Professional Documents
Culture Documents
Mentor: Student:
1. UVOD
2. OPĆI PODACI O ZENICI
2.1. Geografski položaj i karakteristike reljefa
2.2. Mineralna bogatsva
2.3. Poljoprivreda
2.4. Infrastruktura
2.5. Stanovništvo
2.6. Klimatske karakteristike
2.7. Karakteristike cestovne mreže
3. SWOT ANALIZA
4. VIZIJA PAMETNOG GRADA
4.1. Zenica kao pametni grad
5. ZAKLJUČAK
LITERATURA
1. UVOD
Grad Zenica ima centralni geografski položaj u Bosni i Hercegovini. Smještena je uz samu
rijeku Bosnu. Nalazi se nedaleko od većih privrednih centara u Bosni i Hercegovini-
Zenica je okružena planinama, brežuljcima i kanjonima. Na istočnoj strani su Klopačke stijene
i Smetovi, na zapadnoj strani Zmajevac, Golubak, Volovska glava i Vučijak, na sjevernoj
Lisac, Vepar, Vrandučki Kanjon i Vrandučka sutjeska ( dužina 5 kilometara- relativna visina
do 700 metara), na južnoj Krčke stijene, Janjički vrh i Lašvanska sutjeska dužine od 15
kilometara.
Šume i šumska zemljišta grada Zenice omoučavaju rast i razvoj različitih biljnih zajednica
koje daju različit asortiman drvih proizvoda i sekundarnih šumskih proizvoda, koji daju
mogučnost proizvodnje, berbe i sakupljanja (šumski plodovi, gljive, ljekovito bilje, lov, uzgoj
sitne divljači) koji se u znatnoj količini nalaze u šumama i ekonomski su isplativi. Međutim
shvatenjem šume kao prirodnog bogatsva koji se koristi za dobbijanje prvenstveno
sortimenata koji služe za podmirenje prerađivačkih kapaciteta dovelo je do smanjenja zaliha
drve mase po jedinici površine ispod minimalnih zaliha.
Ugalj predstavlja stabilan strateški energetski resurs sa ekspolatacijskim zalihama preko 120
miliona tona na ležištima Raspotočje, Stara jama, Stranjani i Moščanica. Nakon završetka rata
u proizvodnji i eksploataciji mrkog uglja došlo je do gubitka tržišta i tehničko-tehnološkog
zaostajanja.
2.3. Poljoprivreda
Trend rasta imaju površine pod intenzivnim vočnjacima u tzv. Gustoj sadnji. Unazad 10
godina povećavaju se svake godine za oko 8-9 hektara. Što se tiče tradicionalne ratarske
proizvodnje, raste proizvodnja luka i mrkve (800-1000 tona godišnje), dok tradicionalna
proizvodnja krompira stagnira posljednjih godina.
2.4. Infrastruktura
Grad Zenica ima povoljnu strukturu i gustinu mreže saobraćajnica, koja se sastoji od
ortogonalne i radijalne mreže. Komunikacije preko rijeke Bosne obavljaju se preko četiri
mosta. Zbog povećanja saobraćajnog inteziteta, Općina Zenica je sredinom 2007. godine
izradila Studiju sistema saobraćajne mreže grada sa analizom i prognozom saobraćaja do 2027
godine.
Uzimajući u obzir izgradnju Koridora V-c i preklapanje perioda strategijskog planiranja sa
periodom izgradnje koridora kroz grad Zenicu, kao jedan od glavnih strategijskih ciljeva
nametnulo se uvezivanje ulazno izlaznih pravaca sa magistralnom cestom M-17, odnosno sa
Koridorom V-c.
Ukupna dužina putne mreže na području grada Zenicce iznosi 62,6 km od čega je 11,7 %
magistralnih, 20, 5 % regionalnih, 8,9% lokalnih i 28,9 % nekategoriziranih cesta. Gustina
kategorizirane putne mreže (magistralni, regionalni i lokalni putevi) iznosi 26,7 km/100 km.
Magistralnim putem i željezničkom prugom , grad Zenica je povezan je sa širim područjem, a
regionalnim putem ostvarena je veza sa Lašvanskom dolinom.
Ukupno je na području općine asfaltirano 92,86 km cesta i 52,9 km rađenih trotara. Asfaltnom
cestom sa gradaom Zenica, povezani su centri 65 mjesnih zajednica na području općine a
samo centri u 6 mjesnih zajednica nemaju takvu povezanost. Potrebno je napomenuti
rekonstrukcije puta za Smetove.
2.5. Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. Godine općina Zenica imala je 15.517
stanovnika, raspoređenih u 81 naselju, da bbi na kraju 2001. Godine taj broj opao na oko
128.000.
Radno sposobno stanovništvo (radni kontingent) obuhvata 66,7 % ukupog stanovništva
Općine. Na radnu snagu, tj. Ekonomski aktivno stanovništvo otpada 57,2 % radnog
kontingenta.
Kao i na širem području regije, nezaposlenost je največi ekonomski socijalni problem Zenice
koja tokom prošlosti bila naviknuta na drugačiju situaciju. Broj zaposlenih se sa 28,095 u
1997. Godini smanjio na 25.655 zaposlenih stanovnika u 2000. Godini. Nema podataka o
zaposlenosti prema aktivnostima, a naročiti nije sigurno koliki je dio formalno zaposlenih
(unutar preostalih društvenih, ali i državnih preduzeća) stvarno zaposlen a koliko je na
čekanju.
Općina Zenica je imala dosta visok roj zaposlenih osobba sa visokom školskom spremom,ali
je samo 43% radilo u privredi što ukazuje na dosta jednostavan tip proizvodnje. U privredi je
radilo malo ljudi sa postdiplomskim obrazovanjem koji su bbili koncentrirani na visokim
školama i institutima. Karakterističan je dosta nizak udio žena među zaposlenima (32 %).
Srednja relatiovna vlažnost zraka na zemlji višegodišnjih mjerenja iznosi: 83 % zimi i 72%
ljeti. Apsolutna maksimalna vlažnost zraka iznosi 90 %, a apsolutna minimalna 54 %.
Prosječna godišnja suma padavina u Zenici iznosi 778 mm sa variranjem u intervalu od 52
(1990 do 1011) mm (1978). Posječna mjesečna količina padavina iznosi 65 mm. Najveće
količine padavine se javljaju u maju, junu i novembru, a minamalne su u prva tri mjeseca u
godini.
Polazna osnova za izradu studije razvoja cestovnih saobraćajnica služio je prostorni razvoj
grada Zenice ioz 1992. Godine kao i „ Studija saobraćajne mreže grada Zenice sa analizom i
prognozom saobraćaja“ i 2007. godine. Analiza prostorno-planskog razvoja grada ukazala je
da se radi o serioznom postupku planiranja, dobro definisanim pravcima razvoja grada što je
potvrđeno i dosadašnjim razvojem grada, koji je u velikoj mjeri pratio planirane pravce, ali sa
znatno sporijom dinamikom (naričito demografskim privrednim razvojeme).
Mreža saobbraćajnica se uglavnom razvijala saglasno rješenjima datim u u urbanističkom
planu iz 1980. Godine.
Testiranjem mreže (preko nivoa usluge) treba da odgovori na dinamiku realizaciju pojedinih
saobbračajnica.
Uradu na studiji primjenjeni su su suvremeni principi planiranja saobbraćaja i saobbraćajnica
korištenjem simulacionih modela i dovođenjem u vezu namjene prostora sa kretanjem ii
mrežnom saobraćajnica na kojima se obbavljaju kretanja.
Urbanistički plan grada Zenice
Slika 1.Urbanistički plan grada Zenice- namjena prostora.
3. SWOT ANALIZA
Snage: Slabosti:
-Centralna geostreteška poziija i dobre
-Neusklađeni odnosi i neefikasna saradnja
povezanost prometa.
između grada, kantona i države, što se
- Tradicija u građevinarstvu
odražava i na saobraćaj i mrežu
- Administrativni i kulturni centar Kantona,
saobraćajnica u gradu Zenica.
regionalni razvojni centar.
-Izgradnja biciklističke staze -Zagađenost zraka.
- Poslovno-poduzetnička infrastruktutra
-Učestale gužve u saobraćaju..
-Realativno stručna i jeftina radna snaga
grada. -Preoptećen saobraćaj, najviše u
- Industrijska i zanatska tradicija. popodnevnim satima..
-Obnovljeni putevi u okolnim selima i
-Socijalne deformacije, karakteristične za
naseljima.
veće sredine u BiH.
-Izgradnja gradske magistrale.
-.Efikasna gradska rasvjeta. -Kontaminiranost privrednog zemljišta.
- Rekonstrukcija mreže gradskih
-Ugrožen okoliš,, nerazvijeno upravljanje
saobraćajnica.
okolišem.
Prilike: Prijetnje:
Živimo u vremenu i okruženju koje teži epitetu „pametan“, a mnogi svjestki gradovi idu
prema prestižnoj i sve važnojoj tituli „smart city“. Sam koncept pametnih gradova na dnevnoj
bazi postavlja nove izazove pred gradske vlasti i stanovnike gradova.
U gradovima se proizvode 80% svjetskog bruto nacionalnog proizvoda i potroši dvije trečine
ukupne svjetske potrošnje energije.
Iz njih u atmosferu ode 70% ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova a milion ljudi
dnevno umre od posljedica zagađenja zraka u gradovima. U gradovima živi oko ,5 milijardi
ljudi tačnije više od 50 % stanovništva Zemlje. Ipak, činjenica koja definitvno stoji jeste da
sve više ljudi želi živjeti baš u gradovima, što za gradove predstavlja velike izazove.
Ponajprije po pitanju opskrbe, tretiranja otpada i otpadnih voda , mobilnosti i zaposlenosti
sztanovništva, emancipaciji stanovništva u upravljaju gradom i sl.
Pametan grad se može najjednostavnije definisati kako sustav koji koristi digitalne i
komunikacijske tehnologije da zadovolji sve potrebe svojih grana te unaprijedi učinkovitost
gradskih usluga. Pametan grad uz smanjuje troškove i potršnju energije te na taj način
povećava njihovu efikasnost, smanjuje troškove lektrične energije, ubrzava komunikaciju
među pomenutim podsustavima i znatno smanjuje emisije.
Pametan grad je veoma širok pojam, i obuhvata sve osnovne i strateške oblasti u
funkcionisanju jednog grada-od snabdijevanja vodom, upravljanja električnom energijom,
preko javnog transporta, elektronske uprave pa sve do straktivnosti grada u pogledu zdravijeg
života s a manjim zagađenjem, povećanim osjećajem bezbjednosti i spremnosti da se priimi
veći broj turista u toku velikih događaja.
Konkretno, pametan grad integriše sve navedene postojeće funkcije javnih usluga sa novim
funkcijama klao što su električna vozila, distrubirana proizvodnja električne energije i
uspostavi komunikacija među pomenutim podsistemima grada.
Svaki grad ima iste šanse da uz adekvatna riješenje postane pametan, bez obzira na
raspoložive resurse.
Jedan od najbolje rangiranih gradova u regionu je Beč, zahvaljujući formiranja javo privatne
organizacije sa zadatkom razvoja Smart City strategije i rješenja uključujući stimulacije kako
bi se 50 % električne energije do 200 god. Dobilo ioz solarne energije. Možda ovaj primjer
može da bude ideja vodilja za sve nas i primjer na koji način pametni gradovi postaju realnost
u veoma kratkom roku.
4.1. Zenica kao
pametni grad
Svaki grad ima iste šanse da uz adekvatna rješenja postane pametan, bez obzira na raspoložive
resurse. Objedinjeni cilj da građani na svojoj koži viši nivo usluge, počev od električne nergije
bez prekida, kvalitetne pijuće vode, bržeg i boljeg javnog transporta pa do usluga u upravi i
zdravstvu.
Neke od stvari koje bi Zenica kao budući pametni grad trebalo da integriše su :
Električna vozila
Distribuirana proizvodnja električne energije
Upravljenje vandrednim situacijama
Bezbjednosni video-nadzor
Široki pojasni besplatni internet
Dostupnost informacija za građane
Sortiranje, odvoz i reciklaža otpada
Pametni gradovi nastaju ne samo zahvaljujući tehnologiji nego i viziji onih koji ga vode. Kako
bi grad mogao započeti sa implementacijom pametnih riješenje potrebbno je imati solidne
komunikacijske temelje u obliku kvalitetne pametne mreže kpojom će se upravljati svim
gradskim procesima te proizvodnjok i potrošnjom energije. Nakon toga grad može krenuti sa
integracijom javnih usluga, ugradnjom sustava senzora i brojača te je moguće ostvariti
planirane uštede.
U svijetu znatno jači trend razvoja pametnih gradova koji su u potpunosti energetski održivi.
Radi se o gradovima koji velik postotak električne energije dobivaju iz održivih izvora poput
solarne energije i energije vjetra. Kućanstva u spomenutim gradovima u velikom bbroju
slućaja proizvode više energije nego što potroše pa primijerice stanovnici pojedinih gradaova
višak proizvedene energije unutar kućanstva prodaju natrag gradu.