka društva)
Društva osoba
• Javno trgovačko društvo
• Komanditno društvo
Društva kapitala
• Društvo s ograničenom
odgovornošdu
• Dioničko društvo
Društva osoba
Javno trgovačko društvo - svi jamče neograničeno solidarno sa cjelokupnom imovinom
Komanditno društvo - komplementari (javni ortaci) jamče neograničeno, a komanditori
(tajni ortaci) jamče samo do visine uloženog Kapitala
Društva kapitala
Društvo s ograničenom odgovornošću – odgovara cijelom svojom imovinom, a članovi
društva (ulagači) odgovaraju do visine uloženog kapitala
Dioničko društvo – sredstva pribavljaju izdavanjem (emisijom) dionica, a odgovornost
dioničara je do visine uloženog kapitala
PODUZETNIK
Poduzetnik je osoba koja je nadarena poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata
znanjem o poslovima i ljudima, odlučna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzedem
na temelju inovacija i stalnog razvoja
Poduzetnik uočava prigode za nove poslovne poduhvate koje drugi poslovni ljudi ne vide ili
nisu za njih zainteresirani
Poduzetnici često koriste opde informacije koje su svima dostupne kako bi proizveli
nešto novo
Status poduzetnika
Status poduzetnika u poduzedu može biti:
-Vlasnik ili suvlasnik kapitala koji svoju ušteđevinu ulaže radi otvaranja novog malog
poduzeda
-Profesionalni menadžer koji radi za pladu, ali svojim inovatorskim radom pridonosi stalnom
razvoju poduzeda
Obilježja osobnosti poduzetnika
Osobna motivacija
Umne sposobnosti
Sposobnosti razumijevanja drugih
Sposobnost komuniciranja
Stručno znanje
Sposobnost donošenja odluka
Sposobnost realizacije ideja

PODUZETNIŠTVO
Poduzetništvo je djelatnost poduzetnika usmjerena na pokretanje,organiziranje i inoviranje
poslovanja poduzeda s temeljnom svrhom stvaranja novog tržišta
Poduzetništvo ja značajna pokretačka sila razvoja djelatnosti poduzeda koja obuhvada pet
bitnih aktivnosti:
ODNOSI S TŽIŠTEM ROBE I KAPITALA
ORGANIZACIJA
INOVACIJA
ODNOSI S RADNICIMA
ODNOSI S DRŽAVOM I DRUŠTVOM

Razlike između poduzetništva i menadžmenta

Poduzetništvo je prije svega usmjereno na stalno inoviranje i po tome se razlikuje od
menadžmenta
Poduzetništvo znači pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju, dok se menadžment
odnosi na tekude koordiniranje proizvodnog procesa
Svaki poduzetnik teži iskoristiti prigode za stvaranje dobiti, a menadžeri nastoje
iskoristiti raspoložive resurse

GOSPODARSKI I DRUŠTVENI PREDUVJETI OSNIVANJA I RADA

PODUZEĆA
Za osnivanje i uspješno poslovanje poduzeda na tržištu potrebni su osim poduzetnika i
poduzetništva, još i odgovarajudi preduvjeti:
GOSPODARSKI PREDUVJETI
• Vanjski preduvjeti (potrebe tržišta, dostupnost potrebnih
resursa)
• Unutarnji preduvjeti (predmet poslovanja poduzeda, potreban
kapital, raspoloživi kadrovi, sredstva za rad, predmeti rada,
veličina i lokacija poduzeda
DRUŠTVENI PREDUVJETI
• Tržišna privreda, samostalnost poduzeda

UDRUŽIVANJE PODUZEĆA
Udruživanje poduzeća je proces njihova povezivanja u svrhu promicanja zajedničkih interesa
i ostvarivanja određenih gospodarskih i društvenih ciljeva
Slabije ili čvršće povezivanje – govori o zadržavanju ili pak o gubitku u smislu svoje pravne i
ekonomske samostalnosti
Uže ili šire povezivanje – ogleda se u manjem ili vedembroju obuhvadenih jedinica
Privremeno ili trajno povezivanje – ogleda se u vremenskom periodu
Dobrovoljno ili obvezno povezivanje – u pravilu je dobrovoljno, ali zakonom može biti
propisano obvezno udruživanje (npr . u gospodarske komore)
Glavni motivi povezivanja poduzeda
1• Smanjenje konkurencije i povedanje udjela na tržištu
2• Povedanje kapaciteta poduzeda (niži troškovi)
3• Racionalizacija ( jednim poduzedu potrebno je manje
radnika, menadžera i poslovnog prostora)
4• Diverzifikacija proizvodnje (povedanje broja proizvoda radi
smanjenja rizika)
5• Podjela poslovnih i financijskih rizika

Sinergijski učinak udruživanja poduzeda

Opdi je rezultat udruživanja poduzeda tzv. sinergijski učinak (grčki synergia= suradnja,
zajedničko djelovanje)
Udruženi subjekti mogu zajednički ostvariti više od zbroja pojedinačnih učinaka koje bi
ostvarili djelujudi odvojeno
Udružena poduzeda mogu sve svoje potencijale upotrijebiti racionalnije i učinkovitije, te
stvoriti bolje uvjete za daljnji razvoj
Sinergijski se učinak može izraziti simbolički kao:2+2=5
Oblici udruživanja
• Kooperacije
• Koncentracije
Prema intenzitetu povezivanja

• Homogena udruživanja
• Heterogena udruživanja
Prema srodnosti udruživanja

• Privremena udruživanja
• Trajna udruživanja
Prema trajanju udruživanja

• Nacionalna udruživanja
• Međunarodna udruživanja
Prema području udruživanja

• Uža udruživanja
• Šira udruživanja
Prema broju udruženih poduzeda

• Spajanja
• Pripajanja
Prema načinu Udruživanja

Kooperacija poduzeća
Kooperacija je blaži oblik udruživanja gdje poduzeda zadržavaju svoju punu samostalnost i
udružuju se radi poslovne suradnje
Kooperacija se zaključuje :
-Ugovorom o povremenoj poslovnoj suradnji -Konzorcij
-Ugovorom o trajnoj poslovnoj suradnji -Karteli
Konzorciji ( latinski consortium= zajednica, udruga)
Konzorciji (prigodna udruženja) su oblici povremenog povezivanja poduzeda radi zajedničkih
ulaganja u neki veliki gospodarski pothvat
U tu svrhu konzorcij se koristi udruženim kapitalom, vrsnim radnim silama i suvremenim
tehnološkim iposlovnim metodama Udruženi subjekti ugovorom utvrđuju svoja prava i
obveze koje proizlaze iz zajedničkog posla
Karteli
Karteli su udruženja poduzeda koja ugovorom nastoje utjecati na tržište u vlastitom interesu i
do zakonom dopuštene granice
Ovisno o tome što je predmet ugovora o kartelu valja razlikovati:
• Iznad ili ispod kojih se nede prodavati ili nabavljati robe ili usluge na tržištu -Karteli cijena
•Na kojima de pojedine članice kartela nastupati ili nede nastupati-Karteli područja
• Preko kojih članice nede izlaziti na neko tržište- Karteli kvota
•O jedinstvenim uvjetima poslovanja i nastupa na tržištu -Kondicijski karteli
•Usmjereni na snižavanje troškova korištenjem zajedničkih službi, skladišta i sl.-
Racionalizacijski karteli
•Unutar kojih se svaki član orijentira na pojedine vrste proizvoda i usluga -Specijalizirani
karteli
•Ostali predmeti njihovih ugovora -Ostali karteli

Koncentracija poduzeća

Koncentracija ili okrupnjavanje poduzeda je čvršći oblik povezivanja poduzeda pri čemu ona
gube svoju gospodarsku i pravnu samostalnost
Udruživanjem poduzeda mogu se stvarati:

Tipični oblici koncentracije poduzeda:Koncerni ,Holdinzi ,Trustovi

U njihovoj je osnovi težnja za snižavanjem troškova, smanjivanjem rizika i povedanjem
udjela na tržištu – sve na bazi ujedinjavanja pojedinačnih potencijala članova
Kocern
Koncern je udruživanje više pravno samostalnih poduzeda u jednu gospodarsku jedinicu pod
jedinstvenom upravom pa članice gube svoju gospodarsku samostalnost
Ovisno o tome iz kojih su gospodarskih grana postoje:
Horizontalni koncerni
• Članovi iz iste gospodarske grane
Vertikalni koncerni
• Poduzeda iz gospodarskih grana koje se nadovezuju
Dijagonalni koncerni
• Stvoreni sa svrhom da se riziko za kapital rasporedi
Holding
Holding poduzeda nastaju kako bi jednostavno držala u vlasništvu dionice drugih poduzeda
Holding je udruženje koje kontrolira jednu ili više drugih kompanija,raspolažudi vedinskim
udjelom njihovih dionica
Obično se nazivaju kompanija majka, vladajude društvo ili matično društvo koje kontrolira
kompanije kderi, ovisna društva premda su posebne pravne osobe
Konglomerat je poslovna organizacija koja obično obuhvada holding poduzede i skupinu
podređenih poduzeda koja se bave različitim djelatnostima
Trust
Trustovi su velika jedinstvena poduzeda koja nastaju fuzijom vedeg broja poduzeda pri čemu
una gube svoju gospodarsku i pravnu samostalnost
Imaju dobre uvjete za racionalizaciju proizvodnje i osvajanje tržišta
Temeljna je svrha stvaranja trustova ovladavanjem tržišta – ako se radi o spajanju
istovrsnih poduzeda, odnosno podjela rizika –ako je riječ o spajanju poduzeda različitih
gospodarskih grana
Gospodarske komore
Gospodarske komore su javnopravne organizacije u koje se dobrovoljno ili obavezno
udružuju poduzeda svih ili samo pojedinih gospodarskih grana
Komore se osnivaju s temeljnom svrhom zaštite i usklađivanja interesa njihovih članova i
javnih interesa
Zadade gospodarske komore su da:
 unapređuju djelatnosti za koje su osnovane
 prate, proučavaju i razmatraju probleme
 svojim prijedlozima pomažu u stvaranju ekonomske politike
 svojim članovima pružaju tehničku i stručnu pomod