PITANJA IZ ASTRONOMIJE – A.

Graovac

1. Sjaj zvijezde mjeri se ljestvicom koju nazivamo magnituda. Tamnije zvijezde imaju
magnitudu veću od 0 a svjetlije zvijezde imaju magnitudu manju od nula. Koja zvijezda se
uzima kao referentna točka ove skale, tj. koja zvijezda ima magnitudu 0?

Odgovor: Vega (prihvaća se i odgovor Arcturus)

2. Od mnogih objekata na nebu njih 110 nosi oznaku koja ima naziv po jednom francuskom
astronomu. Ti objekti imaju u svom nazivu veliko slovo „M“ koje je popraćeno brojem.
Npr. galaksija Andromeda ima naziv M31. Ime tog astronoma je Charles, kako mu glasi
prezime?

a) Martine
b) Mayon
c) Montagne
d) Messier

Odgovor: d) Messier

3. U drevnom Egiptu jedno od najvažnijih događaja je bilo izlijevanje Nila. Izlijevanjem Nil bi
napravio plodno tlo za poljoprivredu i time nahranio velik broj stanovništva. Egipćani su
uočili da se izlijevanje Nila podudara s izlaskom jedne zvijezde u određeno doba godine i
na taj način uvijek su mogli predvidjeti poplavu. Taj izlazak zvijezde bi naznačio početak
sezonske godine i naziva se helijakalni izlazak. O kojoj zvijezdi se radi?
Odgovor: Sirius
4. Grčki filozof Eratosten, najpoznatiji po tome što je izračunao opseg Zemlje samo pomoću
kuta sjena u Aleksandriji i u Sijeni, između ostaloga bio je i ravnatelj Aleksandrijske
knjižnice 245 g.p.NE. Često je „pogrdno“ zvan jednim nadimkom od strane svojih kritičara
jer po njima on je bio drugi u svemu. Koji je bio nadimak po kojemu su ga kritičari zvali?
Odgovor: Beta
5. Cirkumpolarna zviježđa su zviježđa koja tokom godine uvijek vidimo iznad horizonta
(obzora). Druga zviježđa i zvijezde izlaze i zalaze. Anticirkumpolarna zviježđa su ona
koja su za nas uvijek ispod horizonta. Cirkumpolarna zviježđa se uvijek rotiraju oko jedne
zvijezde. O kojoj je zvijezdi riječ?

Odgovor: Sjevernjača

6. Kad god po noći pogledamo prema sjeveru i usmjerimo glavu između horizonta i zenita
možemo uočiti Sjevernjaču. Naziv naše Sjevernjače je Alpha Ursae Minoris i nalazi se u
zviježđu Malog medvjeda i sve ostale zvijezde se za nas prividno oko nje rotiraju. U
idućih 6000 godina, zbog Zemljine precesije, Alpha Ursae Minoris više neće biti naša
Sjevernjača već će biti jedna druga zvijezda. Koja će zvijezda za Zemlju biti Sjevernjača
8019-te godine?
Odgovor: (Mi) µ Cefeja
7. U zviježđu Strijelca nalazi se središte naše galaksije. S našeg položaja nije vidljivo cijelo
zviježđe ali vidi se asterizam (dio po kojem se zviježđe lakše pronađe). Na vrhu tog
asterizma je središte naše galaskije. Na koji predmet u kućanstvu, specifično kuhinji, nas
podsjeća taj asterizam iz kojeg kao da se „izlijeva“ Mliječna staza (i gdje je središte
galaksije)?
Odgovor: Čajnik