1.

TEMATSKA JEDINICA
TURIZAM I TURISTIČKO TRŽIŠTE

DEFINICIJA TURISTA
WTO (Svjetska turistička organizacija) definira turista kao posjetitelja.
Cohen: Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja
mu mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom
dvosmjernom putovanju.
Smith: Turist je osoba koja je privremeno nezauzeta poslom koja putuje da doživi promjenu.

KAKO SE TURISTI SAGLEDAVAJU KAO STATISTIČKI POJAM?

Turisti su osobe koje u nekom mjestu izvan svog prebivališta provode najmanje jednu noć u
ugostiteljskom, ili nekom drugom objektu za smještaj gostiju, a razlozi boravka su odmor ili
rekreacija, zdravlje, studije, sport, religija, obitelj, poslovi, javne misije i skupovi.

Izletnici na jedan dan ne smatraju se turistima.

DEFINICIJA TURIZMA
AIEST: Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja
nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom
nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.

Turizam je skup odnosa i pojava, on je splet odnosa društveno i ekonomskog karaktera.

DETERMINANTE TURIZMA
-PROSTOR izvan domicila
-POTROŠNJA sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravka

KOMPONENTE TURIZMA
-DINAMIČNA KOMPONENTA odnosi se na putovanje koje se mora poduzeti da bi do
turističke aktivnosti uopće došlo.

-STATIČNA KOMPONENTA odnosi se na boravak u destinaciji koji mora osigurati

zadovoljenje potreba turista i ispunjenje očekivanog turističkog doživljaja.

PET TEMELJNIH OBILJEŽJA TURIZMA

-Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turističkim odredištima.

-Putovanje i boravak moraju se zbivati izvan uobičajene sredine.

-Turizam se zasniva na dvosmjernom, odnosno kružnom putovanju koje ima definiran

vremenski interval u kojim se događa (ne dulji od 12 mjeseci).
-Svrha turističkog putovanja nikada se ne veže uz stalni boravak u destinaciji/ili uz
zapošljavanje.

-U turističkom odredištu turisti troše, ne privređuju.

TURISTIČKE POTREBE

Rječnik turizma definira turističku potrebu kao skup pojedinačnih potreba koje zajednički
(skupno) zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potrošača u njihovoj namjeri da se odmore i
rekreiraju na turistički način.
Osnovne skupine potreba: -primarne ( egzistencijalne)
-sekundarne potrebe

Kako bi se turističke potrebe mogle zadovoljiti, potrebno je na raspolaganju imati:

slobodno vrijeme
slobodna sredstva

SLOBODNA SREDSTVA
Mjera koja se koristi za praćenje kupovne moći potrošača je REALNI ILI STVARNI
DOHODAK.
REALNI DOHODAK obuhvaća raspoloživa financijska sredstva koja su korigirana s
odgovarajućim inflacijskim utjecajem na cijene. (razlikujemo nominalno od realnog
povećanja dohotka)
Nakon oduzimanja obveznih davanja i podmirenja osnovnih troškova života ostaje
slobodan dohodak koji je namijenjen potrošnji (ili štednji) i upravo razina SLOBODNOG
DOHOTKA određuje mogućnost turističke potrošnje.
Važna kategorija je i razina obiteljskog prihoda (on može rasti iako ne raste realni dohodak,
jer primjerice dođe do novog zapošljavanja jednog člana obitelji)

VRSTE TURIZMA (UNWTO- UN WORLD TRAVEL ORGANIZATION)

Domaći turizam (domestic tourism)
•Uključuje turistička putovanja i boravak domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite
destinacije granica vlastite zemlje.
Receptivni (ulazni) turizam (inbound tourism)
•Uključuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. Turisti iz Austrije u
Hrvatskoj).
Emitivni (izlazni) turizam (outbound tourism)
•Uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje (primjerice putovanje hrvatskih
državljana u druge zemlje)
Interni (unutrašnji) turizam (internal tourism)
•Kombinacija domaćeg i receptivnog turizma (prate se turistička putovanja hrvatskih i stranih
državljana na području Hrvatske)
Nacionalni turizam (national tourism)
●Uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva u zemlji i inozemstvu
Međunarodni turizam (international tourism)
•Uključuje kombinaciju receptivnog i emitivnog turizma (sva putovanja hrvatskih državljana
u inozemstvo i sva putovanja inozemnih turista u Hrvatsku)
Intraregionalni turizam
•Sva turistička putovanja zemlje jedne regije u drugu zemlju te iste regije ( primjerice,
putovanja Europljana unutar Europe)
Interregionalni turizam
•Turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju, izvan te regije
(npr. Putovanja Europljana izvan Europe)

TURISTIČKO TRŽIŠTE
Tržište se definira kao mjesto na kojemu se susreću subjekti ponude i potražnje.

Cijena robe, odnosno usluge pojavljuje se kao regulator veličine ponude i potražnje.

TURISTIČKO TRŽIŠTE je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobra što
služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, tj. odnosa ponude i potražnje
koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja.

OBILJEŽJA BEZ KOJIH TURISTIČKO TRŽIŠTE NE MOŽE FUNKCIONIRATI:

-Zadovoljenje turističkih potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista potrošača izvan
njihove uobičajene sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turistička ponuda.
-Proizvodi i usluge koje se nude na određenom turističkom tržištu za podmirenje turističkih
potreba ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se ‘proizvode’.
-Proizvod koji se nude na turističkom tržištu nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat
jedinstvenog proizvodnog procesa.
-Vezanost konzumacije turističkih proizvoda za mjesto njegove proizvodnje (turisti su uvijek
sastavni dio ‘proizvodnje’ turističkog proizvoda i njegova konzumacija nije moguća bez
njihove osobne prisutnosti).

-Turistička ponuda i turistička potražnja susreću se u receptivnoj

turističkoj destinaciji.

DVA POLA TURISTIČKOG TRŽIŠTA

- Emitivno turističko tržište
-Receptivno turističko tržište

SUBJEKTI KOJI DJELUJU NA TURISITČKOM TRŽIŠTU

Turistička potražnja
Turistički posrednici
Turistička ponuda

2. TEMATSKA JEDINICA
TURISTIČKA PONUDA

TURISTIČKA PONUDA – Definicije

 TURISTIČKA PONUDA je količina roba i usluga koja se nudi turistima na
određenom turističkom tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni.
 Turistička ponuda je dio tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač proizvoda i usluga,
odnosno kao ona količina proizvoda i usluga koja se nudi po određenim cijenama radi
zadovoljenja turističkih potreba.
 turističku ponudu karakterizira količina proizvoda i usluga koje će se staviti na
prodaju po određenim cijenama, dok istovremeno turističku potražnju karakterizira
količina roba i usluga koja se kupuje po određenim cijenama
 u turizmu nije moguće proizvoditi “zalihe turističkih usluga” koje bi se u nekom
povoljnijem trenutku mogle plasirati po povoljnijim cijenama (npr. noćenje)
 na potražnju u turizmu daleko više utječu faktori na koje turistička ponuda ne može
imati nikakvog utjecaja

Faktori koji utječu na turističku ponudu: -poduzeće/poduzetnik

 -država
-potražnja
-gospodarstvo
-okolina
-društvo

Komponente turističke ponude

-Atrakcije
-Ugostiteljstvo
-Prijevoz
-Turističko posredništvo
-Organizacije turizma
-Trgovina

 Pojam turističke ponude u najširem smislu uključuje sve gospodarske i društvene

sudionike jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan način pridonose širenju i
različitosti ukupne ponude i time mogućem povećanju turističke potrošnje, kao
ekonomske rezultante privremenog boravka domaćih i inozemnih turista. (Pirjevec,
1998).

Turistički proizvod
 Turistički proizvod je skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju
izvornoj i izvedenoj turističkoj ponudi (Čavlek, Vukonić, 2001).
 Turistički proizvod predstavlja amalgam svega onoga što turist poduzima u destinaciji
i usluge koje koristi da bi zadovoljio svoje turističke potrebe. Burkart i Medlik (1974)
Obilježja turističke ponude:

-heterogenost turističke ponude

 Heterogenost turističke ponude uvjetovana je heterogenošću turističke potražnje i
jedan je od ključnih uvjeta privlačenja heterogene turističke potražnje u različite
turističke destinacije.
 Stupanj heterogenosti turističke ponude neke destinacije po pravilu proporcionalan
stupnju razvijenosti gospodarstva i društva u cjelini.

-neelastičnost turističke pojave

 Neelastičnost turističke ponude ogleda se u nemogućnosti kapaciteta većeg dijela
turističke ponude da može reagirati na promjene u drugim pojavama na turističkom
tržištu (na primjer, ako dođe do smanjenja zanimanja za određenu turističku
destinaciju, turistička ponuda se ne može proporcionalno smanjiti)

-statičnost turističke ponude

 Statičnost turističke ponude ogleda se u nemogućnosti njenog prostornog
premještanja, ali i u činjenici da turistički potrošači ne mogu konzumirati turistički
proizvod izvan tržišta ponude.

 Zbog svoje nepokretljivosti ne može izravno zaintrigirati potencijalnu potražnju da

postanu njezini realni potrošači.
 Potrebno je izdvajati znatna financijska sredstva za različite oblike marketinške
komunikacije s tržištem potražnje kako bi se potražnja potakla na kretanje u smjeru
određene turističke destinacije i na korištenje upravo njenih proizvoda i usluga.

-sezonski karakter turističke ponude

  S obzirom na međusobnu uvjetovanost turističke ponude turističkom potražnjom,
jasno je kako će se sezonski karakter turističke potražnje odraziti i na sezonski
karakter poslovanja subjekata turističke ponude.
 Cilj je svih sudionika turističke ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju,
odnosno produljiti turističku sezonu kako bi se postigli što bolji ekonomski učinci

-diverzificiranost turističke ponude

 Turistička ponuda je prostorno vrlo diverzificirana, a karakterizira je i velika

usitnjenost pojedinih kapaciteta.
 Kako turističku ponudu čini vrlo složen sustav različitih subjekata, ona može
optimalno funkcionirati jedino ako svaki element u lancu tog sustava obavlja svoju
funkciju i ako veze među njima nisu narušene.

KOMPARATIVNE PREDNOSTI-preduvjeti za formiranje turističke ponude i nastup na

turističkom tržištu.

KONKURENTSKE PREDNOSTI-Spremnost za nastup na zahtjevnom globalnom

turističkom tržištu.

TRENDOVI NA TRŽIŠTU PONUDE

 Kako turističko tržište karakterizira veća ponuda od potražnje, uvjete na tržištu

uglavnom diktira turistička potražnja.
 Ipak, promjene u turističkoj ponudi mogu imati znatan utjecaj na kretanje turističke
potražnje (sekundarna elastičnost turističke potražnje)
 globalizacija - najprepoznatljiviji opći trend koji utječe na sve destinacije u svijetu, te
utječe i na pojavu ostalih trendova koji danas dominiraju na turističkom tržištu
ponude.

Konkurentska borba-povećanje broja turističkih destinacija na turističkom tržištu rezultira

žestokom konkurentskom borbom turističkih destinacija za turističke potrošače

Supsitutivnost destinacije-mogućnost supstitucije jedne destinacije drugom vrlo je visoka,

stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih proizvoda i usluga.

Branding-standardizacija proizvoda i brandiranje.

Last minute booking-sve veća prisutnost bookinga u zadnji čas („last-minute“) (posljedice
na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u turizmu)

Jačanje procesa horizontalnih i vertikalnih integracija-najuočljiviji i najdominantniji trend

na turističkom tržištu u posljednjih 15-ak godina

3. TEMATSKA JEDINICA
RESURSI

RESURSI su opći naziv za prirodne i proizvedene stvari, kao i ljudsko znanje i sposobnosti
kojima se može koristiti kao sredstvima za zadovoljavanje potreba neposredno u potrošnji ili
posredno u proizvodnji. To su sva sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi.
-Resursi se u ekonomiji definiraju kao materijalna i duhovna dobra, koja se mogu gospodarski
valorizirati, odnosno kao čimbenici koji se koriste u proizvodnji roba ili pružanju usluga i
sudjeluju u stvaranju realnog bruto domaćeg proizvoda.

-Resursi se ubrajaju u temeljne čimbenike proizvodnje (uz rad, kapital i poduzetništvo kao
pridruženi faktor), dok su izvedbeni čimbenici proizvodnje tehnologija, istraživanje i razvoj te
obrazovanje i usavršavanje

-Ograničenost resursa

VRSTE RESURSA-prirodni resursi

-društveni(socio-ekonomski) resursi

TURISTIČKI RESURSI

-TURISTIČKI RESURSI su prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski

iskoristiti. Dio su cjeline razvoja određenog geografskog područja, a bogatstvo resursima
komparativna je prednost u turističkom i gospodarskom razvoju. Cjelokupna ponuda u
turizmu temelji se na atraktivnim svojstvima resursa kojima raspolaže.

-Turističkim resursima smatraju se sva ona sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi u
turizmu nekog područja (Kušen), pri čemu ti resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti
kako bi svojim karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje

PODJELA TURISTIČKIH RESURSA

-prirodni turistički resursi
-kulturno povijesna baština
-klimatski uvjeti
-infrastruktura
-turističke usluge i sadržaj

Podjela turističkih resursa – (Bilen & Bučar)

PRIRODNI-klimatski DRUŠTVENI -kulturno-povijesni

-geomorfološki -etnosocijalni
-hidrografski -umjetnički
-biogeografski -manifestacijski
-pejzažni -ambijentalni

Prostor kao komponenta turističkog razvoja

-Pod pojmom prostora u turizmu ne smije se shvaćati samo prostor turističke destinacije (gdje
se zadovoljavaju turističke potrebe) već i prostor gdje se stvara i donosi odluka o turističkom
putovanju (emitivno turističko tržište) te prostor na kojem se zbiva kretanje od domicila do
turističke destinacije (tranzitno područje).

-Turizam uvijek traži visokokvalitetan prostor, u okviru kojega raspoloživi prirodni i

društveni resursi potiču različite turističke aktivnosti različitog intenziteta.

-Turizam je dinamična pojava koja se uvijek manifestira u nekom prostoru.

-Turizam pretendira na najatraktivnije resurse na određenom prostoru.

-ako se naruše temeljne vrijednosti i karakteristike resursa (prostora), ne samo da će se
smanjivati stupanj atraktivnosti tog prostora, već će nestati i turizma.

-zbog narušene izvornosti ili čak devastacije prirodnih ili društvenih resursa, u nekim se
zemljama u turističkoj ponudi pribjegava stvaranju tzv. umjetnih tvorevina odnosno supstituta
(npr. zabavni parkovi).

-Valorizacija resursa u turizmu – ocjena turističke vrijednosti nekog resursa ili prostora u
cjelini.

-Turistička i ekonomska vrijednost resursa ne može se ocijeniti samo po osnovi njegovih

svojstava atraktivnosti (rekreativno, kuriozitetno, znamenito i estetsko svojstvo).

ELEMENTI VREDNOVANJA TURISTIČKIH RESURSA SU:

-stupanj atraktivnosti
-povoljnost geografskog položaja
-položaj resursa u odnosu na glavne turističke tokove
-udaljenost i prometna povezanost s emitivnim turističkim tržištima
-veličina izvora potražnje
-položaj prema konkurentskim i komplementarnim turističkim prostorima

Analiza resursne osnove u turizmu:

1. Identifikacija resursa
2. Procjena resursa
3. Mjere i postupci optimalne turističke valorizacije resursa

-Analiza resursne osnove u turizmu početni je korak u procesu planiranja razvoja turizma.

-Efikasnosti korištenja resursa determinira ekonomsku uspješnost turizma.

-Resurse je potrebno koristiti na način da se (bitno) ne umanji kvaliteta života budućih

generacija.

4. TEMATSKA JEDINICA
TURISTIČKA POTRAŽNJA

Turistička potražnja

-Turistička potražnja se za potrebe turističke statistike definira kao ukupan broj osoba koji
sudjeluje u turističkim kretanjima, ili se želi uključiti u turistička kretanja, da bi koristile
različite turističke usluge u mjestima izvan svoje uobičajene sredine u kojoj žive i/ili rade

-S ekonomskog aspekta turistička potražnja se definira kao količina robe i usluga koje se pod
određenim uvjetima i uz određenu cijenu može plasirati na turističkom tržištu, odnosno za
koju postoji realan i objektivan interes mogućih turističkih korisnika (Rječnik turizma).

Faktori koji utječu na turističku potražnju: -ponuđači

-država
-osoba
-gospodarstvo
-okolina
-društvo
PODJELA TURISTIČKE POTRAŽNJE

Idealna potražnja-čine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uključiti
se u turistička kretanja.
Potencijalna potražnja- predstavlja sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogućnost
da zadovolje svoje turističke potrebe, ali koji još nisu donijeli konačnu odluku o potrošnji.
Realna potražnja- to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih
sredstava i slobodnog vremena potroše za zadovoljenje turističkih potreba.
Efektivna potražnja- dio realne potražnje, koji s aspekta različitih razina turističke ponude
koristi usluge upravo u određenoj destinaciji, odnosno kod točno određenog davatelja usluge.

OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE

Dislociranost turističke potražnje

 Turistička potražnja je prostorno odvojena od turističke ponude.
 Dislociranost turističke potražnje od turističke ponude uvjetuje korištenje
transportnog sustava, korištenje marketinških aktivnosti, ali i uvjetuje bitno različite
odnose na relaciji ponuda – potražnja

Heterogenost turističke potražnje

 Turistička je potražnja heterogena s gledišta različitih strukture potreba, navika i
sklonosti pojedinih skupina potrošača, u što se uključuje i raznovrsna kulturna,
vjerska ili politička pripadnost, a također i s aspekta različitih i zabavnih ili sportskih
potreba i sklonosti pojedinih kategorija turista. Ti nematerijalni, pa i iracionalni
elementi duhovne nadgradnje često opredjeljuju turističku potražnju

Elastičnost turističke potražnje

 Dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih pojava, u kojem se potražnja
mijenja brže, jednako ili sporije nego što nastupaju promjene u drugoj pojavi
 Osjetljivost turističke potražnje na promjene u ekonomskim kategorijama o kojima
ovisi turistička potražnja (promjene u visini dohotka i/ili promjene u visini cijena
usluga) – primarna elastičnost turističke potražnje—vrste:dohodovna elastičnost i
cijenovna elastičnost
 Ukoliko su promjene turističke potražnje uvjetovane promjenama u strukturi turističke
ponude – sekundarna elastičnost turističke potražnje

Dinamičnost turističke potražnje

 Temeljni je uvjet funkcioniranja turističkog tržišta, jer u suprotnom ne bi bilo ni
turizma
 Na dinamičnost potražnje posebno utječe tehnički i tehnološki napredak i to posebno
u domeni prijevoznih sredstava, čime se stvaraju uvjeti za još veću pokretljivost
turističke potražnje, što je uzročno-posljedično povezano s povećanjem turističkog
prometa

Sezonski karakter turističke potražnje

 Sezonalnost turističke potražnje je obilježje potražnje kojim se naglašava ograničeno
vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistička putovanja i boravke, a koje
se svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora, dane vikenda i blagdana
 Vremenska ograničenost turističke potražnje jedan je od glavnih uzroka sezonalnosti
u turizmu
 Potražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomjerno raspoređena
Na turističku potražnju bitno utječu među ostalim:
 Ekonomski čimbenici
 Socijalni čimbenici
 Kulturni čimbenici
 čimbenici ponude turističke destinacije – atraktivnost destinacije – privlačnost
i kvaliteta.

Utjecaj demografskih promjena na turistička kretanja

-Ubrzani trend rasta „populacije koja stari“ i trend smanjenja broja djece u obiteljima
Najznačajnije karakteristike tržišnog segmenta ‘treće dobi’
-Češće putuje
-Nerijetko bira destinacije udaljenije od njihova mjesta stalnog boravka
-Duže ostaje na odmoru
-Kombinira dvije ili više destinacija na jednom putovanju
-Želi sudjelovati u različitim aktivnostima i troši više na putovanju

Promjene sustava vrijednosti bitno utječu na promjene u karakteru i strukturi

turističke potražnje
 Sve više ljudi postaje ekološki svjesno i teži da ekološku ravnotežu osjeti i u
njoj uživa barem na odmoru
 Povećan je osjećaj za kvalitetu života, pa su stoga i turisti postali osjetljiviji na
kvalitetu
 Povećana je osjetljivost turističkih potrošača na cijene i kontinuirani zahtjevi
za višom kvalitetom usluge
 Turisti traže individualniji pristup organizaciji putovanja i odmora
 Trend niske lojalnost prema određenoj destinaciji, ali relativno visoke
lojalnosti prema marki proizvoda.

Od 1980.-Ih godina na tržištu prisutan trend sve veće polarizacije turističke potražnje na dvije
osnovne kategorije:
 na jednoj su strani potrošači koji traže visoku kvalitetu usluga
 na drugoj su strani oni kojima je najvažnija što niža cijena turističkih usluga
TURISTIČKI POTROŠAČI POSTAJU SVE ZAHTJEVNIJI, PUTUJU ČEŠĆE, ALI
KRAĆE I SVE SE VIŠE OKREĆU SPECIFIČNIM OBLICIMA TURIZMA U POTRAZI
ZA NOVIM DOŽIVLJAJIMA.

5. TEMATSKA JEDINICA
TURISTIČKO POSREDNIŠTVO

Turistički posrednici

-Nastanak i aktivnost turističkih posrednika na tržištu uvjetovan je prvenstveno specifičnošću

turističkog tržišta.

-Za posrednike u turizmu može se reći da imaju ulogu koordinatora i realizatora interesa
pružatelja i korisnika turističkih proizvoda/usluga

-Glavni predstavnici turističkog posredovanja danas su turističke agencije i turoperatori, iako

oni ne predstavljaju jedine posrednike u distribuciji usluga na turističkom tržištu.

Potrebu za osnivanjem turističke agencije uvjetovalo je nekoliko faktora:

-kompleksnost turističkih putovanja
-tehničko usavršavanje prijevoznih sredstava
-masovnost putovanja
-mogućnost ostvarivanja zarade

-Thomas Cook je 5. srpnja 1841. godine pokrenuo prvo organizirano turističko putovanje s
unaprijed određenim programom

-zagrebački poduzetnici braća Mihanović organizirali paušalno putovanje od 29. travnja do

6. svibnja 1863. godine - prijevoz vlakom u Gradac i Beč.

-prva agencija koja je počela s radom na prostorima današnje Hrvatske - -Wagonlit

Turistička agencija – definicije

-Turistička agencija - privredno poduzeće koje usluge trećih poduzeća, koje su (usluge)
potrebne za putovanje i boravak, posreduje turistima, ili te usluge nudi u posebnim
kombinacijama kao nove „vlastite usluge“ (Klatt i Fischer, 1961)

-Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu, turistička agencija je trgovačko društvo, trgovac
pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koja pruža usluge organiziranja
putovanja ili posredovanja usluga vezanih uz putovanje i boravak turista.

TEMELJNE FUNKCIJE TURISTIČKIH AGENCIJA

Posrednička-osnovna njena funkcija je povezati turističku ponudu s turističkom potražnjom.

Informativno-savjetodavna-turističke agencije daju raznovrsne informacije i savjete iz

najšire domene putovanja, kulturnih i drugih događanja, pomažu pri odlučivanju kamo, kada i
kako putovati.
Oglašavanje-turističke agencije raspolažu vrlo različitim turističkim promotivnim
materijalima,distribucija tog promotivnog materijala samo je dio marketinških aktivnosti
turističke agencije.

Organizatorska funkcija-proizvod u koji turističke agencije ulažu svoj vlastiti kreativni rad
je turistički aranžman odnosno paket-aranžman ili paušalno putovanje.

Turistički aranžman
-Turistički aranžman predstavlja skup od najmanje dvije usluge koje su sinkronizirane u
vremenu i po sadržaju kojima turist zadovoljava djelomično ili potpuno svoju turističku
potrebu, a prodaje se po jedinstvenoj (paušalnoj) cijeni

-Paušalna cijena - korisnik aranžmana ne može iz te cijene razaznati kolika je cijena

pojedinačnih usluga od kojih se sastoji aranžman, a ta cijena mora biti niža od cijene koju bi
turist platio kada bi sam za sebe organizirao takav aranžman

Turističke agencije prema karakteru poslovanja

Emitivne turističke agencije - iniciraju i omogućavaju putovanja i boravak individualaca ili

grupa turista na inozemnom i domaćem tržištu
Receptivne turističke agencije - glavna zadaća organiziranje prihvata i sadržajnog boravka
turista u turističkoj destinaciji

Emitivno-receptivne agencije

Pojava turoperatora na turističkom tržištu

1950. godine Horizon Holidays - prvi turoperator na britanskom tržištu

TUROPERATOR - gospodarski subjekt koji objedinjava usluge različitih ponuđača te kreira i

organizira paušalna putovanja na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce te
na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih prihoda

Osnovne razlike između turističkih agencija i turoperatora

-ogledaju se u sadržaju njihova poslovanja i ulozi koje ta dva subjekta imaju na tržištu

-turoperatori se označavaju kao trgovci na veliko (grosisti), a turističke agencije kao trgovci
na malo (detaljisti)

-turističke agencije nalaze se u izravnom kontaktu s klijentima dok turoperatori tu vezu

uspostavljaju koristeći posrednike, najčešće turističke agencije

Načela poslovanja turoperatora:

-zakup velikog broja različitih kapaciteta
-kreiranje velikog br. aranžmana po povoljnim cijenama
-masovnu prodaju tako kreiranih aranžmana

Prednosti korištenja uslugama turoperatora za turiste:

-Olakšavaju organizaciju turističkih putovanja i boravka
-Štede im vrijeme koje bi morali utrošiti kontaktirajući različite davatelje usluga pojedinačno
-Usluge koje nude turoperatori su jeftinije
-Turoperatori na sebe preuzimaju rizik neispunjenja ili manjkavog ispunjenja bilo koje usluge

Prednosti korištenja turoperatora za pružatelje usluga:

-Sjedinjuju veliku masu turističkih potrošača srodnih turističkih potreba
-Imaju snagu potaknuti potražnju za određenom turističkom ponudom
-U individualnom nastupu na inozemnom tržištu pružatelji usluga bi na teži i najčešće skuplji
način mogli doći do svoje potencijalne klijentele
-Turoperatori imaju dobro organizirane kanale distribucije

6. TEMATSKA JEDINICA
TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

Turizam ima status iznimno važne komponente nacionalnih gospodarstava mnogih zemalja.

Glavne ekonomske koristi koje turizam donosi svakom nacionalnom gospodarstvu: -rast
dohotka
-rast zapošljavanja
-rast kapitalnih ulaganja
 -rast javnih prihoda

Turizam je VISOKO SOFISTICIRAN INTEGRALNI SUSTAV u okviru nacionalnog

gospodarstva.

EKONOMIKA TURIZMA
Ekonomika turizma je dio ekonomskih znanosti koji opisuje, analizira, objašnjava i dovodi u
vezu pojave i odnose u turizmu s gledišta njihovih ekonomskih učinaka i odraza.

Zbog složenosti turizma kao gospodarske aktivnosti, ekonomika turizma nužno sagledava i
prateće društvene utjecaje turizma i utjecaje turizma na okoliš.

Iako se ekonomika turizma dominantno bavi makroekonomskom problematikom, u globalnim

crtama ona proučava i mikroekonomske aspekte turističkog razvitka.

EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA

TURIST je s aspekta ekonomske analize potrošač.

TURIZAM je potrošački “pokret” nastao s ciljem zadovoljenja čovjekovih specifičnih

potreba.

Ekonomske odnose koji se uspostavljaju povodom turističke potrošnje poimamo kao

ekonomske odnose turizma ili turističke ekonomske odnose. Ti odnosi generiraju određene
ekonomske i druge posljedice koje se u ekonomskoj praksi izražavaju ekonomskim
kategorijama: potrošnja, proizvodnja, dohodak, dobit, zaposlenost, trošak itd., a dijelom
nastaju utjecajem turizma.
Ekonomska analiza opisuje, analizira i dovodi u međusobnu vezu ekonomske kategorije.

Politika tečaja:
-Može podizati međunarodnu konkurentnost
-Popravlja tržišnu poziciju i cjenovnu konkurentnost na tržištu
-Stimulativna za otvaranja prema svijetu
-Potiče i ubrzava proces privatizacija i ulazak stranog kapitala

Politika tečaja:
-Fiksni tečaj
-Plivajući tečaj

Politika izvoznih poticaja:

-Fiskalni poticaji izvozu
-Carinske olakšice
-Kreditiranje izvoza
-Osiguranje izvoza
-Slobodne zone

Tri glavna pravca ili koncepta razvoja turizma u različitim zemljama i političko-
gospodarskim sustavima:
-Koncept ili model turizma u zatvorenoj privredi
-Koncept turizma baziran na državnim subvencijama
-Tržišni koncept razvoj turizma

ELEMENTI MODELA RAZVOJA TURIZMA

1. PLAN KONKURENTNOSTI
 2. PLAN INVESTICIJA
3. MARKETING PLAN
4. PLAN PROIZVODNJE

7. TEMATSKA JEDINICA
EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA 1.DIO

Uloga turizma u gospodarskom sustavu proizlazi iz njegovih ekonomskih funkcija

Ekonomske funkcije turizma su sva ona njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje
postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju određenim ekonomskim učincima
Ekonomska polifunkcionalnost turizma – pojedina ekonomska djelovanja se međusobno ne
isključuju, već su naprotiv komplementarna, međuzavisna i krajnje složena

Temeljne ekonomske funkcije turizma:

Multiplikativna funkcija- turizma opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka

ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije turističke potrošnje,ukupan ekonomski učinak
turističke potrošnje proizlazi iz cirkulacije inicijalno ostvarene turističke potrošnje kroz više
gospodarskih ciklusa, a čine ga zbroj direktnih, indirektnih i induciranih učinaka te
potrošnje.

Induktivna funkcija-turizma počiva na multiplikativnim učincima turističke potrošnje gdje

se, pod određenim uvjetima, počinju stvarati potrebe za pokretanjem nove i povećanjem
postojeće ponude u proizvodnji

Konverzijska funkcija-sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne.

Funkcija zapošljavanja
Izravno zapošljavanje: ugostiteljstvo, turističko posredništvo, promet, trgovina na malo.
Neizravno zapošljavanje: zapošljavanje u ostalim gospodarskim djelatnostima čije su
aktivnosti u većoj ili manjoj mjeri usmjerene na razvoj turizma.

Četiri temeljna obilježja zaposlenih u turizmu u Hrvatskoj:

-Dominira ženska radna snaga
-Dominira radna snaga prosječno više dobne granice
-Dominira sezonska radna snaga
-Dominira radna snaga s prosječno nižim stupnjem obrazovanja
8. TEMATSKA JEDINICA
EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA 2.DIO

Funkcija poticanja međunarodne razmjene dobara- funkcija turizma u poticanju

međunarodne razmjene dobara očituje se u kretanju visine prihoda (izvoza) i rashoda (uvoza)
robe i usluga na računu tekućih transakcija platne bilance.

Apsorpcijska funkcija- turizma odnosi se na sposobnost turizma u uravnoteženju robno-

novčanih odnosa u razvijenim gospodarstvima i u gospodarstvima u razvoju, a javlja se kao
rezultat međunarodnih turističkih kretanja.

Funkcija uravnoteženja platne bilance- nadovezuje se na funkciju poticanja međunarodne

razmjene dobara, zbog koje se turizmu pripisuje i stabilizacijska funkcija.

Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih područja

Najveća turistički emitivna područja svijeta su ujedno i gospodarski najrazvijenija čiji
stanovnici obično putuju u ona područja koja imaju suprotna obilježja, dakle u manje
razvijena, manje urbanizirana i manje napučena područjima.
Posljedica toga je redistribucija dohotka namijenjenog turističkoj potrošnji odnosno
redistribucija kupovne moći na globalnoj razini.

Integracijska funkcija- turizam posjeduje specifičnu integracijsku funkciju u gospodarskom

povezivanju regija

Akceleracijska funkcija- očituje se kroz snagu turizma da razvija određena područja brže
od drugih gospodarskih grana ili djelatnosti.

9. TEMATSKA JEDINICA
DRUŠTVENE FUNKCIJE TURIZMA

TURIZAM – POLIFUNKCIONALNA POJAVA

Turizam kao polifunkcionalna pojava nije samo ekonomska aktivnost, nego je prvenstveno
sociokulturni fenomen.

Osnovne pokretačke činitelje čine:

prirodne ljudske težnje za upoznavanje nepoznatih područja, ljudi i običaja,
vjerske pobude,
zdravstveni, sportski, rekreacijski, zabavni, istraživački, poslovni, putopisni, pustolovni i
drugi motivi i težnje
Slobodno vrijeme je ono koje ostaje nakon ispunjenja svih radnih obveza, no ono nije u
potpunosti slobodno jer obuhvaća brojne obiteljske i društvene dužnosti, samo što su one
izdvojene iz organiziranog industrijskog rada.

Dokolica je ono vrijeme koje ostaje kada se nakon što se ispune druge obveze - rad, radne
obveze, neradne obveze i fiziološke potrebe
AKTIVNOSTI U DOKOLICI ODREĐENE SU:
Subjektivnim čimbenicima
•Društveni položaj
•Obrazovanje
•Sposobnosti,
•Stečene navike itd.

Objektivnim čimbenicima
•Kulturno nasljeđe uže i šire okoline
•Aktualna ponuda
•Dostupnost određenih sadržaja itd.

DRUŠTVENE FUNKCIJE TURIZMA

Ekonomske funkcije turizma odražavaju se prvenstveno na povećanje ekonomskog
blagostanja receptivnih turističkih zemalja

Društvene funkcije turizma zajednički pridonose humanističkim vrijednostima turizma:

Kulturna i obrazovna funkcija- omogućava čovjeku da upoznaje i uživa u određenim
kulturnim vrijednosti u turističkoj destinaciji.

Kulturne turiste je moguće kvalificirati u 3 skupine:

-turisti motivirani kulturom- 5-15%turista i 5% lokalnog stanovnistva
-turisti inspirirani kulturom - 30%turista i 15%lokalnog stanovnistva
-turisti privučeni kulturom

Zdravstvena funkcija- zdravstveni motivi postaju jedan od glavnih motiva turističkog

putovanja.
Zdravstveni turizam definira se kao privremena promjena stalnog boravišta pojedinca u
odrađeno povoljno klimatski ili kupališno mjesto radi zdravstvene preventive, kurative i
rehabilitacije.
Vrste medicinskog turizma:
-medicinski turizam
-zdravstveno-preventivni turizam
-wellness

Sportsko-rekreacijska funkcija
Rekreacijska funkcija turizma osobito je naglašena u današnjem suvremenom turizmu, koji se
sve više zasniva na rekreaciji kao motivu turističkih putovanja.

Iz sportsko-rekreacijske funkcije u suvremenom turizmu razvija se nov oblik – SPORTSKI

TURIZAM.

3 tipa sportskog turizma:-aktivni

-događajni
-nostalgični
3 oblika sportskog turizma: -natjecateljski
-zimski sportsko-rekreacijski
-ljetni sportsko-rekreacijski

Politička i socijalna funkcija- ogleda u tome što turizam pridonosi miru i razumijevanju
među ljudima, te utječe na smanjenje socijalnih i klasnih razlika među narodima, na
zbližavanje ljudi različitih kultura.

10. TEMATSKA JEDINICA

TURISTIČKA POTROŠNJA I EKONOMSKI UČINCI TURIZMA

Turistička potrošnja predstavlja polazište svih ekonomskih učinaka turizma, nijedan

ekonomski učinak turizma nije ostvariv ako prethodno nije ostvarena potrošnja privremenih
posjetitelja.

SEGMENTI TURISTIČKE POTROŠNJE:-domaća turistička potrošnja

-inozemna turistička potrošnja

Faze turističke potrošnje:-umjestu stalnog boravka

-na putu
-u turističkoj destinaciji

Čimbenici turističke potrošnje:

Unutrašnji čimbenici-visina dohotka kućanstva, imovinsko stanje,stupanj obrazovanja turista,
osjećaj osobne sigurnosti, motivacija, kulturna obilježja, preferencije, navike, itd.

Vanjski čimbenici-cjenovna pozicioniranost destinacije, razvijenost ponude, razvijenost

marketinških aktivnosti turističkih posrednika, kvaliteta i raspoloživost ljudskih resursa,
sigurnost putovanja itd.

ČIMBENICI OKRUŽENJA NA TURISTIČKI EMITIVNOM PROSTORU:

-Utjecaj medija
-Opća obilježja stanovništva
-Turističke potrebe i motivi
-Raspoloživost slobodnog vremena (dokolice)
-Raspoloživost dohotka
-Prometna povezanost i razvijenost prometne infrastrukture
-Razvijenost mreže turističkih posrednika
-Imidž destinacije
Čimbenici okruženja na turistički receptivnim prostorima:
-Geografska obilježja turističke destinacije
-Stupanj dostignutog turističkog razvoja destinacije
-Životni ciklus turističke destinacije
-Struktura tržišta i cjenovno pozicioniranje destinacije
-Kvaliteta radne snage
-Raspoloživost domaćih proizvoda i usluga
-Uloga javnog sektora
-Osobna sigurnost

MJERENJE EKONOMSKIH UČINAKA TURIZMA

Jednostavniji učinci se kontinuirano prate i bilježe u statističkim izvješćima, dok se oni
složeniji mjere kvartalno, godišnje ili povremeno u okviru posebnih istraživanja.

Zbog metodoloških razlika i razlika u izvorima podataka, ekonomski učinci se dijele na:
fizičke
-Ostvareni turistički dolasci i noćenja
-Broj održanih poslovnih skupova
-Broj uplovljavanja i broj putnika na krstarenjima
-Registrirani posjetitelji važnijih turističkih znamenitosti i atrakcija
-Broj i struktura zaposlenih
-Kapaciteti, vrste i kategorije ugostiteljskih objekata
-Kapaciteti, vrste i kategorije luka nautičkog turizma
-Broj i vrsta prijevozničkih kapaciteta
financijske ekonomske učinke turizma
-Kretanje prihoda i rashoda javnog sektora
-Prihodi od boravišne pristojbe
-Visina i struktura dodijeljenih potpora razvojnim programima u turizmu
-Visina osobnih dohodaka zaposlenih

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA

Model za utvrđivanje doprinosa turizma ukupnoj ekonomiji

Potrebno je utvrditi:
Veličinu domaće turističke potrošnje
Potrošnju na poslovna putovanja u zemlji
Državnu potrošnju na turizam,
Izvoz putem turizma
Kapitalna ulaganja u turizma

TSA – WTTC model predstavlja metodologiju kojom se utvrđuje doprinos sektora turizam i
putovanja na ukupnu ekonomiju – nacionalni proizvod i zaposlenost.

Procjenjuju se vrijednosti poput:

Udjela turizma u BDP-u (izravno i neizravno)
Zapošljavanje u turizmu (izravno i neizravno)
Uvoz robe i usluga za potrebe turizma (odljev novca zbog uvoza)
Udjela javnih prihoda ostvarenih po osnovi turizma.

Koncepcija TSA obuhvaća 10 međusobno povezanih tablica i 7 popratnih listova za koje se

ulazni podaci preuzimaju ili deriviraju iz Sustava nacionalnih računa (SNA).

TSA nije sastavni dio metodologije SNA!

11. TEMATSKA JEDINICA

PLANIRANJE I ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA

Planiranje je stjecanje znanja te istraživanje i identifikacija najboljeg pristupa državne

intervencije.

PRISTUPI TURISTIČKOM PLANIRANJU

Planiranje ad hoc

Prostorno destinacijsko planiranje

Planiranje vođeno potražnjom – stvaranje tržišta

Planiranje vođeno ponudom

FAZE PLANIRANJA U TURIZMU

Identifikacija problema
Određivanje ciljeva
Prikupljanje podataka
Analiza i interpretacija podataka
Kreiranje alternativnih rješenja i scenarija
Odabir odgovarajuće alternative
Kreiranje konačnog plana
Implementacija i evaluacija plana

PROSTORNO PLANIRANJE sastavni je dio integralnog planiranja, kojim se usmjerava i

usklađuje ekonomski, socijalni i prostorni razvoj u određenom području, temeljen na prostoru
kao faktoru razvoja i potrebama kao tržištu potražnje

STRATEŠKO PLANIRANJE
•proces pripreme kratkoročnih i dugoročnih strategija koje mogu dosegnuti poslovne i
korporativne ciljeve
•definira svrhu i smjer za sve operativne aktivnosti

OPERATIVNO PLANIRANJE
•svodi se na formiranje detaljnih programa, politika i procedura nužnih za ostvarenje
strateškog plana

POJAM ODRŽIVOG RAZVOJA

Održivi razvoj – promjena strukture globalne proizvodnje i potrošnje koji ne terete eko
sustave.

TURIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ

Međuzavisne i međusobno uvjetovane pojave
Turizam – najviše zainteresiran za održivost resursa jer je resurs temelj njegova razvoja.
Turizam – zaslužan za spoznaju o potrebi održivog razvoja.

NAČELA ODRŽIVOG RAZVOJA:

-Načela ekološke održivosti
-Načela sociokulturne održivosti
-Načela ekonomske održivosti

POLITIKA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA

Oblikovanje i implementacija održivog turističkog razvoja najcjelovitije sadržava AGENDA
21.

AGENDA 21
-plan aktivnosti na svim područjima u svezi s održivim razvojem turizma na Zemlji
-ukazuje na potrebu novog pristupa razvoju i ponašanja ljudi u okolišu
-usvojena načela treba ugraditi u sve međunarodne sporazume i dogovore u službi očuvanja
kvalitete održivog razvoja.

Procesu implementacije održivog razvoja turizma nameće se nekoliko prepreka:

-Fizička, prirodna ograničenja
-Kompleksnost odnosa
-Vremenski odgođeno javljanje posljedica
-Asimilacijski period

12. TEMATSKA JEDINICA

TURIZAM I OKOLIŠ
OGRANIČENJA TURISTIČKOG RAZVOJA

TURIZAM I PROSTOR
Kad se govori o turističkom prostoru, u pravilu se misli na prostor gdje se zadovoljavaju
turističke potrebe, manje na prostor kojim se turisti kreću do svoje turističke destinacije, a
vrlo rijetko o prostoru domicila.

Poznavati pojmove:
Utvrđivanje pogodnosti prostora (resursa) za turističko korištenje – postupak određivanja
prikladnosti za određenu turističku namjenu i za razvoj određenih oblika turizma.
Turistička valorizacija prostora – ocjena turističke vrijednosti resursa, posebna kvalitativna
kategorija koju se ne smije miješati s pojmom ekonomske valorizacije, odnosno eksploatacije.

Saturacija – nedopustivo zasićenje prostora (okoliša) nekom ljudskom aktivnošću, primjerice

turizmom

U suvremenom turizmu pod saturacijom se smatra zasićenje, stanje u kojem se kao rezultat
određene razine turističkog razvoja stvaraju povećani negativni učinci.

To je granica iznad koje nema potrebe više razvijati turizam.

PRIHVATNI POTENCIJAL-nastao je iz potrebe preciznije određenja pojedinih opcija
turističkog razvoja u destinaciji, odnosno kao potpuniji i mjerodavniji izraz za turističku
saturaciju.

Prihvatni potencijal - maksimalni broj turističkih korisnika koji simultano posjećuju turističko
mjesto bez neprihvatljivih poremećaja fizičke, ekonomske i socio-kulturne okoline.

4 VRSTE PRIHVATNOG POTENCIJALA:

Fizički ili ekološki kapacitet nosivosti

Ekonomski kapacitet nosivosti
Sociološki kapacitet nosivosti
Kulturološki kapacitet nosivost
4 ASPEKTA PRIHVATNOG POTENCIJALA:
Fizički aspekt
Psihološki aspekt
Biološki aspekt
Sociološki aspekt

PARAMETRI VAŽNI ZA ODREĐIVANJE PRIHVATNOG POTENCIJALA:

Fizičko-ekološka infrastruktura
Socio-demografski parametri
Političko-ekonomski parametri

SCENARIJI RAZVOJA I PRIHVATNI POTENCIJAL:

Scenarij održivog turizma
Scenarij slobodnog razvoja
Scenarij intenzivnog turističkog razvoja
Scenarij alternativnog turističkog razvoja

STRUKTURA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

Optimalan odnos:
40% osnovnih
60% komplementarnih kapaciteta

EKSPANZIVNI, AGRESIVNI I DESTRUKTIVNI OBLICI TURISTIČKOG

PROMETA
Agresivni su svi ekspanzivni oblici turističkog prometa kada se nekontrolirano razvijaju i kad
svojim kapacitetima i veličinom prijeđu prirodne receptivne mogućnosti određenih dijelova
prostora.
Destruktivni oblik turističkog prometa čine svi oblici turizma koji totalno okupiraju i
obezvređuju prirodni prostor.

Svi ekspanzivni oblici turističkog prometa uslijed stihijskog i nekontroliranog razvitka postaju
agresivni.