Æ Najviši nivo upravljačkog sistema manipulacionog robota sadrži
elemente veštačke inteligencije. Ovde se misli na takve elemente veštačkog intelekta koji omogućavaju obradu senzorske informacije (vizuelne, taktilne,..) sa raspoznavanjem situacije gde deluju ruke robota i modeliranjem scene u nekoj od pogodnih formi. Ove informacije se upoređuju sa informacijama koje se nalaze u memoriji u sklopu globalnog robotskog zadatka, nakon čega se na ovom, najvišem nivou, usvajaju rešenja radi izvršenja potrebne operacije u prepoznatoj situaciji. Pri tome se automatski uzima u obzir prethodno iskustvo rada robota, tj. robot može da poseduje svojstvo samoobučavanja. Najvišem nivou se dovodi informacija od svih nižih nivoa i od različitih davača koji kontrolišu kretanje ruku robota i stanje radne sredine.
4 Numeričke mašine i roboti - vežbe
STRATEGIJSKI NIVO
Æ Strategijski nivo, u skladu sa generisanim
rešenjem višeg nivoa raščlanjava globalni zadatak na elementarne operacije. Pojam elementarnosti nije definisan i zavisi od konkretnih zadataka i sistema. Pod ovim se može podrazumevati: naći predmet sa zadatim karakteristikama, uzeti ga, preneti u tačku sa zadatim koordinatama ili ga dovesti u kontakt sa drugim definisanim predmetom ili alatom, pričvrstiti ga ili obraditi i sl. Elementarne operacije mogu da budu i jednostavnije.
5 Numeričke mašine i roboti - vežbe
Æ Na strategijskom nivou se uglavnom planiraju elementarni zahvati koje treba da ostvari hvataljka robota (na primer, definišu se pozicije u radnom prostoru gde treba dovesti hvataljku robota da bi uzeo neki predmet) Koordinate hvatljke robota u odnosu na apsolutni sistem vezan za osnovu robota nazivaju se spoljašnje koordinate. Prema tome, na strategijskom nivou planiraju se trajektorije spoljašnjih koordinata robota. Međutim, kretanje robota se ostvaruje preko pokretanja pojedinih zglobova robota: najčešće se svaki zglob robota pokreće preko pojedinih aktuatora. Zato je neophodno odrediti kako treba da se pokreću zglobovi robota da bi se ostvarile trajektorije hvataljke planirane na strategijskom nivou.
6 Numeričke mašine i roboti - vežbe
TAKTIČKI NIVO
Ævrši se preslikavanje iz spoljašnjih
koordinata hvataljke u koordinate zglobova robota (unutrašnje koordinate robota), tj. zahtevano kretanje se raspodeljuje po stepenima slobode (zglobovima) robota. Taktički nivo kao i viši nivoi ne koristi samo upravljačke signale odozgo, već i svaku potrebnu informaciju povratnih sprega nižeg, izvršnog nivoa – od izvršnih mehanizama i okoline.
7 Numeričke mašine i roboti - vežbe
EGZEKUTIVNI NIVO
Æ Na kraju kada se na taktičnom nivou odrede
potrebna kretanja pojedinih zglobova robota, ona se predaju najnižem egzekutivnom nivou da ih ostvare. Zadatak egzekutivnog nivoa je da realizuje zadato kretanje zglobova kako bi se ostvarila željena funkcionalna kretanja mehanizma robota, zadata od strane strategijskog nivoa. Na ovom nivou se ostvaruju povratne sprege po poziciji, brzini i silama u zglobovima.
8 Numeričke mašine i roboti - vežbe
ROBOTSKI JEZIK
Æ Upravljanje i programiranje pojedinačnih robota se danas
obavlja preko specijalizovanih robotskih jezika. Preko robotskog jezika se zadaju elementarni zahvati koje robot treba da obavi. Robotski jezici su uključeni u robotske kontrolere. Zato se strategijski nivo upravljanja često vezuje za robot preko jezika, te ovaj nivo treba da izda naredbe robotu preko predviđenog skupa instrukcija u datom robotskom jeziku. Međutim, podnivo robotskog jezika ima zadatak i da izvrši proveru zadatih elementarnih zahvata u smislu njihove konzistentnosti.
9 Numeričke mašine i roboti - vežbe
NIVOI PO GENERACIJAMA
ÆPrva generacija:egzekutivni i taktički nivo
ÆDruga generacija:egzekutvni, taktički i strategijski nvo ÆTreća generacija: sva četiri nivoa
10 Numeričke mašine i roboti - vežbe
ROBOT PROGRAM
ÆProgram robota se definiše kao putanja u
prostoru koju prati manipulator, uz kombinaciju sa sporednim (perifernim) akcijama koje podržavaju radni ciklus.
12 Numeričke mašine i roboti - vežbe
KAKO SE ROBOT PROGRAMIRA?
ÆUnošenjem programerskih komandi u
memoriju kontrolera ÆStari način: podešavanjem graničnika i prekidača – ručno podešavanje ÆSavremeni način: digitalni kompjuteri kao kontroleri i odgovarajuća memorija
14 Numeričke mašine i roboti - vežbe
METODI PROGRAMIRANJA
ÆLeadthrough programiranje ÆComputer like programiranje ÆOff line programiranje
15 Numeričke mašine i roboti - vežbe
LEADTHROUGH PROGRAMIRANJE
Ædatira od 60-ih godina kada kompjutersko
upravljanje nije bilo zastupljeno Æslične osnovne metode se i danas koriste za kompjuterski upravljane robote Æzadatak: manipulator se vodi kroz zahtevani ciklus kretanja sa istovremenim unošenjem programa u memoriju kontrolera za kasnije ponavljanje
16 Numeričke mašine i roboti - vežbe
Ædve metode procedure učenja: 1) pogonsko vođenje i 2) ručno vođenje ÆPogonsko se koristi za upravljanje kretanjem od tačke do tačke ÆRučno vođenje za nestandardne kontinualne putanje
17 Numeričke mašine i roboti - vežbe
18 Numeričke mašine i roboti - vežbe PREDNOSTI I NEDOSTACI
Ælako učenje od strane komercijalista
Ælogičan način učenja robota,nepotrebno poznavanje kompjuterskog jezika Æprekid redovne proizvodnje (bolje korišćenje za duže proizvodne cikluse) Ænedostatak logičkog odlučivanja Ænisu kompatibilni sa CAD-CAM tehnologijama
19 Numeričke mašine i roboti - vežbe
ROBOTSKI JEZICI
Æ upotreba jezika uslovljena korišćenjem kompjutera
za upravljanje robotima, složenijim zahtevima, uvođenjem logičkog odlučivanja Æ poboljšavaju mogućnosti senzora, uključujući korišćenje analognih i digitalnih ulaza i izlaza Æ poboljšavaju izlazne sposobnosti za upravljanje eksterne opreme Æ logika programa je daleko iznad logike kod leadthrough programiranja Æ proračuni i preocesiranje podataka su slični kompjuterskim programskim jezicima Æ komunikacija sa drugim računarskim sistemima