OSNOVNA ŠKOLA ''IVO LOLA RIBAR''

KEMIJA HRANE

MAURO JOVIĆ, 8C

MENTOR: PROF. MARIJA KARUŽIĆ

ŠKOLSKA GODINA 2019/2020

LABIN
SADRŽAJ:

1. Uvod
1.1. Predmet i cilj rada
1.2. Izvori podataka
1.3. Struktura rada
2. Kemija hrane
2.1. Ugljikohidrati
2.1.1. Monosaharidi
2.1.2. Disaharidi
2.1.3. Polisaharidi
2.2. Bjelančevine
2.2.1. Aminokiseine i prehrana
2.3. Masti
2.3.1. Masti u prehrani
2.3.2. Zasićene i nezasićene masne kiseline
3. Zaključak

Popis ilustracija i popis literature

2
1. UVOD:
1.1. Predmet i cilj rada

Predmet ovoga rada je kemija hrane, cilj je objasniti različite kemijske spojeve u
prehrambenim naminicama te kako one djeluju na organizam.

1.2. Izvori podataka

Podaci su sakupljeni sa različitih internetskih stranica.

1.3. Struktura rada

Rad se sastoji od uvodnoga dijela, razrade teme u kojoj smo objasnili građu
kemijskih spojeva te koja je njihova uloga u ljudskom organizmu, zaključka uz
popis literature i popis ilustracija.

3
2. Kemija hrane

Sve oko nas je kemija pa tako i hrana. Hranu čine, osim teksture i boje, mirisi i okusi.
Zbog različitog sadržaja hranjivih tvari u hrani, neka hrana može biti "hranjivija" u
odnosu na drugu, te za nju kažemo da je „visoke nutritivne gustoće“. Takva hrana su
voće, povrće i žitarice, ali i mlijeko. S druge strane imamo hranu za koju kažemo da
je „visoke energetske gustoće“, a to je ona koja je bogata šećerima i mastima,
odnosno tvarima koje nam daju energiju. Često je takva hrana bogata i solima, te
raznim drugim dodacima poput pojačivača okusa, aroma ili boja koji mogu biti vrlo
štetni za zdravlje ukoliko ih često jedemo. Prehrana u kojoj često i u većoj količini
jedemo takvu hranu dati će tijelu energiju, tako da nećemo osjećati glad, ali zbog
toga što takva hrana nema drugih hranjivih tvari neće dati tijelu ono što mu treba za
pravilan rast i razvoj te otpornost na bolesti. Takav način prehrane, istovremeno uz
nedovoljnu tjelesnu aktivnost, uzrokuje debljanje i moguće oboljevanje od bolesti
vezanih uz nepravilnu prehranu (šećerna bolest, srčano-žilne bolesti, neki oblici
karcinoma...). Zbog
toga je važno
poznavati sastav
hrane kako bismo
mogli unositi dovoljno
hranjivih tvari koje su
nam potrebne ovisno o
našoj dobi, spolu,
tjelesnoj aktivnosti te
zdravstvenom stanju,
upravo kako bismo
održali dobro zdravlje.

1.Slika: Podijela hrane

Izvor:
https://zena.rtl.hr/clanak/dijete/puni_pogodak_dijeta_jednostavn
a_dijeta_sa_svim_vrstama_hrane/14580

4
 2.1. Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su organski spojevi sastavljeni od ugljika, vodika i kisika, u kojima je

omjer vodika i kisika isti kao u vodi. Većina hrane koju jedemo sadrži
ugljikohidrate. Na primjer, voće sadrži ugljikohidrate fruktozu i glukozu,
ugljikohidrat u mliječnim proizvodima je laktoza, dok krumpir i mahunarke sadrže
škrob itd. Ugljikohidrati iz hrane se u tijelu probavljaju na jednostavne šećere. Oni
u tijelu cirkuliraju krvlju, a svaka stanica tijela ih koristi za dobivanje energije.
Mozak i crvene krvne stanice koriste jedan od ovih jednostavnih šećera (glukoza)
kao glavni izvor energije. To je jedan od razloga zašto djeca trebaju više
ugljikohidrata od odraslih, da bolje uče, budu budniji i aktivni tijekom dana, jer im
treba više energije za rast i razvoj. Osnovna uloga ugljikohidrata (tj. šećera i
škroba) je da osigura energiju svakoj tjelesnoj stanici.

U imenovanju ugljikohidrata predmetak (prefiks) “mono-” znači jedan, što govori

da su monosaharidi ugljikohidrati čije se molekule ne mogu rastaviti na
jednostavnije ugljikohidrate.

Predmetak “di-” znači dva pa su prema tome disaharidi građeni od dviju molekula
monosaharida.

Predmetak “poli-” znači mnogo, stoga su polisaharidi ugljikohidrati sastavljeni od

mnogo molekula monosaharida

Na temelju razlike u građi ugljikohidrate možemo podijeliti u tri skupine:

Monosaharidi, disaharidi i polisaharidi.

IME SKUPINE MONOSAHARIDI DISAHAIDI POLISAHARIDI

OPIS Jednostavni Složeniji Makromolekule
spojevi s 3 do 9 ugljikohidrati, koje u svojemu
ugljikovih atoma; sastavljeni od 2 sastavu imaju
glavna funkcijska monosaharida; tisuće
skupina jest možemo ih rastaviti monosaharida
aldehidna ili keto na monosaharide. povezanih u
skupina; ostali lančanu ili neku
ugljikovi atomi drugu posebnu
nose jednu strukturu.
hidroksilnu
skupinu.
OPĆA FORMULA CnH2nOn CnH2nOn (C6H10O5)n
1.Tablica: Podijela ugljikohidrata

Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/7b5e1fe5-
86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j07/index.html
5
2.1.1. Monosaharidi

Monosaharidi su jednostavni ugljikohidrati koji u svojoj građi imaju od tri do

devet ugljikovih atoma. Molekula monosaharida u svojoj strukturi sadrži
aldehidnu ili keto skupinu, te hidroksilne skupine.

U prirodi su najzastupljeniji monosaharidi sa šest ugljikovih atoma (heksoze):

glukoza i fruktoza.

Glukoza, C6H12O6 je najpoznatiji je monosahrid. U molekuli glukoze nalazi se

jedna adehidna skupina i još pet hidroksilnih skupina. U prirodi glukoza
nastaje procesom fotosinteze.
Fotosinteza je drevni evolucijski proces proizvodnje hrane. Fotosinteza je vrlo
složen biokemijski proces, a najjednostavnije kažemo da od vode i ugljikova
dioksida nastaju glukoza i kisik.

2.Slika: Kemijski proces fotosinteze

Izvor: http://instrukcije-kemija.blogspot.com/2011/02/

Molekulska formula fruktoze također je C6H12O6, kao i kod glukoze, ali postoji
razlika u strukturi molekule. Zato su glukoza i fruktoza strukturni
izomeri.Molekula fruktoze ima jednu funkcijsku skupinu ketona i pet
hidroksilnih skupina.
Fruktoza se nalazi u voću i medu, stoga se još naziva voćni šećer. Po okusu
je fruktoza slađa od glukoze i saharoze pa se koristi u izradi niskokaloričnih
prehrambenih namirnica. Osoba osjeća isti slatki okus, ali u hrani dobiva
manju količinu ugljikohidrata. Zato je fruktoza prikladna za prehranu
dijabetičara.

6
2.1.2. Disaharidi

Disaharidi su ugljikohidrati koji nastaju spajanjem dviju molekula

monosaharida pri čemu se oslobađa jedna molekula vode. Kemijsku vezu
između molekula monosaharida u molekuli disaharida nazivamo glikozidnom
vezom.

Sljedeća jednadžba kemijske reakcije prikazuje spajanje glukoze i fruktoze u

saharozu.

3.Slika: Kemijsk spoj disaharida

Izvor: http://193.198.194.4/udzbenik/u44/16%20polisaharidi.pdf

Disaharidi se međusobno razlikuju po vrsti monosaharida koji ih čine i po vrsti

glikozidne veze koja se stvara među monosaharidima.

Molekula disaharida može se rastaviti na monosaharide reakcijom hidrolize. U

laboratorijskim uvjetima za reakciju hidrolize disaharida koristimo sumpornu
kiselinu kao katalizator. U organizmu živih bića proces hidrolize kataliziraju
enzimi. Hidroliza disaharida jedan je od kemijskih procesa u probavi hrane.

U nastavku ćemo ukratko objasniti tri najčešćih disaharida:

Saharoza, C12H22O11, nastaje povezivanjem glukoze i fruktoze. Ona je pri

sobnoj temperaturi bijela kristalna čvrsta tvar. Topljiva je u vodi i ima nisko
talište: 160 °C, a pri temperaturi višoj od 200 °C prelazi u gustu smeđu
karamelu. Saharoza ima visoku energijsku vrijednost, 1 g saharoze daje
energiju od 17,2 kJ, stoga je važan izvor
energije za organizam. Zbog strukture
svoje molekule saharoza nije reducirajući
šećer.

Saharoza je najčešće korišten disaharid u

svakodnevnom životu. Kad u govoru
spomenemo “šećer”, obično mislimo na
konzumni šećer koji kupujemo u 4.Slika: Šećer saharoza
trgovinama, a to je upravo saharoza.
Izvor:
https://www.adamsmith.org/blog/healthca

7
Proizvodi se od šećerne repe ili šećerne trske i najviše se koristi se u
prehrambenoj industriji.

Laktoza ili mliječni šećer u sastavu

je mlijeka sisavaca. Nastaje
spajanjem glukoze i galaktoze.
Molekulska formula laktoze je
C12H22O11 i ovaj disaharid pripada
reducirajućim šećerima.

Za hidrolizu laktoze na sastavne

monosaharide, u probavnom
sustavu organizam treba imati 5.Slika: Šećer Laktoza
enzim laktazu. Ako taj enzim
Izvor:
nedostaje, konzumiranje mlijeka i
https://www.fitness.com.hr/zdravlje/um-
mliječnih proizvoda osobi može
tijelo/Laktoza-intolerancija.aspx
stvarati probavne poteškoće.

Maltoza, C12H22O11 ili ječmeni

šećer, nastaje spajanjem dviju
molekula glukoze. Stvara se kod
proklijalog ječma u procesu
razgradnje škroba. Koristi se u
proizvodnji piva. Pripada
reducirajućim šećerima.

Istaknimo da spomenuti disaharidi

(saharoza, laktoza i maltoza) imaju
jednake molekulske formule,
C12H22O11. Međutim, međusobno
se razlikuju jer se sastoje od
različitih monosaharidnih jedinica.
5.Slika: Šećer maltoza
Izvor: http://klopaito.ba/site/blog/242?JE
%C4%8CMENI+SLAD

8
2.1.3. Polisaharidi

Polisaharidi su složeni ugljikohidrati, makromolekule lančane strukture.

Makromolekule nastaju povezivanjem velikog broja monosaharida glikozidnim
vezama. Različita struktura uzrok je raznovrsnosti polisaharida. U velikoj se
mjeri polisaharidi nalaze u sastavu živih bića, stoga takve spojeve nazivamo
prirodnim polimerima.

Zbog svoje građe polisaharidi imaju različita svojstva od monosaharida i

disaharida: nisu topljivi u vodi i nisu slatkog okusa, ne kristaliziraju se i nisu
reducirajuće tvari.

Najvažniji prirodni polimeri , nastali polimerizacijom velikog broja molekula

glukoze, jesu: škrob, glikogen i celuloza. Prirodni polimeri fruktoze jesu inulin i
sinistrin.

Škrob, C6H10O5 je biljni polisaharid i

služi kao izvor pričuvne energije.
Procesom fotosinteze biljke stvaraju
mnogo glukoze. Tako velika količina
glukoze ne može se odmah potrošiti
u organizmu pa se višak skladišti u
obliku polisaharida škroba.

U stanicama biljaka molekule škroba

oblikuju škrobna zrnca. Pojedina 6.Slika: Hrana koja sadrži škrob
vrsta biljke ima karakterističan oblik
Izvor:
škrobnog zrnca, svojstven samo njoj.
https://hrv.veterinarylabsupply.com/3271
Sjemenke i gomolji pojedinih biljaka
705-tip-1-what-foods-contain-starch
naročito su bogati škrobom, stoga se
i koriste u prehrani (žitarice, grah,
grašak, krumpir).

Glikogen, C6H10O5 , prirodni je polimer glukoze i sličan je škrobu. Od škroba

se razlikuje po strukturi i broju molekula glukoze. To je razgranati polimer koji
služi kao rezervni polisaharid u organizmu životinja. Primarno nastaje u
jetrima i mišićima.U slučaju nagle potrebe za energijom u stanici, enzimi
mogu vrlo brzo glikogen razgraditi do glukoze. Razgradnjom glikogena
upravljaju hormoni adrenalin i glukagon.

9
Celuloza,(C6H10O5)n također je prirodni polimer glukoze, koji se od škroba i
glikogena razlikuje po strukturi i svojstvima. Makromolekula celuloze ima oko
10 000 međusobno povezanih molekula glukoze. Celuloza je čvrsta tvar bijele
boje, netopljiva u vodi, otporna je na kiseline i lužine, nema okusa ni mirisa.
Od celuloze se rade brojni proizvodi, na primjer fotografski film, celofan, papir
i razne tkanine.Pripada među najraširenije organske spojeve u prirodi. Od nje
su građene stanične stijenke biljaka, što im daje izvrsnu zaštitu i čvrstoću.

Zbog povoljnog utjecaja na peristaltiku crijeva, važna je biljna hrana bogata

celulozom. Ljudi ne mogu koristiti celulozu kao izvor energije jer nemaju
potrebnih enzima za razgradnju celuloze. Korisnost celuloze očituje se u
vezanju štetnih tvari i njihova izlaženja iz organizma zajedno s neprobavljenim
tvarima.

7.Slika: Hrana koja sadrži celulozu, Pšenica

Izvor: https://confettissimo.com/hr/prednosti-
proizvoda/komponente-snage/celuloza.html

10
2.2. Bjelančevine

Bjelančevine ili proteini (grč. protos = prvi) biološki su važni organski spojevi s
brojnim različitim funkcijama. Izgradnja tijela, imunitet, prijenos plinova,
biokatalizatori, hormoni – samo su neke od važnih uloga bjelančevine u
organizmu živih bića.

Prema svojoj građi bjelančevine su prirodne polimerne tvari koje nastaju

međusobnim spajanjem velikog broja aminokiselina. Bjelančevine se sastoje od
ugljika, vodika, kisika i dušika. Osim navedenih, u sastavu pojedinih bjelančevina
može biti i drugih kemijskih elemenata.

Aminokiseline su organske kiseline koje uz karboksilnu funkcijsku skupinu,

( - COOH), sadrže još i amino skupinu, ( - NH2).

Građu aminokiseline možemo prikazati općom formulom:

8.Slika: Građa aminokiselina

Izvor: https://edutorij.e-
skole.hr/share/proxy/alfresco-
noauth/edutorij/api/proxy-guest/7b5e1fe5-
86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-

Međusobne razlike između pojedinih aminokiselina odnose se na bočni ogranak

označen slovom “R” u općoj formuli. Položaj amino skupine u molekuli je na
drugom ugljiku, odmah poslije karboksilne skupine. Zato te molekule nazivamo 2-
aminokiseline ili još alfa-aminokiseline. U bočnom ogranku aminokiseline može
biti ugljikovodični dio molekule različite duljine i građe, a može sadržavati i još
neku funkcijsku skupinu.

11
 IME
SAŽETA STRUKTURNA FORMULA
AMONOKISELIN KRATICA
AMONOKISELINE
E
ALANIN (Ala) NH2 – CH(CH3) - COOH
CISTEIN (Cis) NH2 – CH(CH2SH) - COOH

ASPARGAIN (Asn) NH2 – CH(CH2CONH2) - COOH

Sljedeća tablica prikazuje naziv i sažetu strukturnu formulu triju aminokiselina.
Osim punim imenima, uobičajeno je aminokiseline označavati i kraticama.

Povezivanje aminokiselina:

Molekule aminokiselina međusobno se mogu povezati peptidnom vezom u veće

molekule koje zovemo peptidi. Dvije se aminokiseline spajaju tako da se amino
skupina jedne aminokiseline spaja s karboksilnom skupinom druge aminokiseline i

2.Tablica: Aminokiseline

Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/7b5e1fe5-86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j10/index.html

pritom se izdvaja jedna molekula vode.

Peptidi izgrađeni od dviju aminokiselina nazivaju se dipeptidi, od triju aminokiselina

tripeptidi, od četiriju tetrapeptidi itd. Peptide od 10 aminokiselina nazivamo
oligopeptidi, a one s više od 100 aminokiselina nazivamo polipeptidi ili bjelančevine.
Točan redoslijed aminokiselina u peptidnom lancu nazivamo primarnom strukturom
bjelančevine

12
2.2.1. Aminokiseline i prehrana

U svojemu organizmu ljudi ne mogu sintetizirati sve potrebne aminokiseline i

zato ih se mora unositi u tijelo putem hrane. Takve aminokiseline nazivamo
esencijalnim aminokiselinama.Namirnice bogate bjelančevinama, ujedno i
esencijalnim aminokiselinama, mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla.

Žitarice, mahunarke
(grah, grašak, soja,
leća) i drugo povrće,
sjemenke suncokreta i
orašastih plodova,
meso, piletina, riba,
jaja, mlijeko i mliječni
proizvodi bogati su
bjelančevinama. Pri
tome se treba prisjetiti
piramide pravilne
prehrane i pojedine
namirnice koristiti u
pravilnoj količini.
9.Slika: Hrana bogata bjelančevinama
Osim za izgradnju tkiva
i organa, bjelančevine Izvor: https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/hrana-i-pice/sto-
su važne za imunitet, trebamo-pojesti-da-bismo-unijeli-u-organizam-30-grama-
disanje, stvaranje proteina---584890.html
hormona i enzima.
Hrana bogata
bjelančevinama služi i kao izvor energije za organizam. Prosječno masa od 1
g bjelančevina daje energiju od 4 kcal (16,74 kJ).

13
2.3. Masti

Po kemijskom sastavu masti, ulja i voskovi pripadaju esterima. U nastajanju

masti sudjeluju alkohol glicerol i uglavnom zasićene masne kiseline, dok su u
sastavu ulja alkohol glicerol i uglavnom nezasićene masne kiseline. Masti i ulja
se zbog svojeg sastava nazivaju još i triacilgliceridi. Glicerol ili 1,2,3-propantriol
jest alkohol koji ima tri hidroksilne skupine. Stoga u procesu esterifikacije jedna
molekula glicerola veže tri molekule karboksilne kiseline i nastaju mast i tri
molekule vode.

10.Slika: Opća kemijska jednadžba nastajanja masti i ulja

Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/7b5e1fe5-86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j04/index.html

14
2.3.1. Masti u prehrani

Masti se dobivaju taljenjem masnog tkiva životinja, dok se ulja dobivaju

prešanjem sjemenki ili plodova biljaka uljarica. Hrana bogata mastima bogat
je izvor energije za organizam. Prirodne masnoće sadrže i druge tvari koje im
daju karakterističan miris, okus i boju.

Masti nisu topljive u vodi, a stajanjem na zraku lako se kvare. Neke prirodne
masnoće jesu svinjska mast, goveđi i ovčji loj, kokosova mast i kakaov
maslac. Najpoznatija su ulja maslinovo, suncokretovo, bučino i sojino ulje.

11.Slika: Ulja

Izvor: https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/masti-mitovi-i-legende-3-dio

15
2.3.2. Zasićene i nezasićene masne kiseline

Masne kiseline, koje su u sastavu ulja i masti, imaju molekulu duge lančane
strukture na čijemu je kraju jedna karboksilna funkcijska skupina. Masne
kiseline mogu biti zasićene ili nezasićene. Zasićene masne kiseline imaju
jednostruke veze između svih ugljikovih atoma.

12.Slika: Razlika između zasićene i nezasićene masne kiseline

Izvor: https://www.hah.hr/pregled-upisnika/?preuzmi_misljenje=58

16
 SAŽETA
BROJ
IME MASNE TRIVIJALNO IME STRUKTURNA
UGLJIKOVIH
KISELINE MASNE KISLEINE FORMULA
ATOMA
MASNE KISELINE
BUTANSKA Maslačna CH3(CH2)2COOH 4
OKTANSKA Kapilarna CH3(CH2)6COOH 8
TETRADEKADSKA Miristinska CH3(CH2)12COOH 14
HEKSADEKADSKA Palmitinska CH3(CH2)14COOH 16
OKTADEKADSKA Stearinska CH3(CH2)16COOH 18
3.Tablica: Zasićene masne kiselie

Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/7b5e1fe5-
86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j04/index.html

BROJ
TRIVIJALNO
SAŽETA STRUKTURNA FORMULA MASNE UGLJIK
IME MASNE
KISELINE OVIH
KISELINE
ATOMA
OLEINSKA CH3(CH2)7COOH=CH(CH2)7COOH 18
LINOLNA CH3(CH2)4CH=CHCH2CH=CH(CH2)7COOH 18
LINOLENSKA CH3CH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH(CH2)7COOH 18
ARAHIDONSKA CH3(CH2)4CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CHCH2CH=CH
20
(CH2)3COOH

4.Tablica: Nezasićene masne kiseline

Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/7b5e1fe5-
86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j04/index.html

Zasićene masne kiseline pri sobnoj su temperaturi čvrste tvari niskog tališta.
Nezasićene masne kiseline pri sobnoj su temperaturi tekućine i imaju jednu ili više
dvostrukih veza između ugljikovih atoma.

Popularan naziv “omega” za nezasićene kiseline označava mjesto na kojemu se u

molekuli nalazi dvostruka veza. Početni ili prvi ugljikov atom u molekuli masne
kiseline jest onaj u sastavu karboksilne funkcijske skupine. Kraj molekule naziva se
omega. Brojeći od kraja molekule do prve dvostruke veze, dolazi se do broja koji
stoji uz naziv “omega”. Prema tome, promotri li se strukturu linolne kiseline,
zaključuje se da je to omega-6 masna kiselina.

17
Važnost nezasićenih masnih kiselina u prehrani

U ljudskom tijelu metaboličkim reakcijama mogu nastati skoro sve masne kiseline.
One koje ne možemo sintetizirati nazivamo esencijalnim masnim kiselinama i
moramo ih unositi hranom. To su linolna, linolenska i arahidonska masna kiselina i
pripadaju omega-3 i omega-6 kiselinama.

Izdvojimo neke najvažnije od brojnih korisnih uloga nezasićenih masnih kiselina u

tijelu: pomažu pravilnom radu svih organa, jačaju imunosni sustav, reguliraju krvni
tlak, utječu na grušanje krvi, sprječavaju depresiju, šećernu bolest i artritis.

13.Slika: Omega 3 i omega 6 masne kiseline

Izvor: http://www.savetovalistezabebe.com/zdravlje/8274-
razlika-izmedju-omega-3-i-omega-6-masnih-kiselina

18
ZAKLUČAK:

Ugljikohidrati su najveći i najčešći izvori energije, a sudjeluju u svim fiziološkim

procesima u organizmu. Najveći izvori ugljikohidrata su namirnice biljnog porijekla
koje obiluju složenim šećerom tj. škrobom, npr. žitarice i proizvodi žitarica, krumpir
itd. Naročito lagano i brzo iskorištavaju se šećeri iz voća, meda i povrća, jer su već u
onom obliku u kojem ih naš organizam bez naročite obrade najbolje prima.
Ugljikohidrati trebaju u našem jelovniku podmiriti 50-60% cjelokupne kalorične
vrijednosti dnevnog obroka. Bjelančevine su organski kemijski spojevi koji služe
čovječjem organizmu kao građevinski materijal, jer su one potreban i normalan
sastojak svake žive stanice. Za bjelančevine su vezani izgradnja, rad i uloga, a time i
život stanice. Kad se prirodno utroše u našem tijelu, nadoknađuju se jedino
bjelančevinama iz hrane. Od bjelančevina koje primamo hranom potrebno je da
jedan dio (oko 30-40%) budu bjelančevine životinjskog porijekla, a ostali dio iz
namirnica biljnog porijekla. Kako se bjelančevine u našem tijelu neprestano troše
moramo ih nadoknađivati. Odrasla osoba koja je završila rast i razvoj (a to je po
završetku 25 godina života) treba 1 gram bjelančevina na 1 kg tjelesne težine, od
toga 30-40% bjelančevina životinjskog porijekla. Ako je na dnevnom jelovniku
miješana hrana, biljna i životinjska, i ako se pobrinemo da na dan popijemo barem
pola litre mlijeka ili mlječnih prerađevina, možemo biti sigurni da smo organizmu dali
sve ono što mu treba.Masti su za organizam bogat izvor energije, a mnoge su i izvor
vitamina A, D, E, i K, jer su u njima topljivi. Djelimo ih na masnoće životinjskog i
biljnog porijekla. Razlikuju se međusobno po biološkoj vrijednosti. Biljne masti (ulja)
bogate su potrebnim masnim nezasićenim kiselinama, i bolje se iskorištavaju od
životinjskih masnoća. Količina masti u obrocima ovisi o navici potrošača, no
preporuke koje se ne zasnivaju na navikama već na stvarnim fiziološkim potrebama
pokazuju da se mastima treba osigurati 25-30% kalorija od ukupnih dnevnih potreba,
a da jedan dio bude od ulja.

19
POPIS STRANICA:

1. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/7b5e1fe5-86e2-4142-af6c-5197c4a08148/index.html
2. https://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/infografika-sve-je-to-kemija-novi-
pogled-na-hranu-koju-svakodnevno-jedemo---330851.html
3. http://skolica-prehrane.rijeka.hr/hrana-i-prehrana/hranjive-tvari/
4. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/7b5e1fe5-86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-
8/m04/j07/index.html
5. https://www.savjetnica.com/osnovni-sastojci-hrane/

20
21
POPIS TABLICA:

1. Tablica: Podijela ugljikohidrata

Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/7b5e1fe5-86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j07/index.html
2. Tablica: Aminokiseline
Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/7b5e1fe5-86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j10/index.html
3. Tablica: Zasićene masne kiseline
Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/7b5e1fe5-86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j04/index.html
4. Tablica:Nezasićene masne kiseline
Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/7b5e1fe5-86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j04/index.html

22
POPIS ILUSTRACIJA:

1. Slika: Podijela hrane

Izvor:https://zena.rtl.hr/clanak/dijete/puni_pogodak_dijeta_jednostavna_dijeta_sa_svi
m_vrstama_hrane/14580
2. Slika: Kemijski proces fotosinteze

Izvor: http://instrukcije-kemija.blogspot.com/2011/02/

3. Slika: Kemjski spoj disaharida

Izvor: http://193.198.194.4/udzbenik/u44/16%20polisaharidi.pdf

4. Slika: Šećer saharoza

Izvor: https://www.adamsmith.org/blog/healthcare/another-societal-mass-delusion-
this-time-about-sugar

5. Slika: Šećer maltoza

Izvor: http://klopaito.ba/site/blog/242?JE%C4%8CMENI+SLAD

6. Slika: Hrana koja sadrži škrob

Izvor: https://hrv.veterinarylabsupply.com/3271705-tip-1-what-foods-contain-starch

7. Slika: Hrana koja sadrži celulozu, Pšenica

Izvor: https://confettissimo.com/hr/prednosti-proizvoda/komponente-
snage/celuloza.html

8. Slika: Građa aminokiselina

Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/7b5e1fe5-86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j10/index.html

9. Slika: Hrana bogata bjelančevinama

Izvor: https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/hrana-i-pice/sto-trebamo-pojesti-da-bismo-
unijeli-u-organizam-30-grama-proteina---584890.html

10. Slika: Opća kemijska jednadžba jastajanja masti i ulja

23
Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/7b5e1fe5-86e2-4142-af6c-5197c4a08148/kemija-8/m04/j04/index.html

11. Slika: Ulja

Izvor: https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/masti-mitovi-i-legende-3-dio

12. Slika: Razlika između zasićene i nezasićene masne kiseline

Izvor: https://www.hah.hr/pregled-upisnika/?preuzmi_misljenje

13. Slika: Omega 3 i omega 6 masne kiseline

Izvor: http://www.savetovalistezabebe.com/zdravlje/8274-razlika-izmedju-omega-3-i-
omega-6-masnih-kiselina

24