• Proračunska čvrstoća zida

• Modul elastičnosti

• Modul klizanja

• Radni dijagram

• Proračun prema graničnom stanju loma

PRORAČUNSKA ČVRSTOĆA ZIDANOG ZIDA

Proračunsku čvrstoću zidanog zida treba uzeti kao karakterističnu

čvrstoću podijeljenu sa parcijalnim koeficijentom sigurnosti γm.

Proračunska čvrstoća zidanog zida je prikazana sljedećim izrazima:

- na pritisak: fd= fk/γm
- na klizanje: fvd= fvk/γm
- na savijanje:
j j fxd= fxk/γγm
- na smicanje: ftd= ft/γm
gdje je γm parcijalni koeficijent sigurnosti za materijale.

Vrijednosti keficijenti sigurnosti za materijal γm date su u tabeli.

Kategorija kontrole izvođenja radova pri zidanju

zidovi stubovi
A B A B
K t
Kategorija
ij I 25
2.5 30
3.0 29
2.9 36
3.6
kontrole II 2.8 3.0 3.2 3.6
materijala
 Modul elastičnosti i modul klizanja, PZZZ

Ez = 1000 fk (MPa)
(MP ) Gz = 0.12
0 12 Ez ili Ez/Gz
E /G ≈ 6

µ Koeficijent trenja između ravne površine betona i zida uzima se da je µ = 0.6.

a) Ispitivanje čvrstoće pri pritisku zida b) dijagram dilatacija-naponi

Naponsko – deformacijski dijagrami
Za proračun presjeka zidanih zidova prema graničnim stanjima loma, koji su
napregnutiti normalnom
l silom
il pritiska,
iti k na savijanje
ij j sa normalnom
l silom
il ili samo na
savinje, uzimaju se sljedeći naponsko-deformacijski dijagrami:

1) Za zidane elemente od autoklaviranog

ćelijastog betona radni dijagram je
trougaono-pravougaoni kao na slici, gdje u
intervalu 0 0/00 δ ε δ 2.2 0/00 napon raste
do karakteristične čvrstoće zida na pritisak,
pritisak
fk, a u intervalu 2.2 0/00 ≤ ε ≤ 3.5 0/00
napon je jednak karakterističnoj čvrstoći
zida na pritisak, σ=fk ;
2) Za zidove zidane sa svim ostalim
materijalima, osim za zidove od
elemenata od autoklaviranog
ć lij t
ćelijastog betona,
b t radni
d i naponskok –
deformacijski dijagram je
pravougaonog oblika i za deformacije
u intervalu 0 0/00 ≤ ε ≤ 3.5 0/00 važi
da je σ=fk
Proračun prema graničnom stanju loma

1. Nosivost zida na centrični pritisak

Na osnovu linearne raspodjele

p j napona
p ravnog
g presjeka,
p j , za jednoslojni
j j zid opterećen
p
pritiskom, mora se proračunom dokazati da je granična nosivost presjeka na
vertikalne uticaje N’uv jednaka ili veća proračunskoj vrijednosti statičkih uticaja,
N’s, odnosno da za jedinicu dužine zida važi:

ωxdxf k
N '
uv = ≥ N 's
γm
Gdje je:
ω− koeficijent
j izvijanja
j j iz sledećih tabela 1 ili 2;;
fk – karakteristična čvrstoća zida na pritisak za odgovarajuću marku zidnog
elemeta i marku maltera;
γm – parcijalni koeficijet sigurnosti za materijal;
d – debljina zida.
a) za presjeke pri vrhu i u podnožju zida:

e = eo = Mu//Nu

b) za presjeke u sredini visine zida:

e = eo + ∆e∞
∆e∞ = 0,002 φ∞ hef/t √(t eo)
Koeficijent izvijanaj ω određuje se za presjeke zida u vrhu i na dnu zida i za presjeke
na polovini visine zida.
P ilik
Prilikom proračuna
č ovog kkoeficijenta
fi ij t pošlo
šl se od
d sledećih
l d ćih pretpostavki:
t t ki
1) Radni dijagram u zoni pritiska je pravougaonog oblika;
2)) Nije
j uzeta u obzir čvrstoća zida na zatezanje
j savijanjem;
j j ;
3) Uzete su obzir imperfekcije, ekcentricitet koji može nastati u fazi gradnje zgrade, do
nivoa eo=hef/450;
4) Uzeto je u obzir tečenje zida.
zida
Veličina koeficijenta izvijanja, ω, na vrhu i podnožju zida data je u tabeli.
Veličina koeficijeta izvijanja ω∞, na polovini visine zida, data je u tabeli 2. Sa φ∞ je
označen ukupni koeficijent tečenja za zidove od elemenata za zidanje od različitih
materijala.
2. Nosivost zida pri malom ekcentricitetu

Kada
K d je
j zid
id napregnutt vertikalnom
tik l silom
il sa malim
li ekcentricitetom
k t i it t e0≤0.225d,
≤0 225d
sledeća slika, granična nosivost presjeka zida je:

ωxf k xd
N ' ue = ≥ N 's
⎛ e0 ⎞
γ m x ⎜1 + 2 ⎟
⎝ d⎠

Gdje je:
ω− koeficijent izvijanja iz prethodnih tabela;
fk – karakteristična čvrstoća zida na pritisak za odgovarajuću marku zidnog
elemeta i marku maltera;
e0- ekcentricitet sile pritiska;
γm – parcijalni koeficijet sigurnosti;
d – debljina zida.
3. Nosivost zida izloženog savijanju

Proračun zida izloženog savijanju u svojoj ravni, bočnom silom zasniva se na

čvrstoći zida na zatezanje usljed savijanja, fsk, mora se sprovesti primjenom
odgovarajuće teorije savijanja. Ovo je stav direktno prenešen iz našeg važećeg
pravilnika PZZZ’91.

PZZZ'91 u dijelu kontrole nosivosti zidova na savijanje u sopstvenoj ravni ostao je

nedorečen, dok se pravilnik PIOVSP'81 ovim opterećnjem ne bavi.

Ako primjenimo, jednačine ravnoteže u i pretpostavke koje važe kod

dimenzionisanja
1) U pritisnutoj zoni napone pritiska prima samo zidarija
2) Uticaj pritisnute armature na nosivost se zanemaruje

Položaj neutralne ose ,x, određuje se iz ravnoteže sila.

Aasv + N - 0.8x d fk/ γm = 0

Aa xσ v 0.8 xdx
fk
γm
Zid opterećen sa: N,
N V,
V M
Zatim se određuje maksimalni moment savijanja koji zid može da primi, a koji se
javlja u trenutku kada se istovremeno u pritisnutoj strani zida dostižu granični
p
naponi pritiska
p i u zategnutoj
g j strani maksimalni naponi
p zatezanja
j u armaturi.
Ovako dobijeni moment se upoređuje sa momentom koji djeluje na zid izložen
zemljotresu.

σv l b fk l
M gr = Aa ( − ) + 0.8 xdx ( − 0.4 x )
γa 2 2 γm 2
Gdj je:
Gdje j
Mgr – granični moment savijanja ili maksimalni moment koji zid može da primi u svojoj
ravni;
σv – granica
i tečenja
t č j armature
t u vertikalnom
tik l serklažu;
kl ž
L – dužina zida;
b – širina vertikalnog serklaža;
d – debljina zida;
X- položaj neutralne ose u zidu;
fk – karakteristična čvrstoća zida na p
pritisak;;
γa – koeficijent sigurnosti za armaturu, uzima se 1.0;
γm – koeficijent sigurnosti za materijal, uzima se iz gornje tabele.
4. Nosivost zida izloženog smicanju

Ako je zid napregnut na smicanje paralelno sa horizontalnom spojnicom,

spojnicom za
jedinicu dužine zida važi:

N '
=
( f sko + 0.4 xσ 0 )xd
≥ N 's
us
γm

Gdje je:
N‘us – nosivost zida na smicanje,
fsk0 – karakteristična čvrstoća zida na smicanje za odgovarajuću marku zidnog
elemeta i marku maltera, naredna tabeli;
σ0- najmanji napon pritiska usljed dejstva vertikalnih uticaja na zid, za nivo zida
koji se posmatra;
γm – parcijalni koeficijet sigurnosti;
d – debljina zida.
5. Nosivost zida izloženog smicanju, kontrola glavnih zatežućih
napona

Ako je zid napregnut na smicanje u pravcu dejstva glavnih zatežućih napona

paralelno sa horizontalnom spojnicom, za jedinicu dužine zida važi:

σ 0 ruš σ0
N '
us = 1+ xd ≥ N ' s
1. 5 σ 0 ruš
Gdje je:
Ν‘us – nosivost zida na smicanje
τ0 -prosječni napon smicanja u
zidnom elementu od seizmičkog
dejstva koji prima element;
σ0 -prosječni napon u zidnom
elementu od vertikalnog
opterećenja;
σ0ruš -glavni zatežući napon u
zidnom elementu u trenutku
rušenja, za pojedine vrste zidova
dat je u tabeli.
 SANACIJA I OJAČANJE ZGRADA
OPŠTI PRINCIPI OJAČANJA – definicija

• Popravka su zahvati kojima nije obuhvaćena noseća konstrukcija. Služe

poboljšanju konfora korišćenja objekta i popravci oštećenja na nenosećim
elementima.
• Rekonstrukcija obuhvata obnovu nosećeg sistema zgrada do nivoa koji je
postojao prije nastanka oštećenja.
• Ojačanja obuhvataju pojačanje noseće konstrukcije (oštećene ili neoštećene)
do nivoa sigurnosti koji objektu želimo osigurati.

OŠTEĆENJA ZAVISE OD: OD

- rasporeda nosećih zidova u osnovi
- povezanosti vertikalnih elemenata i tavanice
- duktilnosti
Zavisno od sistema koji se ojačava mogu se primjeniti tehnička rješenja kojima
se:
- povećava nosivost konstrukcije
- povećava duktilnost
- povećava i nosivost i diktilnost
KADA SE DONOSI ODLUKA KAKO SANIRATI KONSTRUKCIJU MORA SE ZNATI:

- uzrok oštećenja
- stepen oštećenja
- karakteristike materijala
- očekivano buduće seizmičko opterećenje
- seizmička otpornost u postojećem stanju
 OJAČANJE ARMIRANOBETONSKIH ZGRADA
Kod oštećenja sa malim i umjerenim prslinama bez drobljenja betona i izbočavanja
armature vrši se injektiranje.

Injektiranje epoksidne smole kod AB konstrukcije

Injektiranje epoksidne smole kod AB konstrukcije

Kod oštećenja sa većim prslinama i sa

drobljenjem betona i izbočavanjem armature
vrši se žaketiranje.
 Ojačanje AB skeleta
dodavanjem novih
elemenata za ukrućenje
j

Ojačanje temelja AB zgrada

 OJAČANJE ZIDANIH ZGRADA

Injektiranje pukotina u zidu

Ojačanje jače raspucalih zidova

Zamjena raspucalih djelova zidova Ojačanje uglova

Ojačanje zgrade vertikalnim serklažima

Ojačanje zgrade torkretiranjem
Sanacija zida od opeke armiranocementnom oblogom

Način povezivanja zidova i ukrućivanja tavanica

Tipičan detalj ukrućivanja i povezivanja tavanica:
a)) drvene b)) masivne
Tipičan detalj postavljanja čeličnih zatega

Ojačanje svoda pločom od lakog betona

Ojačanje temeljnih konstrukcija
 OŠTEĆENJA NA OBJEKTIMA

Oštećenja na crkvi Sv. Ilija u Lastvi Grbaljskoj

Oštećenja na crkvi Sv. Spas u Lastvi Grbaljskoj

Oštećenja na crkvi Sv. Ilija u Nalježićima

 Crkva Sv. Petka u Lješevićima

Crkva Sv. Hariton u Lješevićima

Pogled nizvodno na most prije sanacije

Isplivali temelji mosta

 Svodovi na skeli prije ojačanja

Plan armature – podušni presjek mosta

Pogled uzvodno

Pogled nizvodno