Građevinsko-arhitektonski fakultet

Boris Trogrlić

ZIDANE KONSTRUKCIJE
MULTIMEDIJALNA SKRIPTA
(u izradi - samo za internu uporabu – nije recenzirano)
 SADRŽAJ

LITERATURA
1. UVOD
2. GRADIVA
3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA
4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA
5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA
7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA
 LITERATURA

1/ Sorić, Z.: Zidane konstrukcije I, drugo izdanje, Zagreb, 2004.

2/ EUROCODE 6: Design of masonry structures – Part 1-1: General rules for buildings –
Rules for reinforced and unreinforced masonry

3/ EUROCODE 8: Design provisions for earthquake resistance of structures – Part 1-1:

General rules – Seismic actions and general requirements for structures.

4/ Mihanović A., Z. Rak: Potpuno armirane lakobetonske konstrukcije, Građevinski

fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1996.

5/ Takač, S.: Zidane konstrukcije, Građevinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera,
2000.
 1. UVOD
1.1 POVIJEST ZIDANIH KONSTRUKCIJA
9000 gpK: Izrael; zidane kuće
5000 gpK: Egipat; opeka od blata s dodatkom suhe trave

stari Egipat 3100-2600 gpK, primjena opeke

gotovo u svakoj gradnji.
kula Babilonska (90 m?); 900 gpK, razvijena Piramide u Gizehu nastale su negdje oko 2650. i
tehnologija prečenja (čvrstoća), 2550. gpK
opeka, vezivo - bitumen
 1. UVOD

KOLOSEUM – RIM: početak gradnje 72. gnK (12 godina); eliptična (189x164 m); visina 48 m;
50000 gledatelja.
 1. UVOD

PANTHEON (hram svih bogova): izgrađen tijekom 1. st.; raspon kupole 43.3 m;
 1. UVOD

PULSKA ARENA: od kamenih blokova, I. i II. st. nK.

 1. UVOD

DIOKLECIJANOVA PALAČA;
295-305 gnK; ZIDINE DUROVNIKA;
bijeli vapnenac pretežno s Brača, XIII/XIV st.
opeka iz radionica Salone,
sedra - iz bližih rijeka.
 1. UVOD

ZIDANE GRAĐEVINE
XXI. stoljeća
 2. GRADIVA
2.1 ZIDNI ELEMENTI
ZIDANE KONSTRUKCIJE: Konstrukcije
izvedene iz zidnih elemenata (opeke ili
blokova) vezanih vezivom (mortom).
ZIDNI ELEMENT - BLOK: Predgotovljeni
građevinski proizvod (blok od gline,
kamena, betona, vapna s silicijskim
agregatom) namjenjen izvedbi ziđa.
ZIĐE: Građevinski kompozit koji nastaje
naizmjeničnim polaganjem zidnih
elemenata (blokova) između nekog
vezivnog materijala - morta, čime se
postižu raznovrsne strukture i teksture
zidanih konstrukcija.
 2. GRADIVA
2.2 VRSTE ZIDNIH BLOKOVA (prema vrsti materijala):
GLINENI ZIDNI BLOK: opeka i opečni blokovi.
Nastaju pečenjem elemenata oblikovanih od sirove gline.
KALCIJSKO – SILIKATNI ZIDNI BLOKOVI:
Proizvedeni od smjese silicijskog agregata, vapna,
izrađeni pod tlakom i zaparivani.
BETONSKI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese
agregata normalne težine (kamena) i cementa, izvedeni u blok-opeka
kalupima, vibrirani.
BETONSKI ZIDNI BLOKOVI OD LAKOG porobetonski
AGREGATA: Proizvedeni od smjese lakog agregata blok
(npr. ekspandirana šljaka visokih peći, ekspandirana
glina) i veziva, izvedeni u kalupima, vibrirani.
PORASTI (AERIRANI I AUTOKLAVIRANI)
BLOKOVI: Proizvedeni od smjese finog silicijskog
agregata, cementa, vapna i dodatka za stvaranje
mjehurića. Izrađuje se u autokalvama i oblikuje
rezanjem.
KAMENI ZIDNI BLOKOVI: Izrađeni od blokova zid od
kamena klesanih ili rezanih na određene dimenzije, te od kamena i
lomljenog kamena napravilnog oblika. opeke
 2. GRADIVA
2.3 GRUPE ZIDNIH BLOKOVA (prema EC6):
 2. GRADIVA
2.4 SVOJSTVA ZIDNIH BLOKOVA
TLAČNA ČVRSTOĆA: Normalizirana tlačna čvrstoća fb.
Tlačna čvrstoća zidnog elementa prevedena na tlačnu čvrstoću na zraku sušenog zidnog
uzorka širine 100 mm i visine 100 mm.
Srednja tlačna čvrstoća dobivena eksperimentalno (uzorci 24 sata uronjeni u vodu), pretvara se
u normaliziranu čvrstoću za suhe zidne blokove
× 1.10 (za blokove od pečene gline)
× 1.20 (za ostale blokove)
Zatim se dobivena vrijednost množi s faktorom oblika δ:

minimalna tlačna čvrstoća: fb,min,vert.= 4.0 MPa (okomito na horizontalnu sljubnicu morta)
fb,min,hor.= 2.0 MPa (paralelno horiz. sljubnici u ravnini zida)
 2. GRADIVA
2.5 MORT
MORT je vezivni materijal koji se sastoji od mješavine anorganskog veziva, agregata i vode, a
može sadržavati i dodatke za povećanje čvrstoće, vodonepropusnosti itd.

VRSTE MORTOVA:
Cementni mort: smjesa određenih količina cementa i pijeska, te dodataka (po potrebi)
Cementno-vapneni mort: smjesa određenih količina cementa, vapna i pijeska (‘produžni mort’)
Tankoslojni mort: unaprijed pripremljeni cementni mort s maksimalnim zrnom pijeska do 1.0
mm i s kemijskim dodacima. Debljina ovog morta (ljepila) je 1-3 mm.
Hidraulični vapneni mort: smjesa određenih količina hidratiziranog vapna i pijeska.
Unaprijed pripremljeni mort (‘ready mixed mortar’) – doprema se na gradilište u suhom
stanju.
Lakoagregatni mort – mort od lakog agregata gustoće ρ < 1000 kg/m3. Agregat: perlit,
ekspandirana glina, plovučac i slično.
 2. GRADIVA

KLASIFIKACIJA MORTOVA:
Računska tlačna čvrstoća
M-[N/mm2]; npr. M5, M10...
Volumni sastav morta prema EC6

TLAČNA ČVRSTOĆA MORTA:

Ispitivanje u skladu s normama.
 2. GRADIVA
2.6 MEHANIČKA SVOJSTVA NEARMIRANOG ZIĐA
2.6.1 ODNOS NAPREZANJE – DEFORMACIJA (σ−ε) I MODUL ELASTIČNOSTI
2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA
2.6.3 VLAČNA ČVRSTOĆA
2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA
2.6.5 ČVRSTOĆA PRI SAVIJANJU

Faktori važni za mehanička svojstva ziđa: ??? Opisati detaljnije – crtezi…???

• za zidni blok: čvrstoća, oblik i dimenzije (pun, šupljikav, porast - sadrži pore i sl.) i
vodoupojnost,
• za mort: čvrstoća, relativne deformacijske karakteristke i relativna debljina,
• za ziđe: vezivanje zidnog bloka i morta, pravci naprezanja (anizotropija) i koncentracija
naprezanja.
 2. GRADIVA
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA

Odnos naprezanja i deformacija u tlaku, Idealizirani dijagram

okomito na sljubnice naprezanje/deformacija u tlaku prema EC-6

E = 1000 fk (fk – karak. tlačna čvr.)

 2. GRADIVA
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA

θ=0o
vertikalno naprezanje σ [MPa]

θ=90o

θ=22.5o

Odnos naprezanja i deformacija pri

tg 22.5o ≅ 0.4
jednoosnom tlaku u ziđu u ovisnosti
θ=45o o kutu između pravca pružanja
sljubnica i horizontalne ravnine

θ=67.5o

vertikalna deformacija ε [×10-4]

 2. GRADIVA
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA

Anvelope sloma pri dvoosnom tlačnom naprezanju izražene preko σ1, σ2 i θ

 2. GRADIVA
2.6.1 DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA

Čvrstoća ziđa ovisna je i o omjeru

krutosti zidnog bloka i morta.
 2. GRADIVA
2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)

Ziđe opterećeno u jednoosnom tlaku postiže slom uglavnom razvojem vlačnih pukotina paralelnih
pravcu djelovanja opterećenja, koja su kao rezultat vlačnih naprezanja okomita na glavna tlačna
naprezanja.
Čvrstoća ziđa u tlaku je značajno manja nego nominalna tlačna čvrstoća bloka, od kojeg je ziđe
izvedeno. Na drugoj strani, čvrstoća ziđa može značajno prekoračiti slomnu čvrstoće kocke morta.
Opća svojstva:
(a) sekundarno vlačno naprezanje, koje prouzročava pukotinski slom ziđa, posljedica je
spriječenih deformacija morta u fugama ziđa;
(b) prividna tlačna čvrstoća bloka u standardnim ispitivanjima na tlak nije prava mjera čvrstoće
bloka u ziđu, jer je način sloma različit;
(c) mort može podnijeti povećana tlačna naprezanja u fugama zbog višeosnog stanja naprezanja.
 2. GRADIVA
2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)

‰ Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) je čvrstoća ispod koje se bez utjecaja
ekscentričnosti, vitkosti i spriječenih bočnih deformacija ne očekuje više od 5% rezultata.

‰ Koeficijent varijacije ne smije biti veći od σ < 25%.

‰ Karakterističnu tlačnu čvrstoću ziđa (fk) treba odrediti eksperimentalno ili izračunom
(empirijske formule) na temelju eksperimentalno određenih tlačnih čvrstoća morta i zidnog
bloka.
 2. GRADIVA
2.6.2 TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)
 2. GRADIVA
RAČUNSKA KARAKTERISTIČNA TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)

Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za mort opće namjene:

fk = K fb0.65 fm0.25 [EC6]
K – ovisno o grupi zidnih blokova; fb – tlačna čvrstoća bloka; fm – tlačna čvrstoća morta

Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za tankoslojni mort:

fk = 0.8 fb0.85 [EC6]

Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa (fk) za lakoagregatni mort:

fk = K fb0.65 [EC6]
K – ovisno o gustoći i vrsti lakoagregatnog morta
 2. GRADIVA

2.6.3 VLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA

Vlačna čvrstoća ziđa zidanog sa standardnim mortom (cement/vapno/pijesak) je relativno mala i

promjenjiva. Vlačna čvrstoća ziđa može se povećati zbog ravninskog savijanja ili savijanja van
ravnine ziđa. U slučaju ravninskog savijanja, vlačna čvrstoća ovisi o adheziji bloka i morta.

Stvaranje etringita, na dodiru gline i cementa, koje ovisi o odnosu dijametra pora u bloku i veličini
mikrokristala etringita, presudno je za vlačnu čvrstoću na kontaktu bloka i cementne paste. Za
ostvarivanje mehaničke veze potrebna je veličina pora u bloku veća od 0.05 mm, te ispravno
hidratizirani cement iza sloja etringita, usprkos povlačenju dijela vode zbog upijanja bloka. Ako je
blok suh i ima visoku vodoupojnost, postojat će djelimično hidratizirane zone u cementnoj pasti
debljine nekoliko milimetara, te zbog toga smanjena mehanička čvrstoća. Zato treba naglasiti da
je količina vlage u trenutku zidanja od velike važnosti pri određivanju vlačne čvrstoće veze bloka i
morta.
 2. GRADIVA

2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)

Zidane konstrukcije su često podvrgnute posmičnom djelovanju, istovremeno s tlačnim

opterećenjem. Poznato je da posmična čvrstoća pada s povećanjem visine zida, dok raste s
porastom debljine. Također, dokazano je da stupanj zasićenosti vodom punih glinenih blokova za
vrijeme zidanja ima utjecaj na početnu posmičnu čvrstoću, čvrstoća je vrlo mala i promjenjiva
ovisno da li je opeka zasićena vodom ili je suha.
Slom zidnih panela uslijed posmika je uglavnom u dijagonalnom vlaku. Pri malom predtlačnom
naprezanju, razvijaju se stepenaste pukotine uglavnom duž fuga, približno pod kutem od 45o, a
mjestimično odstupaju od tog pravca. Ako se predtlačno naprezanje poveća, glavna vlačna
naprezanja prouzročavaju slom pod većim kutem u odnosu na horizontalnu ravninu, te pukotine
prolaze vertikalno kroz fuge. Predloženo je da se za kriterij sloma uzme kritična vrijednosti
glavnih vlačnih naprezanja. Pojava prve pukotine u ziđu je u suglasju s ovim kriterijem, ali
vrijednost glavnog vlačnog naprezanja pri slomu nastupa tek pri povećanju predtlačnog
naprezanja.
Mohr! – crtez
Nacrtati tipove sloma ziđa - ektremna djelovanja H i N, za niske i visoke zidove.
 2. GRADIVA

2.6.4 POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk)

Karakteristična posmična čvrstoća ziđa (fvk) je čvrstoća ispod koje se ne očekuje više od 5%
rezultata.
Ispitivanje:
a/ bez normalnog naprezanja;
b/ dodavanjem normalnog naprezanja;
c/ s uvijek prisutnim tlačnim naprezanjem
 2. GRADIVA
RAČUNSKA KARAKTERISTIČNA POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fvk)

Karakteristična posmična čvrstoća ziđa (fvk):

fvk = fvk0 + 0.4 σd
ili
fvk = 0.065 fb
fvk0 – posmična čvrstoća za σd=0.0; (fvk0 = 0.1 N/mm2)
σd - računsko tlačno naprezanje u zidu
fvk0 – normalizirna tlačna čvrstoća zidnog elementa
 2. GRADIVA

2.6.5 KARAKTERISTIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA NA SAVIJANJE (fxk)

‰Eksperimentalno ili tablično.

Dodati: Skica ukrucenja zidane građevine.
Uloga međukatnih konstrukcija pri horizontalnom djelovanju
 3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA

3.1 NEARMIRANI ZIDOVI

 3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA

3.1 NEARMIRANI ZIDOVI

 3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA

3.2 ARMIRANI ZIDOVI

 3. VRSTE NOSIVIH ZIDANIH ZIDOVA

3.3 OMEĐENI ZIDOVI

 4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA

4.1 MATERIJALI
4.2 PRIPREMA MORTA
4.3 ZIDANJE
4.4 ZAŠTITA NOVOIZVEDENOG ZIDA
4.5 DOPUŠTENA ODSTUPANJAOD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI
4.6 KATEGORIJE KONTROLE ZIDANJA
 4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA

4.1 MATERIJALI

‰ Građevni proizvod može se staviti u promet i rabiti za građenje samo ako je dokazana
njegova uporabljivost. (Zakon o gradnji).
‰ Skladištenje (oštećenje, vlaga, onečišćenje, niske temperature, trajnost)

4.2 PRIPREMA MORTA

‰ Omjeri (maseni, volumski).

‰ Vrijeme vezivanja.
‰ Apsorpcija vlage zidnog bloka (presudno za čvrstoću na dodiru morta i zidnog bloka).
‰ Predgotovljeni mortovi - ‘ready-mixed mortar’. Trajnost morta.
 4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA

4.3 ZIDANJE

‰ Pravilan zidni vez. Čisti zidni blokovi. Vlažnost! Temperatura izvedbe (+5o do +35o C).
‰ Prekidi zidanja.
‰ A-b serklaži (‘zupčasto’ povezivanje s ziđem)
‰ Sljubnice. Jednake debljine (8-16 mm za mort opće namjene, 3 mm za tankoslojni
mort). Vertikalne sljubnice! Vanjska obrada sljubnica.
‰ Prekid kapilarne vlage. Vodonepropusni premazi zadovoljavajuće čvrstoće. Detalj
izolacije zid/temelj.
‰ Dilatacijske razdjelinice. (Biti će objašnjene u proračunu zidanih konstrukcija).

4.4 ZAŠTITA NOVOIZVEDENOG ZIĐA

‰ Iscvjetavanje (kristalizacija topivih soli). Korozija morta.

Otpornost na mraz. Korozija armature u ziđu. Ziđe u fazi očvršćavnja - zaštita.
 4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA
4.5 DOPUŠTENA ODSTUPANJA OD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI
‰ ODSTUPANJE OD VERTIKALE: Najviše 20 mm horizontalno na visinu kata ili 50 mm
na visinu građevine.
‰ PORAVNANJE ZIDOVA PO VERTIKALI: Najviše 20 mm horizontalno, između
središnjih linija zidova ispod i iznad međukatne konstrukcije. ??? izbočenje /uleg
 4. ZIDANJE – OPĆA PRAVILA

4.6 KATEGORIJE KONTROLE ZIDANJA

‰ Definiranje kategorije se temelji na: kvalifikaciju zidara, nadzor, procjena svojstava

morta, način mješanja morta.
 5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE

5.1 OPĆENITO
Polumontažni sustavi stropnih konstrukcija koji se sastoje od: gredica (glavni nosivi
element), blokova ispune, poprečnih rebara, monolitne ploče i tipskih elemenata.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE:
‰ izražena nosivost samo u uzdužnom smjeru (u smjeru gredica)
‰ ostala mehanička svojstva u poprečnom smjeru se postižu
- izvedbom tlačne ploče
- progušćenjem poprečnih rebara
‰ brža izvedba

PRIMJENA: SUSTAVI:
‰ međukatne i krovne ravne ploče ‰ FERT STROP
‰ kose krovne ploče ‰ BIJELI STROP
‰ stepenišni krakovi ‰ SIVI STROP
‰ nadstrešice ‰ POLUMONTAŽNI STROP S BETONSKOM
‰ industrijski objekti ISPUNOM
 5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE

5.2 FERT STROP

‰ POSEBNA SVOJSTVA:
- ispuna: opečni blok
- a-b rebro za ukrutu potrebo za raspone
stropa veće od 3.0 m
- maksimalni raspon do cca 6.0 m
- tlačna ploča: ukrućuje strop u svojoj
ravnini, armirana
- debljina stropa d=14+4=18 cm
- samo za sustave proste grede
- preko 5.0 m zadati nadvišenje
L/200 (L=duljina gredice)
- strop od pojedinačnih i udvojenih gredica
- težina stropa 280-300 kg/m2
- oslanjanje na zid min. 5 cm

STROP S POJEDINAČNIM GREDICAMA

STROP S UDVOJENIM GREDICAMA POPREČNO REBRO

 5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE

5.2 FERT STROP

‰ GREDICE – glavni nosivi element stropa
prema materijalu:
- opečne
- betonske
prema tipu armiranja:
- od čeličnih rešetkastih nosača
- od posebno oblikovane armature
 5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE

5.2 FERT STROP

‰ OPEČNI BLOK
 5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE

5.2 FERT STROP

‰ IZVEDBA - montaža

‰ IZVEDBA – armiranje i monolitiziranje

 5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
5.3 BIJELI STROP
‰ POSEBNA SVOJSTVA:
- ispuna: porobetonski blok
- a-b gredica od dvostrukih R-nosača
preuzima cjelokupno opterećenje
- debljina stropa d=15 cm (osnovni tip)
- poprečna rebra na razmaku 1.0-1.25 m
- maksimalni raspon do cca 6.0 m za
osnovni tip
- mogući veći rasponi za povišeni bijeli
strop uz inženjerski proračun
- mogući svi tipovi oslanjanja (prosta greda,
kontinuirani nosač, konzola)
- preko 5.0 m zadati nadvišenje
L/200 (L=duljina gredice)
- strop od pojedinačnih i udvojenih gredica
- težina stropa 130 kg/m2
- oslanjanje: na zid min. 5 cm ili preko čvora
rešetkastog nosača
BIJELI STROP – OSNOVNI TIP
BIJELI STROP – POVIŠENI
 5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE

5.3 BIJELI STROP

 5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE
5.4 SIVI STROP
‰ POSEBNA SVOJSTVA:
- ispuna: dvodijeli a-b blok
- debljina stropa d=15 cm (osnovni tip)
- poprečna rebra na razmaku 1.0-1.25 m
- maksimalni raspon do cca 6.0 m za
osnovni tip
- mogući veći rasponi za modifikacije sivog
stropa uz inženjerski proračun
- mogući svi tipovi oslanjanja (prosta greda,
kontinuirani nosač, konzola)
- strop od pojedinačnih i udvojenih gredica
- težina stropa 190 kg/m2
- oslanjanje: na zid min. 5 cm ili preko čvora
rešetkastog nosača
 5. ZIDANE STROPNE KONSTRUKCIJE

5.4 SIVI STROP - osnovni tipovi

normalni

povišeni

puna ploča

obrnuti

obrnuti - povišeni
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
Ukratko o nastanku potresa i djelovanju na građevine
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

Ukratko o nastanku potresa i djelovanju na građevine

ubrzanje
brzina
pomak

vrijeme [sec]
 5. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
POVRATNI PERIOD: Prosječni vremenski interval između dva potresa.
Npr: potres s povratnim periodom od 100 god. se očekuje 10 puta u 1000 god.
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R dogodi u toj godini je
Npr: P1=1/R=1/100=0.01 (za potres s povratnim periodom 100 god.)
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R ne dogodi u toj godini je
Npr: P1=1-P1=1-1/100=0.99 (za potres s povratnim periodom 100 god.)
P1+P1=1.00
Za duži vremenski period:
Vjerojatnost da se potres neće dogoditi tijekom 2 godine:
(1-P1)*(1-P1)=(1-P1)2
Vjerojatnost da se potres neće dogoditi tijekom T godina:
(1-P1)T
Izraz za određivanje vjerojatnosti da se potres određene ili veće jačine dogodi u razmaku od
T godina:
PT=1-(1-P1)T
Npr. Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom 100 godina dogodi u intervalu 100 godina
iznosi: P100=1-(1-1/100)100=0.63
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
6.1 OSNOVNE PREPORUKE ZA PROJEKTIRANJE U SEIZM. AKTIV. PODR.

IZBJEGAVATI FLEKSIBILNA (‘MEKA’) PRIZEMLJA

 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

IZBJEGAVATI FLEKSIBILNE
(‘MEKE’) VIŠE ETAŽE
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

IZBJEĆI I/ILI
UMANJITI
UVRTANJE
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

IZBJEĆI MJEŠANJE SUSTAVA

IZBJEĆI DISKONTINUITET
KRUTOSTI
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

IZBJEĆI SUSTAVE:
OKVIR SA ISPUNOM OD ZIĐA
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

IZBJEĆI IZMJEŠTANJE ZIDOVA

UKRUTE
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

POSTIĆI PRAVILNOST U KRUTOSTI (POLOŽAJU) ZIDOVA

U DVA ORTOGONALNA PRAVCA
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

UKRUTITI ZIDANE GRAĐEVINE

A-B ZIDOVIMA

DILATIRATI PREGRADE
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

DILATIRATI PREGRADE ILI

NENOSIVE ZIDOVE, ALI IH
PRIČVRSTITI
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

IZBJEGAVATI
DJELOMIČNO
ISPUNJENE OKVIRE
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

DILATACIJE
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

OSIGURATI STABILNOST NA
DJELOVANJE OKOMITO NA
RAVNINU ZIDA
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

‰ Djelovanje potresa se mora uvažavati već pri ranoj fazi izrade koncepta građevine
(arhitekt-konstrukter).
‰ Nosiva konstrukcija mora biti jednostavna.
‰ Prijenos sila uslijed djelovanja potresa mora biti izravan i jasan.
‰ Konstrukcija treba biti statički neodređena.
‰ Potrebno je osigurati otpornost građevine u oba glavna pravca.
‰ Nastojati izbjeći efekete uvrtanja ili ih umanjiti.
‰ Pravilno vezati elemente konstrukcije osiguravajući im stabilnost kroz međusobnu
povezanost
‰ Osigurati odgovarajuće temeljenje (kruti i povezani temelji).
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
6.2 PRAVILNOST U TLOCRTU I PO VISINI
Položaj nosivih zidova treba biti simetričan u odnosu na dvije ortogonalne osi, a sukladno
rasporedu masa i krutosti.

Tlocrtni oblici trebaju biti kompaktni. Duljina otvora u jednom smjeru ne smije prelaziti
25% cijele duljine kata. (Nastojati izbjeći X, H, L, C i I oblike tlocrta).

Krutost međukatnih konstrukcija (u svojoj ravnini) mora biti značajno veća od krutosti
zidova tako da deformacije m-k ne utječu na razdiobu sila između zidova.
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

Glavni vertikalni nosivi elementi (poprečni zidovi, jezgre stubišta i sl.) moraju biti
neprekinuti od temelja do vrha građevine.

Krutost poprečnih zidova na horizontalna djelovanja, kao i mase pojedinih katova se ne

smiju naglo mijenjati od temelja do vrha građevine, već postepeno.
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

Građevina je pravilna po visini ako je gornji Građevina je pravilna po visini ako je

kat do 20% uži od donjeg, uz izraženu os gornja etaža do 10% uža od donje, odnosno
simetrije. zadnja etaža do 30% uža od prve, bez
izražene osi simetrije zgrade.

Izvedba nepravilnih građevina nije potpuno zabranjena, ali je bitno otežano postizanje
zadovoljavajuće otpornosti i sigurnosti građevine na djelovanje uslijed potresa.
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
6.3 MATERIJALI

‰ S ciljem spriječavanja krtog loma zahjevana su slijedeća svojstva šupljih zidnih blokova:
ƒ udio šupljina u zidnom bloku ne smije biti veći od [50%]
ƒ minimalna debljina stijenki je [15 mm]
ƒ vertikalna rebra moraju biti neprekinuta po cijeloj duljini horizontalne
duljine zidnog bloka

‰ Minimalna čvrstoća zidnog bloka:

ƒ normalizirana tlačna čvrstoća – u vertikalnom smjeru [fb=2.5 MPa]
ƒ normalizirana tlačna čvrstoća – u horizontalnom smjeru, u ravnini zida [fbh=2.0 MPa]

‰ Mort:
ƒ minimalna marka morta za nearmirano i omeđeno ziđe ≥ M5
ƒ minimalna marka morta za armirano ziđe ≥ M10

‰ Fuge - sljubnice:
ƒ potpuna popunjenost
ƒ obavezo zapunjavanje vertikalnih fuga
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
‰ Faktori ponašanja:
ƒ nermirano ziđe: q=1.5
ƒ omeđeno ziđe: q=2.0
ƒ armirano ziđe: q=2.5
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
6.4 PRAVILA IZVEDBE

‰ OPĆENITO:
ƒ Zidane zgrade se sastoje od međukatnih konstrukcija (m-k) i zidanih zidova koji su
vezane u svim mjerovima.
ƒ Veza između m-k i zidova ostvaruje se preko metalnih spona ili a-b serklaža.
ƒ A-b ploče moraju biti armirane u oba smjera uz sidrenje armature u horizontalne
serklaže.
ƒ Horizontalni serklaži omeđuju a-b ploču i izvode se po vrhu nosivih zidova u
ravnini a-b ploča.
ƒ Međukatne konstrukcije od gredica i blokova moraju imati poprečna rebra na min. 8
debljina m-k. Rebra moraju imati barem min. armaturu.
ƒ Predgotovljene ploče moraju biti armirane u dva smjera i vezane poprečno tako da
djeluju kao neprekinute krute dijafragme.
ƒ Čelične i drvene m-k smiju se izvoditi ako se ponašaju kao kruta tijela u svojoj
ravnini.
ƒ Horizontalne sile uslijed djelovanja potresa preuzimaju poprečni zidovi, koji moraju
udovoljavati slijedećim geometrijskim zahtjevima:
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
‰ DODATNI ZAHTJEVI ZA NEARMIRANO ZIĐE:
ƒ Debljina zida od blokova prirodnog kamena t ≥ 40 cm; hef/t ≤ 9; h/l ≤ 2.
ƒ Debljina zida od ostalih zidnih blokova t ≥ 30 cm; hef/t ≤ 12; h/l ≤ 2.
ƒ Horizontalne a-b serklaže (ili zatege) treba izvesti u ravnini zida na svakoj m-k na
međusobnoj vertikalnoj udaljenosti ne većoj od 4.0 m. Armirati s min. 2 cm2.

Efektivna – računska visina zida (hef): Visina zida uz uvažavanje relativne krutosti
elemenata koji ukrućuju zid i učinkovitosti veze.

Najmanja duljina ukrućujućeg zida s otvorima.

 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
‰ DODATNI ZAHTJEVI ZA OMEĐENO ZIĐE (t ≥ 24 cm; hef/t ≤ 15; h/l ≤ 3):

ƒ Horizontalni i vertikalni serklaži moraju biti povezani i sidreni u elemente osnovnog

nosivog sustava.
ƒ Betoniranje serklaža treba izvesti nakon zidanja kako bi se postiglo bolje prianjanje
između serklaža i ziđa.
ƒ Minimalne dimenzije horizontalnih i vertikalnih serklaža su 15 × 15 cm.

Vertikalni serklaži:
ƒ Vertikalne serklaže potrebno je izvesti oko otvora površine A > 1.5 m2.
ƒ Vertikalne serklaže treba izvesti na svakom križanju i sučeljavanju zidova.
ƒ Horizontalna udaljenost vertikalnih serklaža ne smije biti veća od 4 m.

Horizontalni serklaži:
ƒ Horizontalne a-b serklaže treba izvesti u ravnini svake m-k.
ƒ Vertikalna udaljenost horizontalnih serklaža ne smije biti veća od 4 m.

Armatura:
ƒ Horizontalne i vertikalne a-b serklaže armirati s najmanje Aa ≥ 2.4 cm2 uz
vezivanje vilicama. Preklop šipki mora biti najmanje p ≥ 60 cm.
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
‰ DODATNI ZAHTJEVI ZA ARMIRANO ZIĐE (t ≥ 24 cm; hef/t ≤ 12; h/l – nema ogranič.):

ƒ Horizontalnu armaturu treba postaviti u horizontalne fuge ili žljebove.

ƒ Maksimalni vertikalni razmak horizontalne armature iznosi e ≥ 60 cm.
ƒ Minimalna horizontalna armatura iznosi 0.05% od površine vertikalnog presjeka
zida.

ƒ Vertikalnu armaturu treba postaviti u udubljenja ili šupljine zidnih elemenata,

te ih naknadno ispuniti betonom.
ƒ Minimalna vertikalna armatura oba slobodna vertikalna ruba iznosi 4.0 cm2na.
Treba je ugraditi na vertikalnom spoju zidova, kao i na najviše 4.0 m razmaka.
ƒ Vertikalne šipke treba obaviti vilicama, min. promjera φ ≥ 4 mm.
ƒ Minimalna vertikalna armatura iznosi 0.05% od površine horizontalnog presjeka
zida.
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
6.5 POSEBNA PRAVILA ZA “JEDNOSTAVNE ZIDANE ZGRADE”

ƒ Za jednostavne zidane zgrade nije potreban proračun ako se udovoljava

osnovnim pravilima (tlačna nosivost, vlačna nosivost, pravilan raspored horizontalnih i
vertikalnih elemenata zgrade), kako slijedi:
6.5.1 Dopušteni broj etaža iznad tla

6.5.2 Tlocrt zgrade

ƒ Tlocrt zgrade treba biti približno pravokutnog oblika.
ƒ Omjer dulje i kraće stranice tlocrta građevine mora ne smije biti veći od 4.
ƒ Ako zgrada u tlocrtu odstupa od pravokutnika, tada duljina odstupanja ne smije biti
veća od 15% duljine stranice..
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA

6.5.3 Poprečni zidovi – zidovi ukrute

ƒ Građevina mora biti ukrućena POPREČNIM ZIDOVIMA (SHEAR WALLS) uz njihov
simetričan raspored – u dva okomita smjera.
ƒ U svakom smjeru moraju biti barem dva poprečna zida.
ƒ Duljina svakog poprečnog zida mora biti najmanje 30% duljine građevine u smjeru zida.
ƒ Udaljenost poprečnih zidova mora biti veća od 75% duljine zgrade iz drugog smjera.
ƒ Najmanje 75% vertikalnog opterećenja mora biti preuzeto poprečnim zidovima, a
ostalih 25% stupovima.
 6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
6.5.4 Udio površine poprečnih zidova u dva okomita smjera u ukupnoj brutto površini
etaže

ƒ Omjer katne visine i duljine zida (h/l) ne smije biti veći od 2 za nearmirane, niti 3 za
omeđene zidove. Ako je taj omjer veći, takve zidove ne smije se uzeti u proračun za
određivanje otpornosti na bočna i seizmička djelovanja.
ƒ Ako je riječ o zidu između dva susjedna otvora, tada se za vrijednost h uzima svijetla
visina višeg otvora, dok je l duljina zida između ta dva otvora.
ƒ Naermiran, nepovezan zid ne smije biti dulji od 7 m. Ako je zid dulji od 7 m, tada ga se
mora povezati sa zidovima iz drugog smjera.
6. ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI
AKTIVNIM PODRUČJIMA
 7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA

7.1 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU

Djelovanje na konstrukciju (F) može biti:
NEPOSREDNO - djelovanje vanjske sile
POSREDNO - prisilna deformacija, temperatura, slijeganje

S vremenskog gledišta, djelovanja mogu biti:

ƒ STALNA (G): vlastita težina, stalna oprema
ƒ PROMJENJIVA (Q): uporabna opterećenja, opterećenja od vjetra i snijega, vozila
ƒ SLUČAJNA (A): eksplozije, udari vozila, požar i sl.

ƒ POTRES (S)

S prostornog gledišta, djelovanja mogu biti:

ƒ NEPOMIČNA: vlastita težina, stalna oprema
ƒ SLOBODNA: pokretno opterećenje, snijeg, vjetar

PREDNAPREZANJE – je stalno djelovanje ali se posebno razmatra.

 7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA

7.1 DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU

7.1.1 STALNO DJELOVANJE
ƒ vlastita težina - izračunava se prema zapreminskoj težini i dimenzijama
ƒ stalno djelovanje se označava kao Gk – karakteristična vrijednost
ƒ nalijeganje međukatnih konstrukcija na zidove

7.1.2 PROMJENJIVO DJELOVANJE

ƒ uporabna opterećenja mogu biti raspodjeljenja qk ili koncentrirana Qk
Uporabna opterećenja u zgradama

Smanjenje opterećenja za nosače (grede):

5 A
αa = ψ0 + 0
7 A
A0 = 10 m2
A – pripadajuća opterećena površina
 7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA

ƒ označava se kao Qk – glavna reprezantativna vrijednost - karakteristična vrijednost

ƒ ostale reprezentativne vrijednosti dane su u obliku dijelova glavne vrijednosti:
- kombinirana vrijednost: ψ0 · Qk uvažava smanjenu vjerojatnost istovremenog
pojavljivanja više promjenjivih opterećenja

- učestala vrijednost: ψ 1 · Qk određena je pod pretpostavkom djelovanja

opterećenja od 5% vremena trajanja konstrukcije,
a učestalost prekoračenja je manja od 300 puta u
godini.

- nazovistalna vrijednost: ψ 2 · Qk određena je pod pretpostavkom da će vrijeme

trajanja djelovanja biti duže od polovice vijeka
konstrukcije.
 7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA

Koeficijenti kombinacije za promjenjiva djelovanja

Računske vrijednosti djelovanja

Fd = γF Fk

stalno djelovanje: Gd = γ G G k
korisno djelovanje: Qd = γQ Qk
slučajno djelovanje: Ad = γA Ak (ako nije izravno specificirano)
γF, γG, γQ, γA - parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanja uzimajući u obzir mogućnost
nepovoljnog odstupanja od računskog djelovanja, netočnost modeliranja
djelovanja, nesigurnost procjene učinka i graničnog stanja koje se promatra.
 7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA

7.2 GRANIČNA STANJA

ƒ Granično stanje nosivosti: Odgovaraju stanjima koja mogu izazvati rušenje, tj. kolaps
konstrukcije ili na drugi način ugroziti sigurnost ljud
Uključuju:
ƒ gubitak ravnoteže konstrukcije ili nekog njenog dijela:
Ed,dst ≤ Ed,stb
Ed,dst/Ed,stb – učinak djelovanja stabilizirajućeg/destabilizirajućeg

ƒ slom ili gubitak stabilnosti konstrukcije ili nekog njenog dijela:

Sd ≤ Rd
Sd – računska vrijednost unutarnje sile, Rd – računska otpornost

ƒ Granično stanje uporabljivosti: Odgovaraju stanjima za koja posebni uvjeti uporabe

nisu ispunjeni.
Uključuju:
ƒ deformacije i progibe koji utječu na izgled ili uporabu konstrukcije
ƒ vibracije koje uzrokuju nelagodu ljudi, oštećenja sadržaja zgrade.
Potrebno je dokazati
Ed ≤ Cd
Ed – projektni učinci, Cd – nazivna vrijednost svojstva materijala vezana uz učinke
 7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA

ƒ kombinacije djelovanja za GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI

potres γA=1.0
 7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA

ƒ Parcijalni koeficijenti sigurnosti za GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI

 7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA

ƒ Najnepovoljnija kombinacija promjenjivog djelovanja

ƒ Sve najnepovoljnije kombinacije promjenjivog djelovanja

 7. PRORAČUN ZIDANIH KONSTRUKCIJA

ƒ kombinacije djelovanja za GRANIČNA STANJA UPORABLJIVOSTI