EVROPSKI UNIVERZITET BRČKO DISTRIKT

TEHNIČKI FAKULTET
ODSJEK-POLJOPRIVREDA

EMIR MUJIĆ

SEMINARSKI RAD

SAVREMENA POLJOPRIVREDNA MEHANIZACIJA U PROIZVODNJI POVRĆA I

NJENO ODRŽAVANJE

Brčko, septembar 2020.

 EVROPSKI UNIVERZITET BRČKO DISTRIKT

TEHNIČKI FAKULTET
ODSJEK-POLJOPRIVREDA

SAVREMENA POLJOPRIVREDNA MEHANIZACIJA U PROIZVODNJI POVRĆA I

NJENO ODRŽAVANJE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Poljoprivredna mehanizacija

Mentor: Doc. dr. sc. Zijad Jagodić

Student/ica: Emir Mujić

Br. indeksa: 016/17-PO

Smjer: Poljoprivreda

Brčko, septembar 2020.

SADRŽAJ:

Stranica:

1. UVOD ......................................................................................................................................... 4
2. STROJEVI ZA OSNOVNU OBRADU ................................................................................... 5
2.1. POLJOPRIVREDNI TRAKTOR..................................................................................... 6
2.1.1. Prema konstrukciji: ..................................................................................................... 8
2.1.2. Podjela traktora prema vrsti motora......................................................................... 8
2.1.3. Podjela traktora prema namjeni korištenja ............................................................. 8
2.1.4. Podjela traktora prema uređaju za vožnju:.............................................................. 8
3. STROJEVI ZA FORMIRANJE GREDICA ........................................................................ 12
4. STROJEVI ZA SJETVU ........................................................................................................ 13
4.1. SIJAČICA AEROMAT A ............................................................................................... 13
4.2. STROJEVI ZA SADNJU ................................................................................................ 14
4.2.2. Strojevi za sadnju presadnica povrtnih kultura sa hvataljkama - MODELI TU 14
5. BERBA POVRĆA................................................................................................................... 16
5.1. DORADA POVRĆA ........................................................................................................ 17
6. ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE ................................................ 18
7. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................... 20

LITERATURA:........................................................................................................................... 21
1. UVOD

Poljoprivreda je jedna od najstarijih i najvažnijih ljudskih djelatnosti, ali i gospodarskih grana,

koja obuhvaća proces proizvodnje hrane za prehranu ljudi i životinja. Kako se na Zemlji povećavao
broj ljudi i životinja, tako se je povećavala potreba za hranom. Primjenom sjemena velikog
genetskog potencijala, mineralnih gnojiva i savremenih agrotehničkih mjera povećali su se prinosi
po jedinici površine. Istovremeno s intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje se razvijala i
poljoprivredna mehanizacija. U današnje vrijeme kada se teži k tome da vrijeme proizvodnje bude
što kraće, a troškovi manji, radi se na tome da većinu ljudskog rada obavljaju razna pomagala i
mašine. Time se postiže da se određeni posao obavi bolje, brže i efikasnije.

Poljoprivredne poslove možemo obavljati ručno ili mašinski. Ručno je obavljanje poslova
dugotrajno, neizvjesno je hoćemo li ih stići obaviti na vrijeme i najčešće će nam trebati dodatna
radna snaga. Mašinska obrada značajno ubrzava obavljanje poslova. Mehanizacija nam omogućuje
da sve poslove obavimo na vrijeme, u roku, s minimalnim brojem radne snage.

Cilj rada je prikazati poljoprivrednu tehniku koja se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji pri
uzgoju povrća. Najveći naglasak će biti na poljoprivrednom traktoru i njegovim priključcima koji
je i sam osnova za brz i učinkovit uzgoj povrća.

4
2. STROJEVI ZA OSNOVNU OBRADU

Osnova savremne poljoprivredne mehanizacije je traktor s priključcima. Osnovna obrada tla u

povrtlarskoj proizvodnji vrši se uglavnom raonim plugovima, a koriste se i diskosni plugovi,
razrivači, freze i podrivači. U našim uvjetima najviše se koriste plugovi ravnjaci, ali zbog svojih
prednosti moraju se koristiti i obrtni raoni plugovi. Radom obrtnih plugova površina parcele ostaje
ravna, bez slogova i razora, čime se omogućuje lakše, kvalitetnije i brže izvođenje dopunske
obrade tla.

Fotografija 1. Raoni plug

Fotografija 2. Diskosni plug

___________________

1 Bošnjaković A, Đukić N: Poljoprivredne mašine II, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad 1978

5
2.1. POLJOPRIVREDNI TRAKTOR

Traktor je osnovno pokretno energetsko sredstvo u poljoprivredi, koje može vući ili nositi
priključne poljoprivredne strojeve i oruđa, u cilju izvođenja mehaniziranih radnih operacija.
Traktori su glavni izvor snage u poljoprivredi. Ni jedan poljoprivredna mašina nije zastupljen u
obradi tla kao traktor. Uobičajeni traktori sastoje se od motora, šasije, transmisije, upravljačkog
mehanizma, hidraulike i kotača. Sistem rada traktora je prijenos snage motora putem transmisije
na zadnje ili sva četiri kotača. Transmisija se sastoji od kvačila, mjenjača i diferencijala. Svrha
kvačila je odvajanje mjenjača od motora pri paljenju i promjeni brzina. Mjenjač služi promjeni
brzina, a diferencijal omogućuje neovisno okretanje poluosovina traktora. Traktor je najvažnija
mašina u poljoprivredi, konstruisan da vuče i pogoni razne priključne uređaje i dodatke koji se
primjenjuju u kompleksnim tehnološkim operacijama poljoprivredne proizvodnje. Sve više i više
pažnje se poklanja ergonomskim karakteristikama traktora, kao i utjecaju traktora na okoliš.
John Froelich, 1892. godine, izradio je prvi praktični traktor pokretan benzinskim motorom u
SAD-u. Iako su u početku bili nepopularni, ovim benzinom pokretane radne mašine postaju nakon
1910. godine sve popularniji jer su sve manji i dostupniji. Henry Ford 1917. predstavlja Fordson
prvi masovno proizvedeni traktor. Do 1920. godine benzinski motori s unutrašnjim izgaranjem
postali su norma za izradu traktora. Također smatra se da je uvođenjem traktora u poljoprivredu
najviše doprinijelo razvoju mehanizacije poljoprivrednih radova, oslobađanju čovjeka od
mukotrpnog rada pa tako i doprinosi razvoju civilizacije.
Konstruktori su kao ideju vodilju koristili ranija konstruktorska rješenja. Traktori su bili
jednostavna zamjena životinja za vuču. Sama konstrukcija traktora se koristi prednostima
rasporeda težine na zadnje pogonske kotače što dovodi do povećanja vučne sile. Ovako
konstruirano vozilo je veoma stabilno u horizontalnoj ravnini zbog toga što priključni uređaj prati
putanju traktora. Tijekom razvoja takvih strojeva bilo je veoma malih ili skoro nikakvih promjena
same koncepcije traktora kao vozila u dužem vremenskom periodu, dok je sa druge strane bilo
velikih poboljšanja u sferi motora, transmisije, pneumatika, kontrolnih sustava i upravljanja.

____________________
1 Bošnjaković A, Đukić N: Poljoprivredne mašine II, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad 1978.

6
 Fotografija 3. Prvi traktor

Fotografija 4. Traktor u sadašnje vrijeme

7
Traktore dijelimo na više načina,a neki od njih ćemo navesti u daljem radu.

2.1.1. Prema konstrukciji:

• Jednoosovinski: s 2 kotača ili bez kotača (motokultivatori)

• Dvoosovinski: s upravljanjem na zadnje kotača, na sva 4 kotača, zglobni traktori

2.1.2. Podjela traktora prema vrsti motora

• traktori sa diesel motorom (prevladavaju u odnosu na traktore sa benzinskim motorom)

• traktori sa benzinskim motorom

2.1.3. Podjela traktora prema namjeni korištenja

• univerzalni
• voćarsko-vinogradarski
• vrtlarski
• traktori s visokim clearensom (1.80 – 2 m) → razmak od površine tla do najnižeg dijela
traktora. Služe za prskanje kad je veći usjev kao i za skidanje metlica kod uzgoja
sjemenskog kukuruza.
• za osnovnu obradu tla – zahvaća se masa tla do određene dubine, gdje se razvija glavnina
korjenovog sustava. Njima se obavlja oranje, rigolanje i dubinsko rahljenje.
• za dopunsku obradu tla – dopunjuje osnovnu obradu u smislu dovršenja supstrata za
sjetvu ili sadnju. Njima se obavlja tanjuranje, valjanje, drljanje, plošna kultivacija
i rovljenje.

2.1.4. Podjela traktora prema uređaju za vožnju:

• traktori s kotačima
• traktori s gusjenicama (trakcionim lancima)

8
 Transmisija traktora ima zadaću da snagu motora traktora prenese na pogonske kotače.
U transmisiji se veliki broj okretaja motora u minuti reducira na mali broj okretaja u minuti kotača.
Prijenos snage motora na pogonske kotače obavlja se pomoću spojke, mjenjača s reduktorom,
konusno-tanjurastim prijenosnikom, diferencijalom, poluosovinom i završnim prijenosnikom.
Snaga motora na priključno vratilo prenosi se direktno, nezavisnom, tj. odvojenom transmisijom.
Poteznica je uređaj za priključivanje oruđa, odnosno strojeva za traktor načinom koji
omogućava obavljanje određenih radova. Dijelovi poteznice su ramena hidrauličkih podizača,
lijeva podizna poluga, desna podizna poluga sa vijkom za poravnavanje i gornja traktorska poluga
(upornica). Hidraulični podizači rade na hidrostatskom principu, tj. potisnom silom na putu
pomicanja klipa nasuprot teretu obavljaju rad.
Mogu obavljati slijedeće:

• podizanje i spuštanje ovjesnih i poluovjesnih oruđa

• prisilno spuštanje oruđa
• podržavanje oruđa u podignutom stanju
• održavanje stalnog položaja oruđa sa radnim dijelovima ispod ili iznad površine tla
• održavanje stalnog vučnog otpora

9
Priključno vratilo služi za pogon mehanizama i radnih dijelova priključnih strojeva.
Prema smještaju tj, lokaciji imamo:

• stražnje priključno vratilo – sa stražnje strane traktora

• bočno priključno vratilo – sa strane traktora
• prednje priključno vratilo – sa prednje strane traktora

Svi traktori imaju stražnje priključno vratilo. Broj okretaja priključnog vratila je standardiziran
na 540 okretaja u minuti, i to kod tzv. nazivnog broja okretaja radilice motora ili kod maksimalne
snage motora. Na traktorima većih snaga primjenjuje se kao standard 1000 okretaja u minuti.
Postoje i dvobrzinska priključna vratila sa 540 i 1000 okretaja u minuti.

Prema načinu priključivanja oruđa i strojeva na traktor postoje:

1. Vučena oruđa - ona se priključuju za traktor u jednoj točki i to zglobno radi kretanja u
zavoju i kopiranja neravnina terena. Njihovo podizanje u transportni i spuštanje u radni
položaj obavlja se posebnim mehaničkim ili hidrauličnim uređajima na samom oruđu. U
radu i transportu oslanjaju se na vlastite hodne organe (kotače). Oruđa velikog radnog
zahvata u pravilu su vučena.

2. Polunošena oruđa - priključuju se na traktor u 2 točke, a mjesta priključivanja su zglobno

izvedena radi gibljivosti i kopiranja neravnina terena. Priključuju se na donje traktorske
poluge na koje djeluje hidraulični podizač traktora (mogu se dizati i spuštati). Zadnji dio
oruđa se oslanja na vlastiti vozni uređaj. U transportnom položaju prednji dio oruđa je
podignut hidrauličnim podizačem, a stražnji se oslanja na vlastiti vozni uređaj.

3. Ovjesna oruđa - priključuju se u tri zglobne točke, na trozglobnu poteznicu. Oruđa su

nošena traktorom kako u radnom tako i u transportnom položaju. Podižu se u transportni i
spuštaju u radni položaj hidraulikom i nemaju voznih uređaja (kotača).

10
 Motokultivatori imaju samo jednu pogonsku osovinu i čovjek njima direktno upravlja pomoću
ručica ili se dodaje 1 ili 2 kotača koji služe za oslanjanje donjeg dijela traktora. Njihova svojstva
su:

• imaju mogućnost priključivanja velikog broj nastavaka

• koriste se za obrađivanje malih površina
• imaju snagu motora od 3 – 9 kW

Motokultivatori su konstruirani kao ručni strojevi kojima se direktno upravlja pomoću ručica,
a prilikom rada u pravilu nemaju vlastiti uređaj za vožnju, već radni dio stroja ujedno služi i za
pokretanje. Osnovni radni dio im je rotor, odnosno freza (rotacioni kultivator). Skidanjem freze
mogu se postaviti kotači, pa se on onda pretvara u jednoosovinski traktor koji može služiti za vuču
pluga i drugih oruđa, a može se koristiti i u transportu sa odgovarajućom prikolicom. Najčešće
korišteni motokultivatori su snage 2.2 – 4.4 kW (benzinski ili diesel motor), a pogodni su za sitne
seljačke posjede u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji na otvorenom i zatvorenom prostoru, te
mehanizaciji okućnice.

Fotografija 5. MOTOKULTIVATOR FORT SERIE 280

11
3. STROJEVI ZA FORMIRANJE GREDICA

U cilju intenziviranja oraničke proizvodnje pojedine vrste povrća na ravnim površinama mogu
se uzgajati i na gredicama, čime se osigurava ravnomjerniji rast i dozrijevanje povrća. U sistemu
uzgoja na gredici kotači traktora, priključnih oruđa i kombajna idu kroz jarke pa se izbjegava
oštećenje i gaženje biljaka. Strojevi za formiranje gredica u jednom prohodu formiraju gredicu.

Noževi rotofreze koji se nalaze na prednjem dijelu stroja usitnjavaju tlo, a nazubljeni valjak s
prstima grude dodatno usitnjava, uz istovremeno ravnanje i sabijanje gornjeg sloja tla. Ovisno o
modelu stroja, širina gredice iznosi 1,25 do 1,7 m, a visina 15 do 20 cm. Postoji mogućnost i za
formiranje dvije ili tri mini gredice postavljanjem dodatnih limova. Potrebna snaga motora traktora
za formiranje jedne gredice je 25 do 40 kW.

Za uzgoj šparoga i jagoda potrebno je načiniti visoke gredice, visine 40 do 50 cm, u osnovi
široke 110 do 140 cm i 45 do 75 cm u gornjem dijelu. Stroj za formiranje visoke gredice radi
pomoću dvije rotofreze postavljene uzdužno. Od iskopane zemlje formira se gornji, rastresiti dio
gredice. Stabilizacija strana i gornje površine vrši se pomoću stabilizirajućih limova. Potrebna
snaga motora traktora za rad s takvim strojevima iznosi 65 kW.

Fotografija 6. Gredičar za povrće

12
4. STROJEVI ZA SJETVU

Konstrukcija strojeva za sjetvu mora biti prilagođena osobinama sjemena povrtlarskih kultura
koje je vrlo često sitno te sa slabim i neujednačenim nicanjem. Uzimanje sjemena obavlja se
mehaničkim ili pneumastskim sjetvenim mehanizmom. Sijačice za povrtlarske kulture trebaju
udovoljiti strogim kriterijima u vezi s razmakom u redu, među redovima, sjetvom u pojedinačnim
redovima, dvojnnim redovima ili trakama, sjetvom na gredicama ili bankovima. Za sjetvu na
malim površinama koriste se standardne višeredne sijačice, ali postoji i potreba za jednorednim
sijačicama na ručni pogon.

4.1. SIJAČICA AEROMAT A

Sijačica Aeromat A je precizna pneumatska sijačica, koja radi na principu nadtlaka. S njom
možemo sijati: kukuruz, šećernu repu, grah, bundeva, soju, suncokret. Precizno sijanje nam
omogućavaju termičko obrađene razdjelne ploče. Pogon je od pogonskih kotača preko srednjeg
pogona i mjenjača, koji nam omogućava 42 (70*) različita razmaka između sjemena. Kvalitetna
konstrukcija sijačice nam omogućava preciznu sjetvu i kod radne brzine 14 km/sat.

Kod sijačice INO-Becker koja radi na principu nadpritiska ne dolazi do oslobađanja praškastog
insekticida sa tretiranog sjemena u ukolinu. Zbog toga sijačica INO-Becker bez dodatne dorade
odgovara propisima o čuvanju okoline.

Fotografija 7. Sijačica Aeromat A

13
4.2. STROJEVI ZA SADNJU

Sadnja rasada na manjim površinama trebala bi se obavljati mehanizirano, čime se postiže veća
učinkovitost po svakom radniku u odnosu na ručnu sadnju. Mehaniziranom sadnjom postiže se
točniji raspored biljaka unutar zasađenih redova i među njima te ujednačena dubina sadnje u
odnosu na ručnu, što je osnovni preduvjet za lakše provođenje radnih operacija tijekom njege i
mehanizirane berbe. Za sadnju na malčiranim površinama mora se koristiti specijalna konstrukcija
otvarača rupe koji je najčešće u obliku kljuna.

4.2.2. Strojevi za sadnju presadnica povrtnih kultura sa hvataljkama -

MODELI TU
Poluautomatske sadilice namijenjene su za sadnju presadnica, učinak sadnje 2000/2500
presadnica na sat.
Tehničke karakteristike:

• Namjena - Poluautomatske sadilice (pogon sadnih elemenata preko gumenih kotača)

• Namijenjene su za sadnju presadnica sljedećih karakteristika:
• Presadnice s golim korijenom, konusne, kockaste, od 1 do 5 cm promjera
• Kasete za presadnice, 2 komada za jedan red
• Sistem za sadnju okretljiv, vertikalni sa 10 ili 15 hvataljki
• Prilagođavanje terenu postignuto je neovisnim oscilirajućim aparatima za sadnju.
• Regulacija dubine sadnje i zagrtanja ručicama i oprugama za prebacivanje težine
• Razmak unutar reda (od presadnice do presadnice):

o model sa 10 hvataljki: od 25 do 60 cm
o model sa 15 hvataljki: od 14 do 43 cm

Fotografija 8. Stroj za sadnju presadnica povrtnih kultura sa hvataljkama - MODELI TU

14
 U biljnoj proizvodnji razlikujemo tri vrste materijala koji se koriste za nastiranje (malčiranje)
tla: plastične folije, malč papir i organski materijal poput usitnjene slame i komposta. Prednost
korištenja plastične folije je višestruka: sprječava se rast korova, poboljšava se učinak zemljišnih
fumiganata na bolesti, korove i nematode, smanjuje se truljenje korijena, smanjuje se isparavanje
vlage iz tla, sprječava se erozija tla i dobivaju se čisti i kvalitetniji plodovi. Uzgoj povrća uz
neposredno pokrivanja biljaka osigurava bolje mikroklimatske uvjete što znači brže i ujednačenije
nicanje, razvoj i plodonošenja uz postizanje bolje kvalitete povrća i većih prinosa. Nastiranje tla
može se vršiti prije, istovremeno ili nakon sjetve ili sadnje.

Da bi se proizvelo rano povrće, u novije vrijeme primjenjuje se pokrivanje biljaka folijom, i to

s nosećom konstrukcijom ili bez nje. Mehanizirano pokrivanje biljaka s korištenjem noseće
konstrukcije podrazumijeva primjenu folije i lukova (metalnih, plastičnih ili drvenih), pri čemu se
formiraju niski i srednje visoki tuneli raznih veličina. Stroj za formiranje tunela izvodi tunel širine
60 do 200 cm i visine 40 do 100 cm. Mehanizirano pokrivanje povrća bez noseće konstrukcije
izvodi se istovremeno sa sadnjom ili naknadno poslije obavljene sjetve ili sadnje. Skupljanjem
polimernih materijala i njihove prerade, dobivaju se vrlo vrijedne sekundarne sirovine.

Fotografija 9. Model ML – stroj za nastiranje tla

____________________

2 Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

15
5. BERBA POVRĆA

Berba povrća može se obavljati polumehanizovano ili mehanizovano. Strojevi za

polumehanizovanu berbu u obliku su platforme i mogu biti samohodni, vučeni ili nošeni. Koriste
se za berbu plodovitog i lisnatog povrća namijenjenog prvenstveno za korištenje u svježem stanju
(paprika, krastavac, rajčica, kupusnjače, lubenice, dinje, salata i dr.). Primjenom tih strojeva
osigurava se čuvanje kvalitete ubranih plodova, veći učinak i mogućnost višekratne berbe. Pri
mehaniziranoj berbi povrtnih kultura na manjim površinama racionalno je koristiti strojeve
pomoću kojih se može brati više kultura - stroj koji se može prilagoditi za mehanizirano branje
mrkve, kopra, poriluka, celera, češnjaka, luka, špinata, salate, kupusa, cvjetače, cikle, rotkvice i
drugog povrća. Iz kabine traktora omogućena je automatska kontrola i regulacija radnih dijelova
stroja. Hidrostatična se pumpa pogoni od PVT. Potrebna snaga traktorskog motora za rad s tim
kombajnom iznosi 48 kW. Samohodni kombajn za branje jednog reda mahuna s uzdužno
postavljenim beračkim rotorom oslanja se na tri kotača. Kotači se pogone pomoću hidromotora,
čime je omogućena kontinuirana promjena radne brzine i moguće je ostvariti maksimalne učinke
rada. Pogon i izbor režima rada beračkog rotora i uređaja za čišćenje također se vrši hidraulički i
ostvaruje se maksimalna učinkovitost pri berbi i čišćenju. Snaga zračno hlađenog motora je 29 kW
uz učinak preko 1 ha dnevno

Fotografija 10. AGROBOT – stroj za berbu jagoda

Agrobot za berbu jagoda - 24 "ruku" ovog robota pomoću kamera odabire svaku pojedinu
jagodu i sprema ju u sanduke. Jagodu odabire na temelju njenog oblika i boje. Agrobot može ubrati
jednu jagodu svakih pet sekundi.

___________________

2 Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

16
 Fotografija 11. DEWULF – stroj za berbu mrkve

Dewulf stroj za vađenje mrkve - troredni stroj koji zahvaća lišće mrkve te ju čupa van. Posebni remeni
čiste mrkvu od ostataka zemlje, a zatim se lišće odvaja od korijena.

Fotografija 12. Quickcut – stroj za berbu zelenog povrća

5.1. DORADA POVRĆA

Poslije ručne, polumehanizirane ili mehanizirane berbe povrće treba dovesti u stanje prikladno
za industrijsku preradu ili za tržište u svježem stanju. Vibracijski stol za čišćenje ubranih mahuna
odvaja zemlju, kamen, oštećene i nestandardne mahune na taj način da one propadaju među dvije
čelične rebraste površine. Dva radnika stoje sa strane i obavljaju dodatno čišćenje. Za kvalitetan
rad stola potrebna je ravnomjerna doprema mase. Još ravnomjernija raspodjela postiže se pomoću
četke koja ima mogućnost promjene učestalosti okretanja. Stol za sortiranje opremljen je
elektromotorom snage 0,37 kW.

17
6. ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE

Osnovno održavanje traktora svodi se na 15 osnovnih koraka za pripremu traktora za

proljetnu poljoprivrednu sezonu:

1. Prema potrebi vršiti pranje i čišćenje traktora. Voditi računa da se prije pranja zaštiti usis
filtera, alternator i kutiju osigurača.
2. Podmazati s mašću ili uljem mjesta na traktoru koja su definirana u uputstvima za upotrebu
i rukovanje. Za podmazivanje koristiti univerzalnu mast ili ulje za ležajeve, puškice i
zglobove volana.
3. Provjeriti nivo rashladne tekućine u hladnjaku te prema potrebi, nadopuniti antifrizom ili
destiliranom vodom.
4. Provjeriti nivo ulja u motoru te prema potrebi nadoliti ili zamijeniti ulje (definirano u
upustvima za upotrebu i rukovanje).
5. Provjeriti filter zraka te ga prema potrebi očistiti ili zamijeniti. Ukoliko su filteri zraka
uljni, potrebno je očistiti filter i zamijeniti ulje u filteru. Kod traktora koji imaju suhi filter,
potrebno je očistiti filter sa zrakom pod pritiskom ili ga zamijeniti.
6. Provjeriti zategnutost remena ventilatora. Prema potrebi zategnuti ili, ukolko je remen
istrošen, zamijeniti.
7. Provjeriti stanje elektrolita u akumulatoru i klema. Ukoliko je „mokri“ akumulator, prema
potrebi nadolijti destiliranu vodu. Voda se nadolijeva do razine koja će pokriti saće (rebra)
akumulatora. Uz kontrolu vode izvršiti i pregled klema (+ i -). Ukoliko je akumulator
„suhi“, kontrolirati samo kleme (+ i -). U slučaju kada su kleme oksidirale očistiti ih i
namazati površinski s vazelin mašću.
8. Provjeriti nivo ulja u mjenjaču i diferencijalu (razina ulja definirana u upustvima za
upotrebu i rukovanje). Voditi računa da pri kontroli ulja traktor stoji na vodoravnoj
površini.
9. Provjeriti rad ručnih i nožnih kočnica. Ukoliko kočnice ne koče dobro ili ravnomjerno,
potrebno ih je podesiti prema upustvu s odgovarajućim vijcima.
10. Provjeriti slobodni hod pedale spojke. Preporučen slobodan hod iznosi 2 do 3 centimetra.
11. Provjeriti pritegnutost vijaka kotača.
12. Provjeriti tlak u prednjim i stražnjim gumama.
13. Provjeriti svjetlosnu i zvučnu signalizaciju – poziciona svjetla, srednja i duga svjetla,
žmigavce, stop svjetla i zvučnu sirenu.
14. Provjeriti pritegnutost vijaka nosača motora.
15. Podmazati užad gasa i kočnica na mjestima gdje uže ulazi u zaštitu užeta ili gibljivim
mjestima.

18
 Dok je frezu potrebni oprati, podmazati i pregledati njene sklopove, kod atomizera i raznih
traktorskih prskalica obavezno je potrebno sipati antifriz. Pošto su pumpe uglavnom sve od
aluminijuma, neophodan je antifriz za aluminijumske delove. Mnogi dobri majstori preporučuju
kombinaciju od 5 litara vode i dva litra anfriza 'pustiti' kroz ceo sistem kako tokom zime ne bi
došlo do zaleđavanja u pumpi i diznama. U ratarstvu, a naročito sada pred veliko jesenje
oranje dovoljan je vizuelni pregled priključnih mašina, podmazivanje i zatezanje sklopova ili
menjanje oštećenih delova; kod tanjirače proveriti da li se svi diskovi okreću, kod raonika da li su
dovoljno oštri.

Kada je reč o kombajnima, za njihov kompletan remont potrebno je i do mjesec dana kako bi
se svaki dio detaljno pregledao i uradilo sve ono što se ustanovi kao problem. Kod
klasičnog kombajna krene se od sita, lađe, slamotresa, sve se skine i pregleda, svaki ležaj,
remenica, lančanik. Da bi bolje radio u sledećoj sezoni, a i radi sigurnosti, treba
promijeniti dotrajale dijelove, izmeriti ulje, rashladnu tečnost. Sve su to skupe mašine i one se
koriste dok god mogu da funkcionišu, zato je važno na vrijeme izmjeniti sve što je potrebno kako
i troškovi ne bi bili veliki.Olakšica je to što na mehanizaciji novije proizvodnje
postoji elektronika koja prepoznaje i prijavljuje konkretan kvar, to smanjuje vrijeme koje je
potrebno da se pronađe problem i odmah se pristupi rasklapanju i zamjenjivanju nekog dijela ili
makar njegovom čišćenju.

Kako se kvarovi najčešće pojavljuju na priključnim mašinama, njih je potrebno i češće

provjeravati. Prije svega, treba obratiti pažnju na to da može doći do stradanja ležajeva, stradanja
tanjira, pucanja osovina i raznih kvarova koji se prilikom rada nalaze u zemlji. Veoma važna je
uloga rukovaoca koji bi trebalo da prati rad mašine i sugeriše na nepravilnosti ukoliko ih uoči. A
kada se završi sa cjelokupnim pregledom i popravkom mašina, treba ih zaštititi u njihovom periodu
mirovanja. Osnovno pravilo je da se mehanizacija zaštiti od zime i vlage, a idealno bi bilo kada
bi se držala u zatvorenom ili natkrivenom prostoru. Ukoliko ipak neke od mašina moraju biti
napolju, neophodno je zaštititi ih od korozije premazivajući ih mazivima i držati ih na klocnama.

___________________

2 Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

19
7. ZAKLJUČAK

Postoji potreba za mehanizovanim obavljanjem svih operacija u proizvodnji na manjim

površinama jer se na taj način omogućuje kvalitetnija, brža, i ekonomičnija proizvodnja. Navedene
su sve grupe strojeva koje su od iznimnog značaja za intenzivnu povrtlarsku proizvodnju. Na
svjetskom tržištu postoji veliki broj proizvođača koji nude veliki broj strojeva za manje posjede.
Domaća industrija također bi se trebala više uključiti u proizvodnju i distribuciju tih strojeva.

Obrađujući zadatu temu dolazimo do zaključka da bi poljoprivredna proizvodnja bila

nezamisliva bez upotrebe savremenih poljoprivrednih mašina, što je zapravo zajednički naziv za
različite mašine. Poljoprivredna mehanizacija nekad i danas je neuporediva u tehnologiji. Ono
što nas očekuje u bliskoj budućnosti su autonomne mašine i uređaji, koji će u većoj ili manjoj
mjeri isključiti ljudski rad.

20
LITERATURA:

Knjige:

1. Bošnjaković A., Đukić N. : Poljoprivredne mašine II, Univerzitet u Novom Sadu, Novi
Sad, 1978.
2. Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

Internet članci:

1. file:///C:/Users/Emir%20i%20Samra/Downloads/Mehanizacija_i_oprema_za_proizvodnj
u_povrca_na_manjim_povrsinama.pdf
2. https://www.savjetodavna.hr/2014/01/22/poljoprivredni-traktor-i-osnovno-odrzavanje-
traktora/
3. https://www.agroklub.com/povrcarstvo/7-inovativnih-strojeva-koji-ubrzavaju-berbu-
voca-i-povrca/45764/
4. http://agroservis-proizvodnja.eu/wp3/polagac-folije/
5. https://www.messis.hr/sadilice-povrca-i-oprema/488-stroj-za-sadnju-presadnica-
povrtnih-kultura-sa-hvataljkama-modeli-tu
6. https://www.messis.hr/sadilice-povrca-i-oprema/488-stroj-za-sadnju-presadnica-
povrtnih-kultura-sa-hvataljkama-modeli-tu

21