PERIOPERATIVNA

ZDRAVSTVENA NJEGA

Irena Kovačević, dipl.med.techn.

1
Kolegij: „Zdravstvena njega odraslih III”

 Studenti: 3 godina studija sestrinstva

 Predavač: Irena Kovačević, dipl.med.techn.
 Literatura: nastavni materijali, odabrana
poglavlja (dr.sc. Sonja Kalauz, prof.v.š.)
 Konzultacije: utorkom 11.30-13.30 Ksaver,
soba 301
 Mail: irena.kovacevic@zvu.hr
 Tel. 54 95 916

2
3
Prijem

 Početna procjena
 Planiranje edukativnih
metoda
 Uključivanje obitelji –
intervju, informacije

4
 Perioperativna organizacija rada
med.sr.

 Prijeoperacijska priprema

 Intraoperacijsko zbrinjavanje bolesnika

 Poslijeoperacijska ZNj

5
Prijeoperacijski period
Prijeoperacijska priprema bolesnika:
- Vrijeme od odluke za op.zahvat do
premještaja bolesnika u op.salu

 Planirati edukaciju u skladu s potrebama

bolesnika
 Uključiti obitelj u rad s bolesnikom
 Napraviti potrebne prijeoperacijske pretrage
 Učiniti neposrednu prijeop.pripremu: probavni
trakt, operatvno polje
6
Prijeoperacijski period
Operaciona sala

 Identificirati bolesnika
 Provjeriti dokumentaciju
 Provjeriti anesteziološku listu

7
Prijeoperacijski period
Planiranje zdravstvene njege:

 Napraviti plan ZNj

 Koordinirati rad svih potrebnih djelatnosti

8
Prijeoperacijski period
Psihološka priprema bolesnika:

 Utvrditi psihički status bolesnika

 Objasniti bolesniku što ga očekuje
 Primijeniti tehniku psihološke podrške
 Uključiti ostale članove tima, ako je potrebno

9
Intraoperacijski period
Priprema bolesnika, instrumenata i materijala
za operativni zahvat, te aparata i
instrumenata za anesteziju.
 Postaviti bolesnika u pravilan položaj na
operacionom stolu
 Pružiti bolesniku psihičku podršku
 Pripremiti lijekove, instrumente i aparat za
anesteziju
 Pripremiti instrumente i ostali materijal za
op.zahvat
10
Intraoperacijski period

 Vrijeme od kada je bolesnik došao u op.salu i

premješten na op. stol., pa do vremena kada
se transportira u sobu za buđenje

11
Intraoperacijski period
Monitoring:

 Pratiti EKG,
 tlak, puls,
 disanje, temperaturu
 Pratiti balans tekućine u organizmu

12
Intraoperacijski period
Psihološka podrška:
 Objasniti emocionalni status bolesnika
osoblju operacione sale
 Nastaviti promatrati ponašanje bolesnika i
pružiti pomoć ako za to postoji potreba
 Pružiti bolesniku informacije u postupku do
indukcije
 Ostalo: mikroklimatski uvjeti, aseptični uvjeti
rada u op.sali
13
Poslijeoperacijski period

 Period koji započinje premještajem bolesnika

iz sobe za buđenje, a završava otpuštanjem
bolesnika kući

14
Poslijeoperacijski period
Soba za buđenje:

 Monitorirati EKG, tlak, puls, disanje i

temperaturu
 Pratiti opće stanje bolesnika
 Pratiti balans tekućine
 Pratiti stanje svijesti bolesnika
 Utvrditi kvalitetu skrbi za bolesnika, osoblja iz
op.sale/evaluacija
15
Poslijeoperacijski period
Kirurški odjel:

 Evaluirati ZNj bolesnika u op.Sali i sobi za

buđenje

 Utvrditi potrebe bolesnika i napraviti plan rada

 Utvrditi psihološki status bolesnika

16
Prijeoperacijska priprema bolesnika
Op.zahvati mogu biti učinjeni u:

 U dijagnostičke svrhe/biopsija, eksplorativna

laparotomija idr.

17
 U svrhu liječenja/tumori, upalne bolesti i dr.
 U svrhu reparacije tkiva/višestruke ozljede i
dr.
 U rekonstruktivne i kozmetske
svrhe/mamoplastika, face lifting idr

18
 U palijativne svrhe/gastrostoma, smanjivanje
intenziteta boli i dr.

19
 Stupnjevi hitnosti op.zahvata
Klasifikacija Vrijeme za Primjer
izvođenej op.z.
Hitni op.zahvat odmah krvarenja,ileus,opstr.žuč.
mj.,opekline, frac.lubanje

Hitni op.zahvat s Unutar 24 do 30 Akutna upala žučnog

mjehura, bubrežni i žučni
odgodom sati kamenci
Elektivni op.zahvat Kroz nekoliko Katarakta, hernia,
tjedana ili benigni tumori
mjeseci uterusa
Op.zahvat na osobni Prema dogovoru Estetski kirurški
zahtjev zahvat
20
Prijeoperacijske sestrinske dijagnoze
1. Anksioznost u/s anestezijom i
poslijeoperacijskom boli
(prethodna iskustva) i ishodom op.zahvata

1. Neupućenost u/s prijeop.

pripremom, op.protokolom i
poslijeop.ishodom (poteškoćama i
komplikacijama )

21
Prijeoperacijske sestrinske dijagnoze
Glavni cilj je:
Smanjivanje intenziteta anksioznosti i
povećanje znanja o prijeop.pripremi,
op.protokolu, te ishodu op.zahvata i mogućim
komplikacijama i poteškoćama.

22
Prijeoperacijske sestrinske dijagnoze
Sestrinske intervencije:
1. Smanjiti intenzitet prijeop.
anksioznosti
1. Educirati bolesnika

Tijekom evaluacije važno je:

 Uz pomoć članova obitelji pratiti koliko su provedeni
postupci uspješni
 Utvrditi koliko je znanja vezanih uz prijeop.pripremu
i protokol, te moguće komplikacije bolesnik usvojio

23
Edukacije bolesnika
(prilagoditi dobi,šk.spremi,soc.ek.statusu)

 Identifikacija problema
 Cilja
 Intervencija
 Procjena uspješnosti

24
Načini edukacije
 Seansa edukacije “u četiri oka”
 Grupne seanse
 Pojedinačne teme
 Poduke za ovladavanje neke vještine
(uz demonstraciju koristiti video
filmove i pisani materijal)
Psihološka priprema i edukacija
skraćuju trajanje bol.liječenja i
smanjuje potrošnju lijekova

25
Glavni ciljevi sestrinskih dijagnoza
 Bolesnik/članovi obitelji/ verbaliziraju ili
demonstriraju specifična znanja, vještine ili
ponašanja potrebna za relevantno stanje

 Verbaliziraju znanja uz poslijeop.poteškoće i

komplikacije

 Demonstriraju sigurno uzimanje propisanih

lijekova, objašnjavaju njihovo djelovanje
26
Glavni ciljevi sestrinskih dijagnoza
 Demonstriraju vještine
potrebne za sprečavanje
poslijeop.poteškoća ili
komplikacija

 Identificiraju potrebne
namirnice i njihovu količinu
u svrhu pravilne prehrane

27
Psihološka priprema bolesnika
razlozi zabrinutosti

 Osjećaj bespomoćnosti i izgubljenosti

 Strah od smrti, strah od boli, od op.zahvata i

anestezije, strah od moguće dijagnoze
malignog oboljenja…

28
Psihološke potrebe bolesnika:

 Potreba za ljubavlju i pripadanjem

 Potreba za sigurnošću i ugodom
 Potreba za poštovanjem i samopoštovanjem

29
 Reakcije bolesnika na hospitalizaciju

 Povlačenje
 Regresija
 Hiperaktivnost

30
Tehnike za obranu od stresa

 Tehnika biofeedbacka
 Joga
 Autogeni trening
 Tehnika inokulacije stresom

31
Medicinska sestra
 Pruža obavijesti o predstojećem zahvatu
 Pruža emocionalnu podršku
 Daje detaljne upute o prijeop.postupcima
 Upute o načinu komuniciranja sa zdrav.osob.
 Daje obavijesti o načinu komuniciranja i
posjetama članova obitelji
 Provodi prijeop.antistres program s
demonstracijama vježbi disanja i opuštanja

32
Medicinska sestra

 Provodi psihološku prijeop.pripremu od

trenutka prijema bolesnika na odjel

 Stvara pozitivan odnos

 Aktivno uključivanje obitelji u rad s

bolesnikom

33
Fizička priprema bolesnika
 Analiza krvi
 Rtg snimka
 Endoskopske pretrage
 Biopsija
 Analiza urina ( stolice )

Objasniti bolesniku postupke i njihovu svrhu

34
Respiratorni status

 Osigurati optimalnu respiratornu funkciju

 Ne pušiti 4 – 6 tj.prije op.zahvata
 Vježbe disanja
 Kontraindikacija za op.zahvat: infekcija
resp.sustava
 Kod KOPB – utvrditi resp.status

35
36
Dijafragmalno disanje

1. Polu - sjedeći položaj, ramena i leđa poduprta

jastucima
2. Ruke staviti na područje donjih rebara-kako bi osjetili
micanje dijafragme
3. Polako izdahnuti, rebra se pomiču prema dolje
4. Duboko udahnuti kroz nos i usta, abdomen se diže
prema gore, a pluća se pune zrakom
5. Zadržati dah nekoliko sekundi
6. Izdahnuti sav zrak kroz nos i usta
7. Ponoviti vježbu 15x s kratkim predahom
8. Vježbati 2x dnevno (preoperativno)

37
38
Iskašljavanje

1. Iz sjedećeg položaja nagnuti se prema

naprijed, prekrižene prste položiti preko
incizije i pritisnuti za vrijeme kašljanja

2. Duboko disati, zatim se 3x kratko nakašljati

3. Duboko udahnuti, kroz usta, te snažno

iskašljati 1-2x.
39
Vježbe nogu

1. Poluležeći položaj u krevetu

2. Savinuti koljena i podići stopala, držati par
sekundi i ispružiti
3. Ponoviti par puta
4. Stopala kružnio rotirati u zglobu – gore,
dolje, lijevo - desno

40
Status kardiovaskularnog sustava

 Nadoknada tekućine
 Primjena kisika
 Vrijeme i vrsta op.zahvata i vrstu anestezije
prilagoditi stanju kardiovaskularnog sustava

41
Funkcija jetre i bubrega
 Prerada i eliminacija hranjivih tvari, lijekova,
anestetika i ostalih produkata
 Jetra – važna za biotransformaciju anestetika
 Bubrezi – eliminiraju anestetike i njihove
metabolite
 ABS i metabolizam – značajni za primjenu
anestetika
 Kontraindikacija za op.: akutni nefritis, ARI s
oligurijom ili anurijom
42
Funkcija endokrinih žlijezda

 Nekontrolirani dijabetes – faktor rizika za

kir.bolesnika
 Hipo/hiperglikemija
 Učestalo pratiti GUK
 Steroidi (ako ih je bolesnik uzimao prije op.z.)
– mogu izazvati akutnu adrenalnu
insuficijenciju

43
Imunološka funkcija

 Evidentirati sve alergijske reakcije – na

lijekove, anestetike, transfuziju krvi i
kontrasna sredstva

 Utvrditi da li je bolesnik uzimao

imunosupresivne lijekove

44
Uzimanje lijekova
 Adrenalni kortikosteroidi: tijekom op.mogu
dovesti do kardiovaskularnog kolapsa

 Diuretici: mogu izazvati tešku respiratornu

depresiju ( disbalans elektrolita)

 Neuroleptici: u interakciji s anestetikom mogu

dovesti do hipotenzije

45
Uzimanje lijekova
 Trankvilajzeri: barbiturati, dijazepam –
anksioznost, tenzije i sl.

 Inzulin: u interakciji – hipoglikemija

 Antibiotici – tzv.”micini”-u interakciji s

preparatima kurarea/miorelaksansi –
respiratorna paraliza

46
Čimbenici rizika za op.zahvat
Sistemski faktori:
 Hipovolemija
 Dehidracija i elektrolitski
disbalans
 Nutritivni deficit
 Niska/visoka starosna
dob
 Pothranjenost, debljina
 Infekcija ili sepsa
 imunodeficijencija
Kardiovaskularne bolesti:
 Koronarna arterijska
bolest
 Bolesti srca
 Disritmije
 Hipertenzija
 Tromboembolija
 Hemoragijska dijateza
47
Čimbenici rizika za op.zahvat
 Plućne bolesti
 Bolesti bubrega
 Trudnoća
 Cerebrovakularne bolesti
 Endokrinološke bolesti:dijabetes melitus,
bolesti suprarenalne žlijezde, bolesti tiroidne
žlijezde
 Bolesti jetre

48
Neposredna prijeoperacijska priprema

Hrana i tekućina –
ovisi o vremenu odlaska na operativni zahvat
(8–10 sati prije operativnog zahvata–ništa na usta)
 Kod pothranjenih bolesnika
( povećana kalorijska nadoknada )
 Kod dehidriranih bolesnika
( i.v. nadoknada tekućine )
TRANSFUZIJA KRVI

49
Priprema probavnog trakta

Cilj:
 smanjenje broja bakterija u crijevima
 reduciranje intestinalne flore
 prevencija defekacije kod relaksacije/anestezija
 prevencija nehotičnih kirurških trauma za vrijeme
operativnog zahvata

Metode:
 Purgativi ( magnezijum sulfat, osmotski diuretik
 Klizma uspješno se očisti lijevi kolon )
 Irigacija cijelog crijeva ( elektrolitska otopina
 Putem nazogastrične sonde )

50
Priprema operativnog polja
Nekoliko dana prije zahvata:
 Kupanje u blagim antisepticima ili germicidnim
sapunom
Dan prije:
 topla kupka s uporabom sapuna s povidon iodidom
 Pranje kose
 Dezinfekcija operativnog polja ( benzin, alkohol, jod )
– prekriti sterilnom gazom
Neposredno prije operativnog zahvata:
 Brijanje operativnog polja ( kreme za depilaciju !!! )

51
Priprema za odlazak u operacionu salu

 obući bolničku pidžamu ( otvor na leđima )

 skinuti ukosnice i staviti kapu za jednokratnu
uporabu
 ukloniti mobilnu zubnu protezu, kontaktne
leće i sve ostale proteze
 skinuti sav nakit i pohraniti ga na sigurno
mjesto
 ukloniti lak za nokte i make-up
 isprazniti mokraćni mjehur ( ukoliko je
potrebno – uvesti trajni urinarni kateter )
52
Premedikacija
 Utvrditi koje je lijekove bolesnik uzimao u posljednja dva
mjeseca – moguća interakcija
 Može se koristiti više lijekova ( u djece do 15 godina dozu
lijekova povećati za 20 % - pojačani metabolizam)
 Kod osoba starijih od 60 godina dozu lijekova smanjiti

Djelovanje:
 anksiolitičko
 antisijalogogno- smanjuju lučenje sline
 vagolitičko
 amnestičko
 sedativno

53
Lijekovi koji se koriste:

 BARBITURATI / TRANKVILAJZERI
( pentobarbital i secobarbital
 HIPNOTICI ( benzodiazepini-popratno može
biti sniženje praga za bol ; upozoriti
anesteziologa na eventualno uzimanje
sedativa noć prije )
 OPIJATI – ( morphin; meperidin) DEMEROL–
suzbijanje neželjenih efekata i suzbijanje
bolova prije zahvata.

54
Lijekovi koji se koriste:

 Važno je pravilno dozirati.

Povećana doza može izazvati:

 respiratornu depresiju
 respiratornu acidozu
 aspiracijsku pneumoniju ( refleks kašlja )
 hipotenziju, mučninu,povraćanje,konstipaciju,
abdominalnu distenziju

55
Lijekovi koji se koriste:

 ANTIHOLINERGICI – ( atropin ) – za
smanjenje sekrecije respiratornog trakta

 Popratne pojave: centralni antikolinergični

sindrom, suha usta, psihomotorno uzbuđenje

 Drugi lijekovi – DROPERIDOL I FENTANYL

( u kombinaciji sa sedativima dovode do
depresije cirkulatornog i respiratornog
sustava )
56
Vrijeme davanja premedikacije:

 i.m. – 45 minuta prije operativnog zahvata

 i.v. - u operacionoj sali
 Na premedikacijsku listu upisati: točno vrijeme
davanja premedikacije i potpis osobe koja je dala
premedikaciju
 Bolesnik mora ostati ležati u krevetu, pod nadzorom
medicinske sestre ( moguća reakcija na lijekove )
 Ako se za neki operativni zahvat ne zna dužina
trajanja, premedikacija se daje na poziv
anesteziologa iz operacione sale “ on call “
57
58
CVT – CENTRALNI VENSKI TLAK
 je tlak unutar desnog atrija, pokazuje tlak
punjenja desnog ventrikla i indikator je
sposobnosti desnog srca.

 Važan je pokazatelj protoka krvi i ukupnog

cirkulirajućeg volumena. Promjena u CVT-u u
korelaciji je sa kliničkim statusom bolesnika i
vrlo je koristan pokazatelj venskog volumena
krvi i kardiovaskularne funkcije.

59
CVT – CENTRALNI VENSKI TLAK
 CVT se izražava u centimetrima stupca vode,
a ključno je da prilikom mjerenja nula (0)
bude u visini srca, u srednjoj aksilarnoj liniji a
bolesnik je u horizontalnom položaju.

 Normalne vrijednosti CVT-a su 4 – 10 cm

H2O.

60
CVT – CENTRALNI VENSKI TLAK
 Niska vrijednost CVT-a ukazuje da je pacijent
hipovolemičan. Povišen CVT može biti
pokazatelj hipervolemije ili pak slabosti
miokarda.

 Najčešće komplikacije pri monitoringu CVT-a

mogu biti infekcije i zračna embolija.

61
 CVK je intravaskularni kateter, postavlja se:

 V. Jugularis internu
 V. Jugularis externu
 V. Subclaviu
 V. Femoralis

62
 Postavlja se kod:

 Nedostatka odgovarajućih perifernih vena

 Kao dio preoperativne pripreme kod opsežnih
operacija
 U hitnim stanjima, kada je potrebno osigurati
trajni venski put za nadoknadu cirkulatornog
volumena, kontrolu hemodinamskog volumena,
brzu primjenu inkopatibilnih lijekova

63
Indikacije za postavljanje CVK
 Nemogućnost postavljanja perifernih
intravaskularnih katetera
 Potreba za brzom nadoknadom tekućine
 Hemodinamski nadzor ( CVT )
 Dugotrajna primjena i.v. terapije
 Parenteralna prehrana

64
V. Subclavia
 Nastavak je pazušne vene ( v. axilaris )
 leži u žlijebu na prvom rebru
 seže od sredine ključne kosti do područja iza
sternoklavikularnog zgloba
V. Jugularis Interna
 sakuplja vensku krv iz glave i vrata

65
V. Subclavia

66
67
68
V. Femoralis
 glavna je sabirna vena noge
 sakuplja krv iz dubokih i podkožnih vena
noge
 u femoralnu se venu ulijeva velika podkožna
vena ( v. saphena magna )

69
70
Vrste CVK-a
Vrste materijala:
 poliuretan
 polietilen
 silikon
Po konstrukciji:
 jednolumenski
 višelumenski
 djelomično implantirani: Broviak i Hickman
 potpuno implantirani: Port kateter

71
72
73
74
Kontraindikacije za postavljanje CVK-a

v. Subclavia:
 edem ili opstrukcija v. Subclaviae
 op. intervencije ili zračenja tog područja
 hemoragijska dijateza praćena krvarenjem
 infekcija ili celulitis
 nesuradnja bolesnika

75
Kontraindikacije za postavljanje CVK-a

V. Jugularis

 predhodna kirurška intervencija na tom

području
 sindrom v. cave superior
 stečeni ili jatrogeni poremećaj krvarenja

76
Kontraindikacije za postavljanje CVK-a

V. Femoralis
 predhodne kirurške intervencije
 okluzivna oboljenja vena donjih ektremiteta
 kongenitalni ili stečeni poremećaj krvarenja
 celulitis
 opekline u ingvinalnom dijelu

77
Postavljanje CVK-a
 Postupak uvođenja CVK- a smatra se
kirurškim zahvatom
 uvodi se po strogo aseptičnim uvjetima
 CVK uvodi liječnik
 vena treba biti što veća ( subclavia, v.
jugularis, v. femoralis )

78
Pribor za postavljanje CVK-a
 endovenozni kateter
 mali kirurški set: pinceta, škare, pean,
kirurške igle, sterilne komprese
 set sa sterilnim rukavicama i tupferima
 lokalni anestetik
 0,9% NaCl - heparinizirana
 sterilne štrcaljke od 10 ml
 igle za uvlačanje tekućine

79
80
81
Pribor za postavljanje CVK-a
 dezinfekcijska sredstva: benzin, alkohol,
jod
 bubrežasta zdjelica
 kirurške maske
 zaštitne naočale ili maska
 sterilni zaštitni ogrtač
 kirurška kapa

82
Postavljanje CVK-a
 zahvat se izvodi po svim pravilima antisepse:
pranje ruku 3 minute, stavljanje zaštitne
odjeće

 liječniku asistira med. sestra – oblači zaštitnu

odjeću i priprema bolesnika

83
84
Postavljanje CVK-a u v. subclaviu
 postaviti bolesnika u Trendelburgov položaj
 okrenuti glavu bolesnika za 45% na stranu
suprotnu od mjesta insercije
 liječnik opere ruke i oblači zaštitnu odjeću i
rukavice
 otvara sterilni pribor, određuje mjesto
punkcije i dezinficira ga
 dio kože oko mjesta postavljanja katetera
prekrije sterilnom kompresom
 okolina kože anestezira se 2% lidokainom
85
Postavljanje CVK-a u v. subclaviu
 uvodi iglu spojenu sa špricom od 5 ml, sa
hepariniziranom F.O.
 igla se uvodi 1 cm ispod prijelaza srednje u
medijalnu trećinu ključne kosti
 kad je igla prošla kroz kožu, kosina igle se okreće
prema gore
 usmjeriti iglu medijalno, malo prema gore i nazad,
prema stražnjem kutu sternalnog kraja ključne kosti
 polako napredovati iglom i istovremeno aspirirati

86
Postavljanje CVK-a u v. subclaviu
 kada se pojavi krv odstraniti špricu i kroz iglu uvesti
mandren do određene dubine
 iglu izvući, a kroz mandren uvesti dilatator i dilatirati
kožu za prolaz katetera
 izvuće se dilatator te se kroz mandren uvodi kateter,
na dubinu od oko 15 – 16 cm, ovisno o veličini
bolesnika
 kateter se spoji sa infuzijom i provjeri se refluks
 kateter se šavovima fiksira za kožu
 okolinu i kateter dobro očistiti od ostataka krvi

87
PRAVILA RADA S CVK- njega
Primijeniti aseptične uvjete rada kod uvođenja i
održavanja cvk

2. Pripremiti bolesnika

3. Pripremiti pribor za njegu CVK-a

88
PRAVILA RADA S CVK- njega
4. Higijensko pranje ruku prije i poslije bilo
kakve manipulacije

5. Obući čiste rukavice i masku. Skinuti

postojeću pokrivku.

6. Obući sterilne rukavice

89
PRAVILA RADA S CVK- njega

7. Okolinu kože očistiti alkoholom (70%)

kružnim pokretima od mjesta insercije prema
van, “čistoj”sr. asisitira “nečista”.
Dezinficirati kožu nakon toga 3x povidon
jodidom pričekati 1 min da se koža osuši

90
PRAVILA RADA S CVK- njega

8. Na ubodno mjesto staviti sterilni tupfer s

povidon jodidom i fiksirati leukoplastom.
Prevoj obavljamo dan nakon postavljanja,
zatim svakih 48 sati. Tegaderm prozirna folija
se u JIL- u mijenja 2x tjedno, ostali svakih 5
dana.

91
PRAVILA RADA S CVK- njega

92
93
PRAVILA RADA S CVK- njega
9. Pratimo stanje ubodnog mjesta:

 Crvenilo
 Otok
 Bol
 Iscjedak

94
PRAVILA RADA S CVK- njega
10. Ulazno mjesto katetera blizu otvorene rane,
ovlaživača zraka ili tubusa zaštiti
vodootpornim flasterom

11. Registrirati datum uvođenja i prevoja cvk

12. Vađenje katetera pod aseptičnim uvjetima,

vrh poslati na mkb.

95
Prevencija okluzije katetera
1. Upotreba infuzione pumpe uz pravilan i
određen protok infuzione otopine
2. Pravilna heparinizacija katetera
3. Ne dirati nezaštićeni otvor katetera

4. Nakon vađenja krvi kateter kao i konektor

isprati F.O.

96
Komplikacije u toku i nakon postavljanja
CVK-a
 Pneumotoraks
 je pojava slobodnog zraka u pleuralnoj
šupljini – u prsištu se stvara pozitivan
atmosferski tlak i plućno se krilo ne može
ekspandirati u inspiriju
 češće se javlja kod punkcije v. Subclaviae
 manji pneumotoraks može se i spontano
resorbirati

97
Komplikacije u toku i nakon postavljanja
CVK-a
 Pneumotoraks
Terapijski postupci:
 torakocenteza – uvođenjem igle odstranjuje se zrak
iz pleuralnog prostora. Punkcija se izvodi u 2 i 3
međurebrenom prostoru u mamilarnoj liniji
 drenaža toraksa ( kada je 30-50% pluća kolabirano i
kod hematotoraksa ) – postavlja se torakalni dren koji
je spojen sa sisaljkom za negativni tlak. Vrši se
kontrola drenaže Rtg snimkom.

98
Komplikacije u toku i nakon postavljanja
CVK-a
 Punkcija arterije
 očituje se pojavom svijetlo crvene krvi u
štrcaljki
 potrebno je izvući iglu i vršiti intermitentnu
kompresijuvna mjestu uboda
 Kardijalna aritmija
 prilikom postavljanja katetera može doći do
pojave srčanih aritmija
 potrebno je malo izvući kateter
99
Komplikacije u toku i nakon postavljanja
CVK-a
 Tromboza ( Embolija )
 na mjestu oštećenja stijenke krvne žile
eksponira se kolagen i bazalna membrana i
na to atheriraju trombociti te nastaje tzv.
trombocitni čep
 može doći do oštećenja cirkulacije i nastanka
ishemičkog oštećenja te do tromboembolusa.
 embolija je začepljenje krvne žile embolusom
 prevencija: primjena antikoagulantnog
sredstva
100
Komplikacije u toku i nakon postavljanja
CVK-a
 Hematom
 krvni podljev u potkožnom tkivu
 Tamponada srca
 je kompresija miokarda zbog povećanog
intraperikardijalnog tlaka. Bolesnik je blijed,
oznojen, javlja se tahipnea, dispnea uz
filiforman puls, jaku bol u prsnom košu, pad
sistoličkog tlaka uz distenziju vratnih vena
 Liječenje: hitna zatvorena perikardiocenteza

101
102
Komplikacije u toku i nakon postavljanja
CVK-a
 Okluzija katetera
 posljedica je neadekvatne njege CVK-a, izostanak
pravilne heparinizacije
 dolazi do gomilanja fibrinskih naslaga na kraju
katetera
 Dekonekcija CVK-a
 zbog nestručne manipulacije kateterom u toku
davanja lijekova, primjeni infuzijskih otopina ili je
uzrokuje sam bolesnik
 važno je poslije svake manipulacije provjeriti
konekcije - bolesnik može iskrvariti!!!
103
Komplikacije u toku i nakon postavljanja
CVK-a
 Upala ( inflamatio )
 kao odgovor organizma na oštećenje tkiva
 najčešći uzroci: fizikalni agensi- mehanička trauma,
biološki agensi – bakterije, virusi, gljivice
 Infekcije
 najčešća komplikacija vezana uz CVK
 U SAD-u se godišnje postavi oko 5 mil. CVK-a. 55
000 je povezano sa infekcijama. Mortalitet je 10-20%:
5,5-11 000 umrlih zbog CVK-a

104
Izvori infekcije
KOŽA

 migracija mikroorganizama

 CVK - izravan put u cirkulaciju

105
Izvori infekcije
INFUZIJA
provjeriti:
 zamućenost otopine
 oštećenja same boce
 rok upotrebe
 pod aseptičnim uvjetima dodavanje
elektrolita,vitamina i inzulina
 sistem za infuziju mijenjati 1X dnevno

106
107
Izvori infekcije
CVK je značajan faktor rizika za nastanak
sepse u bolesnika
Najznačajniji čimbenici rizika su:
 broj dana katetera
 mjesto insercije
 broj lumena
 higijena pri njezi i pristupu kateteru
 uvjeti pod kojima je kateter postavljen

108
Fizikalni pregled
 Nutritivni status
 Respiratorni status
 Kardiovaskularni status
 Imunološki status
 Funkcija jetre i slezene
 Funkcija endokrinih žlijezda
Omogućiti bolesniku da postavlja pitanja, uz
poštovanje njegovih osjećaja i potreba

109
Nutritivni status
Procjena na osnovu:

 visine i težine bolesnika,

 količine masnog tkiva,
 razine proteina u serumu i
 ravnoteže dušika

110
Proteini
 Važni za obnavljanje stanica u organizmu

 Manjak proteina uslijed: anoreksije, malignih

oboljenja, opsežnih opeklina, dugotrajne
drenaže tkiva, oboljenja GI trakta, učestalo
povraćanje

 Preporuke: VP dijeta (meso,mlijeko,jaja,sir)

ili i.v. nadoknada
111
Elektrolitska ravnoteža

 Kalorijska nadoknada, nadoknada vitamina i

elektrolita
 Kontrola TT, balans tekućine
 Izgled kože i sluznice
 Dehidraciju, hipovolemiju i poremećaj
elektrolita - dokumentirati

112
Nutritivni status

 Ako se bolesnik hrani NG sondom, PP ili

gastrostomom, med.sr. poznaje standarde
rada – položaj bolesnika, sastav,
konzistenciju i temperaturu hrane, postupak
hranjenja i popratne pojave.

113
Nutritivni status
Povećana TT
 rizik u postop. periodu
 Masno tkivo je prijemčivije za infekciju
 rizik za dehiscenciju
 Otežano mijenjanje položaja bolesnika u
krevetu
 Rizik za trombozu i pneumoniju
 U prijeop.periodu provesti sistematski
program redukcije TT

114
Voda
Dnevni unos tekućine:
Odrasli: 2 000-2 500ml ( 1 500 na usta u
tekućem obliku, a ostatak krutom hranom)
Novorođenče: 60ml/kg
Dojenče: 100ml/kg
Predškolsko dijete: 1000ml+50ml/kg za svaki kg
iznad 10 kg
Školsko dijete: 1 500ml+20ml/kg za svaki kg
iznad 20kg TT
115
Voda
 Gubitak vode mokraćom: odrasli 800-1600ml
 Satna diureza 0,5-1ml/kg
 70kg/idealna TTx0,5 ili 1mlx24h=840-1680ml
 Djeca:gubitak ovisi o kronološkoj dobi
(1-2ml/kg)
 Gubitak tek.:perspiracija
(koža,pluća)/600ml,te stolicom
 Povišenje temp.povećava gubitak vode
perspiracijom. 1°C iznad 37 °C =0,2ml/kgTT
116
 Balans tekućine –normalno uravnotežen
 Pozitivan balans-unos tekućine veći
 Negativan balans-unos tekućine manji

117
NaCl
 Unos-odrasli-50-90mmol,
 Novorođenče 1mmol/kg
 Dojenče 2,5mmol/kg
 Predškolsko dijete 2,0mmol/kg
 Školsko dijete 1,5mmol/kg

Fiziološko izlučivanje Natrija: bubrezi, znojenje

118
Poremećaji ekstracelularne tekućine
Hiperhidracija
 Stanje povećanog ukupnog volumena
tj.tekućina ili patološka retencija tek.u org.

 Edemi i hiperhideracija stanica mozga

 Simptomi: glavobolja, mučnina, povraćanje,

konvulzije i poremećaji svijesti

119
Kalij
 Glavni intracelularni kation-važan za rad srca
i neuromuskularnu aktivnost
 Povećana sekrecija kalija uzrokuje
hipokalijemiju u ekstracel.tek.
 Acidobazna ravnoteža utječe na
koncentraciju kalija u ekstracel.tek.:
acidoza/hiperkalijemija;
alkaloza/hipokalijemija

120
Hipokalijemija

Uzroci:
 povraćanje, povećanje ili sekvestracija crijevnog
sadržaja, uzimanje diuretika, dugotrajno liječenje
infuzijama bez primjerene nadoknade kalija,
pojačana resorpcija kalija
Simptomi:
 pareza glatke muskulature i mišićnom slabošću
poprečno prugaste muskulature, poremećaj rada
srca, metabolička alkaloza
Th:
nadoknada molarnom otopinom kalij klorida:7,4% ili
10% otopina KCl
121
Hiperkalijemija

Uzroci:
 Resorpcija krvi iz peritonealne šupljine,
 transfuzija stare krvi
 Oligurija
 Povećani parenteralni unos kalcija u
organizam
 Manjak inzulina

122
Hiperkalijemija
Klinička slika:
 Poremećaj rada srca
 Mišićna slabost
 Hiporefleksija i paraliza
 GI: mučnina,
povraćanje, slaba
peristaltika
Th:
 8,4%NaHCO3, infuzija
hipertonične glukoze
 Stimulirati satnu diurezu
 Kod promjena EKG-a:
10% otopinu kalcij
glukonata ili klorida
123
Kalcij

 Koncentracija u plazmi: oko 2,5mmol/l

 Dnevni unos: 1 000 mg
 25 – 45% se resorbira u duodenumu i
jejunumu
 Dnevno se filtrira putem bubrega oko 10gr Ca

124
Hipokalcemija
Uzroci: Simptomi:
 Akutni pankreatitis  Tetanije
 Opsežne infekcije  Laringospazam
mekog tkiva  Bronhospazam
 Kronačna renalna  Promjene u EKG-u
insuficijencija Th:
 Pankreasne i crijevne
 Ca i.v.,
fistule
 pri masivnim
tansfuzijama –preparate
Ca
 Ishrana bogata Ca

125
Hiperkalcemija
Uzroci:
 Hiperparatireodizam
 Koštane metastaze
Simptomi:
Mučnina, povraćanje,opstipacija, abdominalne
kolike, poliurija, anoreksija, poremećaj svijesti
Th:
0,9%NaCl i furosemid

126