AutoCad Map - Prezentacija

AutoCAD Map u svakodnevnim geodetskim poslovima
Mario Mađer, dipl. ing. geod.

Baldo Stančić, dipl. ing. geod.
Inženjerska Grafika u Geodeziji i Geoinformatici
GEOREFERENCIRANJE Uvod
 Definicija: Georeferenciranje je pridruživanje geografskih

koordinata ili pravokutnih koordinata u određenoj kartografskoj
projekciji pojedinim točkama određenog objekta.
 Georeferenciranje u AutoCAD Map-u se može obaviti pomoću
alata Map/Tools/Rubber Sheet.
 Postupak započinje zadavanjem parova koordinata:
 Base point – točka (piksel) na rasteru
 Reference point – ciljna koordinata (unošenjem preko komandne linije
ili snapiranjem na unaprijed ucrtan vektorski element)
 Nakon zadavanja parova koordinata pritisnemo Enter, zatim u
komandnoj liniji upišemo slovo s (Select), potvrdimo sa Enter,
označimo rasterski predložak kojeg georeferenciramo te ponovno
potvrdimo sa Enter.
Napomena: Za neko ozbiljnije georeferenciranje bilo bi poželjno koristiti
AutoCAD Raster Design koji ima Rubber Sheet alat sa nekim dodatnim
opcijama. Nešto bolji rezultati georeferenciranja dobit će se u MicroStation
Descartes-u (proizvođač: tvrtka Bentley).
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Katedra za upravljanje prostornim informacijama
2 / 53
GEOREFERENCIRANJE Deformirani list katastarskog plana M=1:2000 - isječak
Napomena: U
ovom je primjeru
deformacija lista
plana znatno
uvečana kako bi
bila uočljivija.
Veličine
deformacija su
inače mnogo
manje.

3 / 53
GEOREFERENCIRANJE Dimenzije kvadrata decimetarske mreže u prirodi

4 / 53
GEOREFERENCIRANJE Teoretske dimenzije i pozicija kvadrata decimetarske mreže (crveno)

5 / 53
GEOREFERENCIRANJE Vektori pomaka

6 / 53
GEOREFERENCIRANJE Vektori pomaka
Napomena: Točka
(piksel) koju smo
odabrali na
rasterskom
predlošku pomiče
se na ciljne
koordinate, ali se
isto tako pomiče i
okolina te točke (u
ovisnosti o smjeru
i iznosu vektora
pomaka).

7 / 53
GEOREFERENCIRANJE Georeferencirani list katastarskog plana M=1:2000 - isječak
Napomena:,
Nakon
georeferenciranja,
sadržaj plana je u
prozoru AutoCAD-
a u mjerilu 1:1
(iako negdje na
rubu lista plana i
dalje piše
M=1:2000) što
znači da sva
mjerenja (dist,
area...) koja na
njemu obavljamo
daju odmah
rezultate u prirodi!

8 / 53
VEKTORIZACIJA Učitan georeferencirani list katastarskog plana
 Nakon učitavanja
georeferenciranog
rasterskog predloška,
može se početi sa
postupkom vektorizacije
(u ovom slučaju radi se o
ručnoj ekranskoj
vektorizaciji).

9 / 53
VEKTORIZACIJA Precrtavanje sadržaja
 Precrtava se sadržaj
katastarskog plana u
odgovarajuće slojeve
AutoCAD-a, sukladno
specifikacijama za
vektorizaciju katastarskih
planova.
 Ne precrtava se sadržaj
koji više ne vrijedi
(poništene međe čestica,
poništeni brojevi
čestica...)

10 / 53
VEKTORIZACIJA Vektorizirani digitalni katastarski plan
 Umjesto šrafura zgrada,

raznih simbola i većine
ostalog tematskog
sadržaja koriste se
odgovarajuće šifre
propisane spomenutim
specifikacijama.
 Brojevi čestica, šifre
načina uporabe zemljišta
te šifre vrste zgrada su
atributni blokovi čija je
struktura također
definirana
specifikacijama.

11 / 53
VEKTORIZACIJA Specifikacije za vektorizaciju katastarskog plana
 Unutar svakog
poligona koji
predstavlja
katastarsku
česticu mora biti
samo jedan broj
čestice.
 Unutar svakog
poligona koji
predstavlja dio
čestice također
mora biti samo
jedna šifra načina
uporabe zemljišta
ili vrste zgrade.

12 / 53
VEKTORIZACIJA Specifikacije za vektorizaciju katastarskog plana
 Ne smije biti duplih linija!

 Hijerarhija linija: 1_kc_medja > 2_zg > 3_uporaba
 npr. ukoliko je zgrada nekim svojim bridom točno na međi, onda se tu
ne crtaju dvije linije (za među i za zgradu) već samo jedna linija u sloju
1_kc_medja koji je hijerarhijski viši od sloja 2_zg.

13 / 53
TOPOLOGIJA Uvod
 U svrhu rješavanja zadatka bit će potrebno kreirati 3 topologije:

 DijeloviCestica
 Poligoni zatvoreni linijama iz slojeva 1_kc_medja, 2_zg i 3_uporaba, a za
centroide odabrani atributni blokovi iz slojeva 2_zg_broj i 3_uporaba_broj
 Rezultat: dijelovi čestica u topološkom modelu sa centroidama koje
između ostalog sadrže podatak o površini pojedinog dijela čestice i
njegovom načinu uporabe (dvorište, voćnjak, oranica...), odnosno vrsti
zgrade (kuća, garaža, škola...)
 Cestice
 Poligoni zatvoreni linijama iz slojeva 1_kc_medja, a za centroide odabrani
atributni blokovi iz slojeva 1_kc_broj
 Rezultat: cijele čestice u topološkom modelu sa centroidama koje između
ostalog sadrže podatak o površini pojedine cijele čestice te njenom broju
 Preklopljeno
 Ova se topologija dobiva preklapanjem prethodne dvije
 Rezultat: dijelovi čestica u topološkom modelu sa centroidama koje
između ostalog sadrže podatak o površini pojedinog dijela čestice i
njegovom načinu uporabe (dvorište, voćnjak, oranica...), odnosno vrsti
zgrade (kuća, garaža, škola...) te broju čestice kojoj taj dio čestice pripada

14 / 53
TOPOLOGIJA Kreiranje topologije
 Topologija se u AutoCAD Map-u kreira pomoću alata Create

Topology iz padajućeg izbornika Map/Topology/Create...
 Prije samog započinjanja postupka potrebno je odlučiti se za neki

prazni sloj (npr. u ovom slučaju to bi mogao biti sloj: 0) te se on
postavi aktvinim.
 To je bitno iz razloga što se tijekom postupka kreiranja topologije u
trenutno aktivnom sloju ucrtavaju markeri koji ukazuju na
eventualne pogreške.
 Njihovo ucrtavanje na neki sloj koji sadrži podatke bi samo dovelo
do nepotrebnih komplikacija.

15 / 53
TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – vrsta i naziv topologije
 Postupak kreiranja topologije započinje odabirom vrste i naziva

topologije.
 Kako su dijelovi katastarskih čestica zatvoreni poligoni, ovdje
ćemo za vrstu topologije odabrati Polygon.

16 / 53
TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – izbor linija
 U sljedećem ćemo koraku odabrati linije koje ulaze u kreiranje

topologije. Možemo ih filtrirati navodeći sve slojeve u kojima su
one sadržane. U slučaju kreiranja topologije DijeloviCestica sve
linije koje mogu zatvarati pojedine dijelove katastarskih čestica
nalaze se u slojevima 1_kc_medja, 2_zg i 3_uporaba.
Napomena:
Koristiti tipke
Shift i Ctrl za
odabir više
slojeva...

17 / 53
TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – izbor točaka
 Naredna dva koraka možemo preskočiti budući nam nisu bitna za

kreiranje poligonalne topologije i rješavanje zadatka.
 Bitna su kod kreiranja topologije za točkaste podatke, tj. podatke
koje želimo/možemo prikazati točkom (npr. stabla, ulične
svjetiljke...).

18 / 53
TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – izbor centroida
 Potom biramo centroide koje će nakon kreiranja topologije

sadržavati sve bitne informacije o zatvorenom poligonu unutar
kojeg se nalaze. U slučaju kreiranja topologije DijeloviCestica sve
potrebne centroide nalaze se u slojevima 2_zg_broj i
3_uporaba_broj.
Napomena:
Koristiti tipke
Shift i Ctrl za
odabir više
slojeva...

19 / 53
TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – kreiranje centroida koje nedostaju (opcionalno)
 Automatsko kreiranje centroida na mjestima na kojima one

nedostaju nam ovdje ne odgovara, stoga ovaj korak također
preskačemo. Ukoliko negdje nedostaje centroida potrebno je
pogledati o kojem se načinu uporabe zemljišta ili vrsti zgrade radi
te ručno upisati odgovarajuću šifru.
 Mjesta na kojima centroide nedostaju detektirati ćemo markerima.

20 / 53
TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – postavke markera
 U posljednjem koraku definiramo postavke markera koji će

ukazivati na eventualne pogreške.
 Topologija neće moći biti kreirana dokle god se ne isprave sve
pogreške.
 Ukoliko nema pogrešaka, pritiskom na tipku Finish bit će kreirana
topologija DijeloviCestica.
Napomena: Prečac do kreirane

topologije nalazi se u Task
Pane prozoru – kartica Map
Explorer. Task Pane
uključujemo/isključujemo u
padajućem izborniku
View/Task Pane...

21 / 53
TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – lociranje markera
 Ukoliko pogreške postoje, topologija neće biti kreirana, a AutoCAD

Map će nas o tome obavijestiti porukom.
 Najjednostavniji način za lociranje markera u crtežu je pomoću
alata Tools/Quick Select...
 Njime provjeravamo postoji li na
sloju 0 (ukoliko smo taj sloj postavili
aktivnim na početku postupka)
marker koji ukazuje na pogrešku,
koju zatim popravljamo, a marker
brišemo.
 Navedeni alat koristimo sve dok se u
komandnoj liniji AutoCAD Map-a ne
pojavi poruka '0 item(s) selected' što
znači da na tom sloju ne postoji više
niti jedan marker.

22 / 53
TOPOLOGIJA Kreiranje topologije - kontrola
 Broj poligona = broj centroida
 Do ukupnog broja poligona u topološkom modelu moguće je doći

pomoću alata Map/Topology/Administration/Statistics...
 Do ukupnog broja centroida moguće je doći pomoću alata
Tools/Quick Select... kojim se prebroje sve centroide u nekom
željenom sloju.
Napomena:
Ponavljanjem opisanog postupka, ali uz biranje
drugih, odgovarajućih slojeva s linijama i
centroidama kreirat će se i topologija Cestice.

23 / 53
TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – dodatak
 Kreiranjem topologije stvara se Object Data tablica naziva

TPMCNTR_<ime topologije>, vezana za centroide, a sadrži
sljedeće atribute:
 ID (jedinstveni identifikator poligona u topološkom modelu)
 AREA (površina tog poligona)
 PERIMETER (opseg poligona)
 LINKS_QTY (broj linija koje zatvaraju poligon)
 Pomoću alata Map/Object Data/Edit Object Data... te klikom na
pojedinu centroidu moguće je pogledati vrijednosti navedenih
atributa za poligon unutar kojeg se ta centroida nalazi u okviru
pojedinog topološkog modela.
 Upravo zahvaljujući toj tablici, moguće je jednostavnim topološkim
upitom izbaciti u ASCII datoteku npr. popis površina svih poligona
s pripadajućim njihovim identifikatorima...

24 / 53
TOPOLOGIJA Preklapanje topologija
 Budući da smo kreirali dvije topologije od kojih svaka sadrži dio

nama bitnih podataka, potrebno je te dvije topologije preklopiti i
napraviti treću topologiju koja će sadržavati sve nama bitne
podatke (broj katastarske čestice, način uporabe zemljišta ili vrstu
zgrade, površine svih dijelova od kojih je čestica sačinjena).
 Za to ćemo iskoristiti alat Map/Topology/Overlay...
 U prozoru koji se potom otvara odabiremo prvu topologiju preko
koje želimo preklopiti drugu.
 U ovom našem slučaju je svejedno koja nam je topologija prva tj.
source topologija, a koja druga tj. overlay toplogija.
 Općenito gledajući, s obzirom na to koju vrstu preklapanja
odaberemo, nije svejedno!
Napomena:
U ovom je primjeru odabrana
DijeloviCestica kao source topologija,
a Cestice kao overlay topologija.
25 / 53
TOPOLOGIJA Preklapanje topologija – vrsta preklapanja
 Prvi korak kod preklapanja topologija jest odabir vrste preklapanja.

 Budući da u našem slučaju obje topologije zauzimaju identičan
ravninski dio prostora, dobit ćemo isti rezultat bilo da koristimo
Intersect, Union ili Identity.
 Općenito gledajući nije svejedno koju vrstu preklapanja
odaberemo, te je stoga potrebno pažljivo odabrati odgovarajuću.

26 / 53
TOPOLOGIJA Preklapanje topologija – odabir overlay topologije
 U narednom se koraku s padajućeg izbornika bira topologija kojom

se želi preklopiti prva topologija.

27 / 53
TOPOLOGIJA Preklapanje topologija – odabir izlazne topologije
 Zatim se zadaje ime izlazne topologije koja će nastati kao rezultat

preklopa dvije postojeće topologije.
 Također je potrebno odabrati unaprijed kreiran sloj na kojem će se
ucrtati poligoni i centroide nove topologije.

28 / 53
TOPOLOGIJA Preklapanje topologija – izlazni atributi
 Biraju se atributi koje želimo u novoj topologiji, te se daje ime

Object data tablici vezanoj za centroide nove topologije.

29 / 53
TOPOLOGIJA Preklapanje topologija – nove centroide
 U posljednjem se koraku odabire vizualna prezentacija nove

centroide (točka ili npr. neki blok kojeg smo ranije kreirali, a koji će
se u tom slučaju pojaviti na ovom padajućem izborniku).
 Odaberemo li ovdje točku ili nešto drugo nije toliko bitno.
 Bitno je samo znati da će za tu centroidu biti vezana Object Data
tablica sa svim podacima prve dvije topologije.

30 / 53
TOPOLOGIJA Preklapanje topologija
 Pritiskom na tipku Finish bit će kreirana topologija Preklopljeno.

 Unutar svakog poligona, na sloju kojeg smo odabrali, pojavit će se
nova centroida (u našem slučaju točka).
 Pomoću alata Map/Object Data/Edit Object Data... te klikom na
pojedinu novu centroidu moguće je, uz neke ostale, pronaći i sve
tražene podatke na jednom mjestu.
Napomena:
Opisanim postupkom nastala je Object Data tablica koja za svaki zatvoreni
poligon tj. za svaki dio katastarske čestice sadržava informaciju o broju
katastarske čestice kojoj taj dio pripada, o površini tog dijela te načinu uporabe
zemljišta, odnosno vrsti zgrade. U toj će tablici, za onaj dio katastarske čestice
koji je pod zgradom, podatak o načinu uporabe zemljišta biti NULL vrijednost, a
za ostale će dijelove čestice podatak o vrsti zgrade biti NULL vrijednost!

31 / 53
TOPOLOGIJA Vježba 1
 Zahvaljujući kreiranoj topologiji Preklopljeno ispisati ćemo u ASCII

datoteku popis svih dijelova katastarskih čestica.
 Taj će popis, za svaki dio katastarske čestice, sadržavati podatke
o broju katastarske čestice kojoj pojedini dio pripada, površini tog
dijela, načinu njegove uporabe ili vrsti zgrade (ako se radi o dijelu
katastarske čestice koji je pod zgradom).
 Navedeni atributi u toj će datoteci biti odijeljeni onim odjeljivačem
koji je postavljen u Control panel/Regional and Language
Options/Customize Regional Options/List separator 1.
 U ovom je primjeru za odjeljivač korištena točka-zarez (;).
Napomena: Nakon promjene

List separatora, potrebno je
restartati AutoCAD Map kao bi
on prihvatio promjenu.
1 vrijedi za XP operativni sustav

32 / 53
 Map/Query/Define Topology Query...
 Prvu stvar koju postavljamo jest

područje pretraživanja: cijeli crtež.

33 / 53
 Kao vrstu upita odaberemo Report, a u

njegovim postavkama tipkom Expression...
biramo, a tipkom Add dodajemo na listu
redom:
 KC_BROJ – broj katastarske čestice
 KULTURA – način uporabe zemljišta
 VRSTA – vrsta zgrade
 AREA – površina
 Također pod Output File Name dajemo ime
ASCII datoteci u koju će se podaci ispisati.

34 / 53
 Na kraju pritiskom na tipku Execute Query obavljamo ispis

podataka u datoteku.
Broj katastarske čestice
Šifra načina uporabe zemljišta

nedostaje budući da se na tom
dijelu katastarske čestice nalazi
zgrada
Šifra vrste zgrade
Površina dijela katastarske čestice
Broj katastarske čestice
Šifra načina uporabe zemljišta
Šifra vrste zgrade nedostaje budući

da se na tom dijelu katastarske
čestice ne nalazi zgrada
Površina dijela katastarske čestice

35 / 53
 U ovoj ćemo vježbi napraviti izvoz podataka u MS Access.

 Iako podatke iz AutoCAD Map-a možemo ubaciti u MS Access
posredno, uvozom datoteke proizvedene u vježbi 1, istu stvar
možemo napraviti i direktnim izvozom podataka iz AutoCAD
Map-a.
 Prvi korak je kreiranje Access baze (mdb ili accdb datoteka)

izvan AutoCAD Map-a.
 U ovom je primjeru kreirana datoteka baza.mdb.
Napomena: Kreiranje nove Access

baze podataka nije nužno, podatke
je moguće izvesti i u neku postojeću
mdb ili accdb datoteku.

36 / 53
 Iz AutoCAD Map-a ćemo se s tom bazom povezati korištenjem

alata Map/Database/Data Sources/Configure. Pritom se otvara
prozor u kojem pod Data Source Name zadajemo naziv
konekcije, npr. AutoCad-Access.
 U narednom prozoru pod Provider biramo Microsoft Jet 4.0 OLE
DB Provider, a pod Connection odaberemo kreiranu bazu.
 Time su stvoreni minimalni preduvjeti za kreiranje konekcije.

37 / 53
 Zatim pod Map/Database/Data Sources/Attach odaberemo

stvorenu konekciju nakon čega ona tj. baza postaje vidljiva u
Task Pane prozoru (kartica Map Explorer).

38 / 53
 Sljedeći korak je konverzija podataka iz Object Data tablica u

oblik pogodan za prebacivanje u vanjsku bazu podataka
korištenjem alata Map/Tools/Convert Object Data to Database
Links...
 Nakon
definiranja svih
potrebnih
parametara
prebacivanje
podataka
počinje
pritiskom na
tipku Proceed.
Ovdje možemo odabrati
(on/off) i preimenovati
atribute iz Object Data
tablice koje želimo u
Access bazi.

39 / 53
 Otvorimo li Access datoteku baza.mdb možemo u njoj pronaći

tablicu DijeloviKatastarskihCestica sa željenim podacima o
dijelovima katastarskih čestica.

40 / 53
 Do ukupne površine svake pojedine čestice (zaokružene na m2)

možemo doći jednostavnim SQL upitom:
SELECT BrojKatastarskeCestice, Sum(Round(Povrsina,0)) AS UkupnaPovrsina

FROM DijeloviKatastarskihCestica
GROUP BY BrojKatastarskeCestice;
Napomena: Ukupnu površinu

katastarskih čestica mogli smo
izvesti i direktno iz AutoCAD Map-a,
iz topologije Cestice.

41 / 53
 U ovoj će vježbi zadatak biti obojiti u žutu boju sve

dijelove katastarskih čestica koji su npr. voćnjaci, tj.
na kojima je šifra načina uporabe zemljišta = 103.
 Postupak počinje isto kao i u vježbi 1:
Map/Query/Define Topology Query...
 Najprije se definiraju uvjeti pretraživanja...
Napomena:
Query Mode: Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Draw! Katedra za upravljanje prostornim informacijama
42 / 53
 Uz uvjete pretraživanja potrebno je

još postaviti što želimo učiniti sa
rezultatom pretraživanja...
 Pritiskom na tipku Execute Query
pokrećemo definirani upit.
Napomena: Moguće je zadati više

uvjeta pretraživanja uz korištenje
And-Or-Not operatora.
43 / 53

44 / 53
 U ovoj će vježbi zadatak biti izdvojiti u novu dwg datoteku sve

kuće (šifra vrste zgrade = 101) veće od 100 m2.
 Najprije otvorimo novi prazni crtež u AutoCAD Map-u.
 Zatim na taj crtež zakačimo crtež (u ovom primjeru IGGG.dwg
datoteku) u kojem smo ranije kreirali topologiju Preklopljeno.
 To ćemo učiniti pomoću alata Map/Drawings/Define-Modify
Drawing Set...

45 / 53
 Kako bi vidjeli sadržaj zakačenog crteža možemo upotrijebiti alat

Map/Drawings/Quick View Drawings...
 Cijeli zakačeni crtež, koji je sada vidljiv u našem novom crtežu,

je ustvari jedan ADEPREVIEW objekt iz kojeg se topološkim
upitom mogu precrtati pojedini rezultati upita.

46 / 53
 Zatim je u zakačenom crtežu korištenjem alata

Map/Topology/Administration/Load... potrebno učitati topologiju
Preklopljeno.

47 / 53
 Sljedeći korak je kreiranje topološkog upita koje počinje

alatom Map/Query/Define Topology Query...
 Nakon zadavanja upita, pokrećemo ga pritiskom na
tipku Execute Query.
 Zakačeni crtež nakon toga slobodno otkačimo u prozoru
Map/Drawings/Define-Modify Drawing Set pomoću
gumba Detach.
Napomena: Query Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
48 / 53
Mode: Draw! Katedra za upravljanje prostornim informacijama
ZADATAK Kako početi...?
 Najprije preuzimate pripremljenu datoteku dkp.dwg.

 U njoj u sloju 7_podjela_2000 crtate kvadrat dimenzija 200m x
200m (jer ćete vektorizirati sadržaj jednog decimetarskog kvadrata
katastarskog plana mjerila 1:2000), tako da koordinate njegovog
donjeg lijevog ugla budu 5580200.45, 5077350.55.
 Zatim na sustavu za E-učenje, sa linka Rasterski predložak,
preuzimate resterski predložak (NAPOMENA: rasterski predložak
je za sve različit i prilikom preuzimanja morate osobno biti
prijavljeni na sustav za E-učenje!!!).
 Taj rasterski predložak učitavate u dkp.dwg na sloj
9_Suma_Striborova_01 tako da po dimenzijama i položajem bude
što bliže nacrtanom kvadratu.
 Zatim slijedi postupak georeferenciranja prema uputama s
početka prezentacije, a nakon toga slijedi vektorizacija.

49 / 53
ZADATAK Kako početi...?
 Budući se radi o školskom primjeru vektorizacije, usvojit ćemo

neke konvencije:
 Sve čestice zatvarate na rubovima nacrtanog kvadrata.
 Svim česticama (pretežno rubnim) kod kojih se ne vide brojevi čestica
upisujete brojeve redom 9999/1, 9999/2, 9999/3 itd.
 Ukoliko nemate barem 5 zgrada, sami ih negdje izmislite.
 Ukoliko nemate barem 5 čestica sa 2 ili više načina uporabe zemljišta,
sami izmislite granice načina uporabe.
 Šifre za vrste zgrade stavljate proizvoljno, ali prema specifikacijama
za vektorizaciju katastarskog plana (ne stavljati šifre koje ne postoje!).
 Šifre za način uporabe zemljišta stavljate proizvoljno, ali prema
specifikacijama za vektorizaciju katastarskog plana (ne stavljati šifre
koje ne postoje!).
 Nakon vektorizacije slijedi kreiranje topologije i topološki upiti
prema uputama iz prezentacije.

50 / 53
ZADATAK Zadaci i predložena dinamika njihovog obavljanja
 1. tjedan:
 Preuzimanje datoteke dkp.dwg sa pripremljenim slojevima i atributnim
blokovima
 Georeferenciranje i vektorizacija isječka lista katastarskog plana
 2. tjedan:
 Pripremanje crteža za njegovo prevođenje u topološki model
 Kreiranje topologije
 3. tjedan:
 Izvođenje topoloških upita objašnjenih kroz vježbe 1-4
 4. tjedan:
 Predaja zadataka
 5. tjedan:
 Kolokvij

51 / 53
ZADATAK Predaje se...
 Predaje se jedna ZIP ili RAR arhiva naziva username.zip ili

username.rar na sustavu za E-učenje. Krajnji rok za predaju
arhive je onaj trenutak (dan, sat, minuta, sekunda...) do kojeg će
biti omogućeno postavljanje (upload) datoteke. Arhiva mora
sadržavati sljedeće datoteke:
 dkp.dwg - DWG datoteka (pohranjena kao verzija AutoCAD 2000
Drawing) sa vektoriziranim sadržajem isječka lista katastarskog plana.
 popis.txt - ASCII datoteka proizvedena u vježbi 1.
 baza.mdb - MDB datoteka proizvedena u vježbi 2.
 topoUpit1.dwg - DWG datoteka (pohranjena kao verzija AutoCAD
2000 Drawing) samo sa šrafurama proizvedenim u vježbi 3 (upit je
proizvoljan).
 topoUpit1.txt - ASCII datoteka sa kratkim opisom upita.
 topoUpit2.dwg - DWG datoteka (pohranjena kao verzija AutoCAD
2000 Drawing) proizvedena u vježbi 4 (upit je proizvoljan).
 topoUpit2.txt - ASCII datoteka sa kratkim opisom upita.

52 / 53
Na sva dodatna pitanja van termina vježbi odgovaramo putem

poruka na sustavu za E-učenje:
Mario Mađer: http://e-ucenje.geof.hr/message/discussion.php?id=340

Baldo Stančić: http://e-ucenje.geof.hr/message/discussion.php?id=15

53 / 53

AutoCad Map - Prezentacija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

AutoCad Map - Prezentacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AutoCAD Map u svakodnevnim geodetskim poslovima

Mario Mađer, dipl. ing. geod.

 Definicija: Georeferenciranje je pridruživanje geografskih

GEOREFERENCIRANJE Deformirani list katastarskog plana M=1:2000 - isječak

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

GEOREFERENCIRANJE Dimenzije kvadrata decimetarske mreže u prirodi

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

GEOREFERENCIRANJE Teoretske dimenzije i pozicija kvadrata decimetarske mreže (crveno)

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

GEOREFERENCIRANJE Vektori pomaka

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

GEOREFERENCIRANJE Vektori pomaka

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

GEOREFERENCIRANJE Georeferencirani list katastarskog plana M=1:2000 - isječak

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

VEKTORIZACIJA Učitan georeferencirani list katastarskog plana

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

VEKTORIZACIJA Precrtavanje sadržaja

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

VEKTORIZACIJA Vektorizirani digitalni katastarski plan

 Umjesto šrafura zgrada,

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

VEKTORIZACIJA Specifikacije za vektorizaciju katastarskog plana

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

VEKTORIZACIJA Specifikacije za vektorizaciju katastarskog plana

 Ne smije biti duplih linija!

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 U svrhu rješavanja zadatka bit će potrebno kreirati 3 topologije:

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Kreiranje topologije

 Topologija se u AutoCAD Map-u kreira pomoću alata Create

 Prije samog započinjanja postupka potrebno je odlučiti se za neki

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – vrsta i naziv topologije

 Postupak kreiranja topologije započinje odabirom vrste i naziva

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – izbor linija

 U sljedećem ćemo koraku odabrati linije koje ulaze u kreiranje

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – izbor točaka

 Naredna dva koraka možemo preskočiti budući nam nisu bitna za

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – izbor centroida

 Potom biramo centroide koje će nakon kreiranja topologije

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – kreiranje centroida koje nedostaju (opcionalno)

 Automatsko kreiranje centroida na mjestima na kojima one

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – postavke markera

 U posljednjem koraku definiramo postavke markera koji će

Napomena: Prečac do kreirane

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – lociranje markera

 Ukoliko pogreške postoje, topologija neće biti kreirana, a AutoCAD

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Kreiranje topologije - kontrola

 Broj poligona = broj centroida

 Do ukupnog broja poligona u topološkom modelu moguće je doći

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Kreiranje topologije – dodatak

 Kreiranjem topologije stvara se Object Data tablica naziva

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TOPOLOGIJA Preklapanje topologija

 Budući da smo kreirali dvije topologije od kojih svaka sadrži dio