You are on page 1of 4

REALIZAM

- Književni pravac koji se javio prvo u Francuskoj, a onda i u ostalim evropskim


zemljama: Engleskoj, Rusiji, Italiji…
- Lat. realis – stvaran, istinski, objektivan
- Vjerna reprodukcija života

realizmu prethodi: romantizam

romantizam realizam
trajanje: 1800. – 1830. 1830. – 1870.
obilježja: naglašena osjećajnost težnja za istinitim prikazivanjem zbilje
SUBJEKTIVNOST OBJEKTIVNOST
lik je osobit i izdvojen pojedinac likovi su tipični predstavnici društvenog
sloja kojem pripadaju
EMOTIVAN LIK RACIONALAN LIK
sklonost lirskom izričaju prevladava proza, osobito roman
UNUTARNJI DUŠEVNI SVIJET VANJSKI MATERIJALNI SVIJET
INDIVIDUALNOST UNIVERZALNOST
poetika zrcala
načela objektivnosti, istinitosti i zbilje
načelo tipičnosti – pisac treba
dokumentirano prikazivati činjenice te da
junak mora biti običan i tipičan

nakon realizma slijede: naturalizam i modernizam

Trajanje :  1830. – 1870.

Društveno-političke okolnosti

 građanska klasa – vodeći društveni faktor – razvoj modernog građanskog


društva

 otkriće i primjena parnoga stroja (druga polovina 18. st.) dovode do razvoja
industrije – nastanak kapitalizma i nove društvene klase – radništva

 razvoj nauke i tehnička otkrića

 razvoj sociologije, psihologije i drugih društvenih nauka

 pozitivizam – pozitivno je samo činjenično i dokazivo znanje

 scijentizam – znanstveni pristup svijetu – uzor svakoj ljudskoj djelatnosti

 
Značajke

 glavna svrha realizma – prikazati stvarnost onakvom kakva ona jest,


objektivno, bez osobne pristranosti, dokumentirati je i analizirati

 realizam – usmjeren prema svakodnevnoj stvarnosti

 afirmira sve slojeve društva u njihovim svakodnevnim životnim prostorima

 jedini estetski kriterij – istinitost

Fabula:

 podređena temeljnom postupku realizma otkrivanju likova

 oblikuje se tako da se lik jednako prikaže i osvijetli kao društveno, psihološko i


intelektualno biće

 socijalno i psihološki motivirana

 smisao – naglasiti čovjekovanu uvjetovanost društvenom i prirodnom


sredinom

 zasniva se na praćenju promjena kroz koje prolazi lik u odnosima s drugim


likovima

Lik:

 nije nosilac samo jedne karakterne osobine, višedimenzionalan

 u interakcijama s drugim likovima otkriva različite osobine

 promjenjiv, kroz djelo se razvija

 mora biti uvjerljiv, podsjećati na stvarne ljude, a istovremeno biti poseban,


različit od drugih

Načela:

 načelo kritičnosti   –   kritika društvenih problema: siromaštvo, institucija


braka u građanskom društvu, društveni (staleški) odnosi…

 načelo tipičnosti      –   opisivanje tipičnih likova, skupina i mjesta, tipičan lik


ima sve osobine koje imaju i ostali predstavnici njegove skupine; opisujući jedan
lik, pisac opisuje cijelu skupinu kojoj lik pripada, tipični karakteri u tipičnim
okolnostima
 načelo objektivnosti – prikazati svijet kakav jest- izbjegavati autorovo ja, ne
izricati stav – pouzdani pripovjedač – pripovjedač u 3. licu, sveznajući pripovjedač

 Književne vrste

EPIKA:

 pripovijetka

 roman

Predstavnici:

 Honore de Balzac, Otac Goriot (roman)

 Gustav Flaubert, Madame Bovary (roman)

 Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica (pripovijetka)

 Ivan Sergejevič Turgenjev, Lovčevi zapisi (zbirka novela), Očevi i djeca


(roman)

 Lav Nikolajevič Tolstoj, Ana Karenjina (roman)

 Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna (roman)

NATURALIZAM

naturalizmu prethodi: realizam

nakon naturalizma slijedi: modernizam 

Trajanje : 1870. – 1890.

Značajke
 teorija Hippolytea Tainea – ističe tri temeljne značajke koje određuju lik u
književnom djelu: sredina, nasljeđe i trenutak

 najružniji i najtamniji prizori ljudskog života, tzv. „estetika ružnoće”

 socijalna i moralna izopačenost likova, čovjekova animalna strana, zločin,


duševna bolest, gruba i nastrana seksualnost, društvena degeneriranost…

 likovi oslikani poput ljudskih životinja čije ponašanje određuju strasti i nagoni,
a vezano uz to prikazuje se ljudska ogoljelost i surovost

 prikazuje prirodu i čovjeka u najvulgarnijim i najtamnijim trenutcima

 junaci naturalističkih romana – robovi strasti, zatočenici vlastite nesretne


sudbine, opterećeni nasljednim osobinama

 pisac mora otkriti sve tamne, crne strane ljudskog života kao liječnik neku
bolest ili ranu koju treba izliječiti

 Književne vrste

EPIKA:

 roman

 novela

Predstavnici:

  Emile Zola, Terese Raquin, Germinal, Nana (roman)

 Guy de Maupassant, Na vodi (novela)

You might also like