Kritičko mišljenje i rešavanje problema

Kritičko mišljenje

Kritičko mišljenje je skup različitih kompleksnih veština koje se odnose na

promišljanje višeg reda. To je samousmereno razmišljanje koje dovodi do novih i
inovativnih ideja i rešava probleme. Ono podrazumeva kritički osvrt na iskustva i
procese učenja i donošenje efektivnih odluka izbegavanjem uobičajenih zamki kao
što su, na primer, sagledavanje samo jedne strane problema, odbacivanje novih
dokaza koji ne idu u prilog vašim idejama, rezonovanje vođeno strašću a ne logikom i
tvrdnje koje nisu potkrepljene dokazima.

U svom najboljem obliku, temelji se na univerzalnim intelektualnim vrednostima koje

prevazilaze podele tema a to su: jasnoća, tačnost, preciznost, doslednost,
relevantnost, čvrsti dokazi, dobri razlozi, dubina, širina i poštenje.

Rešavanje problema

Rešavanje problema je mentalni proces koji uključuje sposobnost analiziranja i

nalaženja najboljeg rešenja problema. Opisuje proces u kome postoji cilj koji nije
moguće ostvariti iz bilo kog razloga – nedostatak resursa, informacija i slično – što
predstavlja problem. Sve što se radi kako bi se ostvario postavljeni cilj predstavlja
rešavanje problema.

Postoje rutinski i nerutinski problemi. Rutinski problemi se mogu rešiti korišćenjem

metoda koje su učenicima poznate tako što će ranije naučene metode ponovo
primeniti korak po korak. Nerutinski problemi su oni za čije rešavanje ne postoji
 predvidljiv, dobro uvežban pristup ili put izričito naveden zadatkom, uputstvima
zadatka ili razrađenim primerom. Svakom je potrebna veština rešavanja problema u
svakodnevnom životu. Podrazumeva grupu veština koje, pored kognitivnih, uključuju
socijalne i druge veštine koje nam pomažu da utvrdimo uzroke problema i
pronađemo efikasna rešenja. Koristimo kritičko i kreativno mišljenje kako bismo rešili
probleme.

Prednosti ovladavanja veštinama kritičkog mišljenja i

rešavanja problema
Prednosti sticanja veštine kritičkog mišljenja
 Kritičko mišljenje poboljšava fleksibilnost učenika i veštine učenja. Mi ne znamo u
kojoj meri će se tehnologija promeniti do trenutka kad mladi ljudi završe
školovanje. Sticanje veštine kritičkog mišljenja i rešavanja problema će ih
pripremiti na to da brže uče i prilagođavaju se te da budu u toku sa relevantnim
promenama u svojim oblastima studiranja.
 Kritičko mišljenje čini obrazovanje manje pasivnim, a više interaktivnim. Naučiti
učenike kako da kritički pristupe bilo kojoj temi dovodi do toga da ta tema za njih
postaje relevantna. Pomaže im da bolje razumeju i više se fokusiraju na datu temu
i njen značaj za njihove živote i čini da se osećaju kao aktivni učesnici.
 Veštine kritičkog mišljenja i rešavanja problema povećavaju akademski uspeh.
Umesto da se za podučavanje i usmeravanje oslanjaju na nastavnike i vreme u
učionici, učenici koji su stekli veštine kritičkog mišljenja postaju nezavisni i
samousmereni.
 Kritičko mišljenje je temelj nauke i liberalno-demokratskog društva. Nauka zahteva
kritičku upotrebu razuma u procesu eksperimentisanja i potvrđivanja teorije.
Pravilno funkcionisanje liberalne demokratije zahteva od građana koji su u stanju
da kritički razmišljaju o društvenim problemima da donose utemeljene odluke o
pravilnom upravljanju i prevladaju pristranost i predrasude.
Prednosti sticanja veštine rešavanja problema
 Učenici stiču sposobnost da kritički sagledavaju iskustva i procese učenja i
donose efektivne odluke.
 Pri rešavanju problema, učenici usvajaju i druge bitne veštine kao što su
kreativnost, kolaborativni rad i saradnja.
 Kritičko mišljenje omogućava odvajanje činjenica od mišljenja i pomaže pri
razmatranju svih mogućih opcija u rešavanju problema.
 Učenici se pripremaju za poslove koji još uvek ne postoje. Poslovno okruženje se
brzo menja i mi jednostavno ne znamo koji poslovi će postojati, a još manje šta će
sve biti potrebno za njihovo obavljanje. Radnici će se verovatno birati na temelju
njihove sposobnosti da brzo uče, prilagođavaju se promenama i samostalno rade,
samostalno donose odluke u vezi sa poslom i da mogu sami da rešavaju
probleme.
Kritičko mišljene je razina mišljenja na kojoj osoba automatski kritički misli, kao prirodan način
interakcije s idejama i informacijama. Kritičko mišljenje je rezultat, ishod. Da bi se poticalo kritičko
mišljenje, nastavnici bi trebali: - osigurati VRIJEME i prigode za uvježbavanje KM - kako bi izrazili ideje
i dobili konstruktivne povratne informacije - DOPUSTITI učenicima da umuju i teoretiziraju - u
kolegijalnom i produktivnom ozračju - prihvatiti RAZNOVRSNE ideje i mišljenja - promicati aktivnu
UKLJUČENOST učenika u proces učenja-poticati učenike na - spekulativnu refleksiju i razmjenu ideja i
mišljenja - osigurati učenicima SIGURNO OKRUŽJE za razmjenu mišljenja, bez mogudnosti poruge -
IZRAZITI UVJERENJE u sposobnost svih učenika za donošenje kritičkih sudova - CIJENITI kritičko
mišljenje. Da bi djelotvorno kritički mislili učenici moraju: - razviti SAMOPOUZDANJE i svijest o
VRIJEDNOSTI svog mišljenja i ideja - odgovori koje tražimo od učenika pokazuju što se najviše cijeni -
AKTIVNO SE UKLJUČITI u proces učenja - S UVAŽAVANJEM slušati raznovrsna mišljenja - kad učenici
shvate da se njihova mišljenja cijene, oni iskazuju vedu odgovornost i entuzijazam - biti spremni i
IZRAZITI svoj sud, ali i SUZDRŽATI se od njega

NASTAVNIČKA PITANJA Modno oruđe za stimulaciju ili destimulaciju kritičkog mišljenja su nastavnička
pitanja. Vrsta pitanja koja nastavnici postavljaju uspostavlja određeno ozračje u razredu, pokazuje što
se najviše cijeni, određuje pojam ispravnog i pogrešnog te koji su/nisu izvori informacija i znanja.
Pitanja su sredstvo za poticanje različitih vrsta mišljenja na različitim razinama složenosti. Tipovi
postavljenih pitanja mogu naučiti učenike da znanje nije fiksno i da su ideje rastezljive. Ako se učenje
smatra trajnom promjenom ponašanja, učenje napamet može tek minimalno pridonijeti učenikovu
učenju. Da bi učenici razmišljali o novim informacijama i uklopili ih u prijašnje znanje i uvjerenja,
moraju sudjelovati u smislenom razgovoru, izraziti svoje ideje svojim riječima, usvojiti novi vokabular
i tek de tada njihova nova iskustva postati trajno učenje. Doslovna pitanja uskraduju učenicima priliku
za razgovor, a time i priliku da prošire svoj izražajni kapacitet. Nastavnička pitanja trebaju potaknuti
mišljenje na različitim razinama i s raznih stajališta. Prema Sandersu (1969., različiti tipovi pitanja
tvore piramidu: memorijska ili doslovna pitanja predstavljaju najniži oblik pitanja i mišljenja, a
evaluacijska ili prosudbena pitanja na vrhu su piramide i smatraju se najvišom razinom pitanja i
mišljenja. MULTIPROCESNA PITANJA (Sanders, 1969.) Doslovna pitanja - traže se činjenice,
prisjedanje, a za njih je potrebno posjedovati kratkotrajno znanje. Translacijska pitanja - od učenika
traže da informaciju preoblikuju u neki drugi oblik (da zamisle situaciju, prizor ili događaj o kojem uče
i da opišu što vide); potiču na preustrojavanje ili preobrazbu informacija u različite slike; diskutira se o
zamišljenoj slici ili zvukovima koje čuju dok čitaju i tako 9 ČITANJE I PISANJE ZA KRITIČKO MIŠLJENJE
moraju stvoriti osjetilno iskustvo, a potom se poslužiti riječima da drugima opišu svoje iskustvo -
aktivan, kreativan proces uključenosti. Interpretacijska pitanja - traže otkrivanje smislenih veza
između ideja, činjenica, definicija ili vrijednosti; treba razumjeti veze između ideja i stvoriti kontekste
u koje se ideje uklapaju. Sanders ih smatra ključnim pitanjima na višoj razini mišljenja. Smatra se da je
razumijevanje zapravo interpretacija. Aplikacijska pitanja - pružaju učenicima priliku da riješe
probleme ili ih dublje istražuju na temelju raspoloživih informacija. Analitička pitanja - pitaju je li neki
događaj dovoljno objašnjen ili ga drugi odgovori ili okolnosti bolje objašnjavaju (koja je motivacija
nekog lika ili istraživački plan nekog znanstvenika). Sintetička pitanja – potiču kreativno rješavanje
problema pomodu originalnog mišljenja; omoguduju učenicima da koriste puni raspon svog znanja i
iskustava u kreativnom rješavanju problema, da npr. stvore alternativne scenarije (Koji je drugi
pristup toj situaciji kojim bi se moglo izbjedi probleme koje sad imamo?). Evaluacijska pitanja – traže
od učenika da zaključuju o dobru/zlu ili ispravnom/pogrešnom u skladu sa standardima koje učenici
odrede; traže da učenici razumiju nove informacije i da ih ugrade u osobni sustav uvjerenja na
temelju kojih se mogu donositi prosudbe, a to traži složenu integraciju i razumijevanje koji čine
proces učenja osobnim i omoguduju učenicima da ovladaju novim idejama; traže od učenika da
ocijene kvalitetu naučenih informacija ili, u nekim slučajevima, svog ponašanja, u svjetlu novih
informacija (npr. zašto ne peru zube navečer s obzirom na to što su naučili o kvarenju zuba). Djeca
svih uzrasta mogu odgovarati na sva pitanja iz Sandersovih kategorija na vlastitoj razvojnoj razini.
Četverodjelni model razumijevanja Sandersova revizija Bloomove taksonomije nudi jedan način
razmišljanja o pitanjima i mišljenju. No postoji puno modela koji nam pomažu misliti o procesima
mišljenja. Jedan drugi model predlaže četiri tipa razumijevanja novih sadržaja: 10 ČITANJE I PISANJE
ZA KRITIČKO MIŠLJENJE Globalno razumijevanje - oblik opdeg razumijevanja koji nam osigurava opde
razumijevanje neke teme ili sadržaja Interpretativno razumijevanje - učenik je sposoban raspravljati o
implikacijama, otkrivati odnose i spajati ideje ili informacije iz različitih područja Osobno
razumijevanje - opisuje proces razumijevanja koji povezuje razumijevanje novih spoznaja s osobnim
iskustvima i sustavom znanja koji je učenik ved konstruirao Kritičko razumijevanje - omoguduje
učeniku odmak od sadržaja, njegovu analizu, razmišljanje o njegovoj relativnoj vrijednosti,
ispravnosti, korisnosti i značenju u svjetlu onoga što učenik ved zna, vjeruje i razumije. Važno je da
učenici doživljavaju učenje kao neprekidni tijek ideja, informacija i iskustava, zato se učenicima
moraju postavljati pitanja koja olakšavaju veze između onog što uče i onoga što ved znaju, razumiju,
vjeruju i osjedaju.

2 Ways to Encourage Reflection on Math

Concepts
Open-ended questions guide students to
participate and to think mathematically, which
cements their learning.
By Anthony Persico
July 2, 2021

For many students, math is a subject where every question

has one (and only one) correct answer. If a student is
asked, “What is two plus two?” the only acceptable
response is “Four.”

What if students were also asked, “Why does two plus two
equal four?” Reflection questions like this, which are
purposely open-ended, do not have a single correct
answer. Instead, these questions remove the fear of being
wrong and encourage mathematical thinking, participation,
and growth.
Or, a catchy way of defining critical thinking is “deciding what’s true and
what you should do.”
But my favorite uber-simple definition is that critical thinking is
simply “thinking about thinking.”
opći, istraživanje, tehnologija

Je li moguće naučiti kritički razmišljati i

zašto je to potrebno?
Kritičko razmišljanje pretpostavlja otvorenostnovo iskustvo i informacije. Omogućuje
nam da uvelike proširimo vidike. Procesi mišljenja koji sudjeluju u kritičkom
razmišljanju ne samo da oblikuju naša uvjerenja i postupke, već utječu i na to kako
donosimo odluke, što je posebno važno u doba lažnih vijesti. Znanstvenici sa
sveučilišta Uppsala nedavno su razvili digitalni test kojim se korisnici interneta
osposobljavaju za ocjenjivanje vijesti, slika i videozapisa objavljenih na društvenim
mrežama. Nalazi su potvrdili hipotezu istraživača da samotestiranje poboljšava
sposobnost učenika da primijene kritičko mišljenje na digitalne izvore informacija -
ključnu komponentu digitalne pismenosti. Zanimljivo je i da nas kritičko razmišljanje
vodi prema najrazumnijim, etičkim i najosjetljivijim izborima u prikladnim
situacijama.

Način razmišljanja koji zahtijeva neprestano osporavanje vlastitih ideala, nažalost, nije
zajednički svima. Ali on se može naučiti.

Kritičko razmišljanje - što trebate znati?

Što se tiče mogućnosti korištenjamisleći kao alat koji vam omogućuje rješavanje
mnogih vrlo različitih, kako intelektualnih, tako i ne toliko problema, govorimo o
kritičkom razmišljanju. Istraživači danas sposobnost kritičkog mišljenja definiraju kao
sposobnost propitivanja primljenih informacija i vlastitih uvjerenja. Ova vrsta
razmišljanja omogućuje vam racionalno i jasno razmišljanje, formuliranje snažnih
argumenata i traženje logičnih veza izmeĎu činjenica.

Osnova kritičkog mišljenja je sposobnost rasuđivanja. Čak i osoba koja nikada nije
čula ovaj pojam koristi principe i tehnike kritičkog mišljenja.

„Zašto je to tako, a ne drugačije?"," Gdje su dokazi i koliko su dobri? "," Je li ovo

dobar argument i može li se provjeriti? " - takva nas pitanja odvode izvan granica
jednostavnog opisa u polje znanstvenih zaključaka i rasuĎivanja, što znanstvenicima
omogućuje znanstvena otkrića. I premda se čini da za mnoge od njih kritičko mišljenje
postaje intuitivno, ono se mora njegovati na svaki mogući način.
Kritičko razmišljanje, suprotno uvriježenom mišljenju, može se naučiti. Ali to je tako
teško.

Zanimljivo je da je ideja "podučavanja" kritičkog mišljenja sama po sebi

oksimoron: kritičko razmišljanje doista se može naučiti samo kroz praksu. U
meĎuvremenu, sposobnost aktivnog razmatranja iprocjena informacija, prepoznavanje
pristranosti, traženje logičkih veza i ispitivanje dokaza omogućit će mnogim ljudima
širom svijeta da donesu bolje odluke. I dok su ove odluke možda trivijalne (hoće li ova
čudesna krema protiv bora stvarno pomladiti vašu kožu?), U mnogim slučajevima
rasuĎivanje i donošenje odluka mogu promijeniti, a neke odluke imaju posljedice koje
mijenjaju život.

Pitat ćete se: Zašto vjerujemo u lažne vijesti?

Kao što su primijetili autori studije iz 2005. godine,podučavanje kritičkog mišljenja

vrlo je težak zadatak, jer je ova vještina višeg reda i zahtijeva vježbu. Rezultati rada iz
2018. godine, meĎutim, navode da je još uvijek moguće naučiti kritički razmišljati.

Kako naučiti kritički razmišljati?

Pokusi koje je izvodio Odjel za fiziku iFakultet za obrazovanje na Sveučilištu Stanford

pokazao je da se studente može podučavati vještinama kritičkog mišljenja. Autori
znanstvenog rada, objavljenog u časopisu PNAS, došli su do zaključka da sto i
sposobnost dešifriranja, tumačenja informacija i nuĎenja različitih rješenja izravno
povezan s inteligencijom,

U istraživanju su sudjelovale dvije skupinestudenti uvodnog kolegija iz fizike. Prva,

eksperimentalna skupina, morala je usporediti kvantitativna očitanja podataka, dok
druga, kontrolna skupina, uopće nije dobila upute. Zanimljivo je da su studenti
podatke morali usporeĎivati znanstvenom metodom - svoja su mjerenja mjerili na
matematički ili statistički način.

Trening kritičkog mišljenja mora se izvoditi eksplicitno i ciljano. Vrijednost

znanstvenog obrazovanja ne može biti samo u činjenicama, već i u razmišljanju.

Pročitajte još fascinantnije članke o tome kako razviti vještine kritičkog mišljenja na
našem kanalu u Yandex.Zen. Redovito se objavljuju članci kojih nema na web mjestu.

Ovaj pristup doveo je do prilično zanimljivogrezultati u eksperimentalnoj skupini: čak

i kada ispitanici nisu dobili upute, bilo je 12 puta vjerojatnije da će koristiti kreativan
pristup u rješavanju problema. Štoviše, studenti u eksperimentalnoj skupini imali su 4
puta veću vjerojatnost da će koristiti objašnjenja i bolje opravdavati odluke, za razliku
od učenika iz kontrolne skupine. Znanstvenici su toliko zadivili rezultate da su godinu
dana kasnije ponovili eksperiment i rezultat se ponovio.

Budući da živimo u eri u kojoj je pristupVećina stanovništva različitih zemalja svijeta

ima informacije, nedostatak vještine u korištenju dobivenih informacija je presudno
važan. Bez obzira gledate li novi popularni videozapis na YouTubeu ili uključili
program na Prvom kanalu, sposobnost tumačenja i analize primljenih informacija u
svakom će vam slučaju igrati na ruku. Znanstvenici takoĎer primjećuju da stalna
tjelovježba, poput jednostavne provjere činjenica gledanjem videozapisa o, na primjer,
cijepljenju, igra veliku ulogu u podučavanju kritičkog mišljenja.

Bit će vam zanimljivo: Mozak kopira mišljenje drugih promatranjem

Još jedna zanimljiva studija bila jeobjavljeno u svibnju 2019. u Istraživanju u visokom
obrazovanju, pokazuje potencijalno rješenje problema pseudoznanstvenih uvjerenja,
pokazujući da ih intenzivne lekcije iz kritičkog mišljenja mogu smanjiti.
Sve je viˇse dokaza da je rjeˇsavanje problema mo´cno i uˇcinkovito sredstvo za uˇcenje. U
klasiˇcnom izdanju o vrstama pouˇcavanja vezanim uz rjeˇsavanje problema Schroeder i Lester (*1+,
str. 115.) identificirali su tri vrste pristupa rjeˇsavanju problema. To su: • Pouˇcavanje o rjeˇsavanju
problema • Pouˇcavanje za rjeˇsavanje problema • Pouˇcavanje putem rjeˇsavanja problema.

Metode rješavanja problemskih zadataka Paponja, Ivana Master's thesis / Diplomski rad 2016

Znanstvena metoda 1. Razumjeti problem 8 2. Izvu´ci nacrt problema 3. Organizirati eksperiment ili
promatranje 4. Prikupiti i analizirati podatke 5. Izvu´ci zakljuˇcke 6. Interpretirati i procijeniti
rjeˇsenje.