Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Zlatko Tkalčec, prof., v. pred.

 OSNOVNI POJMOVI IZ KINEZIOLOGIJE

ČIJE POZNAVANJE PRIDONOSI LAKŠEM I BOLJEM RAZUMIJEVANJU KOLEGIJA

KINEZIOLOŠKA KULTURA
KINEZIOLOGIJA je formirana od grčke riječi KINEZIS (kretanje,
pokret) i riječi LOGOS (zakon, nauka).
KINEZIOLOGIJA je znanost koja proučava zakonitosti upravljanja
procesom vježbanja i posljedice tih procesa na ljudski organizam.
(Mraković, M. 1992.)

KINEZIOLOGIJA je znanost o zakonitostima koje reguliraju

maksimalnu efikasnost ljudskih pokreta i o transformacijskim procesima
pod utjecajem motoričke aktivnosti. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
KINEZIOLOŠKA KULTURA
(TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA) jest trajan planski i sustavan
proces djelovanja na čovjeka, naročito u doba njegove mladosti, koji
različitim sredstvima, a osobito tjelesnim vježbama izgrađuje i svestrano
razvija učenika, utječe na transformaciju njegovih antropoloških
obilježja, formiranje motoričkih znanja, usavršavanje motoričkih
postignuća, sudjeluje u formiranju njegove ličnosti i osposobljava ga za
život i rad. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
SAT KINEZIOLOŠKE KULTURE
(Tjelesne i zdravstvene kulture)
osnovni je organizacijski oblik rada koji osigurava plansko i
sustavno djelovanje na antropološki status učenika.
(Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
ANTROPOLOŠKI STATUS ili ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA
su organizirani sustavi svih osobina, sposobnosti i motoričkih informacija
te njihove međusobne relacije. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
MEĐU ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA UBRAJAJU SE:
- ANTROPOMETRIJSKE (MORFOLOŠKE) KARAKTERISTIKE,
- MOTORIČKE SPOSOBNOSTI,
- FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI,
- KOGNITIVNE (SPOZNAJNE) SPOSOBNOSTI,
- KONATIVNE OSOBINE ILI OSOBINE LIČNOSTI,
- SOCIJALNI STATUS.
(Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
ANTROPOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE
su dio antropoloških obilježja definiranih kao osobina odgovorna za
dinamiku rasta i razvoja i karakteristike građe morfoloških obilježja u
koje spadaju rast kostiju u dužinu i širinu, mišićna masa i potkožno
masno tkivo. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
uvjetno se definiraju kao latentne motoričke strukture koje su
odgovorne za praktički beskonačan broj manifestnih reakcija i mogu
se izmjeriti i opisati. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
uvjetno se definiraju kao latentne motoričke strukture koje su
odgovorne za praktički beskonačan broj manifestnih reakcija i mogu
se izmjeriti i opisati. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)

U području motoričkih sposobnosti diferenciramo:

- snagu,
- brzinu,
- koordinaciju,
- preciznost,
- fleksibilnost,
- ravnotežu.
SNAGA
je rad obavljen u jedinici vremena odnosno količina energije potrošena
u jedinici vremena. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
SNAGA
je rad obavljen u jedinici vremena odnosno količina energije potrošena
u jedinici vremena. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
Razlikujemo eksplozivnu, repetitivnu i statičku snagu.
SNAGA
je rad obavljen u jedinici vremena odnosno količina energije potrošena
u jedinici vremena. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
Razlikujemo eksplozivnu, repetitivnu i statičku snagu.
EKSPLOZIVNOST je dinamogena sposobnost koja omogućava davanje maksimalnog ubrzanja
svom ili nekom drugom tijelu. Manifestira se u aktivnostima kao što su bacanja, skokovi, udarci i
sprint. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
SNAGA
je rad obavljen u jedinici vremena odnosno količina energije potrošena
u jedinici vremena. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
Razlikujemo eksplozivnu, repetitivnu i statičku snagu.
EKSPLOZIVNOST je dinamogena sposobnost koja omogućava davanje maksimalnog ubrzanja
svom ili nekom drugom tijelu. Manifestira se u aktivnostima kao što su bacanja, skokovi, udarci i
sprint. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
REPETITIVNA DINAMOGENA SPOSOBNOST je sposobnost izvođenja dugotrajnog
ponavljajućeg rada u kome je vanjsko opterećenje manje od 75% maksimalnih mogućnosti i veže se
i s izdržljivošću. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
SNAGA
je rad obavljen u jedinici vremena odnosno količina energije potrošena
u jedinici vremena. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
Razlikujemo eksplozivnu, repetitivnu i statičku snagu.
EKSPLOZIVNOST je dinamogena sposobnost koja omogućava davanje maksimalnog ubrzanja
svom ili nekom drugom tijelu. Manifestira se u aktivnostima kao što su bacanja, skokovi, udarci i
sprint. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
REPETITIVNA DINAMOGENA SPOSOBNOST je sposobnost izvođenja dugotrajnog
ponavljajućeg rada u kome je vanjsko opterećenje manje od 75% maksimalnih mogućnosti i veže se
i s izdržljivošću. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
STATIČKE VJEŽBE karakteriziraju mišićna naprezanja koja su usmjerena prema osiguravanju
položaja tijela, stoga kod tih vježbi ne dolazi do pokretanja dijelova tijela ili cijelog tijela, odnosno
ako do pokretanja i dođe (npr. izdržaj u visu zgibom), ono je zanemarujuće. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
BRZINA
je definirana kao sposobnost brzog reagiranja i izvođenja jednog
ili više pokreta te kretanje tijela u prostoru, koja se ogleda u
svladavanju što dužeg puta u što kraćem vremenu odnosno za
najkraće vrijeme u danim uvjetima. Osnovni oblici očitovanja
brzine su: brzina reakcije, brzina pojedinačnog pokreta, brzina
repetitivnih pokreta te brzina lokomocije. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
KOORDINACIJA
je sposobnost upravljanja pokretima tijela ili njegovih dijelova,
očituje se brzom i preciznom izvedbom složenih motoričkih
zadataka odnosno u što većoj mjeri brzom rješavanju motoričkih
problema. Za rješavanje zadataka u kojima se manifestira, bitna je
sinkronizacija viših regulacijskih centara živčanog sustava s
perifernim dijelovima sustava za kretanje. Akcijski faktori
koordinacije su: brzinska koordinacija, ritmička koordinacija,
brzina učenja novih motoričkih zadataka, pravodobnost,
prostorno-vremenska orijentacija, agilnost, ravnoteža.
(Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
PRECIZNOST je sposobnost u aktivnosti gađanja i ciljanja koja
omogućava gađanje nepokretnih ili pokretnih ciljeva na određenoj
udaljenosti. Pri gađanju daje se impuls predmetu i potom nema utjecaja na
taj predmet. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)

 
FLEKSIBILNOST je sposobnost izvođenja pokreta što veće amplitude.
Mjerilo gibljivosti je maksimalna amplituda pokreta u pojedinom zglobnom
sustavu. Dostizanje maksimalne amplitude pokreta djelovanjem vlastite
mišićne sile naziva se aktivna gibljivost, a uz pomoć neke vanjske sile
pasivna gibljivost. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)

 
RAVNOTEŽA predstavlja sposobnost održavanja tijela u ravnotežnom
položaju i ispravljanja pokretima djelovanje gravitacije koja otežava
održavanje ravnotežnog položaja djelovanjem vanjskih čimbenika (aktivnih
remetećih faktora). Informacije dobivene na osnovi većeg broja istraživanja
u prostoru ravnoteže upozoravaju da se sposobnost zadržavanja
uravnoteženog položaja diferencira s obzirom na način djelovanja sile,
obzirom na upotrebu vidnog analizatora i s obzirom na veličinu površine na
kojoj se ravnoteža održava. (Pejčić, A. 2001).
RAVNOTEŽA predstavlja sposobnost održavanja tijela u ravnotežnom
položaju i ispravljanja pokretima djelovanje gravitacije koja otežava
održavanje ravnotežnog položaja djelovanjem vanjskih čimbenika (aktivnih
remetećih faktora). Informacije dobivene na osnovi većeg broja istraživanja
u prostoru ravnoteže upozoravaju da se sposobnost zadržavanja
uravnoteženog položaja diferencira s obzirom na način djelovanja sile,
obzirom na upotrebu vidnog analizatora i s obzirom na veličinu površine na
kojoj se ravnoteža održava. (Pejčić, A. 2001)

RAVNOTEŽA je održavanje tijela u ravnotežnom položaju (statička u

stajanju na mjestu; dinamička u kretanju). (Prskalo, 2004.)
RAVNOTEŽA je sposobnost održavanja stabilnoga položaja na osnovi
informacija iz vidnog i kinestetičkih analizatora te vestibularnoga sustava.
(Neljak, B. 2013).
RAVNOTEŽA je sposobnost održavanja stabilnoga položaja na osnovi
informacija iz vidnog i kinestetičkih analizatora te vestibularnoga sustava.
(Neljak, B. 2013).

RAVNOTEŽA je sposobnost održavanja ravnotežnog položaja uz analizu

informacija o položaju tijela koje dolaze putem kinestetičkih i vidnih
receptora. (Sekulić, D., Metikoš, D. 2007).
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI obuhvaćaju sposobnosti raspona i
stabilnosti regulacije transportnog sustava, to jest sposobnost oslobađanja
odgovarajuće količine energije u stanicama koja organizmu omogućava
održavanje homeostatskih uvjeta i odvijanje specifičnih funkcija pojedinih
njegovih dijelova. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI obuhvaćaju sposobnosti raspona i
stabilnosti regulacije transportnog sustava, to jest sposobnost oslobađanja
odgovarajuće količine energije u stanicama koja organizmu omogućava
održavanje homeostatskih uvjeta i odvijanje specifičnih funkcija pojedinih
njegovih dijelova. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
Diferenciramo aerobne i anaerobne sposobnosti.
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI obuhvaćaju sposobnosti raspona i
stabilnosti regulacije transportnog sustava, to jest sposobnost oslobađanja
odgovarajuće količine energije u stanicama koja organizmu omogućava
održavanje homeostatskih uvjeta i odvijanje specifičnih funkcija pojedinih
njegovih dijelova. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
Diferenciramo aerobne i anaerobne sposobnosti.
AEROBNE SPOSOBNOSTI  su cjelokupnost organskih funkcija o kojima ovisi
unos kisika i njegovo iskorištavanje u tkivima pri čemu je ograničavajući faktor
udarni volumen srca. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI obuhvaćaju sposobnosti raspona i
stabilnosti regulacije transportnog sustava, to jest sposobnost oslobađanja
odgovarajuće količine energije u stanicama koja organizmu omogućava
održavanje homeostatskih uvjeta i odvijanje specifičnih funkcija pojedinih
njegovih dijelova. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
Diferenciramo aerobne i anaerobne sposobnosti.
AEROBNE SPOSOBNOSTI  su cjelokupnost organskih funkcija o kojima ovisi
unos kisika i njegovo iskorištavanje u tkivima pri čemu je ograničavajući faktor
udarni volumen srca. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
ANAEROBNE SPOSOBNOSTI su sposobnosti fosfagenog i glikolitičkog
energetskog mehanizma. Njihov pokazatelj je "dug kisika" a to je ona količina
kisika koju organizam nadoknađuje po završetku rada na temelju energetskih
potreba u anaerobnim uvjetima. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI omogućuju primanje, prijenos i preradu
informacija što se ostvaruje u kontaktu ličnosti s okolinom. Iako one
predstavljaju bazu misaone svjesne aktivnosti, bez njih bi bilo nemoguće
rukovoditi odgojno-obrazovnim procesom. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
KONATIVNE DIMENZIJE  ili osobine ličnosti odgovorne su za modalitete
ljudskog ponašanja. S obzirom na to da postoje normalni i patološki
modaliteti ponašanja analogno tome postoje i normalni i patološki konativni
faktori. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
SOCIJALNI STATUS
Pod sociološkim karakteristikama podrazumijevaju se značajke nekih
društvenih grupa ili društvenih institucija kojima pripada ili s kojima je
povezan pojedinac. Različite potrebe pojedinca unutar jedne grupe utječu na
zakonitosti njihovog djelovanja što znači da su i ciljevi različiti. (Pejčić, A. 2001)
 JOŠ NEKI BITNI POJMOVI IZ KINEZIOLOGIJE

ČIJE POZNAVANJE PRIDONOSI LAKŠEM I BOLJEM RAZUMIJEVANJU KOLEGIJA

KINEZIOLOŠKA KULTURA
MOTORIČKA ZNANJA su stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih
struktura, a mogu biti na različitim razinama. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
MOTORIČKA ZNANJA su stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih
struktura, a mogu biti na različitim razinama. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
KINEZIOLOŠKA ZNANJA jesu znanja koja su u funkciji ostvarenja
određenih osobina i sposobnosti te postizanja rezultata u nekoj kineziološkoj
aktivnosti. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
MOTORIČKA ZNANJA su stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih
struktura, a mogu biti na različitim razinama. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
KINEZIOLOŠKA ZNANJA jesu znanja koja su u funkciji ostvarenja
određenih osobina i sposobnosti te postizanja rezultata u nekoj kineziološkoj
aktivnosti. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
MOTORIČKA DOSTIGNUĆA sprega su motoričkih znanja i motoričkih
sposobnosti, a izražavaju se kroz spremnost učenika da ih u konkretnoj
motoričkoj situaciji poveže i maksimalno iskoristi radi postizanja što boljeg
rezultata. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
MOTORIČKA ZNANJA su stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih
struktura, a mogu biti na različitim razinama. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
KINEZIOLOŠKA ZNANJA jesu znanja koja su u funkciji ostvarenja
određenih osobina i sposobnosti te postizanja rezultata u nekoj kineziološkoj
aktivnosti. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
MOTORIČKA DOSTIGNUĆA sprega su motoričkih znanja i motoričkih
sposobnosti, a izražavaju se kroz spremnost učenika da ih u konkretnoj
motoričkoj situaciji poveže i maksimalno iskoristi radi postizanja što boljeg
rezultata. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
MOTORIČKA VJEŠTINA je stečena sposobnost izvođenja usvojenih
motoričkih gibanja (struktura) na višoj razini lako, brzo, racionalno i
efikasno. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
CIKLIČNO KRETANJE predstavlja premještanje tijela u prostoru
ponavljanjem niza jednostavnih pokreta u jednakim vremenskim
intervalima. Karakteristični primjeri takvih kretanja su npr. trčanje, plivanje,
veslanje, vožnja bicikla, koturaljki, rola i drugo. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
CIKLIČNO KRETANJE predstavlja premještanje tijela u prostoru
ponavljanjem niza jednostavnih pokreta u jednakim vremenskim
intervalima. Karakteristični primjeri takvih kretanja su npr. trčanje, plivanje,
veslanje, vožnja bicikla, koturaljki, rola i drugo. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
ACIKLIČNO KRETANJE je složeno motoričko gibanje u kojem se tijelo
premješta različitom brzinom u nejednakom vremenskom trajanju u
različitim prostornim ravninama bez tendencije za ponavljanjem jednakih
pokreta. Karakteristični primjeri takvih kretanja postoje npr. u igrama,
borilačkim športovima, športskoj gimnastici i dr. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
INICIJALNO STANJE je stanje koje se utvrđuje prije početka nekog
transformacijskog procesa, a najčešće je sukladno sa stanjem na početku
školske godine. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
INICIJALNO STANJE je stanje koje se utvrđuje prije početka nekog
transformacijskog procesa, a najčešće je sukladno sa stanjem na početku
školske godine. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
TRANZITIVNA STANJA su stanja parametara tijekom transformacijskog
procesa, kojih je u pravilu veći broj i čine osnovu za praćenje i korekciju
rada. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
INICIJALNO STANJE je stanje koje se utvrđuje prije početka nekog
transformacijskog procesa, a najčešće je sukladno sa stanjem na početku
školske godine. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
TRANZITIVNA STANJA su stanja parametara tijekom transformacijskog
procesa, kojih je u pravilu veći broj i čine osnovu za praćenje i korekciju
rada. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
FINALNO STANJE je stanje parametara na kraju nekog transformacijskog
procesa i najčešće je sukladno sa stanjem na kraju školske godine. (Findak, V.,
Prskalo, I. 2004.)
KINEZIOLOŠKA AKTIVNOST
je pojam za ukupnu populaciju aktivnosti koje su podijeljene na
nekonvencionalne i konvencionalne aktivnosti.
Primarna funkcija nekonvencionalnih sadržaja je u razvoju
osobina i sposobnosti a konvencionalnih sadržaja u razvoju
motoričkih znanja. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
Konvencionalne aktivnosti su prema određenim kriterijima
podijeljene u četiri skupine:
Konvencionalne aktivnosti su prema određenim kriterijima
podijeljene u četiri skupine:
1. monostrukturalne aktivnosti (športovi)  - atletika, plivanje,
skijanje, veslanje, streljaštvo, boćanje, dizanje utega, kuglanje,
kajakaštvo, streličarstvo, biciklizam
Konvencionalne aktivnosti su prema određenim kriterijima
podijeljene u četiri skupine:
1. monostrukturalne aktivnosti (športovi)  - atletika, plivanje,
skijanje, veslanje, streljaštvo, boćanje, dizanje utega, kuglanje,
kajakaštvo, streličarstvo, biciklizam
2. polistrukturalne aktivnosti (športovi) - boks, hrvanje, judo,
karate, mačevanje, stolni tenis
Konvencionalne aktivnosti su prema određenim kriterijima
podijeljene u četiri skupine:
1. monostrukturalne aktivnosti (športovi)  - atletika, plivanje,
skijanje, veslanje, streljaštvo, boćanje, dizanje utega, kuglanje,
kajakaštvo, streličarstvo, biciklizam
2. polistrukturalne aktivnosti (športovi) - boks, hrvanje, judo,
karate, mačevanje, stolni tenis
3. kompleksne aktivnosti (športovi) - nogomet, rukomet, košarka,
odbojka, vaterpolo, ragbi, hokej na travi, hokej na ledu
Konvencionalne aktivnosti su prema određenim kriterijima
podijeljene u četiri skupine:
1. monostrukturalne aktivnosti (športovi)  - atletika, plivanje,
skijanje, veslanje, streljaštvo, boćanje, dizanje utega, kuglanje,
kajakaštvo, streličarstvo, biciklizam
2. polistrukturalne aktivnosti (športovi) - boks, hrvanje, judo,
karate, mačevanje, stolni tenis
3. kompleksne aktivnosti (športovi) - nogomet, rukomet, košarka,
odbojka, vaterpolo, ragbi, hokej na travi, hokej na ledu
4. estetske aktivnosti (športovi) - gimnastika, klizanje,
koturaljkanje, plesovi, ritmičko-športska gimnastika, skokovi u
vodu i dr. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
MONOSTRUKTURALNE AKTIVNOSTI obuhvaćaju aktivnosti
kojima je fizikalni cilj uvijek svladavanje prostora vlastitim tijelom
ili projektilom i koji se može objektivno mjeriti, a dominira
ciklička struktura kretanja i rezultat u pravilu ne ovisi o kooperaciji
između članova grupe. Ovdje se ubrajaju športovi: atletika,
plivanje, skijanje, veslanje, streljaštvo, boćanje, dizanje utega,
kuglanje, kajakaštvo, streličarstvo, biciklizam. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
POLISTRUKTURALNE AKTIVNOSTI su aktivnosti acikličkog
tipa kojima je cilj simbolička destrukcija partnera a kretanje se
izvodi i ograničava u kontaktu s partnerom. U polistrukturalne
aktivnosti možemo ubrojiti sljedeće športove: boks, hrvanje, judo,
karate, mačevanje, stolni tenis. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
KOMPLEKSNE AKTIVNOSTI obuhvaćaju aktivnosti kojima se
teži pogađanju određenog cilja u prostoru vođenim ili bačenim
projektilom, a sadrže kompleksnu strukturu kretanja cikličkog i
acikličkog tipa i u njima rezultat ovisi o suradnji članova grupe
(tima). Primjer kompleksnih aktivnosti su športovi: nogomet,
rukomet, košarka, odbojka, vaterpolo, ragbi, hokej na travi, hokej
na ledu. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
ESTETSKE AKTIVNOSTI su takve konvencionalne aktivnosti
kojima je cilj dostići neki estetski kriterij izvođenjem dopuštenih
kretanja, a dominira aciklički tip kretanja koje se izvodi sukladno
nekom konvencionalnom sustavu. Tu se ubrajaju športovi:
gimnastika, klizanje, koturaljkanje, plesovi, ritmičko-športska
gimnastika, skokovi u vodu i dr. (Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
Za kraj 
KINEZIOLOŠKI IDEAL ČOVJEKA
podrazumijeva dobro zdravlje, harmoničan razvoj i održavanje
svih ljudskih osobina i sposobnosti te usvajanje znanja neophodnih
za učinkovit život i rad u suvremenom društvu.
(Findak, V., Prskalo, I. 2004.)
 Hvala na pažnji !

Pripremio: Zlatko Tkalčec, prof., v. pred.

Literatura:

Findak, V., Prskalo, I. (2004.) KINEZIOLOŠKI LEKSIKON ZA UČITELJE, Petrinja: Visoka učiteljska
škola.

Findak, V., Metikoš, D., Mraković, M., Neljak, B. (1996). PRIMJENJENA KINEZIOLOGIJA U
ŠKOLSTVU – NORME, Hrvatski pedagoško-književni zbor Zagreb, Fakultet za fizičku kulturu
Sveučilišta u Zagrebu.

Mraković, M. (1992.) Uvod u sistematsku kineziologiju, Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u
Zagrebu.

Neljak, B. (2013.) Opća kineziološka metodika. Priručnik, Gopal d.o.o., Zagreb.

Pejčić, A. (2001). Zdrav duh u zdravom tijelu, Rijeka: Visoka učiteljska škola.

Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola.

Sekulić, D., Metikoš, D. (2007) Osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji - Uvod u Osnovne
Kineziološke Transformacije. Sveučilište u Splitu - udžbenik