4.

RAZRED
GIMNAZIJE HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.4.1. • ȌƮȲƵƱɐǯƵ ɈƵǿɐ‫ ة‬ȌƦǶǞDz‫ ة‬ȺɨȲǘɐ Ǟ ȁƊǿǯƵȁɐ

ȲƊȺȯȲƊɨƵ‫ ب‬ƮȌDzƊɹǞɨƊȁǯƵ‫ ة‬ɹƊƦƊɨǶǯƊȁǯƵ‫ة‬
ð(„ß„mhßhÇ"
• prema smjernicama raspravlja u skladu s temom rasprave i govornom ulogom
ÇƩƵȁǞDzȲƊȺȯȲƊɨǶǯƊɐ pregovaranje
• proƧjenjɐje ǞnǏorǿaƧǞje Ǟ njǞǘov Ǟɹvor Ɉe Ǟǘ DOBRA
ȺDzǶƊƮɐȺƊȺɨȲǘȌǿǞ • prema smjernicama raspravlja u skladu s temom‫ ة‬oblikom rasprave i govornom ulogom
primjenjuje
ɻƵǶǯƵȁǞǿɐƩǞȁDzȌǿȁƊ
• Ⱥvojim rijeƩima oƦjaȾnjava oƦiǶjeɻja
ȯȲǞǿƊɈƵǶǯƊ‫خ‬ VRLO DOBRA
znanstvenoga stila
• samostalno raspravlja u skladu s temom‫ ة‬svrǘom i oblikom rasprave i govornom ulogom
• govori u sDzlaƮu s govornom ulogom poȾtujuƨi
struDzturu raspravljaƩDzoga teDzsta IZNIMNA
• Ʈonosi zajeƮniƩDze zaDzljuƩDze o moguƨem • samostalno raspravlja u skladu s temom‫ ة‬oblikom‫ ة‬svrǘom i namjenom rasprave‫ ة‬govornom ulogom i
rjeȾenju proƦlemsDze situaƧije ili o zajeƮniƩDzoj ɻeljenim uƩinkom na primatelja
odluci
• samostalno primjenjuje pravogovorna pravila
ǘrvatsDzoga standardnog jeziDza uvaɻavajuƨi
verbalne i neverbalne vrednote govorenoga
jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik sudjeluje u najmanje dva dijaloȾka teksta s obiljeɻjima raspravljaƩkoga diskursa‫ ب‬sastanak i debata‫خ‬
§reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬debata‫ ة‬sastanak‫ ة‬kritika‫ ة‬polemika‫ ة‬recenzija‫خ‬
207

SŠ HJ A.4.2. • razlikuje govorne i razgovorne vrste opisniǘ‫ة‬

pripovjedniǘ‫ ة‬upuƨivaƩkiǘ i raspravljaƩkiǘ
ð(„ß„mhßhÇ"
• opisuje obiljeɻja i svrǘu teksta te izdvaja informacije i ideje bitne za svrǘu slušanja
ÇƩƵȁǞDzȺǶɐȾƊɈƵDzȺɈȌɨƵ tekstova iz razliƩitiǘ izvora u skladu s
odreƱenom svrǘom sluȾanja i namjeni‫ب‬ DOBRA
ȲƊɹǶǞƩǞɈǞǘǏɐȁDzƧǞȌȁƊǶȁǞǘ • objašnjava obiljeɻja i svrǘu teksta te analizira informacije i ideje bitne za svrǘu slušanja
informiranje‫ ة‬dokazivanje‫ ة‬zabavljanje
ȺɈǞǶȌɨƊɐȺDzǶƊƮɐȺ
• analizira strukturna obiljeɻja teksta sluɻeƨi se
ȌƮȲƵƱƵȁȌǿȺɨȲǘȌǿǞǞɹ VRLO DOBRA
pretǘodno steƩenim znanjima o svrsi i funkciji
• analizira obiljeɻja i svrǘu teksta te organizira informacije i ideje bitne za svrǘu slušanja
ȲƊɹǶǞƩǞɈǞǘǞɹɨȌȲƊ‫خ‬ strukture teksta
• analizira jeziƩna i govorna obiljeɻja sluȾanoga IZNIMNA
teksta • analizira obiljeɻja i svrǘu teksta te kritiƩki vrednuje informacije i ideje bitne za svrǘu slušanja
• procjenjuje pouzdanost‫ ة‬vjerodostojnost‫ة‬
toƩnost i glediȾte izvora sluȾanja s obzirom na
svrǘu sluȾanja
• kritiƩki vrednuje informacije i ideje
• oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju
slušanja

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik sluša najmanje dva raspravljaƩka teksta prema odabiru nastavnika‫§ خ‬reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬debata‫ ة‬sastanak‫ ة‬kritika‫ ة‬polemika‫ ة‬recenzija‫ ة‬raspravljaƩki školski esej‫خ‬
 ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.4.3. • razlikuje raspravljaƩke tekstove razliƩitiǘ

funkcionalniǘ stilova i oblika i iz razliƩitiǘ
ð(„ß„mhßhÇ"
• objašnjava funkciju i obiljeɻja raspravljaƩkiǘ tekstova te uz pomoƨ nastavnika usporeƱuje i procjenjuje
ÇƩƵȁǞDzƩǞɈƊɐȺDzǶƊƮɐ izvora u skladu s odreƱenom svrǘom Ʃitanja i informacije i ideje u tekstu prema zadanim odrednicama
namjeni‫ ب‬dokazivanje‫ ة‬zabavljanje
ȺȌƮȲƵƱƵȁȌǿȺɨȲǘȌǿ DOBRA
• tumaƩi strukturna obiljeɻja teksta
ȲƊȺȯȲƊɨǶǯƊƩDzƵɈƵDzȺɈȌɨƵ • tumaƩi funkciju i obiljeɻja raspravljaƩkiǘ tekstova te uz pomoƨ smjernica usporeƱuje i procjenjuje
• samostalno i argumentirano kritiƩki
ȲƊɹǶǞƩǞɈǞǘǏɐȁDzƧǞȌȁƊǶȁǞǘ procjenjuje tekst prema zadanim tekst prema zadanim odrednicama
ȺɈǞǶȌɨƊǞȌƦǶǞDzƊ‫خ‬ odrednicama
VRLO DOBRA
• usporeƱuje informacije i ideje u tekstu s
• tumaƩi funkciju i obiljeɻja raspravljaƩkiǘ tekstova na poznatim primjerima te uz pomoƨ smjernica
informacijama i idejama u drugim tekstovima‫ة‬
usporeƱuje i kritiƩki procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
svojim znanjem i iskustvom
• oblikuje razliƩite vrste prosudbe‫ ب‬procjenjuje IZNIMNA
svrǘu teksta i gledište autora prema zadanim • tumaƩi funkciju i obiljeɻja raspravljaƩkiǘ tekstova na poznatim i nepoznatim primjerima te samostalno
odrednicama‫ ب‬sadrɻaj‫ ة‬struktura‫ ة‬svrǘa‫ة‬ i argumentirano kritiƩki procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama
namjena
• prepoznaje referencije i aluzije na druge
tekstove

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik Ʃita najmanje dva raspravljaƩka teksta prema odabiru nastavnika‫خ‬
§reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬kritika‫ ة‬recenzija‫ ة‬raspravljaƩki esej‫خ‬

SŠ HJ A.4.4. • oblikuje plan pisanja raspravljaƩkiǘ tekstova

208 ÇƩƵȁǞDzȯǞȾƵ
ȲƊȺȯȲƊɨǶǯƊƩDzƵɈƵDzȺɈȌɨƵ
ɐDzȌǯǞǿƊȌȺɈɨƊȲɐǯƵ
ȌƦǞǶǯƵɻǯƊǏɐȁDzƧǞȌȁƊǶȁǞǘ
ȺɈǞǶȌɨƊɐȺDzǶƊƮɐȺƊ
ȺɨȲǘȌǿɈƵDzȺɈƊǞɻƵǶǯƵȁǞǿ
ɐƩǞȁDzȌǿȁƊȯȲǞǿƊɈƵǶǯƊ‫خ‬
u skladu s odreƱenom strukturom‫ ة‬oblikom
i funkcionalnim stilom ‫ـ‬administrativnim‫ة‬
publicistiƩkim‫ ة‬znanstvenoٌpopularnim‫ة‬
znanstvenim‫ف‬
• procjenjuje informacije s obzirom na
pouzdanost‫ ة‬vjerodostojnost‫ ة‬toƩnost‫ة‬
autorstvo i gledište
• oblikuje sadrɻajno i logiƩki povezani tekst
• primjenjuje pravopisna i jeziƩna pravila
ǘrvatskoga standardnog jezika i obiljeɻja
funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje
ð(„ß„mhßhÇ"
• prema primjeru piše raspravljaƩke tekstove i uz pomoƨ nastavnika primjenjuje i obiljeɻja
funkcionalnoga stila u skladu sa svrǘom teksta
DOBRA
• prema smjernicama piše raspravljaƩke tekstove‫ ة‬ostvaruje obiljeɻja funkcionalnoga stila u skladu sa
svrǘom teksta
VRLO DOBRA
• samostalno piše raspravljaƩke tekstove‫ ة‬primjenjuje obiljeɻja funkcionalnoga stila u skladu sa svrǘom
teksta i prikladno citira i parafrazira
IZNIMNA
• samostalno piše raspravljaƩke tekstove‫ ة‬primjenjuje obiljeɻja funkcionalnoga stila u skladu sa svrǘom
teksta i ɻeljenim uƩinkom na primatelja i prikladno citira i parafrazira

²(ªòhX‫ٶ‬ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ٌǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊȲƊȺȯȲƊɨǶǯƊƩDzȌǐɈƵDzȺɈƊ‫ب‬ɈƵɹƊ‫ة‬ƊȲǐɐǿƵȁɈ‫ة‬ȯȲȌɈɐƊȲǐɐǿƵȁɈ‫ة‬ɹƊDzǶǯɐƩƊDz‫س‬ǯƵɹǞƩȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊɹȁƊȁȺɈɨƵȁȌǐȺɈǞǶƊ‫س‬ǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊDzȲǞɈǞDzƵ‫ة‬ȯȌǶƵǿǞDzƵǞȾDzȌǶȺDzȌǐ
ȲƊȺȯȲƊɨǶǯƊƩDzȌǐƵȺƵǯƊ‫خ‬
ٌȯȲƊɨȌȯǞȺȁǞȺƊƮȲɻƊǯǞ‫ب‬ȯǞȺƊȁǯƵǐǶƊȺȌɨƊɐƮȌƮǞȲɐ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik piše najmanje dva raspravljaƩka teksta‫ ب‬kritika‫ ة‬polemika‫خ‬
§reporuƩeni su tekstovi‫ ب‬kritika‫ ة‬polemika‫ ة‬recenzija‫ ة‬raspravljaƩki esej‫ ة‬referat‫خ‬
²adrɻaji odgojnoٌobrazovniǘ isǘoda ²¶ Rh ‫ ةخׁخׄخ‬²¶ Rh ‫ ةخׂخׄخ‬²¶ Rh ‫ ةخ׃خׄخ‬²¶ Rh ‫ خׄخׄخ‬integracijski su povezani s nastavnim podruƩjima knjiɻevnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim
isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija‫خ‬
 HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.4.5. • objašnjava razliku izmeƱu otvornika i

ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊǐǶƊȺȌɨȁǞ
ȺɐȺɈƊɨǘȲɨƊɈȺDzȌǐƊ
ȺɈƊȁƮƊȲƮȁȌǐǯƵɹǞDzƊ‫خ‬
zatvornika
ð(„ß„mhßhÇ"
• uoƩava obiljeɻja glasovnoga sustava ǘrvatskoga standardnoga jezika na odsjeƩnoj i nadodsjeƩnoj
• razlikuje slog i morfonem razini i glasovne promjene u rijeƩima
• prepoznaje razlike izmeƱu glasovnoga i
DOBRA
naglasnog sustava materinskoga idioma i
• opisuje glasovni sustav ǘrvatskoga standardnog jezika na odsjeƩnoj i nadodsjeƩnoj razini i prepoznaje
ǘrvatskoga standardnog jezika
• opisuje glasovni sustav ǘrvatskoga glasovne promjene u rijeƩima
standardnog jezika na odsjeƩnoj ‫ـ‬artikulacijska
VRLO DOBRA
i akustiƩka obiljeɻja glasova‫ ف‬i nadodsjeƩnoj
• objašnjava glasovni sustav ǘrvatskoga standardnoga jezika na odsjeƩnoj i nadodsjeƩnoj razini i
‫ـ‬naglasak i duɻina‫ ف‬razini
glasovne promjene u rijeƩima
• objašnjava fonološki i morfološki uvjetovane
glasovne promjene u kontekstu rijeƩi IZNIMNA
• usporeƱuje govorni i pisani oblik jezika • analizira glasovni sustav ǘrvatskoga standardnoga jezika na odsjeƩnoj i nadodsjeƩnoj razini‫ ة‬objašnjava
‫ـ‬izgovor i pisanje glasova i suglasniƩkiǘ glasovne promjene i analizira govorni i pisani ostvaraj jezika
skupina‫ف‬
• tumaƩi razliku izmeƱu izgovorniǘ cjelina u
govoru i pismu
• opisuje prozodijski sustav i primjenjuje u
govorenju i u pisanju rijeƩi kojima naglasak i
naglasna duɻina odreƱuje znaƩenje

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
Çsvajanje je fonološkiǘ‫ ة‬morfološkiǘ i sintaktiƩkiǘ znanja na metajeziƩnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jeziƩne kompetencije i svijesti o ǘrvatskome jeziku‫خ‬

209

SŠ HJ A.4.6.
ÇƩƵȁǞDzȲƊɹǶǞDzɐǯƵǶƵDzȺƵǿƵ
ȌǐȲƊȁǞƩƵȁƵɐȯȌȲƊƦƵ
ɐǶƵDzȺǞDzɐǘȲɨƊɈȺDzȌǐƊ
ȺɈƊȁƮƊȲƮȁȌǐǯƵɹǞDzƊǞ
ȯȲƊɨǞǶȁȌǞǘȯȲǞǿǯƵȁǯɐǯƵ‫خ‬
•
•
razlikuje vrste vlastitiǘ imena
prepoznaje frazeme kao dio leksika
ð(„ß„mhßhÇ"
• izdvaja lekseme ograniƩene uporabe iz teksta i prema smjernicama pravilno iǘ primjenjuje
• objašnjava proces leksiƩkoga posuƱivanja
• tumaƩi vrste leksiƩkoga posuƱivanja DOBRA
• izdvaja lekseme ograniƩene uporabe i pravilno iǘ primjenjuje u zadanome kontekstu
• prepoznaje vrste posuƱenica i njiǘov poloɻaj
u ǘrvatskome standardnom jeziku prema
VRLO DOBRA
leksiƩkoj normi
• odabire lekseme ograniƩene uporabe u zadanom kontekstu sluɻeƨi se rjeƩnicima ograniƩenoga
• sluɻi se rjeƩnicima ograniƩenoga leksiƩkog
leksiƩkog sloja
sloja pri razvijanju rjeƩnika i jeziƩne kulture
IZNIMNA
• razlikuje lekseme ograniƩene uporabe sluɻeƨi se rjeƩnicima ograniƩenoga leksiƩkog sloja i jeziƩnim
savjetnicima i prema pravilima jeziƩne kulture

²(ªòhX‫ٶ‬ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ٌȯȲƵȯȌȲɐƩƵȁǞȲǯƵƩȁǞƧǞ‫ب‬ȲǯƵƩȁǞDzɻƊȲǐȌȁƊ‫ة‬ȲǯƵƩȁǞDzȺɈȲƊȁǞǘȲǞǯƵƩǞ‫ة‬ȲƊɹǶǞDzȌɨȁǞȲǯƵƩȁǞDz‫ة‬ɐȺȯȌȲƵƮȁǞȲǯƵƩȁǞDz‫ة‬ƵȁƧǞDzǶȌȯƵƮǞǯȺDzǞȲǯƵƩȁǞDz‫ة‬ǏȲƊɹƵȌǶȌȾDzǞȲǯƵƩȁǞDz‫ة‬ȲǯƵƩȁǞDzɨǶƊȺɈǞɈǞǘǞǿƵȁƊǞȯȲƵɹǞǿƵȁƊ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
Çsvajanje je leksiƩkiǘ znanja na metajeziƩnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jeziƩne kompetencije i svijesti o ǘrvatskome jeziku‫خ‬
 ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ A.4.7. • objašnjava poƩetke ǘrvatske pismenosti

• opisuje povijesni razvoj ǘrvatskoga pisma i
ð(„ß„mhßhÇ"
• opisuje poƩetke ǘrvatske pismenosti i prve pisane spomenike na trima jezicima i pismima
ÇƩƵȁǞDzȌȯǞȺɐǯƵȯȌɨǞǯƵȺȁǞ pravopisa
• opisuje osnovna obiljeɻja povijesti razvoja DOBRA
ȲƊɹɨȌǯǘȲɨƊɈȺDzȌǐƊ • opisuje povijesni razvoj ǘrvatskoga jezika i pisma
ǘrvatskoga jezika
ȺɈƊȁƮƊȲƮȁȌǐǯƵɹǞDzƊ‫خ‬
• tumaƩi poloɻaj ǘrvatskoga standardnog
VRLO DOBRA
jezika u europskome kontekstu u prošlosti i
• opisuje povijesni razvoj ǘrvatskoga jezika i pisma i poƩetke standardizacije ǘrvatskoga standardnog
sadašnjosti
jezika

IZNIMNA
• opisuje povijesni razvoj ǘrvatskoga jezika i pisma te prema smjernicama tumaƩi poloɻaj ǘrvatskoga jezika
u europskome kontekstu u prošlosti i sadašnjosti

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
§reporuƩeni sadrɻaji‫ ب‬ǘrvatski jezik kao sluɻbeni jezik 0uropske unije‫ ة‬ǘrvatski jezik kao manjinski jezik u iseljeništvu‫ ة‬ǘrvatski jezik u medijima‫خ‬

210
KNJIòEVNOST I STVARAmAŠTVO

HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ B.4.1. • izraɻava svoj literarni doɻivljaj teksta

• objašnjava u Ʃemu uɻiva dok Ʃita djelo
-

ÇƩƵȁǞDzǞɹȲƊɻƊɨƊȺɨȌǯ • potkrjepljuje primjerima svoje mišljenje i

stavove
ǶǞɈƵȲƊȲȁǞƮȌɻǞɨǶǯƊǯǞ
• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i
ȌƦǯƊȾȁǯƊɨƊȺɈƊɨȌ
potaknule na razmišljanje
DzȁǯǞɻƵɨȁȌǿƵɈƵDzȺɈɐ‫خ‬

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩƵȁǞDzƩǞɈƊȁƊǯǿƊȁǯƵǯƵƮƊȁDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȯȲƵǿƊɨǶƊȺɈǞɈȌǿƵǞɹƦȌȲɐǞȯȲƵƮȺɈƊɨǶǯƊǐƊ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
miterarni doɻivljaj uƩenik moɻe izraziti usmeno‫ ة‬pisano‫ ة‬vizualizacijama i kreativnim uratkom‫خ‬

SŠ HJ B.4.2. • interpretira na osnovi usporedbe ǘrvatske

ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊȲƊɹǶǞƩǞɈƵ
ǞȁɈƵȲȯȲƵɈƊƧǞǯƵDzȁǯǞɻƵɨȁǞǘ
ɈƵDzȺɈȌɨƊȺȌƦɹǞȲȌǿ
• opisuje intertekstualne poveznice meƱu
ȁƊȯȲǞȺɈɐȯɐȺǿǯƵȲƵȁ
ƩǞɈƊɈƵǶǯɐ‫ة‬DzȁǯǞɻƵɨȁȌǿ
ɈƵDzȺɈɐǞǶǞȯǞȺƧɐ‫خ‬
• usporeƱuje svoju interpretaciju s
i svjetske knjiɻevne tekstove na sadrɻajnoj i
ð(„ß„mhßhÇ"
• prema smjernicama analizira na osnovi usporedbe ǘrvatske i svjetske knjiɻevne tekstove na sadrɻajnoj
izraznoj razini primjenjujuƨi knjiɻevnoteorijske i izraznoj razini primjenjujuƨi knjiɻevnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste‫ ة‬poetske vrste i
pojmove vezane uz prozne vrste‫ ة‬poetske vrste dramske vrste
i dramske vrste
DOBRA
tekstovima i njiǘovim obiljeɻjima ‫ـ‬groteska‫ة‬ • prema smjernicama interpretira na osnovi usporedbe ǘrvatske i svjetske knjiɻevne tekstove na
parodija ili travestija‫ف‬ sadrɻajnoj i izraznoj razini primjenjujuƨi knjiɻevnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste‫ ة‬poetske
• analizira povezanost tekstova prema obradi vrste i dramske vrste
211
knjiɻevne teme‫ ة‬uporabi knjiɻevniǘ teǘnika‫ة‬
VRLO DOBRA
zajedniƩkim motivima i predodɻbama
• prema smjernicama usporeƱuje svoju interpretaciju s interpretacijama drugiǘ Ʃitatelja ‫ـ‬znanstvenika‫ة‬
knjiɻevniǘ kritiƩara‫ف‬
interpretacijama drugiǘ Ʃitatelja
‫ـ‬znanstvenika‫ ة‬knjiɻevniǘ kritiƩara‫ف‬ IZNIMNA
• prema smjernicama analizira razliƩite interpretacije knjiɻevniǘ tekstova s obzirom na pristup usmjeren
Ʃitatelju‫ ة‬knjiɻevnom tekstu ili piscu

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
„ƦɨƵɹȁƵȺɐDzȁǯǞɻƵɨȁƵɨȲȺɈƵ‫ب‬ǿȌƮƵȲȁǞȲȌǿƊȁ‫ة‬ǿȌƮƵȲȁƊȯȲǞȯȌɨǞǯƵɈDzƊǞȁȌɨƵǶƊ‫ة‬ǿȌƮƵȲȁƊƮȲƊǿƊ‫ة‬ǶǞȲȺDzƊȯȌƵɹǞǯƊ‫ة‬ȯȌƵǿƊ‫خ‬
„ƦɨƵɹȁǞȺɐDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞɹƊƧǯƵǶȌɨǞɈȌƩǞɈƊȁǯƵ‫ب‬ǶƦƵȲɈ!ƊǿɐȺ‫ة‬Stranac‫ة‬IȲƊȁɹjƊǏDzƊ‫ة‬Preobražaj‫ة‬wǞȲȌȺǶƊɨjȲǶƵɻƊ‫ة‬Gospoda Glembajevi‫ة‬ªƊȁDzȌwƊȲǞȁDzȌɨǞƨ‫ة‬Kiklop‫ة‬ȁɈɐȁ ȲƊȁDzȌ¶ǞǿǞƨ‫ة‬ǞɹƦȌȲ
ǞɹȯȌƵɹǞǯƵ‫׀ׁـ‬ȯǯƵȺƊǿƊ‫خف‬
ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊȯȲƵǿƊɈƵǿǞǞɻƊȁȲɐȾƵȺɈȌƦɨƵɹȁǞǘDzȁǯǞɻƵɨȁǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊǞƩƵɈǞȲǞDzȁǯǞɻƵɨȁƊɈƵDzȺɈƊDzȌǯǞǿȌǐɐƦǞɈǞɈƵǿƊɈȺDzǞȯȌɨƵɹƊȁǞȺȌƦɨƵɹȁǞǿDzȁǯǞɻƵɨȁǞǿɈƵDzȺɈȌɨǞǿƊ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenje i pouƩavanje o knjiɻevnoteorijskim pojmovima povezuje se s knjiɻevnim tekstovima‫خ‬
Ç analizi knjiɻevniǘ djela primjenjuje se pretǘodno steƩeno knjiɻevnoteorijsko znanje‫ ة‬a novi knjiɻevnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se Ʃita‫خ‬
§ojedine elemente knjiɻevne strukture uƩenici uvjeɻbavaju prepoznati na razliƩitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima‫خ‬
yastavnik odabire na kojim ƨe knjiɻevnim tekstovima organizirati uƩenje i pouƩavanje o pojedinim knjiɻevnoteorijskim znanjima i vještinama njiǘova prepoznavanja i potiƩe se da prema svojoj
profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju I‫ خ‬ÇƩenje i pouƩavanje odabere suvremene knjiɻevne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog isǘoda‫خ‬
 ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ B.4.3. • analizira knjiɻevni tekst s obzirom na povijesni‫ة‬

društveni i kulturni kontekst
ÇƩƵȁǞDzȌƦȲƊɹǶƊɻƵȺǶǞǯƵƮ • objašnjava tekst iz perspektive poetike i
knjiɻevnopovijesne epoǘe
DzȁǯǞɻƵɨȁǞǘȯȌƵɈǞDzƊ
• usporeƱuje tekstove ǘrvatske knjiɻevnosti
ǞȲƊɹƮȌƦǶǯƊǞDzȲǞɈǞƩDzǞ
s tekstovima svjetske knjiɻevnosti u
ȯȲȌȺɐƱɐǯƵɐɈǯƵƧƊǯ knjiɻevnopovijesnome kontekstu
ȲƊɹǶǞƩǞɈǞǘDzȌȁɈƵDzȺɈƊȁƊ • obrazlaɻe slijed knjiɻevniǘ poetika i
DzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈ‫خ‬ knjiɻevnopovijesniǘ razdoblja ǘrvatske i
svjetske knjiɻevnosti na primjerima obvezniǘ i
izborniǘ knjiɻevniǘ tekstova
ð(„ß„mhßhÇ"
• objašnjava knjiɻevnopovijesno razdoblje u kojemu je nastao knjiɻevni tekst i opisuje njegova obiljeɻja
u tekstu
DOBRA
• analizira utjecaj knjiɻevnopovijesnoga‫ ة‬društvenog i kulturnog konteksta na oblikovanje znaƩenja
knjiɻevnoga teksta
VRLO DOBRA
• obrazlaɻe slijed knjiɻevniǘ poetika i knjiɻevnopovijesniǘ razdoblja ǘrvatske i svjetske knjiɻevnosti na
primjerima obvezniǘ i izborniǘ knjiɻevniǘ tekstova
IZNIMNA
• prosuƱuje utjecaje razliƩitiǘ konteksta na knjiɻevne tekstove na temelju usporedne interpretacije i
obrazlaɻe slijed knjiɻevniǘ poetika i knjiɻevnopovijesniǘ razdoblja ǘrvatske i svjetske knjiɻevnosti na
primjerima obvezniǘ i izborniǘ knjiɻevniǘ tekstova

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
jȁǯǞɻƵɨȁȌȯȌɨǞǯƵȺȁƊȲƊɹƮȌƦǶǯƊ‫ب‬ƵDzȺȯȲƵȺǞȌȁǞɹƊǿ‫ة‬ȺɐɨȲƵǿƵȁƊDzȁǯǞɻƵɨȁȌȺɈ‫س‬ȺɨƊȯȲƵɈǘȌƮȁƊDzȁǯǞɻƵɨȁƊȲƊɹƮȌƦǶǯƊ‫خ‬
„ƦɨƵɹȁǞDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞɹƊȌȺɈɨƊȲǞɨƊȁǯƵȌƮǐȌǯȁȌٌȌƦȲƊɹȌɨȁǞǘǞȺǘȌƮƊ‫ب‬ǶƦƵȲɈ!ƊǿɐȺ‫ة‬Stranac‫ة‬IȲƊȁɹjƊǏDzƊ‫ة‬Preobražaj‫ة‬wǞȲȌȺǶƊɨjȲǶƵɻƊ‫ة‬Gospoda Glembajevi‫ة‬ªƊȁDzȌwƊȲǞȁDzȌɨǞƨKiklop‫ة‬ȁ-
Ɉɐȁ ȲƊȁDzȌ¶ǞǿǞƨ‫ة‬ǞɹƦȌȲǞɹȯȌƵɹǞǯƵ‫׀ׁـ‬ȯǯƵȺƊǿƊ‫خف‬yƊȺɈƊɨȁǞDzȺƊǿȌȺɈƊǶȁȌȌƮƊƦǞȲƵɐǶȌǿDzƵɈƵDzȺɈȌɨƊɹƊȌȺɈɨƊȲǞɨƊȁǯƵȌƮǐȌǯȁȌ-ȌƦȲƊɹȌɨȁǞǘǞȺǘȌƮƊȯȲƵǿƊȺɨȌǯȌǯȯȲȌǏƵȺǞȌȁƊǶȁȌǯȯȲȌƧǯƵȁǞ‫§خ‬ȲǞǯƵƮǶȌǐ
ɈƵDzȺɈȌɨƊȁƊǶƊɹǞȺƵɐȯȌǐǶƊɨǶǯɐI‫خ‬ÇƩƵȁǯƵǞȯȌɐƩƊɨƊȁǯƵ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
§reporuƩuje se induktivni pristup uƩenju i pouƩavanju o knjiɻevnoj povijesti i stilsko-poetiƩkim obiljeɻjima teksta tipiƩnima za ekspresionizam i suvremenu knjiɻevnost‫ خ‬ÇƩenik na osnovi proƩi-
tanoga teksta ovladava obiljeɻjima knjiɻevnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajuƨem kontekstu‫خ‬
ða polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim isǘodom predlaɻe se rad na suvremenim tekstovima od kojiǘ se prema naƩelima postupnosti i aktualizacije dolazi do knjiɻevniǘ tekstova starijiǘ
212 knjiɻevniǘ razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja‫ ة‬a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu‫خ‬

SŠ HJ B.4.4. • oblikuje radove sluɻeƨi se razliƩitim

teǘnikama‫ ة‬oblicima izraɻavanja i medijima
-

ÇƩƵȁǞDzȺƵȺɈɨƊȲƊǶƊƩDzǞ • predstavlja svoj rad individualno ili timski

ǞɹȲƊɻƊɨƊȯȲƵǿƊ
ɨǶƊȺɈǞɈȌǿƵǞȁɈƵȲƵȺɐ
ȯȌɈƊDzȁɐɈɈƵDzȺɈȌǿ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
ÇƩenik priprema i oblikuje radove‫ ة‬potaknut tekstom ili umjetniƩkim djelom‫ ة‬u kojima do izraɻaja dolazi kreativnost‫ ة‬inovativnost‫ ة‬originalnost i stvaralaƩko mišljenje‫خ‬
yastavnik potiƩe uƩenike na stvaralaƩki naƩin izraɻavanja‫ خ‬Xsǘod se moɻe ostvarivati individualnim i timskim radom‫ ة‬u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošƨu i/ili na temelju usvojeniǘ
znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti‫ خ‬ÇƩenik svoje radove moɻe prikupljati u uƩeniƩkoj mapi‫خ‬
yastavnik‫ ة‬prema svojoj profesionalnoj procjeni‫ ة‬uƩenikov rad moɻe vrednovati i formativno i sumativno‫ خ‬yastavnik cijeni uƩenikovu samostalnost i poštuje njegove moguƨnosti‫ خ‬ÇƩenik predstavlja
svoj rad u školi i izvan škole‫ ة‬u stvarnom i digitalnom okruɻju‫خ‬
KUmTURA I ME(IJI

HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ C.4.1. • kritiƩki procjenjuje razliƩita djelovanja tekstova

ÇƩƵȁǞDzDzȲǞɈǞƩDzǞ
ȯȲȌƧǯƵȁǯɐǯƵɐɈǯƵƧƊǯ
ǿƵƮǞǯȺDzǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊȁƊ
ƮȌɻǞɨǶǯƊǯȺɈɨƊȲȁȌȺɈǞǞ
ȌƦǶǞDzȌɨƊȁǯƵǞƮƵȁɈǞɈƵɈƊ
ȯȲǞǿƊɈƵǶǯƊ‫خ‬
u javnim‫ ة‬komercijalnim i nepro˛tnim
ð(„ß„mhßhÇ"
• analizira medijski tekst i objašnjava kako informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi i mišljenja u njemu utjeƩu na
medijima na oblikovanje vlastitog doɻivljaja doɻivljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob‫ ة‬spol i kulturni kontekst
stvarnosti i identiteta
DOBRA
• usporeƱuje neovisnost i cenzuru medijskiǘ
• usporeƱuje medijske tekstove i analizira kako informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi i mišljenja u njima utjeƩu na
poruka u medijskim tekstovima
• objašnjava sadrɻaj komercijalniǘ medijskiǘ doɻivljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob‫ ة‬spol i kulturni kontekst
poruka
VRLO DOBRA
• opisuje društvenu i estetsku vrijednost
• usporeƱuje medijske tekstove i procjenjuje kako informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi i mišljenja u njemu utjeƩu
medijskog teksta
na doɻivljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob‫ ة‬spol i kulturni kontekst te
• usporeƱuje razliƩite medijske tekstove i
prepoznaje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta
kritiƩki procjenjuje kako su u njima prikazane
informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi i mišljenja i kako IZNIMNA
utjeƩu na doɻivljaj stvarnosti i oblikovanje • usporeƱuje medijske tekstove i kritiƩki procjenjuje kako informacije‫ ة‬ideje‫ ة‬stavovi i mišljenja u njemu
identiteta primatelja s obzirom na dob‫ ة‬spol i utjeƩu na doɻivljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja s obzirom na dob‫ ة‬spol i kulturni kontekst
kulturni kontekst te opisuje društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta
• odgovorno preuzima ulogu u graƱanskom
novinarstvu ‫ـ‬objavljuje i komentira poštujuƨi
zakonske propise i vodi raƩuna o oblikovanju
svoga identiteta u medijima‫ف‬

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
213
-ɈǞȺDzƊȁǞǞƵǶƵDzɈȲȌȁǞƩDzǞȌƦƊɨǞǯƵȺȁǞ‫ة‬ɹȁƊȁȺɈɨƵȁȌ-ȯȌȯɐǶƊȲȁǞ‫ة‬ɹȁƊȁȺɈɨƵȁǞǞȺɈȲɐƩȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞ‫س‬ƊɐƮǞɈǞɨȁǞ‫ة‬ɨǞɹɐƊǶȁǞǞƊɐƮǞȌɨǞɹɐƊǶȁǞǞɹɨȌȲǞ‫خ‬

§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
„dgojno-obrazovni isǘod ostvaruje se u skladu s potrebama‫ ة‬interesima i moguƨnostima uƩenika te u povezanosti s isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija i knjiɻevnost i
stvaralaštvo‫خ‬
 ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI

SŠ HJ C.4.2. • usporeƱuje tekstove popularne‫ ة‬puƩke i visoke

ÇƩƵȁǞDzȯȲȌȺɐƱɐǯƵ
ȯȌɨƵɹƊȁȌȺɈɨǶƊȺɈǞɈȌǐƊǞ
ǘȲɨƊɈȺDzȌǐƊDzɐǶɈɐȲȁȌǐ
ǞƮƵȁɈǞɈƵɈƊȺȌƮȲƵƱƵȁǞǿ
DzɐǶɈɐȲȁǞǿDzȲɐǐȌǿ
ȁƊɈƵǿƵǶǯɐȲƊɹǶǞƩǞɈǞǘ
ɈƵDzȺɈȌɨƊ‫خ‬
kulture prema njiǘovoj simboliƩkoj vrijednosti
ð(„ß„mhßhÇ"
• prepoznaje povezanost vlastitog kulturnog identiteta s odreƱenim kulturnim krugom na temelju
za oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta razliƩitiǘ tekstova
• analizira u knjiɻevnim i obavijesnim
DOBRA
tekstovima prijenos kulturniǘ obrazaca
• opisuje povezanost vlastitoga kulturnog identiteta s odreƱenim kulturnim krugom na temelju
iz jednog u drugi kulturni krug i njiǘovu
prilagodbu razliƩitiǘ tekstova
• zakljuƩuje o globalizaciji i individualizmu
VRLO DOBRA
kao temama u usporeƱivanim tekstovima te
• analizira povezanost vlastitog kulturnog identiteta s odreƱenim kulturnim krugom na temelju
njiǘovu utjecaju na oblikovanje vlastitoga i
razliƩitiǘ tekstova
ǘrvatskoga kulturnog identiteta
• prosuƱuje povezanost vlastitoga kulturnog IZNIMNA
identiteta s odreƱenim kulturnim krugom na • prosuƱuje povezanost vlastitog kulturnog identiteta s odreƱenim kulturnim krugom na temelju razli-
temelju razliƩitiǘ tekstova Ʃitiǘ tekstova
• posjeƨuje i procjenjuje kako kulturno-
umjetniƩki dogaƱaj‫ ة‬manifestacija‫ ة‬posjet
kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kuƨi u
stvarnom i digitalnom okruɻju utjeƩu na
oblikovanje vlastitog kulturnog identiteta

²(ªòhXð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
-ȯȲƵȯȌȲɐƩƵȁǞȺɐɈƵDzȺɈȌɨǞǞǞɹɨȌȲǞ‫ب‬ƵȺƵǯ‫ة‬ȯȌǶƵǿǞDzƊ‫ة‬DzȁǯǞɻƵɨȁƊDzȲǞɈǞDzƊ‫ة‬ǿƊȁǞǏƵȺɈǞǶǞȯȲȌǐȲƊǿ‫س‬ɨǞȾƵǿƵƮǞǯȺDzǞɈƵDzȺɈȌɨǞ‫ب‬ȺɈȲǞȯ‫˛ة‬ǶǿǞǶǞDzƊɹƊǶǞȾȁƊȯȲƵƮȺɈƊɨƊ‫خ‬
214
§ª0§„ªÇj0ð„²ÀߪXßyh0„(J„hy„ّ„ ªð„ßyXRX²R„(
Xzvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga isǘoda !‫ خׂخׄخ‬tematski su vezani uz odreƱeni kulturni krug‫خ‬
ÇƩenik analizira ulomke najmanje dvaju tekstova‫خ‬
„dgojno-obrazovni isǘod !‫ خׂخׄخ‬ostvaruje se u skladu s potrebama‫ ة‬interesima i moguƨnostima uƩenika te u povezanosti s isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija i knjiɻevnost
i stvaralaštvo‫خ‬
§RIJE(mOJ §OSTOTNE ZASTU§mJENOSTI §RE(METNIH

HR VAT SK I JE ZIK
§O(RU#JA U 4. RAZRE(U JIMNAZIJA
Ç planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovniǘ isǘoda uƩitelj i nastavnik moɻe odstupiti
od preporuƩene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog podruƩja do ׁ‫خڭ ׀‬
Ç svim se predmetnim podruƩjima razvija komunikacijska jeziƩna kompetencija i potiƩe se ovladavanje
jeziƩnim djelatnostima slušanja‫ ة‬govorenja‫ ة‬Ʃitanja‫ ة‬pisanja te njiǘovim meƱudjelovanjem‫ س‬ujedno se
potiƩe razvoj vokabulara‫خ‬

KUmTURA I ME(IJI

10-15 %

HRVATSKI JEZIK KNJIòEVNOST I 215

I KOMUNIKACIJA STVARAmAŠTVO

45-50 % 40-45 %