You are on page 1of 164

1

PREKLINJI

Braća Riggs 4. dio

Prijevod i obrada: Čarobne knjige i ljubavni romani

Naslovnica: Sabina
Prije deset godina

Nije bilo ništa gore nego biti djevojka koja nikad nije bila poljubljena. U
dvanaestoj je to bilo očekivano. U četrnaestoj je bilo nekako čudno. Ali već sa šesnaest
je bilo vanredno stanje.

Ništa. Čak ni zbog eksperimenta u srednjoj školi. Ni jedan izazov u nekoj


tinejdžerskoj igri. Ni jedan slatki nježni dečko koji bi prislonio svoje usne na moje, čak
ni na sekundu.

Ništa.

Taj nedostatak me je držao budnom noću. Emily, moja sestra blizanka


definitivno je bila poljubljena: prvi je bio Chad Kemper, izlazili su dva tjedna kada
smo imali petnaest godina. Od tada je imala i druge dečke i s njima se ljubila. Emily
mi je sve pričala. A onda sam ja izmisila priču da smo Michael Porter i ja izašli na
prošlogodišnjem proljetnom „Letećem plesu“, ali to je moralo ostati u tajnosti jer je on
tada izlazio s Heather Klem. Emily je mislila da je to jako uzbudljivo.

Nisam se družila s Michaelom Porterom. Niti s bilo kim. Ne mogu reći u čemu
je bio problem. Bila sam lijepa kao Emily, mada na drugačiji način, Emily je bila
plavuša i puna života, a ja sam bila mirnija, tamnije kose boje meda.

Nisam bila odbojna, mislila sam za sebe da sam pristojna.

Bila sam pametna, dobro sam se slagala s ljudima i brinula se da uvijek budem
čista i da lijepo mirišem.

2
Ali Emily je bila popularna. Voljela sam je nazivati kraljicom drame, ona je
voljela rizike. Bila je sigurna u sebe, nikad nije bila stidljiva i voljela je izlaziti i
zabavljati se.

Pokušala sam biti više kao Emily, ali nisam voljela rizik. Svaki put kada bih
pokušala biti kao ona, od nervoze bi mi se želudac vezao u čvor. Dječaci - tinejdžeri -
bili su rizični. Što ako upoznam nekog koji je zloban? Ili nekoga tko se loše ljubi? Što
ako bude pričao svojim prijateljima o meni? Što ako se bude smijao iza mojih leđa? Što
ako bude želio seks nakon prvog poljupca? Što bih tada radila?

Nisam se mogla dovoljno približiti nijednom od njih da išta pokušam.


Jednostavno nisam mogla. A sada sam plaćala cijenu, jer, oh Bože, imala sam šesnaest
godina i očajnički sam se željela ljubiti.

Večeras sam odlučila riskirati.

I tako sam odlučila otići Riggsovoj kući, to je bila najzloglasnija kuća u


Westlakeu, kuća braće Riggs, na pogrešnoj strani grada. Nikada nisam bila u Riggsovoj
kući, i moja majka, koja je bila policajka, bi doživjela srčani udar kada bi saznala. Zato
sam joj rekla da večeras idem kod prijateljice Taylor, i zato što sam ja uvijek bila dobra
djevojka, koja nikada nije pravila probleme, majka mi je vjerovala.

Ali nisam bila samo u Riggsovoj kući. Bila sam na jednoj od zabava Dexa
Riggsa.

Dex Riggs je bio najstariji od braće Riggs ujedno i najgori. Sa sedamnaest godina
bio je noćna mora svakog učitelja. Bio je dečko koji je u školu mogao unijeti sve pilule,
lažne ispričnice, odgovore na pitanja na testovima. Rijetko je prisustvovao satovima.
Odlazio je u barove iako je bio maloljetan i nikada nije bio uhvaćen. Tuče su ga pratile
gdje god bi se pojavljivao i uvek je pobjeđivao. Dečki su ga mrzili jer su svi potajno
željeli da budu kao on, a djevojke su ga se malo bojale.

Ne zato što je Dex njima prijetio, već zato što je bio previše grub. Druga braća
Riggs, posebno Ryan, bili su zabavni loši momci. Ali Dex Riggs je bio ekvivalnet
stavljanju žestice u čašu piva. Ne treba ti, vjerojatno ćeš to preživjeti, ali bi radije da
nisi.

3
Naravno, zabave Dexa Riggsa bile su legendarne.

Ova zabava je bila glasna. Ludo glasna. Muzika je treštala u dnevnoj sobi, toliko
jako da se pod tresao. Nisam znala pjesmu. Održavalo se i natjecanje u ispijanju piva
u koje su ubacivali ping pong loptice i postajalo je sve glasnije. Ljudi su izašli u dvorište,
a većina ih je izašla na ulicu gdje se održavalo natjecanje biciklima gore-dolje cestom
u snijegu.

Popila sam dvije čaše vina. Razgovarala sam s ljudima koje sam znala, a bilo ih
je mnogo – Westlake nije bio baš veliki grad. Malo sam plesala, možda malo flertovala.
Glava mi je pulsirala i morala sam piškiti, a još uvijek nisam bila poljubljena.
Kupaonica u prizemlju bila je zauzeta, u kojoj je bilo više od jedne osobe, rekla bih, pa
sam se popela gore, osećajući se usamljno duž prigušenog hodnika. Muzika je i dalje
bubnjala, osjećala se vibracija, iako su glasovi bili tiši.

Riggsova kuća bila je velika, jako davno je bila kuća nekog bogataša, mada je
sada propala i imala je puno soba. Otvorila sam par soba dok nisam pronašla kupaonicu.

Izašla sam iz kupaonice, prolazeći rukama kroz dugu kosu. Nosila sam uske
traperice, staru majicu i gležnjače, s vrlo malo šminke. Nisam se posebno sređivala za
Riggsovu zabavu. Dolazak na zabavu nije promijenio ništa u pogledu ljubljenja s
dečkima, zato sam razmisljala da idem kući.

Vrata su se otvorila niz hodnik i Dex Riggs je izašao. Bio je slika savršenstva
lošeg dečka - poderane traperice, crna majica, tamna razbarušena kosa. Čak je imao
sjenu od dlaka na čeljusti, nešto što je puno njegovih prijatelja sedamnaestogodišnjaka
očajnički želio imati. Bio je sam. Zatvorio je vrata tiho iza sebe, a onda me ugledao i
osmjehnuo mi se s razumijevanjem, osmijeh mu je bio divan.

„Parker,“ rekao je.

Pitala sam se što se nalazi u sobi iz koje je upravo izašao. Djevojka? Više od
jedne djevojke? Nešto drugo? Radoznalost me je ubijala. Htjela sam ga pitati, ali
umjesto toga rekla sam: „Zoveš me Parker jer ne znaš koja sam sestra?“

Dex je prevrnuo očima kao da je to glupo pitanje. „U redu, Lauren Parker. Je li


to bolje?“

4
Slegnula sam ramenima pokušavajući izgledati ravnodušno. Ali bilo je divno.
Dex Riggs je znao moje ime.

„Lauren Parker,“ rekao je, „upala si na moju zabavu.“

„Nisam znala da mi je potrebna pozivnica”, odgovorila sam.

To ga je nasmijalo, od njegovog smijeha mi je tijelo zadrhtalo, šaljući vibracije


direktno između mojih nogu. Izgledao je tako dobro kada se smijao. Morala sam se
prisiliti da ne zurim u njegove tvrde bicepse koji su se ocrtavali ispod njegove majice.
Htjela sam staviti ruke na njih. Htjela sam provjeriti je li mu je koža topla.

Sva moja zvona za uzbunu su se ugasila, negdje daleko u mom mozgu. Nisam se
micala.

Prišao je bliže. Oči su mu bile tamnoplave, nevjerojatne boje.

Nikada nisam vidjela takve. Imao je mrlju na vratu tik iznad ovratnika majice,
na trenutak sam pomislila da je to motorno ulje. Zašto Dex Riggs ima mrlju od motornog
ulja na vratu? Malo bolje sam pogledala i shvatila da to nije nikakva mrlja od ulja, već
modrica. Dex me uhvatio kako gledam i podigao ruku, prateći vrhovima prstiju preko
modrice. Još jedan korak bliže.

„Što je to?“ Pitala sam ga, koraknuvši unazad.

„Naletio sam na vrata,“ rekao je, prilazeći još bliže. Znala sam da su braća Riggs
živjela sama s ocem. Majka im je umrla dok su još bili mali. Njihov otac je vodio
autoservis u gradu i iskreno, bio je pomalo zastrašujuć. Nije bio otac koji bi se posvetio
odgajanju djece. Dex je dolazio u školu s modricama, neke su bile stare, neke svježe i
nove. Ljudi su govorili da je modrice zaradio u tučama. Ali ja sam se pitala je li baš
tako.

Spustio je ruku s vrata. Opet sam koraknula unazad sve dok mi leđa nisu bila uza
zid. Dexu izgleda nije smetalo. Prišao mi je bliže, stavivši ruke na zid, uhvativši me u
zamku.

„Zabavljaš se?“ pitao me je.

„Pretpostavljam“, odgovorila sam, pokušavajući da ga ne udahnem. Neuspješno.

5
Nagnuo se bliže. Tijelo mu je skoro dodirivalo moje. Mogla sam pobjeći, ali moj
um je bio blokiran sve dok nije rekao: „Dobro, jer odlaziš.“

Trepnula sam iznenađeno. „Odlazim?“

„Imamo oko petnaest minuta prije nego što neko pozove policiju“, rekao je.
„Netko uvijek zove policajce. Želiš li biti ovdje kad se to dogodi?“

Osjetila sam kako mi se lice smrknulo. Moja mama je bila policajka. Ne, nisam
željela biti ovdje kad dođu policajci.

„Tako sam i mislio,“ rekao je iako nisam odgovarala. „Izbacujem te, Parker. Ali
ću prije toga prvo nešto učiniti.“

Njegove oči. Kako su mogle biti tako tamnoplave? Kako su mu trepavice mogle
biti tako duge i crne? Kako to nikad nisam primijetila u školi? Kako to da mi je srce
ovako jako udaralo samo zato što je bio tako blizu mene?

„Što ćeš učiniti?“ upitala sam ga.

Nagnuo se, usne su mu jedva dodirnule moje, i ja sam taj dodir osjetila direktno
između nogu.

„Dođi i saznaj“, rekao je, zgrabio mi je bradu jednom rukom i poljubio me.

Sranje. Sveto, sveto, sranje!

To nije bilo slatko, probno ili izazovno. Nije bio prvi poljubac kakav bi trebao
biti. Dex me naslonio na zid, jezikom mi je otvorio usta i ljubio me kao da me isprobava.

Svaki živac u mom tijelu je bio poput rakete. Poljubila sam ga nazad, otvorivši
usta za njega i imala sam osjećaj kao da lebdim. Ljubila sam ga kao da sam poljubila
stotinu dečki prije njega, ili kao da sam Dexa Riggsa ljubila stotinu puta. Zarila sam
ruke u njegovu majicu i čvrsto ga držala.

Bio je topao. Imao je dobar okus, nisam čak ni znala koji je to okus, jednostavno
mi se svidio. Nikada nisam imala muški jezik u ustima, ali je bilo totalno ludo, kao da
je bila najprirodnija stvar na svijetu imati Dexov jezik u ustima. Ljubio me kao da je
poznavao svaki centimetar mene, kao da je znao što mi se sviđa i htio je to da mi priušti.

6
Nije čak ni stavio ruke na mene, kao da je znao da bi to bilo previše. Pustio je da usne
sve učine.

Ljubili smo se dugo i kada je prekinuo poljubac, osjetila sam užasan ubod
razočaranja. Gorjela sam, na najbolji mogući način. Htjela sam više. Htjela sam to raditi
satima.

Dok sam stajala bez riječi pokušavajući sastaviti dijelove svoga mozga, Dex je
rekao: „Završili smo Parker. Idi uzmi svoj kaput i izađi.“

Bila sam tako slaba i bespomoćna. Rekla sam: „Možemo li ovo opet napraviti?“

„Hoću li biti uhićen ako to učinimo?“

Nisam mogla lagati. Moja majka bi poludjela da je znala što sam upravo učinila.
Vjerojatno bi bacila Dexa u zatvor zbog ovoga ostatak njegovog života. „Da.“

„Onda ne.“ Dex je spustio ruke sa zida. „Gubi se van“, rekao je i otišao.

Stajala sam tamo dugu minutu prije nego što sam se konačno pokrenula. Upravo
sam se napokon prvi put poljubila. I bilo je spektakularno.

Također boli.

Tek sam godinu kasnije shvatila da tako i treba.

7
Sadašnjost

Prokleti Dex Riggs.

Proklet, proklet, proklet bio.

Bio je to dan vjenčanja moje sestre. Jedan i dvadeset poslijepodne. Emily se


udavala u tri, ja sam bila kuma. A mladoženjinog brata, kuma – Dexa Riggsa, nema
nigdje na vidiku.

„Pojavit će se“, rekla je Emily. Bili smo u glavnoj spavaćoj sobi stare kuće Riggs,
udaljeni hodnikom od tog poljupca prije deset godina. Prije jednog desetljeća. Iz ove je
sobe zapravo izašao Dex. Emily je bila na stolici, a Danielle, stilistica iz frizerskog
salona kojeg ja posjedujem, uvijala je svoju plavu kosu u prekrasne valove. „Barem
mislim da hoće.“

Zatvorila sam oči, pokušavajući se suzdržati. Georgie, naša vizažistica,


iskoristila je priliku i dodatno mi nadolijevala ulje na vatru. „Ne mogu jebeno vjerovati
da ga nema“, rekla sam. „Jeste li ga pokušali ponovno nazvati?“

„Samo nekih dvadeset puta.“ Emily je pokušavala izgledati opušteno, ali čeljust
joj je bila malo zategnuta. Danas se udavala za Lukea Riggsa, ljubav svog života, a
jedino što je pošlo po zlu bilo je odsustvo kuma.

„Luke je lupao na vrata gostinjske kuće, a isto tako i Jace. Njegov je automobil
tamo, ali Dex ne odgovara.“

„Isuse“, rekla je Georgie, natapajući me puderom po bradi. „Mislite li da nešto


nije u redu? Možda je mrtav.“

„Bolje mu je da je mrtav,” rekla sam.

8
Georgie je izgledala iznenađeno koliko sam to ozbiljno rekla. Ali ona nije
poznavala Dexa.

„Ne trebamo raditi dramu oko toga“, rekla je Tara Montgomery, jedna od
djeveruša. Stavila je noge u cipele s visokom potpeticom. „Kum zapravo ne radi puno
na ceremoniji. Vjenčanje će se dogoditi s njim ili bez njega.“

„Uzrujava Emily,“ rekla sam.

„Ne, ti me uzrujavaš“, ispravila me Emily. „Ne udajem se za Dexa, nego za


Lukea. A Luke je ovdje. I ja sam u redu s tim.“

Otvorila sam usta da se prepirem, ali Tara mi je uputila čvrst pogled. Iza nje me
naša druga djeveruša, Kate, promatrala razrogačenih očiju. Kate je bila nova u
Westlakeu i nije znala našu povijest. Nije poznavala Dexa.

Nisam ni ja, stvarno. Do objave zaruka prije nekoliko tjedana, Dexa nisam
vidjela godinama. Nakon srednje škole otišao je u Detroit, šokirajući sve postajući
policajac. Ali više nije bio policajac. Glasine kažu da je pao i izgorio. Sad se vratio u
Westlake i živi u gostinjskoj kući iza glavne kuće. Tamo gdje se trenutno sad nalazi,
umjesto da je ovdje na svadbi.

Osim tog jednog divljeg poljupca kada sam imala šesnaest godina, prvog
poljupca kojeg sam ikada imala, o Dexu Riggsu više nisam ništa znala.

Osim što mi je nešto unutar mene govorilo da nije pao i izgorio onako kako su
svi mislili. Ne bih mogla reći kako znam, jednostavno sam znala. Pitala sam se što se
stvarno dogodilo. Pitala sam se je li Dex dobro.

Što me nije spriječilo da ga odmah poželim ubiti.

Od zadnjeg puta kada sam vidjela Dexa, otvorila sam svoj salon i vodim ga već
šest godina. Bila sam udana i razvedena. Mogla sam se nositi s lošim stvarima, radim
to svakodnevno. Ali posebna vrsta kaosa poput Dexa Riggsa uvijek me uhvati
nespremnu. Nisam osjećala kontrolu kad bih razmišljala o njemu. I to je moralo završiti.
Pogotovo danas.

Ustala sam. „Popravit ću ovo“, rekla sam.

9
Emily je stisnula oči prema meni. Možda je blesavo zaljubljena na svoj dan
vjenčanja, ali ona je moja blizanka, dijelile smo maternicu i znala me je bolje od ikoga.
„Kako, točno?“

„Ulazim u gostinjsku kuću po njega. Zar nema rezervnog ključa?“

„U kuhinji“, rekla je Emily, što je značilo da odobrava moju taktiku. „Ladica


pokraj sudopera.“

Kimnula sam, pokušavajući izgledati samouvjereno. „Kuma je na zadatku.“

„Što ako je žena unutra s njim?” Emily je pitala. „Što ako je to razlog zašto ne
otvara vrata?”

O Bože ne. Molim te ne. Samopouzdanja, Lauren. „Ako je tamo žena, onda ću
je izbaciti van.”

„Ozbiljno?” Kate je gledala između mene i Emily. Imala je lijepu crvenu kosu,
Sunset Auburn, znam to jer ju je uredila u mom salonu, koja je padala u valovima preko
njenih ramena. Perfektno joj se slagala s tamno zelenom haljinom koje smo sve nosile
kao djeveruše. Ona je bila djevojka Ryana Riggsa, formalno njegova dadilja i on je bio
lud za njom. „Vi ekipa mislite da ima neku flundru u gostinjskoj kući dok se njegov brat
ženi?”

Nisam imala pojma. Nisam znala s kim je Dex spavao ili koliko često. Kakav tip
žena mu se sviđao. Koji god da je tip bio, zasigurno nije ‘dobra kćer policajke', poput
mene. I da, Dex je bio u stanju imati ševu na dan vjenčanja svog brata. Nikad nisi znao
što bi Dex mogao učiniti, a posebno ako to uključuje izazivanje nevolja, raspizditi svoju
braću ili oboje.

Ali bit ću hrabra. Bila sam dvije minute starija od Emily, starija sestra i bila sam
kuma.

Obukla sam štikle i sišla dolje do kuhinje.

U dnevnoj sobi i prednjoj sobi kuće mogla sam čuti razgovor i smijeh. Gosti su
se okupljali unutra, čekajući da krene ceremonija. Bio je vikend Dana zahvalnosti u

10
Michiganu, što je značilo da je vani hladno i tmurno s nekoliko sitnih pahuljica ranog
snijega u zraku.

Ceremonija će se održati vani, i svi će izaći zadnji čas, a zatim se vratiti ravno
unutra kad završi. Mi smo bili Michigenci. Mogli bismo se nositi s malo prehlade.

Otvorila sam ladicu pokraj sudopera i kopala rukom unutra kroz smeće. Elastične
vrpce, kovanice, jednokratne plastične vilice. Pronašla sam ključ na privjesku kad mi je
prišao zgodni muškarac u odijelu.

Ovo je bio Luke Riggs, jedan od Dexove braće i budući Emilyn suprug. Bio je
tamnokos i mračan i imao je mišiće posvuda ispod odijela. „Što radiš?“ pitao je s onim
lijenim glasom zbog kojeg su kroz srednju škole sve ženske gaćice padale. Uključujući,
očito i one od moje sestre.

„Idem po Dexa“, rekla sam mu.

Izgledao je zatečeno. „Misliš, izvući ga iz gostinjske kuće?“

„Budući da je tamo, da.“

„Bolje dopusti meni da to učinim.“

„Ne. Ti si mladoženja, Luke. Ostani ovdje.“

Trgnuo se. „Ozbiljno, Lauren. Ne znamo što je tamo. Moglo bi biti... loše.“

„Svjesna sam. Ali Dex nije nuklearna bomba. Što god je unutra, mogu to srediti.“

„Je li Emily uzrujana? Ako je tako, i sam ću ga razbiti.“

Šutke sam stisnula zube. Ovo je sad bio moj život. Bila sam uistinu sretna što se
Emily zaljubila, zaista sam bila. Bila sam sretna što je imala zgodnog tipa koji ju je
obožavao, koji ju je očito potajno obožavao cijelo to vrijeme. Bila sam sretna što je
imala non-stop savršeni, raspamećeni sex s Lukeom Riggsom. Bila sam sretna što se
polovinu vremena pojavljivala na poslu u našem frizerskom salonu sa sanjivim, post-
orgazmičnim izrazom lica. Bila sam sretna zbog svega toga.

Ali gledati Emily i Lukea tako zaljubljene, tik pred mojim licem dok sam
prolazila kroz razvod od muškarca s kojim sam bila od svoje sedamnaeste... to me

11
učinilo pomalo očajnom i jadnom. Osjetila sam se poput neskladnog, trećeg kotača.
Nisam ni izlazila s nikim, razvod je bio previše grub. Bila sam isušena usidjelica u
dvadeset i šestoj godini, i to me učinilo ljubomornom, zavidnom i jadnom.

Nisam se ponašala ljubomorno, sitničavo ili nisko. Tada bi bila kompletna kučka.
Ali mali dio mene je to želio.

„Emily je dobro“, rekla sam, odgovarajući na njegovo pitanje. „Ja sam ta koja je
živčana.“

Podignula sam pogled i vidjela kako mi se Luke smiješi. „Nemoj biti tako
preplašena. To je samo Dex. Znaš ga otkad smo imali šesnaest godina?“

„Petnaest“, rekla sam i uzdahnula. „Ok, poželi mi sreću. Idem.“

„Ti si snažna, hrabra žena, Lauren“, rekao je Luke, salutirajući mi.

Ne, nisam. Ja sam prazna ljuska, i jadna sam, i nemam pojma kako to popraviti.
„Znam“, rekla sam Lukeu i otišla.

Zgrabila sam svoj ogrtač i navukla sam ga oko ramena dok sam izlazila na
stražnja vrata na hladnoću. Ogrtač je bio od mekanog kašmira i tamno čokoladno smeđe
boje, a savršeno je pristajao tamnozelenoj boji haljine. Sve nas četiri djeveruše smo
imali isti. Trebao je nam da stojimo uz oltar na hladnom. Obožavala sam ga i vjerojatno
ću s njim spavati cijelu zimu. Budući da nisam imala čovjeka s kojim bih mogla spavati,
naravno. Možda bih mogla nabaviti mačku. Razvedene žene nabavljaju mačke, zar ne?
Pogotovo razvedene žene koje... Ne. Ne bih sada o tome razmišljala.

Lupala sam šakom o vrata gostinjske kuće, bacajući pogled na zamračene


prozore. „Dex!“ Viknula sam. „Lauren je. Ulazim.“

Nema odgovora. Možda lagano stenjanje ili je to možda bio vjetar.

Prvi put sam osjetila drhtaj prave uzbune. Što ako se Dexu zapravo dogodilo
nešto loše dok smo svi sjedili i mislili da je seronja? Ne pokucavši ponovno, stavila sam
ključ u bravu i otvorila vrata.

Ovdje je bilo tiho i mračno. Sa spuštenim roletama i oblačnim nebom, gostinjska


kuća bila je zasuta mekom sivom svjetlošću. Bio je to ugodan, otvoren prostor, s malom

12
kuhinjom s lijeve strane vrata i momačkom spavaćom sobom s desne strane. Prazne
boce piva nizale su se oko kuhinjskog šanka. Na malom stolu bila je vrećica trave i
ostaci nekoliko jointa. U zraku se osjećao slabašan, slatkast miris trave, kao da je pušena
prije nekoliko sati.

U kutu su bila naslagana dva kofera, jedan od njih je bio otvoren, a odjeća prosuta
okolo. Je li to bilo sve što je Dex sa sobom donio iz Detroita? Pitala sam se. Je li to sve
što posjeduje? Mislila sam da sam se svojih stvari nakon razvoda uvelike riješila, ali i
dalje sam imala mali stan prepun stvari.

U glavnoj sobi nalazio se krevet, neuredan i natrpan dekama i pokrivačima. Na


krevetu je bio Dex. Nije bio mrtav. Bio je itekako živ i gol.

Nije da sam mogla sve vidjeti. Ležao je potrbuške, a plahta ga je neoprezno


pokrivala preko guzice.

Ali mogla sam vidjeti ostatak njegove golotinje, a ispod ruba plahte vidjela sam
neprekinutu liniju gole kože uz bok, što je značilo da ne nosi donje rublje. Nije imao na
sebi ništa.

Odlijepila sam pogled od onog dijela kože i pogledala ostatak njega. Nikad nisam
vidjela Dexa golog, nikad nisam vidjela nijednog muškarca iz stvarnog života golog,
osim svog bivšeg supruga, na činjenicu na koju sam bila ponosna, ali sada sam se
osjećala na gubitku. Sva su braća Riggs bila različita. Luke je imao sve one mišiće kao
loš dečko, Jace je bio velik i moćan, a Ryan je bio nevjerojatno lijep. Dex je bio visok,
a tijelo mu je bilo vitko i tvrdo, stegnuto mišićima, udubinom kod kralježnice i linijom
ramena poput dobro podmazanog stroja.

Noge su mu bile vitke i savršene, a bicepsi čvrsti i snažni. Nešto u vezi s njim
podsjetilo me na MMA borce koje vidite na TV-u, tijelo izbrušeno i stvoreno za borbu.
Osim što je sada mirovao, mišići su bili opušteni, udovi nehajno bačeni u plahte. Pogled
mi je otputovao tamo gdje mu je na desnom ramenu nacrtana jedna tetovaža, jedina
tetovaža koju sam mogla vidjeti. Bile su to tri riječi, oštro na njegovoj koži: Ne boj se.

Stajala sam tamo trepćući i unosila sve to u sebe. Otkako sam ga poznavala, Dex
je imao jednu vrstu garderobe: istrošene traperice, dotrajale majice i košulje koje su bile

13
toliko iznošene da su se rukavi skoro raspadali. Kosu je držao neurednu, a na čeljusti je
obično imao bradu staru nekoliko dana. Ali sad sam shvatila da je Dexova odjeća bila
kamuflaža. Ispod njih bio je izbrušen i jebeno predivan. Sjetila sam se njegovih bicepsa
u crnoj majici koju je nosio na zabavi. Vitkost njegova tijela pod tankim pamukom.
Modrica na vratu za koju sam mislila da je mrlja od motornog ulja.

Dex je bio borac.

Još sam uvijek stajala bez riječi kad se promeškoljio u krevetu i prevrnuo na leđa.
Odsutno je zgrabio plahtu, namještajući je preko međunožja. Oči su mu se otvorile na
pola i trepnuo je prema meni. Činilo se da nije ni najmanje iznenađen što me vidi.

Oči su mi uhvatile njegove i oklijevala sam.

To je bilo sve što mu je trebalo. Izgledajući sada budnije, Dex je provukao ruku
kroz kosu i nasmiješio se.

„Jutro, Lauren“, rekao je. „Jesi li došla ovamo kako bi me opet poljubila?“

14
Lauren Parker je u mojoj sobi. Gle, gle.

Jebem ti, izgledala je dobro. Naravno da jest. Ona je uvijek izgledala dobro, a
danas je još bila lijepo obučena. Njezina kosa boje meda bila je podignuta s njenog
vrata, preko njenih elegantnih i savršenih oblina nosila je haljinu tamno zelene boje.
Bio mi je jedan pogled dovoljan da osmislim mentalni plan, plan napada. Prvo ću se
riješiti ogrtača, zatim otkopčati haljinu. U frizuri zasigurno ima ukosnice koje trebam
izvaditi. Grudnjak, dao bih se kladiti da je Lauren imala 36C ili bih pojeo svoj jebeni
novčanik, je najvjerojatnije bio bez naramenica, zakopčan na leđima. Jedan lagani
potez i njega više nema. Gaćice su teže za predvidjeti.

Koliko god sam volio zamišljati Lauren u tankim tangama, vjerojatno ih nije
nosila. Stavio bih novac na crne, ugodne, slip gaćice, a čak je bilo moguće da je ispod
bio i steznik. Da postoji, trebalo bi mi nekoliko dodatnih sekundi da ih skinem. Ali čak
i s odgodom, operacija 'Skinuti Lauren' trajala bi šezdeset sekundi, maksimalno.

Njezin izraz lica rekao mi je da se ta operacija neće nikad dogoditi.

„Diži se iz kreveta“, odbrusila je. „I ti si mene poljubio.“

Da, definitivno jesam. „Znao sam da se sjećaš.“

Jagodice su joj postale crvene. „Nejasno“, rekla je. „Ali znaš čega sam se doista
sjetila? Da se Luke i Emily vjenčaju. Danas.“

Uzdahnuo sam. Jebeno vjenčanje. Posljednje što sam želio učiniti danas, ili ikad,
bilo je gledati ludo zaljubljenog brata kako se ženi sa svojom zgodnom zaručnicom na
njegovom jebenom vjenčanju. „Kada je to?“ Pitao sam.

„Jesi li ozbiljan?“ Kad nisam odgovorio, što je značilo da jesam, rekla je, „To je
za devedeset minuta.“ Pogledala je svoj telefon. „Ne, osamdeset minuta.“

15
Zastenjao sam i protrljao rukom po licu. Isuse, spavao sam do kasno. Nesanica
nikad jebeno nije prestala. „Ne mogu vjerovati da me Luke učinio kumom.“

„Pokušavao te mučiti“, rekla je Lauren, što je bila istina.

„Upalilo je.“ Nisu me zanimale svadbe ni Lukeova, ni bilo čije. Nisam ih


razumio. Nikad nisam upoznao ženu koja bi me mogla podnijeti dulje od nekoliko
tjedana, a da mi ne želi razbiti glavu bilo čime što je bilo pri ruci, a kamoli se jebeno
udati za mene.

„Reci svima da sam bolestan“, rekao sam.

„Ne“, rekla je Lauren.

Ispustio sam ruku kojom sam trljao lice i pogledao je. Pogled joj je bio uprt u
moja prsa i trbuh, ali brzo ih vratila na moje oči. Izgledao sam prilično dobro, ali
ponajviše zato što sam svakodnevno trčao zbog nesanice i anksioznosti i jedva sam jeo.
Budući da sam bio neuspješan, topilo je tjelesnu masnoću. Blago meni.

„Ozbiljno“, rekao sam joj. „Vjenčanje se događa sa mnom ili bez mene. Samo
im reci da sam mamuran.“

„Jesi li?“ pitala je, njezine sive oči bile su uprte prema meni.

„Ne baš.“ Nisam sinoć odabrao alkohol da pokušam ubiti nesanicu. Sinoć je
oružje bilo trava.

„Onda ne“, rekla je Lauren. Stisnula je usne. „Odradit ćeš ovo, Dex Riggs. Nećeš
pokvariti vjenčanje moje sestre.“

Voli naređivati vidim. Pomalo je kučkasta. Ja sam drag momak, ali ne slijedim
pravila. Ne sada. Ne ikada. Ne postoji nitko, a mislim baš nitko, tko mi govori što da
radim.

Trebao sam joj reći da odjebe i da sa sobom ponese to vjenčanje. Čak sam
razmišljao i o tome. Složio sam riječi u glavi.

Umjesto toga, podigao sam ruku i vrhom prsta napravio krug. „Okreni se,
Parker.“

16
„Zašto?“

„Jer sam gol, a za sekundu ćeš vidjeti moj kurac.“

Tako se brzo okrenula da su se pramenovi podignuli s njenog vrata. Gurnuo sam


plahtu i spustio noge na pod. „Mislio sam da si se udala“, rekao sam joj, ustajući i
gledajući elegantnu liniju njenih leđa. „Već si vidjela jednog. Neće te ugristi.“

„Šuti i idi se tuširati“, rekla je.

Otišao sam do kupaonice. Uzeo sam si vremena. Kad sam zatvarao vrata za
sobom, smijao sam se.

17
„Ne znam kako to radiš,” rekao mi je moj brat Jace na mjestu odmah do oltara.
Stigao sam samo nekoliko minuta prije, ali sam naposljetku stigao. Zahvaljujući Lauren
Parker, bio sam otuširan, čist i obučen u odijelo. Cipele su mi bile sjajne, brada
podšišana, a dah s mirisom mentola. Ovo je bilo bolje nego što je Dex Riggs ikad jebeno
bio.

„Radim što?“ Rekao sam kad je Emily sišla prolazom pod rukom svog oca.
Izgledala je prelijepo, morao sam priznati. Preko oltara sam pogledao Lauren.
Promatrala je Emily, a izraz njezina lica bio je rastrgan između sreće i boli.

Sreća što se njezina sestra udavala. Bol zbog završetka njenog vlastitog braka.
Bilo ju je tako lako čitati. Barem za mene.

„Raspizditi sve“, rekao je Jace, šapatom odgovorivši na moje pitanje. Bio je


krupan momak, Jace. Visok i snažan. Bivši zatvorenik koji je odležao za krađu
automobila dok je izvještavao o operaciji krađa automobila našeg oca. Sad je bio vani i
živio je sa ženom koja mu je bila bivša savjetnica, a za kojom je bio prilično lud.
Vjerojatno će se i on oženiti također. „Možeš sve naljutiti ne čineći ništa.“

Emily je stigla sprijeda, otac ju je poljubio i uhvatila je Lukea za ruku. Matičar


je započeo ceremoniju i govor. Njegujte jedni druge zauvijek, nešto, nešto. Vjenčanja
nisu bila za mene.

„Sranje“, šapnuo sam Jaceu. „Nikoga ne bi bilo briga da se nisam pojavio.“

„Tebi se ne može pomoći“, rekao je.

Slegnuo sam ramenima. Nikad nisam tvrdio drugačije. „U džepu ovog odijela
imam dva jointa i jednom kad ovo završi, popušit ću oba.“

18
Osjetio sam vrelinu pogleda i zatekao Lauren Parker kako me pogledom prelijeće
preko oltara, suženih očiju. Vjerojatno me je čula. Pa, šteta. Natjerala me je da odjenem
odijelo, ali nikad nije provjerila stavljam li što u džepove.

Ako je mislila da ću ovaj dan proći bez trave, onda je totalno luda.

Uperio sam pogled u njezin i buljio natrag u nju. Ostali smo takvi, uperenih
pogleda, zureći jedno u drugo dok je matičar blebetao. Volite i poštujte jedni druge.
Spoj tijela i duše. Oči su joj bile plavkasto sive. Pitao sam se je li spojila tijelo i dušu sa
svojim bivšim Vicom Voorheesom. Pitao sam se je li ga ikad digla iz kreveta i natjerala
da obuče odijelo. Pitao sam se kako uopće postoji spoj tijela i duše.

Ceremonija nije bila jako duga, jer je ovdje bilo hladno. Emily i Luke rekli su
‘uzimam’, ceremonija je završena, poljubili su se, svi su pljeskali i ušli unutra.

Izašao sam iz kuće, prema gostinjskoj kući izvadivši telefon iz džepa. Ugasio
sam zvuk na njemu, ali vibrirao je tijekom cijele ceremonije. Kružio sam iza kuće za
goste do trule stare klupe za piknik tamo, čitajući svoje poruke, vadeći džoint iz drugog
džepa. Sjeo sam na stol s nogama na klupi, zapalio džoint i počeo pomicati prstom po
ekranu.

Jedna od poruka je od momka kojeg sam poznavao u gradu: Hej, čovječe, znam
da je prošlo dugo vremena, ali znaš li gdje mogu nabaviti nešto malo. Izbriši.

Ashley, koje sam se samo maglovito sjećao: Dex!! Jesi li u gradu?? Hajdemo se
podružiti?? Nazovi me! Izbriši.

Jedan od mojih bivših kolega iz PD-a Detroita: Izgleda da IRS provodi još jednu
reviziju. Pripremi se!

Dugo sam gledao u ovu, trava koja je ratovala s tjeskobom u glavi. To je naravno
bio kod - IRS nije provodio jebenu reviziju. Htio je reći da je unutarnja kontrola još
jednom pregledavala incident koji me izbacio van postrojbne. Incident koji je završio
moju karijeru policajca.

Nitko nikad nije pomislio da će Dex Riggs postati policajac nakon srednje škole,
a ponajviše moj prokleti otac. To je bio glavni razlog zašto sam to učinio. Nisam imao
razloga da postanem policajac, nisam imao disciplinu, moral ili volju za poštivanjem
19
pravila. Imao sam samo žig na ramenu i odlučnost da učinim sve što bi mog oca
natjeralo da me mrzi još više nego što je već mrzio.

To mi je barem uspjelo. Posjetio sam oca točno jednom u zatvoru i njegova


mržnja je ispoljila iz njega kao miris. Ali nisam izdržao kao policajac. Znao sam da su
svi nagađali zašto. Nisam se trudio nikome reći istinu.

Izgleda da IRS provodi još jednu reviziju. Pripremi se!

Ponovno sam uzeo dim trave i osjetio kako se dio panike povlači. Uhvatio sam
izgled svoje ruke od zadnjeg puta kad sam ih koristio. Na desnoj ruci su mi dva zgloba
na prstima slomljena i zarasla, a četvrti prst moje lijeve ruke nikada nije zarastao pravo
nakon što ga je diler droge slomio petom čizme. Sve ozljede sam dobio na poslu. I to
su bile samo kosti koje moj vlastiti otac nije slomio.

„Hej“, rekao je glas.

Podignuo sam pogled. Lauren je prilazila meni, ogrtača omotanog oko ramena,
dok joj je zelena haljina padala uz duge noge. Uz sebe je imala dvije čaše s pjenušcem.

Mislio sam da će me početi stavljati u red i srati mi, ali rekla je: „Želiš li jednu
od ovih?“

Slegnuo sam ramenima i uzeo jednu. „Naravno.“

„Svi se pitaju gdje si“, rekla je. „Žele nazdraviti.“

Otpio sam gutljaj šampanjca. „Nisam otišao daleko.“

Lauren je na trenutak izgledala nesigurno, kao da razmišlja da me prisili da se


vratim u kuću. Zatim je uzdahnula i prišla stolu za piknik. Sjela je pokraj mene, udobno
smjestivši noge u štiklama na sjedalo.

„Uništit ćeš haljinu“, rekao sam.

„Očistit će se“, odgovorila je i uzela veliki gutljaj šampanjca.

Gledao sam je kako guta, pa još jedan. Čak i kad je gutala šampanjac, pitao sam
se postoji li igdje tako lijepa žena poput Lauren Parker. Bila je još ljepša nego kad joj
je bilo šesnaest.

20
„Rade onu stvar“, rekla je kad je odložila praznu čašu. „Onu stvar na kojoj
nazdravljaju i natjeraju mladence da se ljube.“

„O, Isuse“, rekao sam. „Drži ovo.“ Pružio sam joj čašu i kopao po džepovima,
izvadivši drugi džoint i upaljač.

Kad sam imao oboje, pogledao sam i vidio da je i moja čaša ispražnjena. „Je li
to trava?“ Pitala je Lauren, odlažući čašu. „Je li to još uvijek ilegalno? Nemam pojma.“

„Jesi li jebeno ozbiljna?“ Rekao sam. Stavio sam džoint između usana i zapalio
ga. „Nazovi policiju i pitaj ih.“

„Ne moram zvati policiju, Dex. Moja majka je jedna od njih. Ona je tamo.“
Pokazala je natrag prema kući. To sam ignorirao. Da me Nora Parker želi u zatvoru,
mogla bi doći ovdje po mene. „Hoćeš malo?“ Pitao sam Lauren.

„Ja ne...“

„Ili se stvarno želiš vratiti u kuću i presjediti to slavlje?“

Laurenina vilica se opustila u jadu, a njene sive oči susrele su se s mojima. „Daj
mi to.“

Uzela je joint. Bilo je to ili prvi dim koji je ikad potegnula ili prokleto blizu toga,
ali nije joj išlo loše. Zadržala je dah i izdahnula pramen dima, čineći čak i to elegantnim.
„Na koliko ćemo još ovih vjenčanja morati ići?“ upitala je, vraćajući mi joint.

„Barem dva“, rekao sam, i sam uzimajući dim.. „Jace i Ryan su sljedeći. Ne bacaj
tu haljinu.“

Lauren je zastenjala. „Još dvije svadbe na kojima moram biti single luzer, slaveći
sretni par.“

„Barem nitko od njih neće tražiti od mene da budem kum.“

U to sam se uvjerio odvodeći svoju braću u onu rupu na Lukeovoj momačkoj


večeri. Pobunili su se, a ja sam završio tukući se s Ryanom na parkiralištu. Imao je
prilično dobar udarac, ali opet i ja sam. „Kako se osjećaš?“ Pitao sam ju.

21
„Lice mi je pomalo utrnulo.“ Vrhovima prstiju dodirnula je obraz. Promatrao
sam je kako se mršti, a zatim je trepnula. Pokušavajući shvatiti kako se točno osjećala.
Lice joj je bilo tako izražajno.

„Tako znaš da to djeluje“, rekao sam. „Opusti se. Držat će te trideset minuta,
maksimalno.“

„Nekako mi se sviđa“, rekla je. „Nisam više toliko uzrujana. Kao da mi nije
važno.“

„Upravo si otkrila ljepotu trave“, rekao sam. „Sad sam te pokvario. Odavde ide
sve nizbrdo.“

To ju je nasmijalo. Trepnuo sam, odbacivši tu sliku.

„Pokvario si me prije deset godina“, rekla je.

„Ne, nisam. Poljubio sam te. To nije ista stvar.“ Ponovno sam uzeo dim jointa, a
zatim sam bacio na zemlju, ne želeći razmišljati o toj noći. Nisam imao pojma zašto je
to sjećanje bilo tako bolno.

Ne, to je bila laž. Točno sam znao zašto.

I zato što sam gladan kažnjavanja, jer ne mogu ostaviti ono najbolnije po strani,
rekao sam joj: „Vic Voorhees, Parker? Stvarno?“

Na spomen imena njezinog bivšeg, osmijeh joj je nestao s lica. Ponovno je


izgledala tužno, a ja bih volio da sam mogao povući te riječi. Nitko od nas nije trebao
iskapati ove stare vijesti.

Osim što mi je smetalo što me Lauren Parker poljubila, stvarno me poljubila i


manje od mjesec dana kasnije hodala je s Vicom Voorheesom. Bili su nerazdvojni
ostatak srednje škole. A onda je otišla i udala se za njega.

Najbolja djevojka koja me ikad poljubila jebeno se udala.

Svakako, izbacio sam je iz svoje kuće odmah nakon što sam je poljubio. Ali to
je bilo za njezino dobro, jer su dolazili policajci. Htio sam joj to nadoknaditi. Htio sam
možda čak i pokušati. Ali nisam imao vremena, jer prije nego što sam mogao ponovno
razgovarati s njom, ona je bila djevojka Vica Voorheesa.

22
Trebao sam znati bolje nego da mislim da zaslužujem samo jednu jebenu stvar.
Bila je to lekcija koju sam naučio na teži način.

„Dex“, rekla je sada, glas joj je bio teži no što sam ikad prije čuo, „mislim da ne
želim razgovarati o tome. O sebi i Vicu.“

Kad bolje razmislim, ni ja to nisam želio čuti. „Da, u pravu si.“

„Mislim, poljubio si me, ali to je bilo usred zabave, zar ne? Bio je to samo
poljubac. To nije značilo ništa. A onda me Vic pozvao da izađemo i bio je fin momak.
Nikad prije nisam imala dečka.“ Uzdahnula je. „Pretpostavljam da si pogodio taj dio.“

Isuse. „Zaboravi da sam išta rekao.“

„Razvod je sranje“, rekla je, ignorirajući me. „Nemoj se nikad razvesti, Dex.
Mislim to.“

„Da, u redu, vidi...“

„Prekinuli smo jer nismo mogli imati dijete.“

Riječi su visjele tamo u hladnom zraku između nas. Čudno, bolne. Bolne jer sam
je zamislio kako pokušava napraviti dijete s onim jebenim tipom koji je nije zaslužio.
Ali boljele su više zbog izraza njezina lica. Kao i činjenica da joj je to što nije mogla
imati dijete slomilo srce. Ne samo slomilo. Razderao ga na sitne krvave komade. Na
trenutak sam mogao vidjeti sve o Lauren, a ona je bila hodajuća otvorena rana. Svi su
mislili da je ona dobro, ali nije. Kako to svi nisu vidjeli?

Bio je snažan, taj trenutak. Previše sirov. Više od svega poželio sam da imam još
jedan joint za pušiti, ali nisam.

Umjesto toga upotrijebio sam jedno od svojih drugih oružja i razvedrio


raspoloženje. „Nisam iznenađen što Vic nije mogao obaviti posao“, rekao sam.
„Njegova je sperma vjerojatno spavala.“

Kutovi očiju su joj se nakosili, iako se nije baš nasmiješila. Dio težine se maknuo.
„Dex“, rekla je.

„Hajde, priznaj. Tip je hodajuća žalost.“

23
Sad se zabavlja. „Nije.“

„Zasigurno jest. U srednjoj je školi bio dosadan i kladim se da je sada dosadan.


Nijedna žena nikad ne pogleda u VapoRub i pomislila: Taj me čovjek može napumpati.”

„Ne zovi ga tako.“ Ali u njenim riječima nije bilo žestine.

Svi smo u srednjoj školi zvali Vica VapoRub i to ga je izluđivalo. Što je naravno
značilo da smo to i dalje radili. Bilo je to daleko najzanimljivije kod njega.

„Sad, ja“, rekao sam, „mogao bih to učiniti otkucajima srca. Vjerojatno si
trenutno trudna samo zato što si me ranije vidjela golog.“

Na to se iskreno nasmijala, a obrazi su joj pocrvenjeli. „Nisam te vidjela golog.


Samo dijelom golog.“

„Hvala Bogu. Da si vidjela cijelu stvar, dobila bi blizance.“ Pokazao sam na


kratki razmak između nas. „Vjerojatno sam te napumpao sjedeći pored tebe na ovoj
klupi. Nema na čemu.“

„Prestani!“ Sad se smijala. Nasmijao sam je, pomislio sam zapanjen. Tada sam
se zapitao što bih sve učinio da je ponovno nasmijem.

Bilo što. Jebeno bilo što.

Skliznuo sam s klupe i ustao. „Vjerojatno bi se trebala vratiti unutra“, rekao sam.
„Ovdje je hladno.“ Jer sam morao. Bio je to isti izraz kao i prije deset godina. Nije bilo
dobrog razloga da mi se Lauren približi.

Njezin se smijeh povukao. „Vjerojatno si u pravu.“ Skočila je naprijed po stolu,


a ja sam pružio ruku. Uzela je i ustala, koristeći me kako bih održala ravnotežu na
visokim petama. „Koliko god bih željela, ne mogu zauvijek izbjegavati svoje dužnosti
večeras.“

„Možeš doći blizu toga“, rekao sam.

Lauren me pogledala. „Mislim da ne vjeruješ u to. Vrati se unutra sa mnom.“

Odmahnuo sam glavom. „Nema šanse.“

24
Spustila je pogled i oboje smo shvatili da još uvijek držim njezinu ruku u svojoj.
Pustila me pomalo nevoljko, pomislio sam. Pa opet, možda su to bili trava i šampanjac.

„Što ćeš učiniti?“ pitala je.

Slegnuo sam ramenima. „Presvući se iz ovog odijela. Otići odavde.“ Osvrnuo


sam se oko sebe. „Mislim da bih se mogao provozati.“

„To je to?“

Ne, to nije bilo to. Pio bih, sam. Razmišljao bih o onome što su mi poslali o
istrazi IAD-a. A možda bih potražio ženu za brzu ševu, premda, gledajući u Lauren
trenutno, nisam bio raspoložen.

Ona je izvan tvoje lige, idiote.

„Ne brini za mene, Parker“, rekao sam joj. „Bit ću dobro.“

Odmahnula je glavom, kao da mi ne vjeruje. Zatim se okrenula i udaljila.

25
Mjesec dana kasnije, Badnjak

Kao dobro odgojena djevojka rodom iz Michigana, bila sam dobro upoznata sa
zimom. Snijeg je bio dio mog života kao i ljetni roštilji ili jesenje lišće. Stoga sam bila
odjevena za hladnoću. Problem je bio u tome što nisam bila dovoljno dobra odjevena
za sjedenje u svom ledenom autu na gotovo praznom parkiralištu, okrećući ključ iznova
i iznova, ali bezuspješno.

„Sranje“, rekla sam, dok mi se dah ledio u zraku preda mnom. Bilo je tri sata
popodne na Badnjak, a nebo je već postajalo zlokobno mračno. Činilo se kao da je snijeg
na putu.

Osvrnula sam se oko sebe. Parkiralište je bilo gotovo prazno i iz minute u minutu
postajalo sve praznije. Zgrada u kojoj sam bila zatvorila se čim sam otišla i svi su išli
kući. Svi osim mene.

Zavrnula sam vrhove rukavica i uzela telefon golim prstima. Kombinacija


rukavica sa pomičnim dijelom za prste je nešto najbolje što je izumljeno; imala sam tri
para, zbog Michigana. Ovaj je mekani par bio boje lavande i odgovarao je kapi koju
sam navukla preko ušiju. Otključala sam ekran mobitela i prelistala brojeve u imeniku.
Mogla bih zaustaviti stranca i zatražiti prijevoz, što je malo vjerojatno da bude uspješno,
ali vrlo vjerojatno da budem ubijena. Mogla bih nazvati službu za pomoć na cesti. Ali
moj šogor vodi Riggs Auto, i kad bih nazvala službu za pomoć na cesti i platila njihovu
pretjeranu cijenu, slušala bih ga do kraja života.

Ali nisam mogla nazvati Lukea. Jer on bi došao po mene, a onda bi vidio i zgradu
iza mene, onu iz koje sam dolazila.

Ne. Jednostavno ne.

26
Jedina osoba, jedina osoba koja mi je mogla pomoći u ovoj određenoj situaciji
bio je Dex Riggs. Zbog određenih razloga. A ja nisam imala njegov broj.

Dexa nisam vidjela još od vjenčanja, kada me je uspio razveseliti i izvući iz


stanja samosažaljenja. Znala sam da još uvijek živi u gostinjskoj kući iza Emilynog i
Lukeovog doma i znala sam da radi s Ryanom na drugoj lokaciji Riggs Auta, koju su
momci zvali Riggs Auto Dva. Pogledala sam u broj i nazvala ga.

„Riggs Auto,” muškarac je odgovorio na drugom kraju linije. K vragu.

Dobila sam Ryana, a ne Dexa.

„Ryan,” rekla sam, trudeći se da zvučim opušteno. „Lauren je. Je li Dex tu?”

„Lauren?” kaže, očigledno iznenađen. „Um naravno. Sreća pa si nas uhvatila,


upravo smo trebali zatvoriti. Pričekaj.”

Nekoliko šuškanja, a onda se na liniji začuo Dexov izrazito duboki glas. „Da?“

„Bok,” rekla sam. „Lauren je. Zapela sam na parkiralištu, a moj auto ne želi
upaliti.”

Kratkotrajna pauza, zbog koje znam da sam ga iznenadila.

„Jesi li dobro?”

„Da. Znam da je čudno. Ali moraš ti biti taj koji će mi pomoći. Samo ti. Shvatit
ćeš kad dođeš ovdje.“

Još jedna kratka pauza. Ovo je bio dan iznenađenja za Dexa.

Zatim: „Reci mi gdje.”

Dala sam mu adresu.

„Imaš li igdje za otići na toplo?”

„Dobro sam,” rekla sam. „Ima trg udaljen par minuta pješke, ako mi bude
potrebno. Ali mogu li te zamoliti nešto? Nemoj govoriti nikome da dolaziš po mene. Ne
Ryanu, ne ikome.”

„Znači tako?” Dex kaže. Kratki odgovori, koji su, sigurna sam, značili da je Ryan
u blizini njega.

27
„Znam čudno je, samo….Ne želim da itko zna gdje sam sada. Molim te.”

„Dobro,” kaže. „Čujemo se, Parker.” Poklopi.

Izdahnem glasno, gledajući zaleđeni dah. Posljednji auto se odvezao za


parkirališta; ostala sam sada samo ja. Stopala su mi se počela smrzavati, a prsti su mi se
počeli lagano kočiti. Dok sam išla prekriti prste rukavicama, mobitel mi je zazvonio.
Bila je to Emily. Ako joj ne odgovorim na poziv, ona će pritisnuti na ponovno pozivanje
i onda će početi paničariti. Stoga sam se javila.

„Lauren, Badnjak je,” Em je rekla. „Dođi kod nas kući.”

Udarila sam lagano nogom, pokušavajući vratiti cirkulaciju u svoje smrznute


nožne prste. „Ovo smo već prošle, Em. Ovo je vaš prvi Božić kao vjenčani par. Idi i
radi udobne, romantične stvari.”

„Ali ti si sasvim sama,” protestira. Ah, da, poznata fraza sretno udate osobe
tužnoj single osobi. Sasvim si sama! Nitko ne može biti sretan sam! Ovu frazu ću slušati
svaki Božić, svaki rođendan, zauvijek.

Ovo je put koji sam odabrala kada sam zatražila razvod od Vica. I iako je to
imalo svoju usranu stranu, još uvijek nisam požalila.

„Dobro sam.” Koliko puta sam to već rekla? Dva puta u posljednjih pet minuta.
Dobro sam. Vjerojatno će mi te riječi biti ugravirane na grobu. Dobro sam.

„Mama je rekla da te pozvala kod nje, ali si je odbila.”

„Istina. Tata me također pozvao.” Naši su nas roditelji ranije ove godine
iznenadili s prijateljskim razvodom, koji je Božić učinio još čudnijim.

Sada je naš otac živio u manjem, iznajmljenom stanu, opremljen onim


najnužnijim i ništa više od toga. „Bio je to tatin poziv iz sažaljenja, jer je svakako
planirao ići na kuglanje sa svojim novim kuglarskim timom. Svi bi se trebali prestati
brinuti za mene. Imam dobar stan i dosta obaveza za obavljati.”

„Ne možeš raditi na Badnjak, budalice. Nitko ne radi.”

„Zapravo, ovo je pravo vrijeme za riješiti zaostatke.”

28
Nakon što sam predala svakodnevne obaveze salona Emily, imala sam vremena
za podučavanje Ryanove djevojke, Kate, osnove poslovanja za otvaranje Start Up-a.

Toliko sam uživala da sam se počela baviti savjetovanjem za druge osobe koje
su htjela započeti svoje male obrte, podučavala sam ih o kreditima, računovodstvu,
porezima i poslovnim planovima. Bila sam dobra u tome, uživala sam u tome i što je
najvažnije pomogla sam sebi da se rasteretim od svakodnevnice vođenja salona. Voljela
sam The Big Do. Bilo je to moje dijete. Ali odrađivala sam svoje 14 - satne smjene
previše godina, a u zadnje vrijeme, posebno uz razvod, nisam bila u stanju nositi se s
tim sama. I tu je uskočila Emily.

„Lauren, ponašaš se jadno,” moja sestra je rekla. „Osim ako ne lažeš da sjediš
doma sama za Badnjak. Lažeš li?”

„Možda. Možda sam se priključila tatinom kuglarskom timu.”

„Ugh, šuti. Ti si prezgodna da bi se pridružila starim, rastavljenim tipovima iz


kuglarskog tima. Stvarno trebam poraditi na tebi.”

Auto se zaustavilo na praznom parkiralištu. Nabrijani, tamno-plavi Mustang s


bijelim, trkaćim crtama na haubi. Proizvodio je katastrofalan zvuk i kretao se prema
meni, kroz snijeg sa cijelom svojom rikom.

„Um,” Rekla sam Emily, „Moram ići.”

„Gdje si ti sada? Čujem nešto u pozadini.”

Auto se zaustavilo kraj mojeg, branikom udaljenim samo nekoliko centimetara


od moga. Vrata su se otvorila i izašao je Dex.

„Vani sam,” rekla sam u slušalicu.

„Sama?”

Gledala sam Dexa kroz vjetrobransko staklo. Iznošene traperice, crne čizme,
nezakopčani crni kaput, majica na kojoj piše DETROIT PD. Imao je podšišanu bradu i
njegova kosa se mrsila na vjetru. Hodao je kroz snijeg prema mom prozoru.

„Ne,” rekla sam Emily. „Nisam sama.”

29
„S kim si onda?”

„Zvat ću te poslije,” rekla sam i poklopila slušalicu.

Dex je otvorio vozačeva vrata i nagnuo se, s jednom rukom ispruženom na krovu
mog auta. „Parker,” rekao je. „Rekao sam ti da se utopliš.”

„Nije mi toliko hladno,” odvraćam, iako mi zubi cvokoću.

Uspravio se. „ Sjedi u moj auto dok ovo riješim.”

Smrznutih nogu sam hodala kroz snijeg i sretno ukliznula na suvozačevo mjesto
njegovog ugrijanog auta. Kožna sjedala su bila udobna i nova i cijeli auto je mirisao na
muškarca i Dexa. Gledala sam kako ide naprijed i nazad, otvarajući obje haube i vadeći
kabele za napajanje. Bio je to najjednostavniji zahvat, ali su me opet prošli trnci
gledajući. Nazovi to kompetentnim pornićem. Moj bivši nije imao pojma kako napuniti
akumulator. On bi zasigurno do sada već nazvao pomoć na cesti i predao im svoju
kreditnu karticu. Kada je povezao kabele, Dex je otvorio vozačeva vrata i sjeo u auto
pokraj mene. Pokrenuo je auto. „Ostavljaš li svoja svjetla upaljena?” pitao me je.

„Nikad to nisam napravila u životu.”

Kimnuo je, bez preispitivanja. „Možda ćeš onda trebati novi akumulator. Mogu
ti to srediti.” Pokazao je kroz prozor na zgradu. „Zato si željela da ovo bude strogo
čuvana tajna.”

Pogledala prema onome što pokazuje iako sam već znala u što je gledao. Bila je
to klinika za umjetnu oplodnju. Bila sam zadnji dogovoreni termin tog dana.

„Da. Da sam nazvala Lukea da me pokupi, rekao bi Emily gdje sam bila. A Em
bi u dobroj namjeri rekla našoj majci. Mom ocu. Svima.” Odvratila sam pogled kroz
prozor. „Ne mogu to trenutno podnijeti.”

„Kužim,” kaže Dex. „Ideš li na zahvat ili što?”

„Možeš to tako reći, pretpostavljam. To je banka sperme.”

Bila sam spremna za smijeh, za kritike. Za bol. Ali sve što je on rekao bilo je,
„Isuse,” blagim glasom.

30
„Što to znači?” Moj glas je bio oštar, a moji obrambeni zidovi podignuti. Nisam
si mogla pomoći. „Samo izgovori, Dex.” Moja odbojnost nije imala efekta na njemu.
Prošao je rukom kroz svoju kosu.

„Znači Badnjak je i ti toliko želiš dijete da si spremna uzeti ostatke nekog


neznanca.”

„Bio je to samo preventivni pregled.” Već sam imala drugi zakazani termin
poslije Nove godine, ali mu to nisam spomenula. „I usput to ne nazivaju ostacima.”

„Smiri se, Parker. Ne vrijeđam te,” držeći ruku u zraku. „Daj mi svoj ključ.”

Stavila sam ključ u njegovu ruku, a potom je ponovno izašao iz auta.

Vjetar je sada već jako puhao, čineći njegovu kosu da leti dok je hodao prema
mom autu. Ušao je i trenutak poslije se začuo sretni zvuk pokretanja mog auta.

Ostavio ga je upaljenog, isključio kabele i zatvorio haube. Zatim se vratio u auto,


k meni. Shvatila sam da sam trebala izaći. Otići do svog auta, zahvaliti mu se i otići. Ali
se nisam pomaknula. Otići je značilo da se moram vratiti doma. Samoći. Ili se možda
pridružiti kuglarskoj ekipi. Ništa od toga mi se nije dopalo. Dex je sjeo do mene. Sjedali
smo tako par trenutaka, bez da je itko pričao, auto je radio, a vjetar je hujao vani. Činilo
mi se da je i on oklijevao otići kao i ja. Nismo gledali jedno u drugo, nismo se dodirivali,
a opet je zaiskrilo između nas. Uvijek mi je to radio. Pet minuta s Dex Riggsom, čineći
nešto tako svakodnevno kao punjenje akumulatora, a osjećala sam se više živom nego
ikad prošlih tjedana.

„Luke me je pozvao kod njega večeras,” konačno je progovorio, prekidajući


tišinu. „Poziv iz sažaljenja.”

„Isto kao i kod mene” rekla sam. „Moj poziv je bio od Emily.”

„Ovako će to od sada biti, zar ne?”

„Da, tako je.”

„Imaš li igdje drugo za poći?” Pitao me je.

Rekla sam istinu. „Ne. Nigdje.”

31
Odvratio je pogled, ponovno prošao rukom kroz kosu. „Zar ćeš stvarno pokušati
zatrudnjeti sa spermom neznanca?”

„Vjerojatno, da.”

„Ali još nisi. Znači nisi sada trudna.”

„Ne, nisam.”

Kimnuo je. „Dobro,” rekao je. „Otiđi u svoj auto, Parker, i slijedi me. Idemo
cugati.”

32
Odveo sam je u mjesto imenom Malones, gdje su posluživali pivo te su imali
nekoliko vrsta hrane i to je to. Bilo je užasno, ali bilo je izvan grada te su u njega dolazili
samo gubitnici. Znali smo da nećemo vidjeti nekog poznatog. Ali također sam znao da
će biti otvoren, zato što kao i ja, gubitnici neće imati gdje drugdje otići.

Uzeo sam nam dva piva. Lauren je skinula svoju kapu i rukavice, nos i obrazi su
joj bili crveni, a medeno plava kosa joj je bila u neredu. Izvadila je gumicu za kosu te
ju je maknula sa svoga vrata, zavezala ju je u nekoliko pokreta. Nikad nisam mogao
shvatiti kako to ženama ide od ruke.

„Sviđa mi se ovo,” reče komentirajući ovaj kafić. ”Nećemo vidjeti nikoga


poznatog.”

„Smjesti se,” Kažem joj.

„Da li si ti ovdje redoviti gost?”

„Ne.”

„Da li si bilo gdje redoviti gost?”

„Ne.”

Lauren podiže svoje obrve. ”Dex Riggs, usamljeni samotnjak.”

„Tako nekako.” Uzeo sam gutljaj svoga piva. Trudio sam se kao i inače popuniti
svoju praznu gorčinu, ali ona je bila tako jebeno lijepa. Isuse.

„Reci mi zašto si se odlučila otići u banku sperme na Badnjak.”

Uzela je gutljaj svoga piva te je zatresla glavom, dok ga je gutala.

„Ne želim o tome razgovarati. Ja sam ta koja prva postavlja pitanja.”

„Kao na primjer?”

33
Razmišljala je o tome, kao da je imala toliko pitanja za mene da se nije mogla
odlučiti koje prvo da mi postavi.

„Zašto si se vratio nazad u Westlake?” ona upita.

I samo tako, moji zidovi su se podigli. Imao sam listu taktika ako ikad dođe do
takvih pitanja. Skreni pažnju, našali se, budi grub, uvrijedi tu osobu, ako je potrebno,
otiši.

Ustvari odgovoriti na to pitanje nije bilo na listi. Ali Lauren sam rekao. „Zato što
sam izbačen iz policije.”

„Da li je to istina?” ona upita. „Čula sam tračeve, ali nisam htjela vjerovati u to.”

„Zašto?”

„Zato što su ljudi puni govana.”

Lauren jebena Parker. Kunem se Bogom. „Napustio sam policiju,” kažem joj.
”Taj dio je istinit.”

Ponovno je uzela gutljaj svoga piva. ”Da li si bio korumpiran?” pita me kao da
pričamo o vremenskoj prognozi. „Možeš meni reći. Odrasla sam okružena policajcima.
Bilo je korumpiranih policajaca u Westlake policiji sve do prije nekoliko mjeseci.”

Razmišljao sam o sadržaju poruke koju sam dobio. Budi spreman! Počešao sam
svoju kratku bradu. ”Odgovor na to pitanje je kompliciran.”

„Ja ne mislim da si bio,” ona kaže. ”Ali vidim da si nekako u redu s tim da to
ljudi misle o tebi. Zašto je to tako?”

Isuse. ”Možemo li promijeniti temu?”

„Dobro. Napustio si policiju. Ali zasto si se vratio ovamo? Ja sam mislila da svi
Riggs dečki mrze Westlake.”

„Mrzili smo. Mrzimo.” Razmislio sam ponovno. Ja i moja braća smo mrzili ovo
mjesto dok smo odrastali, ali sada, nekoliko godina poslije, svi smo se vratili u ovaj
grad.

34
„Drugačije je sada kada je naš otac u zatvoru. Na ovaj način ne moramo više
gledati svoga oca.”

Lauren nije ni trepnula. Moj otac, to govno, služio je trenutno svoje vrijeme zato
što je vodio lanac ukradenih auta preko naše Auto Riggs radionice jer je pokušao
prevariti jednog od svojih partnera kada se ovaj nije htio složiti s njim. Svi su znali.
„Ok” ona reče, ”ali što ako ga puste i on se vrati kući?”

„On neće izaći,” kažem.

„Nikada?”

„Nikada.”

„Nisam znala da je dobio doživotnu kaznu.” Stala je na jedan trenutak te je


pogledala u mene. ”Dex. Što si učinio?”

„Ništa,” Kažem joj, pijuckajući svoje pivo. ”Skoro pa ništa. Bolje će biti ako ne
znaš. Ali vjeruj mi, moj otac neće izaći van iz zatvora.” Kakva je poanta toga da
poznaješ hrpu pokvarenih policajaca i kriminalaca ako ih ne možeš nagovoriti da ti
pomognu s vremena na vrijeme?

Lauren me i dalje oprezno gledala. ”Mrziš ga.”

„Itekako ga jebeno mrzim, da.”

„Zašto?”

„Stvarno me moraš to pitati?”

Progutala je te sam pratio njen pokret grla. ”One noći kad si me poljubio, imao
si modricu na vratu. Tada si mi rekao da si se zabio u vrata.”

Ništa nisam na to odgovorio.

„Je li on tukao svu četvoricu?”, upitala me nakon nekoliko trenutaka.

„Da, mene najviše, ali svi su došli na red prije ili kasnije.”

Ugledao sam kapljicu kondenzacije kako se stvara na čaši te sam je obrisao


palcem. Ja sam bio najstariji i onaj kojega je otac najviše mrzio, tako da je mene najviše

35
udarao. Nekada sam znao preuzeti na sebe tako da moj brat ne dobije batine, što se tiče
mene to je bilo u redu. Udarac je bio udarac, pa tako da nije bilo ni bitno?

„Žao mi je, Dex,” Lauren reče.

Slegnuo sam ramenima. To je bila davna prošlost, tata me prestao tući nakon
nekoliko puta kada sam mu počinjao uzvraćati.

„Većinom je otjerao naše majke, te smo bili prepušteni sami sebi kao životinje.
Morali smo se boriti svaki dan. Moja braća su mogla biti drugačija, voditi drugačije
živote, samo da nije bilo njega.” Naslonio sam se leđima na svoju stolicu. „Moja braća
su mu možda oprostila radi svoga mira. To je njihova odluka. Ali ja nikad neću. Nikad
za nikad. Tako da ne, dok sam ja tu, on se neće nikada vratiti kući.”

Ona se također naslonila u svojoj stolici, s ozbiljnim izrazom na licu. ”Pakao. Ne


znam što bih rekla.”

Nisam je mislio oneraspoložiti, iskreno. Imala je dovoljno svojih briga. ”Ovo je


preteško,” kažem. ”Reci mi, koliko je jednostavno ući u banku sperme te uzeti spermu
od tamo nekog tipa?”

„Prilično lako,” Lauren reče. „Na prvom terminu se u principu radi o tome da
se razgovara o nekoliko stvari te da odlučim kakvu vrstu donora želim.”

Spustim svoju čašu dolje. ”Kakvu vrstu donora želiš?”

„Da. Visina, rasa, razina školovanja. Boja očiju, boja kose. Imaju profil muškarca te
savjetnik prolazi s tobom kroz taj profil.” Uzela je gutljaj piva. ”Onda nakon toga
razgovaramo kako ćemo umetnuti spermu. Koju vrstu postupka ćemo upotrijebiti. Da
li ću to učiniti kod kuće ili će mi to napraviti doktor.”

Meni treba dosta da me nešto šokira, ali ovo me je šokiralo. Nikad prije nisam o
tako nečemu ni razmišljao. Naravno da nisam, trebao bih željeti djecu da bih o tako
nečemu i razmišljao. Što bi inače značilo da imaš stalnu i ozbiljnu curu, nešto što ja
nikad nisam imao. Ideja da imam djecu s bilo kojom ženom s kojom sam do sada izašao
se meni činila zastrašujuća.

36
„To zvuči komplicirano,” kažem joj. ”Znaš da ti ja u tome mogu pomoći, zar
ne?”

Lauren je spustila svoju čašu na stol, obrazi su joj se zarumenjeli te joj se čeljust
zategnula.

„Dex.”

„Samo kažem.” Htio sam malo podignuti raspoloženje, ali nisam htio da ona
pomisli da je ismijavam. Gestikulirao sam na sebe. „Imam ovdje upravo to što tebi treba.
Većinu gole robe si vidjela. Plus moju visinu znaš, rasu i boju kose.”

Odmahnula je glavom. Njen izraz je bio nešto između iritiranog, zabavljanja,i


možda malo napaljenog. ”Sada ispadaš guzica.”

„Stvarno želiš biti napumpana iz neke tamo tube na doktorovom stolu? Daj
molim te , Parker. To stvarno zvuči užasno i to znaš i sama.”

Stisnula je svoje usne te je odmaknula svoj pogled.

Uvrijedio sam je. Bila je usamljena i povrijeđena, a bio je Badnjak, te u tome


svemu ja nisam ništa dobro pridonosio. Ja sam bio vješt u tome da učinim ljude da se
osjećaju usrano zbog sebe, ali ipak s Lauren nekako sam sebe htio udariti. Samo sam
se ponadao da me neće zaliti svojim pićem i otići.

„Vidi,” kažem joj uzimajući jedan od jelovnika te mijenjajući temu, „naručit


ćemo nešto za jelo te ćemo razgovarati o nečem drugom. Možda ima...”

„Što ako bih ja rekla da?” ona reče.

Spustio sam jelovnik dolje te sam je pogledao.

Ponovno me je gledala. Njeni obrazi su bili crveni, ali brada joj je bila visoko
podignuta. „Što kada bih rekla da?” ona ponovi. ”Što kada bih rekla da želim to
pokušati? Zato što si ti u pravu. Ne želim zatrudnjeti na doktorovom stolu. Ne želim
gledati slike i profile te tako odabrati oca svoga djeteta. Puno ljudi to radi, što je u redu.
Ali ja sam danas bila u klinici i mislila sam...” Ona je jednostavno odlutala, kao da nije
mogla pronaći prave riječi.

„Što kada bih prihvatila tvoj prijedlog? Bi li stvarno to učinio?”

37
To je bila suluda ideja. Luda ideja. Nisam čak mogao ni izlaziti sa ženom tjedan
dana, a kamoli da budem materijal za oca. Ali ja sam rekao „Naravno da bih.”

Njen pogled je uhvatio moj. ”Pa ti si ozbiljan.”

Nagnuo sam se preko stola tako da me može bolje vidjeti. ”Parker, ja sam uvijek
jebeno ozbiljan. Želiš biti napumpana, ja ću te napumpati. Želiš bebu, ja ću ti je dati.
Dat ću sve od sebe, u najmanju ruku, provest ćemo se jebeno dobro. Što imaš za
izgubiti?”

Na samo jednu sekundu njen sivo plavi pogled se pokolebao, kao da se


premišljala oko toga. I onda odjednom kao da je donijela odluku. Ugao njenih usana se
trznuo te su se njena ramena opustila. I upravo tada sam znao da sam pobijedio.

„Ok, Riggs,” ona reče. ”Dat ću ti priliku. Dogovor vrijedi.”

38
„To nije tako jednostavno kako ti misliš,” govorim Dexu. „Postoje pravila.”

Bili smo trenutno na našem drugom pivu. Vani je počeo puhati vjetar, bacajući
pahulje snijega na prozor. Iako je bio Badnjak, samotnjaci u ovom baru nisu pokazivali
ikakve znakove da planiraju ići svojim kućama, gdje god da im je kuća. Dex i ja smo se
definitivno uklapali.

„Ali je jednostavno,” Dex govori. „Odlazimo odavde i ja te napumpam.”

Trudila sam se biti opuštena što se tiče ovoga, ali obrazi su mi se zacrvenjeli.
Opet. Činjenica je bila da ovo što sjedim preko puta njega me je činilo nervoznom.
Mogla sam vidjeti njegovu ključnu kost gdje mu je trenirka bila otkopčana te sam
nastavila zuriti u njegove savršene obrise ramena. Kratka, podrezana brada na njegovoj
čeljusti. Ti njegovi prokleti obrazi i te njegove tamno plave oči. Dex Riggs, kada je
napokon bio ozbiljan, bio je pun seksipila.

Ali ne, ja ovo nisam predložila samo zato da bih se mogla seksati s njim. Mislim,
ja se nisam htjela seksati s njim. On je bio samo sredstvo za moj cilj.

Ali ipak, moj se mozak vraćao na sliku njega ispruženog na njegovom krevetu,
većinom golog. Prikaz njegovih leđnih mišića. Tetovaža na njegovom ramenu. Nemoj
da te bude strah. Ako bude sve išlo po planu, vidjet ću to i izbliza.

Osjetiti ću cijelog njega izbliza.

Sredstvo do cilja. Upravo to.

Mogu biti jaka. ”To nije baš tako jednostavno,” inzistirala sam. „Možemo se baš
sada poseksati, večeras, i ipak ne bi upalilo.”

„Dobro onda,” Dex jednostavno reče. „Nazvat ćemo to vježbom.”

39
Eto mene opet, sva crvena i zbunjena. Trudila sam se ostati mirna na svom
mjestu. ”Mislim da ni jedno od nas ne treba vježbati. Dex. Taj dio je jednostavan.”

„Znam te,” govori mi, pijuckajući svoje pivo. ”Kladio bih se u 1000 dolara da si
bila samo s Vicom Voorheesom.”

„Neću se upuštati u tu okladu zato što imaš pravo.”

„Pa onda trebaš vježbati, Lauren. Vjeruj mi.”

Odmah sam osjetila podrhtavanje između nogu i isprva nisam znala zašto. I onda
sam shvatila da je to vjerojatno zbog toga što me je nazvao Lauren, a ne Parker.
Pročistila sam grlo. ”Ok, pa, stavljajući postrance da si upravo uvrijedio mog bivšeg,
nastavimo dalje. Ja ne trebam vježbati i trenutno nisam u plodnim danima. Tako da me
nećeš večeras povaliti.”

Pomalo se nasmiješio, osmijehom zločestog dečka. ”Misliš samo da ti nećeš biti


povaljena.”

„Naviknula sam na to.” Riječi su izašle iz mojih usta i prije nego sam razmislila
šta ću reći, i htjela sam da ih mogu povući, ali Dex se nastavio smiješiti i ništa nije
komentirao.

Kopala sam po svojoj torbici tražeći mobitel. ”Ako želiš ovo učiniti, prvi korak
je da se oboje moramo testirati.”

Dex je zarežao, ali se složio. ”Dobro.”

„Daj mi svoj broj,” govorim mu. Kada mi ga je izdiktirao, poslala sam mu


poruku. Čula sam kako mu je u džepu zazujao mobitel.

„Što je to?” on upita.

„To je moj raspored” govorim mu. Kada me je pogledao blijedo, objasnila sam
mu: ”Moj ovulacijski raspored”.

Podigao je svoje obrve.

„Ovisno o tome kada su mi završili zadnji ženski dani, imamo 6 dana dok
ponovno ne budem plodna. To nam daje vrijeme između Božića i Nove godine. To nam

40
daje dovoljno vremena da se testiramo, ali jednom kad budem plodna, to nam povećava
šansu.”

„Isuse, Parker,” Dex govori.

„To nije sve,” to nije sve. ”Osim što moraš izvaditi krv, ti imaš puno posla.”
Pokazujem mu na čašu. ”To ti je zadnje pivo jer tijekom ovog procesa nema
konzumiranja alkohola. Nema ni pušenja trave također.”

„Što? Zašto ne?”

„Neplodnost.” Pogledao me opet blijedo i ja moram zapamtiti da on nije morao


živjeti s ovim dvije godine kao što sam ja morala. ”Neplodnost sperme, Dex. Koliko
brzo mogu plivati.”

„Hej,” govori uvrijeđeno. ”Oni jako dobro plivaju.”

„Pa, učini da plivaju još bolje. Alkohol i trava otpadaju, hladno odvikavanje.
Počni uzimati vitamin C vitamin i Cink. Hrani se malo zdravije. Nosiš li usko donje
rublje?”

„Što?”

„Ako imaš, nemoj ga nositi. Najbolje će biti da nosiš bokserice.” Morala sam se
zaustaviti na sekundu, zamišljajući ga u boksericama. Sveti Bože.

„Da, dobro. Nemoj se voziti na motoru i nemoj sjediti u kadi.”

„Koji kurac?” Prošao je s rukom kroz svoju kosu. ”Imaš čvrsta pravila, Parker.
Živim u gostinjskoj kući. Ti misliš da ja imam kadu?”

„Hrani se umjereno,” govorim, ignorirajući ga. „Vježbaj, ali ne previše. I idućih


6 dana, dok ne počnemo proces, nemoj... eee....”

Čekao je. ”Što da ne napravim?”

Progutala sam. ”Nemoj ejakulirati.”

Dugo smo gledali jedno drugo, riječi su visjele u zraku između nas dvoje.

„Pa, znači govoriš mi da ne smijem drkati,” Dex reče ravnomjernim glasom.

41
„U principu da,” govorim ližući svoje usne. ”Ili, nemoj se ni seksati. Što me
dovodi do još jednog pravila. Ako će ovo uspjeti, ne smiješ biti niti s jednom drugom
ženom. Sve dok ja ne zatrudnim, mi smo samo jedno s drugim.”

Sada je već izgledao iživcirano. ”Znači ti u principu predlažeš da ja sve ovo


moram napraviti i ne tucati neku drugu?”

„Samo izlažem pravila,” govorim.

„Dobro, onda ću i ja. Ni ti se ne smiješ jebati s nikim drugim.” Naginje se


naprijed. „I dok ne počnemo, ni ti se ne smiješ samozadovoljavati.”

Tresem svojom glavom. ”To ne ide tako. Biologija...”

„Jebe mi se. Šest dana, Parker. Sve dok ja ne stavim svoje ruke na tebe, ne smiješ
svršiti.”

Gledam u njegove tamno plave oči i smijem se. „Ti nemaš pojma koliko je to
lako za mene. Upravo sam imala neuspjelu umjetnu oplodnju, rastavu i slobodna sam
već 6 mjeseci u svom rodnom gradu, sa svojom mamom i sestrom koje se brinu oko
svake sitnice u mom životu. Toliko malo mi nedostaje da se pridružim kuglarskoj ligi
svog tate. Moj seksualni nagon je negdje u Tijuani. Upravo u ovom trenutku nemam
pojma više ni kakav je to osjećaj imati orgazam ili kako ga uopće dobiti.”

On me samo promatra i dopušta da se riječi slegnu između nas, dopušta da riječi


koje sam izgovorila dođu do moje glave. Nakon nekoliko minuta on se smiješi.

Lagala sam. On je znao i ja sam znala. Istina je bila da je moj seksualni nagon
nestao i na duže nego što se ja mogu sjetiti. Ali sjedeći upravo ovdje upravo sada,
gledajući Dexa, vratio se. Koža mi je gorjela te sam mogla osjetiti kako mi se bradavice
pritišću o materijal grudnjaka. Mogla sam osjetiti svaki milimetar svoga tijela. Nisam
se jako dugo ovako osjećala.

I odjednom šest dana se činilo kao jako dugi period. Jer nakon ovoga, kada
budem sama u svom krevetu, mislit ću na njega te ću spustiti ruku u svoje gaćice…

„Šest dana,” Dex reče, kao da mi je čitao misli. ”Ako sve ja to moram učiniti,
onda moraš i ti.”

42
„Ja to mogu učiniti,” rekla sam sa samopouzdanjem koje nisam imala.

„Ako to učiniš,” govori mi”, za 6 dana ću te napumpati. Imamo onda dogovor.”

43
Otvorili smo radionicu dva dana nakon Božića. Snijeg na tlu je bio tvrd i hladan,
a sunce je blještalo. Grad je bio trom, kakvi su inače gradovi u razdoblju između Božića
i Nove godine, nekoliko ljudi je vani i to oni koji nisu imali drugog izbora, dok su svi
drugi ostali u svojim kućama.

Nismo imali puno posla, što je bilo dobro zato što smo imali manjka osoblja.
Luke i Emily su otišli na odgođeni medeni mjesec, otišli su na tjedan dana u Arizonu.
Zato je Jace ostao sam, što njemu nije smetalo. Jace je bio usamljenik. Svaki od braće
Riggs je bio. Ako nisi imao nikoga, onda nisi ni morao očekivati nekoga.

„Kasniš,” Ryan mi govori dok ja ulazim. Samo me je podbadao, zato što se ni


nije ništa događalo. Sjedio je na jednoj od preklopnih stolica koje su se nalazile u
radionici, njegove čizme su bile naslonjene na neuredni stol.

Slegnuo sam ramenima. ”Pa šta onda?” Otkopčao sam svoj kaput. Kasnio sam
zato sto sam išao vaditi krv, od svih mogućih jebenih stvari. Zato što ću očito napumpati
Lauren Parker za tri dana.

Nisam se predomislio, što je iznenadilo čak i mene. Nadao sam se da se nije ni


ona predomislila, zato što sam ja i dalje bio za to.

Nisam mogao znati reći zašto. Jednostavno sam bio.

Ryan me odmjerio od glave do pete. ”Nisi mamuran.” Još jače je zaškiljio prema
meni.” Otuširan si.”

„Jako pronicljivo, jebaču. Zar vas to uče u bejzbol školi?” Ryan je bio igrač u
nižoj ligi dok nije povrijedio rame te ga je to izbacilo iz igre. Sada je živio u Westlakeu
sa svojom curom i svojim sinom te popravlja aute sa mnom. Činio se glupavo sretan,
što me inače ljutilo.

44
„Sretan Božić, Djede Dex,” Ryan mi uzvrati. Bilo je u našem DNK da ja i Ryan
razmjenjujemo udarce. Naš otac je napumpao dvije različite žene, pa što se tiče razlike
u godinama između mene i njega su bila samo 4 mjeseca. To je bilo nešto kao čudo što
smo nas dvojica mogli voditi radionicu skupa, a da se nismo do sada već poubijali.

Ryan je zamahnuo svojim nogama, spustio ih na pod te ustao, približavajući mi


se. ”Ne mirišeš na travu,” govori mi, njuškajući me.

„Deset sati ujutro je.” Kada me je pogledao s podignutim obrvama, rekao sam:
”Isuse. Koja je tvoja poanta?”

”Ne znam zašto si čist i trijezan ovo jutro, ali to je dobra stvar. Zato što imamo
klijenta.”

Značajno sam pogledao okolo. ”Stvarno? Ja ne vidim klijente.”

„Nisam rekao klijenti. Rekao sam klijenta. ”Podigao je komad papira sa stola.
„Imamo tog klijenta. Baš onog koji nam treba.”

Uzeo sam mu papir iz ruke te sam ga proučio. To je bila slika emaila, iako je bila
isprintana s našeg usranog printera, mogao sam vidjeti točno što je. ”Ovo je Porsche
924 Carrera GT.”

To je bio klasika od auta i rijedak. Mokri san ljubitelja starinskih auta. Bio je i
jedan od najskupljih Porschea ikad napravljenih.

„Da, to je taj,” Ryan reče, ”i dolazi ovamo. Danas. Na restauriranje.”

Podigao sam glavu sa slike. ”O čemu ti pričaš?”

„Tip koji ga je kupio je bogat,” Ryan reče, pokazujući na papir. „Očito. Rekao
je da ima puno posla na njemu. Čak ga se ne može ni upaliti. Svejedno ga je kupio, zato
što je to njegova beba. I želi da ga mi restauriramo.”

„Zezaš me.” Pored toga što smo svakodnevno popravljali ljudima aute, Ryan i ja
smo započeli s restauracijom auta. Bili smo dobri u pronalasku rijetkih dijelova i
vraćanju u život starih auta. Imali smo samo nekoliko klijenata kojima smo restaurirali
aute, ali su nas dobro plaćali. Nije ih zanimalo da bi ih novi auto manje koštao, zato što
oni nisu htjeli novi auto. Oni su htjeli baš taj auto. Pa su zato plaćali.

45
Obavili smo nekoliko dobrih poslova te smo počeli dobro zarađivati. Naš glas se
proširio okolo. Ali nisam imao pojma da ćemo imati baš ovakav posao.

„Koliko će platiti?” Upitam Ryana.

„Koliko god je potrebno,” Ryan reče. ”I nije pun govana. Dao nam je unaprijed
10 tisuća dolara.”

„10 tisuća dolara?”

On kimne. ”Ček je već prošao. Legitiman je, Dex. Dostavni kamion će biti ovdje
za nekoliko minuta.”

Kao na znak čuli smo zvuk kamiona vani. Ryan se uputio do hangarnih vrata te
je pritisnuo dugme za otvaranje. Hladni zrak je prostrujao unutra te sam opet zakopčao
jaknu.

Ovo je bio ogromno. Jebeno ogromno. Toliko ogromno da me čini nervoznim.

Toliko smo bili na silaznoj putanji da sam zaboravio kako uopće sreća izgleda.

I kao na znak, zazvonio mi je telefon u džepu. Izvadio sam ga van te nisam


prepoznao broj. Svejedno sam odgovorio na poziv. ”Da?”

„Gospodin Dexter Riggs?”

Doslovno me nitko tako ne zove, nikad. Ovo će biti loše. ”Možda. Što želiš?”

„Na telefonu James Blanco iz Detroitske policijske postaje, Divizija za unutarnju


kontrolu. Htio bih dogovoriti razgovor s vama vezano za...”

„Ne možete razgovarati sa mnom,” govorim mu. Garažna vrata su sada bila
otvorena, i kamion je uvozio Porsche. Svijetlo crveni, boja malo više oguljena. To je
bio jedan prokleto lijep auto. Znam muškarce koji bi pali na svoja koljena te bi ljubili
gume od auta.

„Ustvari, upravo sada razgovaram s vama,” Blanco reče na telefonu.

Gledao sam Ryana kako maše vozaču kamiona te podiže ruku u znaku stopa.
Vozač je izašao van da bi počeo s istovarom.

46
„Ne razgovarate sa mnom,” kažem mu. ”Nisam više u policiji. Sada sam obični
građanin. Tako da mi ne razgovaramo.”

„Ustvari, gospodine Riggs, tražim informacije o...”

„Nabavite sudski nalog,” kažem mu te mu spustim slušalicu.

Vozač kamiona je istovario predivni auto. On i Ryan su razgovarali te se vozač


uputio natrag odakle je došao.

Ryan je zatvorio vrata od hangara te se okrenuo prema meni. ”10 tisuća dolara,”
on reče, dah mu se smrzavao na zraku.

„Započnimo, drkadžijo.”

Zamrznuo sam se na trenutak. U ustima mi nije bila niti jedna jedina riječ. Nisam
imao nikakve iluzije o prijašnjem pozivu osim da sam si time samo kupio malo
vremena. Nekoliko tjedana možda, pošto je bilo vrijeme praznika i bilo je prilično teško
dobiti potpis od bilo kojeg suca u ovo vrijeme. Sat je otkucavao.

„Pa?” Ryan reče. ”Što čekaš?”

Pročistio sam grlo. ”Jebi se, Babe Ruth”, rekao sam bratu. ”Vrijeme je da se
bacimo na posao.”

47
Od kad se moja sestra odlučila da napokon ode na medeni mjesec sa svojim
mužem, ja sam ostala da vodim brigu o frizerskom salonu. Inače se Em brinula o
dnevnim obavezama dok sam se ja bavila stvarima iza svega toga, naručivanje robe,
vođenje o računima i bankama, izdavanjem plaća. Sve do poslije Nove godine kada će
se Em i Luke vratiti kući, sav posao će biti na meni.

Imali smo gužvu prvih nekoliko tjedana u prosincu, zato što mnoge žena odlaze
u frizerske salone prije praznika. Imali smo drugu gužvu ovaj tjedan zato što su žene
koje su bile prije previše zaposlene, sada su iskoristile ovaj tjedan kada su slobodne da
bi sredile svoju kosu prije Nove godine. Vrijeme je bilo hladno te je okolo kružila
opasna gripa, tako da smo imale manjak zaposlenika. Zbog praznika je bila odgođena
dostava naših preparata za ljepotu. I svaki klijent je bio u žurbi, odnedavno su švorc, i
u lošem raspoloženju.

Kretala sam se kroz dane najbolje što sam mogla. Učitavala sam kreditne kartice.
Preuzimala telefonske pozive. Odgovarala na pritužbe. Čak sam i očistila prednji ulaz i
posipala ga sredstvom za otapanje leda tako da se klijenti ne bi poskliznuli, pali i mene
tužili. Na kraju dana sam padala u krevet potpuno iscrpljena, pitajući se kako ja to sve
činim potpuno sama i to već godinama. Cijeli ovaj period otkako sam započela sa
svojim projektom Big Do te od njega napravila biznis mi je totalno u magli. Koliko sam
samo vremena potrošila ne čineći ništa osim ovog posla?

Radnja je ostvarivala dobar profit. Zbog toga sam morala uložiti svoju krv, znoj
i suze u to. Ali sam shvatila sada da možda, ali samo možda sam morala uložiti toliko
sati u moj posao zato što se ništa drugo ni nije dešavalo u mom životu. Moj brak i nije
bio previše uzbudljiv. Vic je imao pristojan posao, prodavao je osiguranja i nikada nije
pokazao interes da mi pomogne u mom poslu. Činjenica je bila, čak i u našim ranim 20-
tima, da je bilo večeri kada je Vic gledao nogomet dok sam ja već zaspala u 21 sat.

48
Ok, istinu govoreći, to je bilo većinu večeri.

Ostalo je još 3 dana do Nove godine. Bila sam iza u svom uredu, sortirajući hrpu
papira, pokušavajući shvatiti odakle da počnem. To je bilo prvi puta da sam imala malo
više vremena da se na nešto usredotočim osim na dnevne obaveze koje sam inače
obavljala.

Telefon mi je zazvonio sa znakom poruke. Vrijedi li dogovor, Parker? Napisao


mi je Dex Riggs.

Zastala sam, moj um je registrirao upravo sada samo ove riječi. Nisam čula ništa
od Dexa od one noći od kako smo sklopili naš mali dogovor. Pola mene je nekako
očekivalo da on to više nikad neće ni spomenuti ili da će mi se smijati ako to budem ja
spomenula. Jesi li uopće bila iskrena što se tiče toga? Hajde, Parker.

Ali on je bio iskren. On je bio u tome.

Listala sam po svom mobitelu i provjeravala sam svoj kalendar, iako sam znala
svoje dane toliko dobro koliko sam znala i slovkati svoje vlastito ime. Ja sam za to,
odgovorila sam. Moraš pričekati još dva dana.

Nastala je mala pauza i onda su se pokazale tri male točkice. Tko to kaže?

Osjećaj uzbuđenja je prošao kroz moje cijelo tijelo.

Vani u salonu netko se smijao. Zapravo sam upravo sada stajala u svom uredu,
dogovarala se za seks s najvećim zločestim dečkom u Westlakeu. Dogovor za
nepriličan, bez obaveza, nezaštićeni seks. Vjerojatno jako puno seksa.

Nadam se da će ga biti jako puno.

To je u planu, napisala sam. Čak sam ti i poslala kalendar, znaš dobro pravila.

Jebeš pravila, odgovorio mi je Dex.

Ili ne, odgovorila sam mu. Osim toga, nisam još dobila tvoje rezultate od nalaza
krvi napismeno. Ili si mislio preskočiti taj dio? Ako nema papira, Dex ,ti za dva dana
nećeš dobiti ništa. Čak niti komadić.

49
Tako. Ovaj puta sam pobijedila, tako sam barem mislila. Jaka i samouvjerena,
čak i pomalo prgava. Definitivno mogu ovo učiniti.

Vani je zazvonilo zvono na ulaznim vratima. Čuo se žamor glasova koje nisam
mogla prepoznati, pomalo uzbudljivi. I onda su se glasovi snizili, čula sam samo sexy
glas koji sam prepoznala: ”Ovdje sam kako bih vidio vašu šeficu.”

Otišla sam do uredskih vrata te sam ih otvorila. Dex se već probijao kroz salon,
njegove hlače i vuneni kaput su bili razbucani. On je skoro bio opipljivi val testosterona,
takav tip kojeg još do sada nismo vidjeli ovdje. Svaka se žena okrenula za njim dok je
on prolazio pored njih. Dvije frizerke su stale sa šišanjem te su držale škare u zraku dok
su žene u stolicama okretale svoje glave.

On to uopće nije primijetio. On je gledao mene.

„Lauren,” on reče, krećući se ravno prema meni.

Moj pogled je otišao preko njegovog ramena do Georgie, koja je sve to


promatrala s otvorenim ustima. Ona je jako dobro znala tko je Dex Riggs. Svi su znali,
najblaže rečeno, svi koji su pohađali Westlake srednju školu dok su dečki Riggs bili
tamo. Što je bilo jako puno ljudi koje sam ja poznavala, zato što Westlake nije bio veliki
grad.

„Dex,” kažem, podignute brade. „Što mogu učiniti za tebe?”

„Htio bih razgovarati s tobom,” on reče. Jednu ruku je lagano spustio na moj
struk, vodeći me natrag do moga ureda te je zatvorio vrata iza nas.

O sranje. Sada će svi pričati o ovome.

„Što radiš to?” pitam ga. Ovo je trebao biti ukor, ali glas mi se činio nizak i
ujednačen.

Podigao je jednu ruku te sam tada spazila da u njoj drži nekoliko papira. ”Ovo
su rezultati,” on reče. Pomaknuo se prema meni ulazeći u moj prostor, oslanjajući me o
moj stol te je bacio papire na moju hrpu papira na stolu. ”Izvolite, vaše visočanstvo.”

50
Donio je izvana hladan zrak sa sobom. Mirisao je na zimu i vunu i na Dexa. Bio
je tako blizu da sam se osjećala kao da ponovno imam 16 godina, kada me je nabio na
zid na svojoj zabavi. Tada se nisam mogla pomaknuti, kao što se ne mogu ni sada.

„Pročitat ću te rezultate,” govorim mu. ”Svoje ću ti donijeti danas popodne.”

Pogled mu je odlutao niz moje tijelo te je odmjeravao moju odjeću. Crne tajice,
čizme, mekani pulover koji je dosezao do mojih kukova. ”Kako god,” govori režući.

Dobro je izgledao. Kao da se dobro naspavao. Borila sam se s potrebom da


prođem prstima kroz njegovu glupu savršenu čeljust.

„Nisi konzumirao alkohol?” Upitala sam ga. ”Niti travu?”

Njegovi prsti su dotakli moje kukove te se lagano spustili do ruba moje veste.
”Rekao sam da neću.”

Moje disanje je stalo kada sam osjetila da se moja vesta pomiče. ”Što ti to radiš?”
Opet sam ostala bez daha umjesto da sam se naljutila.

„Podižem tvoju vestu,” Dex reče, kao da je očito što radi. Baš naprotiv, podigao
je vestu do moga struka. Tada su se njegovi prsti pomaknuli do ruba mojih tajica.

„Dex,” govorim mu.

„Zaboravila si na druga pravila,” govori mi dok mu ruka klizi ispod mojih tajica.
Udahnula sam duboko te sam osjetila te ruke, velike, čvrste, sposobne ruke. Koža mi je
eksplodirala i pekla kao vatromet. ”Nisam drkao. Jesi li ti, Parker? Jesi li se dirala ili si
bila dobra?”

„Ja sam dobro,” govorim mu u sumaglici. Ja nisam bila dobro. Bila sam
napaljena i vruća i mokra i Dex me je dodirivao. Njegovi prsti su klizili niz moje
bokove, spuštajući moje tajice prema dolje. Njegovi prsti su se spustili niz moje kukove
te su odbacili i moje gaćice, također.

„Ti nisi dobro,” Dex govori. Njegov glas je bio tih dok mi je šaputao na uho dok
se naginjao prema meni, njegov dah je bio vruć na mom vratu dok su mu se ruke micale.
”Ti si previše zaposlena i pod stresom i tužna si. Tko se brine o tebi, Parker? Tko si

51
uzme vrijeme da te izludi? Kada je bio zadnji put kada si se ispružila i dopustila
muškarcu da ti pomogne da svršiš?”

On to nije govorio. To je bila samo moja mašta, upravo ovdje i sada u mom
uredu, mašta koja je bila realna. Zatvorila sam svoje oči te sam tresla glavom jer nisam
mogla smisliti normalni odgovor na to pitanje. Trudila sam se prisjetiti zadnjeg puta
kada sam se seksala, ili zadnjeg puta kada sam se sama pobrinula za sebe. Nisam se
mogla sjetiti niti jednog puta. Kao da je moj mozak pogodio dugme za poništenje upravo
u tom trenutku kada je on stavio svoje ruke na mene.

„Živiš kao časna sestra,” nastavlja on šaptati u moje uho, ruka mu kruži u mojim
gaćicama, preko moje kože. ”Ti si mlada i sexy i tako jebeno predivna i vjerojatno te ni
jedan tip ne jebe. Svaki put kada te pogledam pomislim kako je to jebeni zločin.”

Otvorila sam svoja usta, napokon nalazeći riječi. ”Dex, ja..” i onda sam stala jer
su upravo tada njegovi prsti skliznuli između mojih nogu, preko moga klitorisa. Umočio
je u moju vlažnost te pritisnuo svoje vrhove prstiju u mene, točno u moj ulaz dok sam
ja hvatala dah.

„Opusti se,” Dex mi promrmlja na uho. ”Nazovi ovo vježbom. Nazovi ovo
zagrijavanjem. Daj mi pet minuta i svršit ćeš.”

Mi smo bili u mom uredu. Mom uredu. Izvan vrata je zazvonio telefon i ljudi su
razgovarali i mene nije bilo briga. Jer je Dex spustio moje tajice i moje gaćice preko
mojih kukova, onda se on spustio na svoja koljena na pod. Raširio mi je noge najviše
što je mogao. Tada se nagnuo i spustio svoja usta na mene.

Bilo je toliko dobro da sam skoro zaplakala.

Naslonila sam se na svoj stol i pustila sam ga da obavi što treba. Pustila sam ga
da stavi svoj jezik gdje hoće, kružeći po mom klitorisu, trljajući moje nabore, ulazeći u
mene. Moje tijelo se zapalilo kao vatra, krv mi je sjurila u lice, iz pluća mi se podizao
zrak. Njegove velike ruke su bile u unutrašnjosti mojih bedara, ja sam raširila svoje
noge koliko god sam mogla, podižući svoje kukove da mu dam više prostora.

Ja sam mislila da ja nemam seksualni nagon? Dex je upravo posipao benzin na


to i zapalio ga.

52
Bio je bezdušan, mučio me i za čas posla morala sam se uhvatili za rub stola za
podršku dok su mi se oči zatvarale. Uhvatila sam ga za kosu, bila je mekana, svilene
niti kose su se omotavale oko mojih prstiju. Zaboravila sam na sve oko sebe, svaku
misao u mojoj glavi, sve o mom životu, jedina stvar koja je postojala je bio njegov
veličanstveni jezik.

I kao što je i obećao, svršila sam.

Bilo je žestoko, skoro pa bolno, moji mišići su se trzali dok mi se tijelo micalo.
Koliko je vremena prošlo od zadnjeg puta od kako sam svršila? Nemam pojma. Samo
sam znala da sam grizla usnu te sam se trudila da ne vrištim dok sam se gurala u njegova
usta. Dolazio mi je komad po komad u susret, izvlačeći svaku kap zadovoljstva iz mene
kao da je to bila jedna od najboljih stvari koju je ikad probao. I onda, kada sam bila
iscijeđena, jednostavno me pustio.

Dolazila sam do daha dok je on dizao moju odjeću i onda se podigao na noge.

Njegove oči su bile mračnije nego što sam ih ikada vidjela dok me je promatrao.

„Ja mrzim pravila, Parker,” govori mi. ”Vidimo se za dva dana.”

I onda je samo otišao.

***
Potrajalo je do devet navečer toga dana dok mi telefon nije zazvonio. Trajalo je
duže od očekivanog. Emily je očito bila zauzeta.

Upravo sam izašla iz duge, opuštajuće kupke. Ne mogu se sjetiti kada sam zadnji
puta to napravila, ali večeras se činilo kao da je bilo prikladno. Bila sam nemirna nakon
današnjeg susreta s Dexom, moje tijelo se osjećalo nekako opušteno. Moje tijelo je bilo
bolno od orgazma kojeg sam imala. Još sam mogla osjetiti Dexove usne na sebi i nisam
se mogla koncentrirati. Natočila sam si šalicu toplog čaja i odjednom ga popila.

Umotala sam se u debeli ogrtač, kopajući po frižideru tražeći da nešto prigrizem


kada me je Emily nazvala. ”Veče, Em,” oprezno sam rekla kada sam odgovorila na
poziv, iako sam već znala zašto me zove.

53
„Zašto te je Dex Riggs danas posjetio u salonu?” pita me ona, ne gubeći vrijeme.

Grickala sam male mrkvice. Trebala sam jesti puno vitamina radi plodnosti.
”Tko ti je to rekao?” Iako sam znala da joj je rekla jedna od cura u salonu. Mogla je biti
bilo koja od njih. Sve su vidjele što se dogodilo, sve su obožavale tračati i sve su imale
Emilyin broj telefona.

„Je li bitno?” Emily reče.

„Kladim se da je Georgia.”

„Lauren.” Zvučala je je kao da će upravo puknuti. Upravo smo na ovo mislili


dok smo odrastali kada smo svi govorili da je Emily kraljica drame. ”Dex Riggs je ušao
u salon i s tobom otišao u tvoj ured. Sam. Sa zatvorenim vratima. Skoro pa pola sata se
zadržao tamo.”

„Je li bilo toliko dugo?”, Isuse, Dex je bio super zvijezda. Trebalo mi je jako
dugo da svršim, iako mi je inače trebalo dosta truda da dođem do cilja. On je to postigao
kroz nekoliko minuta.

„Ryan je rekao Kate da si ti zvala u njihovu radionicu na Badnjak i tražila Dexa.


A meni si rekla da si zauzeta. I sada ovo. Ne mogu se sjetiti niti jednog razloga zašto
bi Dex došao u salon i tražio tebe. Pa zato reci mi što se događa?”

„Zašto on ne može doći do mene i razgovarati sa mnom?” Upitala sam je dok


sam vadila mrkve iz frižidera. Uputila sam se do kupaonice te sam uzela različite bočice
pilula za plodnost koje uzimam. ”Zašto ja i on ne možemo biti prijatelji?”

„Stvarno?” Em reče. ”Dex nema prijatelja. Mislim, znam da on poznaje nekoliko


ljudi. Ali ovo je Dex. On ustvari nema prijatelja.”

Prestala sam kružiti po kuhinjskom pultu, upravo sam namjeravala spustiti


bočicu lijekova. Jer su upravo neizrečene riječi bile tu lebdjele su u zraku: Kao ni ti,
Lauren. Niti ti nemaš prijatelje.

To je bilo toliko istinito da sam ostala bez daha. Nisam imala prijatelja. Imala
sam Em, ali ona je bila moja sestra blizanka, bile smo osuđene jedna na drugu. Imala
sam cure u salonu, ali one su bile moje zaposlenice. Sviđale su mi se Kate i Tara. Ali

54
vrijeme koje sam provodila s Kate je samo bilo kao pomoć njoj za otvaranje vlastitog
biznisa, a s Tarom nisam uopće provodila vrijeme. Godine sam provodila samo radeći
ili se družeći, donekle sa svojim mužem. Nikad nisam imala fazu da kao slobodna cura
idem po barovima i upadam u nevolje sa svojim prijateljicama. To se ne dešava kada
si udana za svoju srednjoškolsku ljubav u 20-tima.

„Znaš što?” Kažem Emily. ”Dexa znam već više od pola svog života. Tako da
da, mi smo prijatelji. Mislim da će se svi morati na to naviknuti.”

„Stvarno misliš to?” Eme reče. ”Misliš da žena i muškarac mogu biti samo
prijatelji? Bez seksa?”

To i tako nije bilo u planu jer smo ja i Dex imali dogovor i već je imao svoje lice
između mojih nogu. ”Da,mislim tako. Ne znači ako ti u tome nisi bila uspješna da ja ne
mogu. Pa sada mi ispričaj sve o medenom mjesecu. Je li lijepo u Arizoni?”

Još smo malo razgovarale i kada smo prekinule, dovršila sam svoje mrkve i
popila svoje lijekove. Po prvi puta u životu dozvolila sam sebi da osjetim žar
očekivanja. Uzbuđenja. Nade.

Namjeravam spavati s Dex Riggsom.

Bit će nevjerojatno.

I kada bude gotovo, možda čak ostanem trudna.

Nisam se ovako živo osjećala od one noći prije 10 godina kada me je poljubio.

55
Naravno da je morao padati snijeg baš upravo taj dan kada smo se ja i Lauren
napokon trebali poseksati. Ne padati kao malo da pada snijeg, nego stvarno je padalo
žestoko, počelo je tog popodneva i postajalo je sve gore kada je počeo padati mrak.
Ryan i ja smo radili na Porscheu do 15 sati, i onda je on morao otići po sedmogodišnjeg
sina u školu. Čistio sam još pola sata te sam zatvorio radionicu.

Taman sam parkirao pred kućom, koja je bila prazna jer su Emily i Luke bili još
na putovanju, kada mi je zazvonio telefon. To je bila Lauren.

„Hej,” kažem kada sam odgovorio na poziv,

„Hej,” kaže ona. ”Zatvorila sam svoj salon zbog vremena. Trebalo bi padati
cijelu noć. Vrijedi dogovor?”

„Jesmo li mi imali nekakve planove? Podsjeti me, Parker.”

„Ha, ha,” kažem sarkastično. ”Jako smiješno, Riggs.”

„Opusti se.“ Otključao sam vrata gostinjske kuće te sam ušao unutra. ”Dobit ćeš
svoju bebu, kao što sam i obećao. Zadrži još svoje gaće.”

„Ne,” ona kaže. ”Mislim da neću.”

Oh, ovo se stvarno jebeno događa. Večeras. ”Pa, zadrži ih makar dok ja ne
dođem,” govorim joj. ”Upravo izlazim iz vruće kade, oblačim uske gaće i bacam se na
svoj motor.”

„Dex!” ona govori, smiješeći se. Isuse, taj zvuk.

„Ne brini. Moja je sperma u top kondiciji. Hranio sam ih proteinima i morali su
raditi sklekove. S čime si se ti bavila?”

„Uzimala sam svoje preparate. Oh, i imala sam orgazam, jer sam očito trebala
vježbati.”

56
I tada sam se upravo sjetio zasjedanja u njenom uredu. Jedan dio mene nije još
mogao vjerovati da mi je ona to dozvolila. Ali ona je bila tako ranjiva, puna potrebe,
da sam se morao kockati. I pobijedio sam. Kada zatvorim oči još je mogu osjetiti.

„Nije ti trebala vježba,” govorim joj. ”Ali ne brini. Vježbat ćemo sve dok se ne
usavršiš.”

„Oh,” ona govori i zvučalo je kao neki uzdah, zbog čega sam u tišini ludio. ”To
zvuči dobro. Upravo sam stala da kupim nešto za jesti. Bit ću u kući za pola sata.”

Prekinuli smo poziv te sam pokupio nekoliko stvari te ih stavio u torbu da ih


ponesem sa sobom. Sniježilo je i bit ću neko vrijeme kod Lauren. Imam posla kojeg
moram obaviti.

Nikad nisam prošao kroz nešto kao što je ovo. Žene koje sam inače poznavao su
bile toliko očajne, nisu bile nešto bistre te su bile nekako polu-lude. Većina njih su pile
kao smuk i imale su više od jednog muškarca u svom životu. To mi je odgovaralo, nisam
bio romantičar koji je tražio neku ozbiljnu vezu. Ako sam uopće išao na spojeve, što je
bilo jako rijetko, volio sam žene koje su željele da odem čim se stvari obave jer sam i
ja tako htio. Žene koje su bile oštre, koje su imale puno iskustva, to su bile žene koje
sam ja poznavao.

Nikad nisam imao ženu kao što je Lauren. Nikada. Niti jednom. Noć kada sam
je prvi puta poljubio je bila najbliža gdje sam se približio ženi kao što je Lauren.

I sada mi pruža priliku da je napumpam.

Zastao sam trenutno s tim što sam upravo radio, upijajući to. Beba. Sveti pakao.

Telefon mi je zazvonio .Pogledao sam broj te mi se želudac okrenuo.

Ne bih trebao odgovoriti. Znam to. Trebao bih pustiti da ode na govornu poštu,
ali opet je zvonilo i zvonilo. Umjesto toga, odgovorio sam. ”Da?”

„Slušaj, šupčino,” glas na drugoj strani govori mi. ”Znam da je Unutarnja


kontrola razgovarala s tobom. Što si im rekao?”

„Rekao sam im da odjebu,” kažem, što je bila istina.

„Da? Zašto ja to ne vjerujem, lažljiva vrećo puna govana?”

57
Zvučao je ljutito. Zvučao je također kao da je nešto doprlo do njega. Kao da ga
nešto brine.

„Ne trebaju oni tebi ništa posebno ponuditi da bi ti otvorio svoja usta. Svi znaju
da si dno dna. Do grla. I nikada se nećeš izvući.”

„Za lika kojem je potrebna moja pomoć,” kažem,” definitivno nisi pristojan.”

„Znaš pravila, Riggs” glas govori. ”Ti držiš svoja usta zatvorena i mi te nećemo
ubiti. Onog trenutka kada otvoriš svoja usta, vrijeme ti počinje otkucavati. To vrijedi i
za ostale.”

„Ja nisam otvorio svoja usta.”

„Hoćeš,” on kaže. ”Tik-tak, seronjo.” Spustio je slušalicu.

Stajao sam tako jednu minutu. Nije bilo bitno što ću ja učiniti ili reći. Duboko u
sebi sam znao. Da sam bio mrtav čovjek.

Ti si dno dna. Do grla. I nikada se nećeš izvući.

Pomislio sam na Lauren. Tako je jebeno prekrasna ta žena. Ona me je čekala.

Ona nikada neće biti tvoja. Nikada.

To je bilo u redu. Tako je ionako bilo najbolje.

Ali mogu učiniti ovu jednu stvar. Ovu jednu dobru, predivnu stvar. Mogao sam
dati Lauren što je ona htjela i u tom procesu mogu provesti nekoliko sati s njom.
Nekoliko dana, možda.

I onda, kada sve ode kvragu, moći ću se nečega prisjećati.

58
Kada smo se ja i Vic rastali, posjedovali smo jedan mali bungalov u predgrađu
Weslakea. Nisam više htjela biti u toj kući. Tako da je Vic otkupio moj dio pa sam ja
kupila s tim novcima stan u donjem dijelu grada, u maloj niskoj zgradi koja je bila
napravljena za tzv. zaposlene ljude, iz čega sam mogla zaključiti da je bila namijenjena
za samce koji nisu imali djecu i koji su jako puno radili. Kao što sam i ja.

Iznenadila sam samu sebe koliko mi se stan sviđao. Stan je bio odgovarajuće
veličine, i bio je blizu svega onoga što je meni bilo potrebno, i bio je udaljen 15 minuta
od mog salona. Ali većinom, sviđa mi se stan zato što je bio moj. Samo moj. Namještaj,
posteljina, čak i posuđe i pribor za jelo, sve je bilo moje. Odselila sam se iz roditeljske
kuće u kuću gdje sam živjela sa svojim mužem, i nikad nisam imala mjesto koje je bilo
samo moje.

Kada sam došla kući i spustila dolje svoje namirnice, osjećala sam kako me
preplavljuje dobro raspoloženje. To je bilo uzbuđenje i mir u isto vrijeme, za što sam
mislila da nikad više neću osjetiti. Dex je bio na putu do mog stana i mi ćemo napraviti
bebu, u mom stanu, u mom krevetu. Ovdje nije bilo ništa što je ikad imalo veze s mojim
brakom s Vicom i bila sam sretna zbog toga. Razvod je bio preokret koji me je ostavio
cijelu prodrmanu, ali kako je vrijeme prolazilo, sve sam više shvaćala da je to bila
ispravna stvar koju sam napravila.

Dok sam upravo o tome razmišljala, zazvonio mi je telefon. To je bio Vic.

Nije me često zvao, rijetko kad smo razgovarali jedino ako se nije radilo o
nečemu vezano za naš razvod, kao što su bankovni računi ili kreditne kartice. Nikada
nismo imali neke lude scene nakon našeg prekida, poziva usred noći, niti smo molili
jedno drugo da se pomirimo. Cijela ova stvar s razvodom je bila civilizirana. Uvijek
sam pretpostavljala da je to bila dobra stvar, što smo se ja i Vic razišli tako mirno. Sada
sam se pitala zašto, ustvari, je bilo tako lako?

59
„Hej, Vic,” kažem, odgovarajući na poziv.

„Hej, Lauren,” on kaže. Njegov glas mi je bio tako poznat, a ipak nisam imala
nikakve reakcije na njegov glas. Moje srce nije ubrzano kucalo, moje tijelo nije obuzela
vrućina na njegov zvuk glasa. Ja provedem 10 minuta na telefonu s Dexom Riggsom, a
kroz mene prođe više uzbuđenja nego što sam ikad osjetila u 6 godina našega braka.

Zašto sam imala osjećaj da je to nekako loša stvar?

„Reci?” Upitam Vica kada nije ništa više rekao.

„Ništa posebno,” on kaže. ”Je li sve u redu s tobom?”

„Naravno. Zašto?”

„Ne znam.S amo sam htio provjeriti kako si. Imam osjećaj da nikada to ne
činim.”

Stala sam s tim što sam upravo radila te sam podignula obrve. Vic i ja nikada
nismo vodili ovakav razgovor. ”Ja sam odlično”, kažem. ”Mogu li učiniti nešto za
tebe?”

„Ne, ne,” on kaže. ”Ja sam dobro. Nismo dugo pričali. Samo to.”

Spustim svoju slobodnu ruku na pult. ”Vic, o čemu se ovdje radi?”

Zastao je. ”Vidi, moram ti nešto reći. Nemoj se naljutiti, ok?”

„O čemu se radi?”

„Nekoga trenutno viđam.”

Bila sam tiho. Sve je oko mene bilo tiho.

Vic nadoda, ”Ona će useliti kod mene. Ovaj vikend.”

Moja usne su se razdvojile, ali niti jednu riječ nisam mogla oblikovati. Samo sam
tako stajala.

„Lauren? Jesi li tamo?”

„Ovdje sam,” kažem. ”Tko je ona?” Jer sam poznavala svakoga koga je Vic
poznavao.

60
On uzdahne. ”Shannon Cresswell.”

Moja čeljust je upravo pala. ”Shannon Cresswell? Zar me zajebavaš? Pokušala


sam ući u navijačice s njom kada sam bila 3.srednje.” Niti jedna od nas nije u tome
uspjela, to sam zapamtila. Shannon je ponovno pokušala iduće godine. Ja se nisam
htjela s time zamarati.

„Znam, znam,” Vic kaže. ”Ja sam htio biti taj koji će ti reći o ovome prije nego
što čuješ od nekoga drugoga.”

„Ti si htio biti taj koji će mi reći da će Shannon Cresswell, cura koja je išla sa
mnom u srednju školu, useliti u moju kuću?”

„To nije tvoja kuća,” on kaže. ”S time si bila jako jasna kada si odlazila, Lauren.
Nisi više htjela da ovo mjesto bude tvoje.”

On je bio u pravu. Potpuno u pravu. I opet sam se nekako osjećala uvrijeđenom,


kao da je netko upao u moj prostor. ”Koliko to sve već traje?”

„Nekoliko mjeseci. Nabasali smo jedno na drugo dugo nakon što si ti otišla i od
tog trenutka su stvari počele. Ako ti misliš da sam ja tebe varao, nisi u pravu.”

Masirala sam si čelo. Kada sada razmišljam o tome, nisam nikada pomislila da
me Vic vara. On je bio tip muškarca koji je išao na posao, došao kući, gledao sport
navečer. Nije baš bio neka vrsta plejboja. ”Dobro”, kažem. ”Ok. Rekao si mi. Tvoj
posao je ovdje završen.”

„Lauren, nemoj se ljutiti.”

„Nisam ljuta.” Nisam bila. Nisam znala kako se trenutno osjećam. Iznenađena,
definitivno. Malo uzdrmana. Nisam pomislila da bi Vic mogao naći nekog drugog. Ta
misao mi nije padala na pamet, kao da je Vic sjedio negdje u nekom muzeju, odvojen
od svijeta. Misao da sam ja bila u krivu je pogodila moj ponos. Ali nisam bila ljuta.

Jesam li trebala biti ljuta? Nisam uopće ni sama znala.

„Nastavljam dalje,” Vic mi govori, njegov ton glasa me jebeno živcira, kao da je
bio sveznajući terapeut i da sam ja trebala njegovu pomoć. ”Ponovno sam sretan.
Mislim da bi i ti trebala naći načina da opet budeš sretna.”

61
Bila sam sretna dok me ti nisi nazvao. ”Da, pozabavit ću se s time.”

„Znam da si bila nesretna oko situacije s bebom. Ali sada kada gledam na to,
mislim da je bilo i bolje što nismo mogli imati bebu. Zar ne misliš tako?”

Njegove riječi su me ubole tako jako da nisam mogla disati na jednu sekundu.
Nisam mogla pričati.

„Lauren?”

Čula sam kucanje na vratima. Dala sam Dxu e da bi mogao ući u moju zgradu.

„Moram ići, Vic”, kažem. ”Doviđenja.”

Spustila sam slušalicu prije nego je uspio bilo što još reći. Toliko puta sam bila
povrijeđena u periodu kada sam htjela ostati trudna, na tako mnogo načina, da sam
pomislila da me ništa više ne može povrijediti. Bila sam u krivu.

Spustila sam telefon te sam otvorila vrata. Dex je tamo stajao u svojim traper
hlačama i crno zelenom kaputu. Imao je snijega u kosi.

Na samo jednu sekundu sam ga mogla samo promatrati. Te njegove tamno plave
oči, razbarušena kosa, njegova savršena usta. Lagodan način na koji je stajao, tako
siguran u sebe i svoje tijelo. Nagib njegove kože na vratu. Sve vezano uz njega zbog
čega sam se osjećala bolje. Sve. Iako sam ga ja pozvala k sebi, nisam ipak mogla
vjerovati da je on upravo ovdje upravo sada stajao ispred mene, stigao je točno u pravo
vrijeme.

Podigao je jednu ruku te je dotaknuo moju kožu. ”Jesi li dobro, Parker?”

Zbog dodira njegovih prstiju sam došla sebi. Uhvatila sam ga za ruku i povukla
ga unutra te sam za njim zatvorila vrata.

62
„Znaš što?” kažem. ”Odlučila sam da si ti u pravu. Trebali smo vježbati na
Badnjak i od tada svaki dan. Gubili smo samo vrijeme.”

Odvukla sam ga u kuhinju, koja je bila mračna. Nisam još upalila svjetla dok je
snijeg padao, a sunce zalazilo. Čula sam kako se vrećica srušila dok me je Dex pratio.

„Želiš li nešto jesti?” pitam ga. ”Nadam se da ne, jer mislim da bi mi trebali...”

Izvukao je moju ruku, gurajući me prema sebi. Lako me okrenuo tako da sam ga
sada gledala u lice. ”O čemu se ovdje radi?” upitao me.

„Ni o čemu.” Petljala sam oko njegovih dugmeta te sam mu otkopčala kaput.

„Nešto te je razjebalo.”

„Ništa me nije razjebalo. Baš suprotno, zapravo.” Trudila sam se da mu skinem


kaput, ali on je stavio svoju ruku na moju, zaustavljajući me. Promatrala sam dugmad
njegove crne karirane majice koju je nosio ispod kaputa, njegov ravan trbuh, njegove
ruke na mojoj. Oboje smo stajali u tišini u polumraku dok je snijeg vani počeo padati.

„Lauren,” on kaže mekim glasom. Do sada nisam čula taj njegov ton glasa.

„Bila sam u magli mjesecima,” kažem, riječi koje izlaze iz mene zvuče grubo.
Držim svoj pogled na njegovoj majici, njegovim prstima, na njegovim mišićavim
rukama. ”Godinama, ustvari. Radila sam neke stvari zato što sam mislila da ih moram
raditi. Išla sam s jednom nogom ispred druge.” Moji prsti su stiskali njegovu majicu
dok su njegove ruke stiskale mene. Jedan njegov prst je bio zakrivljen, kao da je bio
polomljen. ”Ništa me ne raduje, Dex,” kažem. ”Ništa. Kretala sam se od situacije kada
sam bila povrijeđena do situacije kada sam se osjećala tupo, pa ponovno do situacije
kada sam opet povrijeđena. I svaki puta kada tebe pogledam, sjetim se što želim. Što
točno želim. Uvijek je tako jasno kada sam blizu tebe.”

63
Pogledala sam ga direktno u oči te sam vidjela da me promatra, njegov izraz lica
je bio miran i usmjeren.

Duboko sam udahnula. ”Želim bebu,” kažem mu.

Malo se nasmiješio, kutovi njegovih očiju su se naborali. ”To smo već riješili,”
on kaže.

„S tobom”.

Njegove oči su se podigle.

„Ne s bilo kim,” ponavljam. ”S tobom.”

Nisam mogla odgonetnuti njegov izraz lica. Progutao je, a ja sam promatrala
kako mu se grlo pomiče. Tada je maknuo svoju ruku s moje te je skinuo svoj kaput.

Naslonio me nježno na kuhinjski pult. Stavila sam svoje ruke oko njegovog
vrata, moji prsti su pratili liniju njegovih ramena. Sviđala su mi se njegova ramena. Bila
su čvrsta i jaka, ramena koja mogu nositi težak teret. Ramena na koja se možeš osloniti
i za koja se možeš uhvatiti. Nagnuo se još bliže te sam ga mogla osjetiti, mirisati ga. On
mi je bio poznat, a ipak s druge strane nije. Znala sam kako se osjeća, a ipak nisam.
Htjela sam.

Bilo je tako tiho, svijet je utihnuo skupa sa snijegom vani. Svjetla unutar stana
su bila prigušena i nježna, filtrirana kroz snijeg koji je padao vani. Vani nisu postojali
niti glasovi niti auti. Činilo se kao da je svijet stao.

Dex se nagnuo te je usnama okrznuo moje, lagano kao pero. Osjećaj je prošao
kroz cijelo moje tijelo, od mojih bradavica sve do mog osjetljivog dijela između nogu.
Svaki puta kada me ovaj muškarac dotakne, moje tijelo poludi.

I onda sam se sjetila nečega. ”Onog dana kada si došao u moj ured,” kažem, ”nisi
me poljubio.”

On je i prije nego sam ja završila rečenicu odgovorio. „Poljubio sam te.”

Trudila sam se da ne zadrhtim, sjećajući se njegovih usana na sebi. On je bio u


pravu. On me definitivno poljubio. ”U usta,” ispravila sam ga.

64
„To želiš?” on me upita.

On se šali? Moj brak je pao u zaborav. Nisam ništa tako žarko željela otkako sam
imala 16 godina. ”Da,” kažem mu.

On se nagnuo. Krenuo je lakše nego onda na zabavi prije dosta godina, ali
svejedno je to bio dubok, bez isprike. Nisam više bila ona djevojka koja se nikad nije
poljubila ,ali svejedno je on bio bolji od mene. Otvorio je moja usta te sam mu dozvolila
da me okusi dok sam ja upetljavala svoje prste u njegovu kosu. Ali ovoga puta sam bila
svjesna svega te sam pritisnula svoje tijelo o njegovo, moja prsa su bila uz njegova,
moji bokovi pritisnuti uz njegove bokove dok mi je stenjao u usta.

„Sveti pakao, Lauren,” on kaže, čujem bespomoćnost u njegovom glasu.

„Samo nastavi,” govorim mu.

Uzeo je rub moje veste te mi ju je skinuo. Nosila sam grudnjak i potkošulju


preko. Otkopčavao je dugmad na mojim hlačama, dok sam ja otkopčavala dugmad na
njegovoj majici. Njegove ruke su dotaknule moju kožu na mom golom trbuhu te sam
zadrhtala. Prekinula sam ga kako bih mu skinula majicu.

Sada sam ga imala bez majice. To sam već vidjela na dan vjenčanja od moje
sestre, ali sada sam ga mogla dirati. Prolazila sam svojom rukom preko čvrste, mekane
kože njegovih bicepsa, njegovih prsa, njegovog trbuha. Imao je tamne kovrčave dlačice
koje su se spuštale niz liniju od njegovog trbuha prema dolje te sam prošla prstima duž
te linije. Osjetila sam kako mu se zatežu mišići, kao da pokušava zadržati kontrolu.

„U krevet, Parker,” on mi govori.

Složila sam se s njim. Nisam više htjela biti u kuhinji. Uzela sam ga za ruku te
sam ga vodila do moje sobe. Danas ujutro sam je lijepo uredila, znala sam da je danas
taj dan. Sada ćemo nas dvoje taj krevet unerediti.

Bacio me je na krevet. ”Skidaj odjeću.” To je bila zapovijed, ali mi se svidjela.


Skinula sam svoje čizme i hlače dok je Dex isto to radio. Taman sam htjela skinuti svoju
potkošulju kada se popeo na krevet te me prikliještio. Bio je brži od mene ,on je bio
potpuno gol.

65
Nisam mogla puno vidjeti zato što me pritisnuo na leđa, ali sam ga mogla osjetiti.
Veliki i tvrdi i topao, njegovo tijelo pritisnuto o moje, njegov kurac se pritiskao o moju
tanku tkaninu donjeg rublja. Većinu njegovog tijela sam vidjela na dan vjenčanja. Ali
sada želim vidjeti više.

Ali to nije bio njegov plan, barem ne još. Umjesto toga, pritisnuo je jednu moju
ruku u krevet i sa svojom drugom slobodnom rukom skinuo mi je potkošulju i grudnjak
te mi je počeo sisati bradavicu.

Dahtala sam, tijelo se kretalo svojim ritmom, nabijajući se u njega. Noge sam
raširila te sam se nabijala na njegov kurac. Zarežao je, ali me nije pustio, njegov jezik
se kretao oko moje bradavice. Pustio mi je zglob te se prebacio na drugu stranu, mičući
naramenice s mojih ramena, skidajući odjeću s mene da može doći do mene. Prošao je
zubima preko moje bradavice te sam skoro pa zaplakala, moje ruke su grabile njegova
ramena. Osjetila sam kako se njegovi mišići savijaju pod mojim prstima.

Opet se prebacio na prvu bradavicu. To je bilo mučenje, zato što sam htjela više.
Bila sam napaljena te mi je pulsiralo između nogu, moje gaćice su bile natopljene.
Mogla sam osjetiti oblik njegovog kurca dok se on pritiskao u mene, i željela sam to.
Žudila sam za tim, ali nije mu bila namjera da mi da to, ne još.

Pustio je moju bradavicu. ”Za Boga miloga, Dex,” govorim, moj glas je zadihan.

„Okreni se,” govori mi. Stavlja ruku na moje bokove te me okreće na trbuh. Moja
potkošulja i grudnjak su se izokrenuli, kliznuo je svojim rukama po mojim leđima, ispod
potkošulje, njegovi prsti su napokon našli kopču grudnjaka. Otkopčao ga je tako vješto
te mi je pomogao da sve to skinem preko glave. Sada sam bila gola, samo su još gaćice
ostale na meni. Ležala sam na trbuhu, Dex je bio iznad mene na svojim koljenima.

Nisam ga mogla vidjeti, samo sam ga mogla osjetiti. Njegova ruka se kretala duž
mojih leđa, siguran potez od moga vrata pa sve do mojih kukova, zbog čega sam
zadrhtala. Gdje god me dotakao, eksplodirao je vatromet ispod moje kože. Nisam znala
da je moguće biti diran na ovakav način. Toliko sam bila napaljena da sam jedva mislila.

Njegove ruke su se kretale do mojih kukova te me je lagano lupio. ”Podigni se,


Parker.” Još jedna zapovijed. Očito mi se svidjelo primati zapovijedi od njega, zato što

66
sam željno podigla svoje kukove s kreveta. Spustio je moje gaćice, spustio ih je sve do
mojih koljena. Tada je podignuo svoje ruke te ih stavio na moju guzu, njegovi prsti su
se kretali prema dolje te su se zabili u moju guzu.

Zatvorila sam oči te zajecala u jastuk. ”O moj Bože.” Zabio je dva prsta u mene,
polako i sigurno, trljajući me, rastežući me. Užitak je prolazio kroz mene. ”O moj
Bože,” zarežala sam.

„U redu je ako si glasna,” Dex reče. ”Napokon ćeš biti izjebana kako treba.”
Legao je na mene, njegova prsa su na mojim leđima, oslonio se na jednu ruku dok mu
je druga ruka ostala tamo gdje je i bila, njegovi prsti su se savršeno kretali unutar mene.
”Mogla si biti strpljivija prije 10 godina,” on reče tihim tonom u moje uho te sam se
stisnula oko njegovih prstiju. ”Učinio bih ovo za tebe tada te bih ti uštedio puno
vremena. Bili bismo magični. Nema veze, ipak. Sad ćemo biti magični.” Izvadio je
svoje prste iz mene te mu je ruka uhvatila moje bokove, namještajući me baš kako treba.
Tada sam osjetila glavić njegovog kurca kako se približava mom ulazu dok se gurao
unutar mene.

Zajecala sam u jastuk. Bila sam mokra i glatka i kada se on nabijao u mene,
osjećala sam kako se zatežem oko njega, stišćući ga. Tiho je zarežao te mi je pustio
bokove, oslonio se na krevet, nabijajući se još jače u mene. Gaćice su mi i dalje bile oko
koljena, ali raširila sam svoje noge koliko god sam mogla, pokušala sam ga uzeti što
dublje.

Ušao je još dublje u mene te sam osjetila kako se čelom naslanja na mene. Tako
je bio dobar osjećaj osjetiti ga da kada je stao, praktički sam ga molila da ne prestane.
”Nemoj stati.”

„Opusti se,” on reče, ali nastavio je dalje sa svojim pokretima, unutra-van.


Osjetila sam koliko sam uska; trenje je bilo fantastično. Dex je bio svugdje, unutar
mene, njegove ruke oko mene, njegova prsa se nabijala od moja leđa, njegovi bokovi
su se nabijali u mene. Nabijala sam svoje bokove, susretali smo se na pola puta te sam
ga čula kako reži.

67
Moje tijelo je bilo bolno, pulsiralo je. Bilo je to sve previše, a opet nije mi bilo
dosta. ”Ne mogu,” zajecala sam nakon nekoliko minuta, ”Dex, ne mogu ovako..”

Izašao je iz mene te me okrenuo na leđa. Sada sam ga mogla vidjeti, cijelog njega
i bio je spektakularan. Ali nije mi dozvolio da gledam dugo. Ljubio me po trbuhu te mi
je rastvorio bedra, ”Sad ćeš moći,” on reče te je spustio svoja usta između mojih nogu.

Moje tijelo se nabilo na njega te sam ga uhvatila za kosu, kao što sam to učinila
u svom uredu. Ljubio me sada kao i onda, ali sada je bio u poznatom okruženju tako da
je znao što treba točno raditi. Misli su mi se zacrnile dok mi se tijelo palilo.

Svršila sam jako i dugo, orgazam je pulsirao kroz mene. Jedva sam dolazila do
daha. Svaki dio mene je bio previše osjetljiv, mogla sam sve osjetiti. Mogla sam osjetiti
kako me škakljaju dlačice na njegovim prsima, kako njegova koža klizi po mojoj.

Ljubio mi je vrat, ušnu resicu. ”Ovo bih mogao raditi cijeli jebeni dan,” on mi
govori. Stavio je moje noge na svoja ramena te se nabio u mene.

Divlje sam zarežala. Potpuno sam bila otvorena za njega te me je on jebao jako,
savršenim udarcima, dovodeći sebe do ekstaze, njegovo se tijelo kretalo čvrstim
pokretima. Zabila sam svoje nokte u njegova leđa te sam tu i ostala, voljela sam taj
osjećaj, voljela sam kako me gurao i obožavao, voljela sam kako sam se osjećala zbog
njega. Voljela sam koliku sam moć imala nad njim i koliku je on moć imao nada mnom.

Zastao je te sam osjetila kako svršava, iako sam već bila u braku, ovo je bio
najintimniji osjećaj koji sam ikad doživjela u životu.

Tako smo ležali neko vrijeme, oboje smo bili bez daha. Onda se on podigao te je
pogledao dolje prema meni. Njegove oči su bile mračne, njegova kosa u neredu. On me
obuzeo, moju zamršenu kosu od seksa, moju vruću kožu, moj bez sumnje pijani seks
izraz.

Polagani osmijeh je kliznuo u njegovim uglovima usana. „Prva runda.”

68
„Mislim da bi te trebao upozoriti oko nečega,” govorim joj dok ležimo u njenom
krevetu, oporavljajući se. Lauren je gola ležala pored mene, sklupčana na svojoj strani,
ruku je stavila na moje rame dok sam ja ležao na leđima. Nisam navikao na ovako što.
Nisam bio muškarac koji se mazi poslije seksa, kao što nije bila niti jedna žena s kojom
sam bio do sada. U stvari, ostati uopće poslije seksa nije uopće bila moja stvar. U mom
svijetu pojebem i odlazim.

„Što?” ona upita. Njen glas je bio malo pospan, ali ipak ne potpuno. Definitivno
zadovoljena. Pomalo sam se smiješio sam sebi dok sam ležao u mraku.

„Ti si definitivno jedina osoba koja misli da sam ja prikladan materijal za ulogu
oca,” kažem joj. ”Znaš to, zar ne?”

Pomaknula se malo te sam osjetio kako naslanja svoju bradu na moje rame.
”Želiš li to? Biti materijal za ulogu oca?”

„Ja čak ni sam ne znam što je ovo,” kažem. ”Moj otac, sjećaš ga se?”

„Oh. Točno.”

„Ipak, ako ćemo mi imati dijete, koji je tvoj plan?”

Opet se pomaknula. Uhvatio sam dašak njenog mirisa, kožu, njen šampon i seks.
Njen krevet je mirisao na nju, također, što se mene tiče to je bilo u redu. ”Pa, kada sam
odlazila u kliniku, planirala sam sama odgajati dijete. Ali ako ti želiš biti otac, bit će to
čak i bolje što se mene tiče.”

Zbog te izjave je kroz mene je prošao neki bolan osjećaj. Ako želiš biti otac, bit
će to čak i bolje što se mene tiče. ”Stvarno misliš tako?”

„Naravno,” ona kaže kao da je to značilo nešto što se podrazumijeva. ”Svakom


djetetu je potreban otac.” Zastala je. ”Dex, pogledaj me.”

69
Okrenuo sam glavu. Nagnula se iznad mene gledajući me u oči. Njena kosa je
bila duga i neuredna na najbolji mogući način, nije više bila našminkana. Bila je jebeno
predivna.

„Možemo uspjeti u ovome,” govori mi. ”Ako želiš biti uključen u to. Možemo
imati dogovor u kojem ćemo oboje biti roditelji.”

Jesam li ja to stvarno htio? Prije nekoliko tjedana sam stajao na oltaru na


Lukeovom vjenčanju, osjećao sam se kao stranac na nepoznatom planetu. Nisam mogao
zamisliti sebe i Lauren da živimo savršenim životom s kućicom i bijelom ogradom.
Barem ne još. Ona je bila friško razvedena, a ja sam živio u gostinjskoj kući.
Prokletstvo, nisam imao ni vlastitu kuću. I nisam bio siguran je li totalno preboljela
Vica Voorheesa.

Ali što god da se dogodi između nas, ako budemo imali dijete…

„Da,” kažem. ”Htio bih biti uključen u očinstvo.”

Ona se nasmiješila, kao da je to bila dobra vijest. ”Ok onda. Ako ostanem trudna,
angažirat ćemo odvjetnika da to bude i službeno.”

„Kada ostaneš trudna. I meni se baš ne sviđaju odvjetnici.”

„Ipak,” kaže, ”beba znači da se oboje moramo ponašati kao dvoje odraslih ljudi,
tako da ćemo se morati oko puno toga dogovarati. Starateljstvo, posjete, donošenje
odluka. Na tako sam nešto mislila.”

„Dobro. Što s imenima?”

Ona je protresla glavom. ”Nećemo davati ime djetetu. Sve dok se ne ostvari cijela
ta stvar s djetetom i sve dok ne budem u drugom tromjesečju. Prolazila sam kroz ovo
sve previše puta.”

Promatrao sam njeno lice. Riječi koje je izgovorila su bile jako bolne, ali nije
izgledala više ranjeno kao što je izgledala na vjenčanju. ”Ok, shvaćam to. Ali ću
razmišljati o imenima dok se budem kupao u kadi.”

Ona se nasmiješi, na što sam i ciljao. ”Ne slijediš baš pravila, zar ne?”

70
„Ne. Vidim da učiš. Kad već pričamo o odvjetnicima, imam još jedno pitanje. Je
li Voorhees još dio tvog života?”

Iznenadilo ju je moje pitanje. ”Što? Ne. Mi smo razvedeni.”

Protresao sam glavu. ”Lauren, ti si sexy. Vaporup nije. Shvatit će koju je grešku
napravio i proklinjat će te da mu se vratiš. Mogao bih se kladiti u to.”

„Onda ćeš definitivno izgubiti dosta novaca, zato što on ima nekoga.”

„Već?” kažem. ”Tko je toliko glup da bi bio s njim?”

„Stvarno želiš znati tko? Shannon Creswell, eto tko.”

Morao sam razmisliti o tom imenu, koje mi je maglovito bilo poznato. ”Tamna
kosa, mršava, kapetanica debatnog tima?”

„To je ona. Očito je debatirala svoj put do moje kuće, zato što se u nju useljava.”

Samo sam je pogledao, promatrao sam njen bijes dok su se njene riječi slijegale.

„Što?” upita me.

„Tvoju kuću. Rekla si upravo u tvoju kuću.”

„Moja stara kuća, na to sam mislila.”

Još je bilo previše svježe i novo. Mogao sam to vidjeti. ”Kada si to čula?”

Njene predivne tamne oči su bile uznemirene. ”Vic me nazvao i rekao mi, ako
možeš vjerovati u to. Rekao mi je da me je nazvao da mi to sam kaže jer nije htio da to
čujem od nekog drugog, ali kladila bih se da me je samo nazvao da bi zadovoljio svoj
ego. Zato što on izlazi s nekim, a ja ne.”

„Dobro,” kažem. ”I da pogodim. To se dogodilo nekoliko trenutaka prije nego


sam ja došao?”

Izgledala je iznenađeno, čak pomalo krivo. Sjetio sam se trenutka kada mi je


otvorila vrata kako je tada izgledala, vidio sam bol na njenom licu. Kako me je uvukla
u stan i praktički skočila na mene. Sada sve ima smisla. Možda smo nas dvoje imali
dogovor, ali nema šanse da je bila toliko napaljena. Ne na mene.

„Dex,” kaže.

71
„Trebao bih ići.” Maknuo sam pokrivač sa sebe te sam sjeo, stavljajući noge na
pod.

„Nije onako kako misliš,” Lauren mi govori iza leđa.

Obukao sam svoje bokserice te sam ustao. ”Imaš li možda lopatu negdje koju
bih mogao iskoristiti? Vjerojatno ću morati očistiti svoj auto od snijega.”

Koliko je bilo sati? Kasno. Ponoć možda. Pretražio sam pod te sam našao svoje
hlače.

„Čekaj.” Lauren je odgurnula pokrivač sa sebe te je ustala iz kreveta. Pogled mi


je bio usmjeren na pod, podigao sam svoju odjeću. Okrenuo sam svoja leđa jer je
trenutno nisam htio gledati golu. Čuo sam kako otvara neka vrata i kako traži nešto.

Obukao sam svoje hlače, pokupio ostatak svoje odjeće, te izašao iz sobe. Bacio
sam svoju odjeću na stolicu u dnevnom boravku te sam tražio s jaknu i ključeve. Torba
koju sam ponio sa sobom je i dalje bila na podu gdje sam je bacio kada me je zaskočila.
Isuse, Riggs, ti si idiot. Uvijek si bio.

Oblačio sam svoju majicu kada je ona izašla iz sobe iza mene. ”Dex, čekaj,”
ponovno mi govori. ”Nisam to tako mislila. Oprosti.”

„Sve je u redu” kažem, sjedam kako bih obuo svoje čizme. I dalje sam mogao
vidjeti kroz prozor kako snijeg pada. Jebem ti, trebat će mi godine dok odem odavde.
Bilo je sve u redu prije, kada sam pretpostavio da ću prenoćiti ovdje.

Lauren je stala ispred mene. Obukla je kućni ogrtač do koljena koji je jedva
nešto pokrivao. Iako je zategla kućni ogrtač mogao sam vidjeti sve njene obrise i obline
na njenom tijelu. Ponovno sam spustio pogled na čizme.

„Mislim da si ti sve ovo krivo shvatio,” kaže mi.

„Mislim da sam ja sve to shvatio baš kako treba. Imali smo dogovor, to je sve.
Ništa više. Ne izlazimo, kao što si i sama rekla. Samo obavljamo neke stvari.” Pogledao
sam je. ”Možemo izvršiti dogovor. Ali cijenio bih kada bi bila iskrena i rekla mi
direktno u lice ako me iskorištavaš zato što si ljuta na nešto što je tvoj bivši napravio.”

72
„Dex, ne.” Prošla je rukom kroz svoju sexy neurednu kosu, s nelagodom na licu.
”Prokletstvo, sjebala sam ovo.”

„Rekao sam ti da nisi. Imamo još nekoliko dana. Držat ću se našeg dogovora.”

„Nije me briga za dogovor!” plače. ”Briga me što me sada isključuješ.”

U tome je bila u pravu. Isključio sam je. Osjećao sam kako se to upravo događa,
kako se vrata zatvaraju, prozori se zatvaraju. Pretvarao sam se u tipa kojeg nije bilo
jebeno briga, zato što tipa kojem je sve bilo jebeno svejedno je bio onaj koji me je do
sada vodio kroz život. Kada te majka napusti, osjećaš se kao komad smeća, a ni otac se
nije prema tebi ophodio bolje, tip kojeg je bolio kurac za sve je jedini koga sam imao.

O čemu sam ja razmišljao? Razmišljao sam da odgajam dijete? Bio sam


posljednja osoba koja može odgajati dijete. Koja glupa ideja.

Ustao sam, ali se Lauren nije pomakla s mjesta ispred mene. Stajala mi je blizu,
tako blizu da sam mogao osjetiti njen miris. Imat ću taj njen miris danima na sebi. Znao
sam već sada da ću sam sebe s tim mučiti.

Stavila je svoje ruke na moja ramena, gledala me je u oči. „Dex, nemoj otići,”
govori mi.

Pogledao sam je te sam osjetio mali napad panike. Nije za to postojala niti jedna
druga riječ. Sjetio sam se kakav je bio osjećaj osjetiti je ispod sebe, kako se njeni nokti
zabijaju u moju kožu, osjećaj kako se prepustila. Bili smo savršeni jedno s drugim, kao
što sam i znao da ćemo biti.

Nikad se nisam ovako osjećao kao s njom. Nikad nisam bio ovakav niti s jednom
drugom ženom.

Što znači da me ona može i slomiti.

Pogledao sam prema dolje. Potrudio sam se da zvučim hladno, pod kontrolom.

Kao tip kojeg boli kurac. ”Moramo biti načisto jedno s drugim, Parker,” kažem
joj. ”Ako me želiš iskoristiti, razmislit ću o tome. Ali moraš biti iskrena.”

Mišić se trznuo na njenom licu dok se borila da se ne pomakne.

73
„Ne iskorištavam te,” govori mi. I dalje su njene ruke bile na mojim ramenima,
njeni topli prsti. ”Obećavam ti to.”

„Da? Kako bi onda to nazvala?”

„Trenutak mog glupog ponašanja. I ne mislim na onaj dio kada smo se nas dvoje
seksali. Mislim na onaj dio kada sam dozvolila Vicu da me njegove riječi dotaknu.”
Uzdahnula je te su joj se prsa pomaknula ispod ogrtača, a ja sam se trudio da to ne
primijetim. ”Znam biti jako sitničava, ok? To bi možda trebao znati o meni. Znam biti
jako, jako sitničava.”

Dvoumio sam se, zabavljalo me to iako nisam htio da me to dotiče. ”To je tvoja
velika mana, Parker? Ti si sitničava?”

„Trudim se ne biti,” ozbiljno mi govori. ”Trudim se biti pametnija. Ali ne


uspijeva mi to uvijek. I da li želiš znati pravu istinu? Nije me čak ni briga što Vic izlazi
sa Shannon. Što me dotaklo je tema oko kuće. On je htio onda da mi živimo s njegovim
roditeljima.”

Nisam si mogao pomoći pa sam se nasmijao. ”Zajebavaš me.”

„Ne. Zar ne? Bila sam uporna pa smo na kraju skupa kupili kuću. I sada on glumi
kao da je to sve bila njegova ideja.” Uzdahne, kao da shvaća kako je to sve sada zvučalo.
”Neću lagati, Dex. Moram još neka sranja riješiti vezano za razvod.”

„Pa, riješi ih,” kažem. ”Nećemo se mi vjenčati, tako da si uzmi vremena koliko
trebaš. Svi imaju sranja koja vuku za sobom.”

Ponovno je stavila svoje ruke na moja ramena. Kao da ne može odoljeti, a da me


ne dira. Trudio sam se da ne osjetim kako kroz mene prolazi osjećaj topline zbog njenog
dodira. ”Ok, nećemo se vjenčati,” kaže. ”To smo zaključili. Ali moram pitati. Jesmo li
mi zajedno?”

Usmjerio sam svoj pogled prema njoj. ”To zvuči tako službeno. Neću ti donositi
vino i ruže, Parker.”

74
Umjesto da se uvrijedila na moje riječi, ona se nasmiješila. ”Oh, Bože. Prošla
sam ja kroz proces ruža i vina. Tvoj mi je način ipak draži.” Približila mi se još više,
lagano je stavila svoje ruke oko moga vrata te se nabila na mene. ”Molim te, ostani.”

Morao sam maknuti svoj pogled s nje, otišao sam do prozora. Ona je bila sexy,
skoro pa gola, a vani je padalo kao ludo. Bili smo savršeni skupa u krevetu. I htjela je
da ostanem.

Najvažnije je to što je ona bila Lauren jebena Parker.

Već sam sada znao da joj neću moći reći ne.

Ipak, zadržao sam svoj hladni izraz lica te sam se okrenuo prema njoj.

„Ok. Dvije stvari. Prvo, ovo ti opraštam. Ako ja tebi mogu oprostiti, onda moraš
i ti meni. Jer već sada znam da ću nešto sjebati.”

„Dobro, bit će ti oprošteno,” kaže mi, njeno tijelo je tako toplo i mirišljavo i blizu
mene. ”Dogovoreno. Koja je druga stvar?”

„Skini ogrtač i popni se na kuhinjski pult.”

75
Na samo jednu sekundu sam pomislio da se to neće dogoditi, ali moji instinkti
su bili bolji. Lauren je uzdahnula, njena prsa su se micala uz moja. Njene oči su se još
više otvorile.

Tada je spustila svoje ruke s moga vrata, pomaknula se jedan korak unazad te je
stavila ruku na čvor ogrtača.

Tek sam učio kakva je ona. Ona nikad ne bi priznala, ali voljela je kad joj se
zapovijeda. To ju je napaljivalo. To je vjerojatno dolazilo od toga što je ona svaki dan
nekome zapovijedala. Napaljivalo ju je što su sada obrnute uloge. Što ona sada nije u
ulozi šefa.

Meni je to odgovaralo. Volio sam ionako biti glavni.

Ipak, upravo smo se posvađali i nije htjela odustati. ”Ti prvi,” kaže mi. ”Skini
majicu.”

Je li htjela da je stvarno skinem ili je htjela da se prepirem s njom? Opet sam


slijedio svoj instinkt. Skinuo sam majicu. ”To je sve što imaš,” kažem joj. ”Skini se
gola. Odmah.”

Lauren se nasmiješila. Odvezala je čvor te je bacila ogrtač na pod.

Pakao, bila je veličanstvena gola. Sve sam to već vidio prije sat vremena, ali
nema veze. Mislim da se neću nikad zasititi. Te savršene grudi, obline na njenim
bokovima, njene vitke noge. Njena kosa boje meda koja joj je padala niz leđa. Morao
sam se podsjetiti da ne stojim tu glupavo kao neki idiot. Umjesto toga krenuo sam prema
njoj dok se ona kretala prema kuhinjskom pultu. Kada je došla do kuhinje, stavio sam
ruke na njene bokove te sam je podignuo, stavio sam je upravo tamo gdje sam je i htio.

76
Nagnuo sam se naprijed te sam joj počeo ljubiti vrat, njenu ključnu kost, sve do
njenih sisa. Duboko je uzdahnula dok sam joj jezikom prelazio preko bradavica, njeno
tijelo se napelo. Podignula je ruku s pulta te je s njom prošla preko mojih leđa.

To je bilo previše, taj dodir. ”Dolje ruke, Parker,” govorim joj. ”Morat ćeš se
suzdržati.”

Poslušala me, spustila je svoju ruku na pult dok se suzdržavala dok sam ju ja
ljubio prema dolje, skroz dolje. ”Oh,” uzdiše tim svojim mekim, ushićenim načinom
kada je shvatila što smjeram. ”Ti... Ti to stvarno voliš raditi.”

„Nemaš pojma koliko,” govorim joj, spuštajući se još niže, šireći joj bokove.
Nisam volio ništa toliko koliko njen miris, njen okus. Nisam lagao kada sam rekao da
ovo mogu raditi cijelu noć. Laurenina pička je bila najbolja stvar koju sam ikada okusio
u svom životu.

Naslonila se na svoje ruke, pružajući mi još više prostora te sam je ljubio. Dugo
i duboko, baš onako kako ona voli. Išao sam polako i temeljito, kušajući je, uživajući u
njoj. Ovo sam već radio pa sam našao njeno osjetljivo mjesto.

Našao sam upravo ono mjesto koje će je ubrzati, ali i koje će je usporiti. Jedino
što sam sada trebao napraviti je vježbati pa sam primijenio sve što sam do sada naučio.

Uvijek sam brzo učio kada sam to htio. Niti ovo nije bilo drugačije. Za nekoliko
minuta Lauren se topila na kuhinjskom pultu, bila je na rubu svršavanja, stvarala je
zvukove koji će biti zapečaćeni u mojoj glavi. Kada je bila blizu svršavanja, povukao
sam se te sam grickao meku kožu s unutarnje strane bokova, zbog čega je dahtala i trzala
se. Krenuo sam je ljubiti gore prema trbuhu.

„Dex,” zastenjala je u očaju.

„Strpljenja,” govorim joj, spuštajući ruke prema svojim hlačama. Bio sam tvrd
kao jebeni nakovanj. Spustio sam ih niz kukove, mučeći sam sebe dok sam joj kurcem
prelazio preko njene kože. Nisam je htio dirati tamo gdje je ona htjela, ostavljajući je
napetom i u iščekivanju.

Kada sam došao do njenih sisa, mogla je napokon doći do zraka. ”Zar nismo ovo
mogli raditi u krevetu?”
77
Ljubio sam njenu ključnu kost. ”Jesi li ikada bila izjebana na kuhinjskom pultu?”

„Ne.”

„Onda ću te izjebati upravo ovdje.” Grickao sam je uzduž njenog vrata. ”Budi
avanturistična malo, Lauren.”

Zadrhtala je pa se nagnula i poljubila me, njena usta su mekana i vruća. Uzvratio


sam joj poljubac, zadirkujući je pomalo te sam se opet povukao. Uzdahnula je u moja
usta. ”Tako si dobar u tome,” kaže mi.

Slažem se s njom. Svidio mi se njen dodir od malo prije, ali bio je previše. ”Uzmi
kurac u ruke,” kažem joj, a moj je glas hrapav.

Uzela ga je u svoju ruku te ga je počela navlačiti gore-dolje. Shvatio sam koju


sam grešku napravio jer sam skoro upravo sada svršio. Isuse, moj kurac je bio sretan
svaki puta kada mu je Lauren bila imalo blizu.

„Jače,” govorim joj, ako nastavi tako dalje neću dugo moći izdržati.

Zagrizla je svoju usnu te me je jače stisnula, promatrajući moju reakciju. Tu je


bila bol, taman dovoljno da svršim. Osjetio sam kako mi se tijelo napinje, čeljust mi se
stisnula. ”Opet,” kažem, grubljim tonom.

Ponovno me stisnula, navlačeći ga gore-dolje, još jedna navala boli koja je


zaustavila orgazam , iako je i dalje bio prisutan, čekao je. Zvuk je pobjegao iz mojih
usta te su se njene oči još više otvorile dok me promatrala.

„Isuse,Dex,” govori mi. ”To je najvruća scena sam koju sam ikad doživjela.”

Nagnuo sam svoje čelo na njeno rame te sam je uhvatio za zglob te sam njenu
ruku maknuo sa svog kurca na njenu pičku. ”Diraj se,” zapovjedim joj. ”Svrši za mene.”

Bilo mi je dosta čekanja. Kada je spustila svoje prste na svoju pičku, namjestio
sam se te sam se zabio u nju, nabijajući je o pult. Proizvela je zvuk zadovoljstva zbog
kojeg su elektriciteti prošli kroz mene. Izvadio sam ga van te sam se opet zabio u nju,
još jače ovaj put, osjetio sam to kroz svoj kurac, kroz cijelo tijelo.

Tada, kada se počela dirati, opet sam to učinio. I opet.

78
Lauren se nagnula nazad, njena kosa je dodirivala pult. Njene sise su se tresle
dok sam je jebao. I dalje je držala ruku na svojoj pici dok se sve više napaljivala. Osjetio
sam svaku sekundu, svaki puls ispod njene kože. Čuo sam svaki njen uzdah, svaki zvuk.
I onda, vrišteći je svršila, zatezala me je cijeloga.

Pustio sam se i svršio, pao sam preko nje na pult, bez daha, moji mišići čvrsto su
zategnuti. Dao sam joj sve. Trudio sam se da ne dođe do toga, ali nisam uspio u namjeri.

Ova žena će me slomiti.

Samo je bilo pitanje vremena.

79
Salon smo otvorili 2. siječnja. Prvi tjedan nakon Nove godine uvijek je bio bez
gužve, zato što su svi već uredili svoju kosu te su potrošili svoj budžet u prosincu.
Naprijed je bila jedna klijentica koja je radila pramenove dok su druge cure pile kavu i
tračale. Kao i inače, bila sam u svom uredu, proučavala sam izvješća iz prosinca.

Otvorila su se vrata te je ušla Emily. Nosila je uske hlače, visoke čizmice do


koljena te crni kaput. Njena kosa je bila zamršena od vjetra. ”Hej, seko!” veselo me
pozdravi.

Naravno da je bila vesela. Upravo se vratila s medenog mjeseca. Tražila sam


onaj nezadovoljni glas u svojoj glavi, ali nisam ga mogla naći. Bila sam samo sretna što
je vidim. Možda su moju gorčinu otjerali toliki orgazmi koje sam doživjela.

„Vratila si se,” kažem. Ostala sam sjediti u svojoj stolici te je nisam zagrlila. Em
i ja smo bile jednojajčane blizanke, ali nismo bile od onih koji javno pokazuju osjećaje.

„Jesam,” kaže mi, sjedajući dramatično u stolicu preko puta mene, kao da je
izmorena. ”Kakvo divno putovanje.”

„Mogu se kladiti da je u Arizoni toplije nego ovdje.”

„Valjda je. Nismo bili tamo tako dugo. Morali smo se vratiti natrag.”

Usmjerila sam svoj pogled prema njoj. ”Odvezli ste se skroz do Arizone i onda
odmah nazad?”

Slegnula je ramenima. ”Arizona nije bila bit, ustvari. Nego to putovanje.”


Nasmiješila se. ”I putovanje je bilo odlično. Moram pod hitno razgovarati s Kate i
Tarom. Biti udana za jednog od braće Riggs je odlično.”

80
Uljudno sam pogledala prema svom kompjuteru, ne spominjući činjenicu da sam
zadnja tri dana izvikivala ime posljednjeg Riggs brata koji je bio slobodan. ”Drago mi
je da ti je bilo zabavno.”

„Pa, što sam propustila?”

„Um.” Pregledavala sam papire na stolu. ”Imali smo gužvu prije Nove godine,
kao i obično. Jedan od lavaboa je začepljen. Melanie, cura koja radi nokte treba dva
tjedna slobodna zato što se udaje, a ja tražim nekoga tko će je zamijeniti.”

„Ne, Lauren. Što ima kod tebe?” Emily se nagnula naprijed. ”Ti imaš život izvan
ovog salona, zar ne?”

„Da, imam.” Zakačila sam jedan pramen kose iza uha te sam uputila jedan
ravnomjerni pogled svojoj sestri. ”Kod mene se ništa posebno ne događa.”

„Što si radila za Novu godinu?”

„Bila kod kuće.” To je bilo istina. Dex je bio kod mene za Novu godinu. Imali
smo tako nevjerojatan seks. Pitam se gdje smo mi bili točno u ponoć. Imali smo seks
pod tušem, još jedna stvar na mojoj listi koju sam tek sada napravila. Šest godina braka
i nikad se nisam poseksala pod tušem. Čak nisam ni pomislila da će to ikad biti moguće.
Ispostavilo se da je to moguće s Dexom Riggsom, bilo je vruće, divlje i fantastično.

Imala sam upalu mišića. Jaku upalu mišića. Kako se to dovraga dogodilo?

„Samo to?” Emily upita. ”Samo si sjedila u svom stanu u pidžami? Sama si.
Mislila sam da ćeš negdje izaći, napiti se negdje u nekom baru.

Naslonila sam se te sam je pogledala. ”Stvarno? Da li ti uopće mene poznaš,


Em?”

„Moraš živnuti, seko,” Em mi govori. ”Izađi malo. Riskiraj. Samo zato što si se
razvela ne znači da moraš sjediti doma do kraja svoga života.” Pokazuje rukom prema
meni, maše rukama gore dolje. ”Prezgodna si, to znaš ,zar ne?”

Zgodna si, i Dex mi je to rekao. Nisam htjela priznati koliko mi se svidjelo kada
mi je on to govorio. Zvučalo je tako isprazno. Ipak, upravo sada osjećala sam se upravo
tako, da sam sexy i zgodna. Tako da sam se nasmiješila svojoj sestri. ”Znam.”

81
„Ha. To je bolje.” Em mi se nasmiješila. ”Usput, bila sam u Riggs radionici i
vidjela sam tvog „prijatelja” Dexa.”

„To je lijepo.” Kako je on? Izgleda li dobro? Je li me spominjao?

„Rade na nekom skupocjenom Porscheu. Luke nije mogao odoljeti, a da ga ne


vidi osobno. Odmah je otišao do radionice kada smo se vratili s puta.” Okrenula je
očima. ”Ja mislim da već nije oženjen da bi se oženio za taj auto.”

„Svi bi oni to napravili,” kažem. Dex mi je pričao o tom autu. Bio je uzbuđen
kada je pričao o njemu, ali u njegovim očima je bila i neka vrsta opreza, kao da je mislio
da je bilo predobro da bi bilo istina. ”Svi dečki Riggs vole aute.”

„Znam.” Em je zatvorila svoje oči te ja udahnula, mašući rukama ispred sebe.


”Lijepo je opet biti ovdje okružena svim ovim estrogenom. Uživam u njemu.”

Nasmijala sam se te mahnula glavom. Moja sestra je možda malo luda, ali je bila
jedinstvena. Nisam se mogla sjetiti kakav je bio osjećaj kada je bila odsutna osam
godina. Cijelo to vrijeme, vrijeme kada sam bila s Vicom, imala sam osjećaj kao da sam
u hibernaciji, odvojena od stvarnog svijeta. Odmaknula sam svoju stolicu te sam ustala.
”Pa, udiši koliko hoćeš. Ovdje ti sad opet preuzimaš. A ja odoh raditi na svojoj drugoj
karijeri.”

„Ozbiljno, hvala što si uskočila. Dugujem ti. Oh, vidimo se onda sutra navečer
očito.”

„Sutra navečer?”, upitah, odmičući se od stola da dohvatim svoj kaput.

„Jaceov rođendan je,” Em mi govori. ”Svi dečki idu na pivo i bilijar. I cure izlaze
van, također.”

Gledam u nju. ”Braća Riggs će se socijalizirati? Skupa? U svoje slobodno


vrijeme? Slobodnom voljom?”

„Znam. Čudno je, zar ne? Ali Ryan je to predložio i Jace je rekao da će ići, i
Luke je mislio da je to dobra ideja. Dexa je bilo teže nagovoriti, ali na kraju je rekao da.
Ja sam mislila da se oni nikada neće družiti nakon katastrofe na momačkoj večeri.”

82
Svi su čuli za momačku večer, zbog čega su Ryan i Dex nakratko završili u
policijskoj postaji radi tučnjave na javnom mjestu. ”Ok,” kažem. ”Možda budem i išla,
ali ću otići ako bude nasilja.”

Emily se smijala dok sam ja zakopčavala svoj kaput. ”Dođi i na pivo, ostani na
nasilju,” ona mi govori. ”Braća Riggs znaju kako se dobro zabaviti.”

***
Otključala sam auto kada mi je zazvonio telefon. Izvadila sam ga iz džepa. To je
bio Dex.

„Što ima?” kažem.

„Folna kiselina,” Dex govori.

„Što?”

„Folna kiselina. Kažu da trebaš piti folnu kiselinu ako želiš ostati trudna. Uzimaš
li je?”

„Um, da,” kažem, otvarajući vozačeva vrata te ulazim u auto. ”Uzimam je već
dosta dugo. O čemu se ovdje radi?”

„Što s cinkom?”

Nasmiješila sam se. ”Dex.”

„Što je koenzim Q10? Uzimaš li i to?”

„Dex,” opet ga zovem dok zatvaram vrata. ”Jesi li upravo izguglao vitamine za
plodnost?”

„Nisam imao pojma da je ovo tako komplicirano,” odgovori mi. ”U uredu sam u
sa zatvorenim vratima. Ryan misli da sam poludio. Sada sam tražio samo jednu stvar, a
sad sam već pola sata na kompjuteru i čitam. Ovo je ludo.”

„Nije komplicirano za sve,” kažem. ”Sjećaš se Mindy Greed iz srednje škole?


Ima dvoje djece s dva različita muškarca već.” O tome inače ljudi pričaju kada ne znaju

83
da i ti pokušavaš ostati trudna, ne znaju koliko te boli kad to čuješ. Vjerojatno sam tu
priču čula jedno stotinu puta.

„Pa, nije sa mnom, to je sigurno,” Dex govori. ”Ovo je moja prva runda. Kako
se osjećaš? Osjećaš li se trudnom?”

Pokrenula sam auto te upalila grijanje. ”Dex, prošlo je tek dva dana. To tako ne
ide.”

„Ovdje piše da možeš već osjetiti nakon tjedan dana.”

„Ili čak ni nakon mjesec dana.”

On zareži. ”Jebote, ovo je frustrirajuće.”

„Znam. Dobro došao u moj svijet u zadnjih dvije godine. Bilo je zabavno.”

Frkne. ”Trebam li te više jebati? Bi li to pomoglo?”

Naslonila sam se na sjedalo. Samo Dex Riggs me može ovako nasmijati, a u isto
vrijeme da pocrvenim. Jednu cijelu minutu cijeli svijet je nestao te smo postojali samo
on i ja.

„Zašto ja imam osjećaj da to što ti predlažeš ide i u tvoju korist?” pitam ga.

„Samo kažem, Parker. Žrtvovat ću se koliko treba.”

„Kladim se da hoćeš” kažem, smiješeći se opet. I onda sam se sjetila situacije na


kuhinjskom pultu, odmah me zapuhnuo val vrućine koji je prošao kroz cijelo moje
tijelo. Svaki puta kada pogledam pult sjetim se toga. Nisam bila sigurna da li ću na
njemu ikad više moći kuhati.

„Vidio si kalendar,” kažem. ”To nije na rasporedu.”

„Zajebi raspored,” on govori. ”Pokretan sam ovdje, a ti to sve bacaš u vodu.”

Ok, stvarno je sada bio smiješan. Ali mi nismo bili u vezi i ovo je bio samo beby
projekt. Osim toga, još sam bila bolna od Nove godine. ”Vidjet ćemo se sutra, Dex,”
kažem.

„Jaceov rođendan.”

84
„Dobro,” on kaže, priznajući poraz. ”Ali bez alkohola, Parker. Promatrat ću te.”
Poklopio je slušalicu.

Nisam znala kako mu je to uspjelo. Ali ostatak dana sam bila dobro raspoložena.

85
Jace je bio najmlađi od Riggs braće. I on je bio najpametniji od nas četvorice, tip
koji je skupljao knjige i prije nego je imao dosta vremena za čitanje u zatvoru. Nakon
mene, on je bio drugi po redu koji je na sebe preuzeo dosta sranja od našeg oca, zato što
je nas tata mrzio, pametne ljude isto toliko koliko je mrzio mene. Tako da Jace nikad
nije imao rođendansku zabavu. Nitko od nas nije.

Nisam ni sad bio siguran da ćemo je imati. Znao sam da smo u Guardhouse baru-
Luke, Jace, Ryan i ja. Znao sam da ćemo igrati bilijar. Također sam znao, kao i inače,
da mi moja braća idu na živce.

„Nešto se stvarno događa s tobom,” Luke mi govori nakon što je udario svoju
kuglu. ”Ne činiš se kao stari Dex.”

„Začepi. seronjo,” kažem.

Luke kimne. ”Ok, taj dio je isti. Ali nešto drugo je drugačije.”

„To je njegova kosa,” Ryan kaže, podižući svoje pivo sa bara.” Oprao ju je. I
šišao ju je.”

„Je li to nova košulja?” Jace doda, cerekajući mi se dok pije svoje pivo.

„Ne mogu vjerovati da sam u rodu s bilo kojim od vas trojice,” kažem, udarajući
kugle na stolu. ”Jesmo li gotovi s pričom o mojoj kosi i odjeći? Ako hoćete, mogu vas
obavijestiti o cijeloj svojoj cjelodnevnoj higijeni.”

„Nije to to,” Ryan doda, pokazujući na čašu vode koju sam spustio na stol iza
sebe. ”Ne piješ. I ne pušiš travu.”

„Ah, to je to,” Luke kaže, s olakšanjem. ”Sad te vidim jasnije nego kroz neku
maglu. Totalno drugačije izgledaš.”

86
Slušajte, ja sam odrastao s ova tri idiota. I najstariji sam, što je značilo da je bilo
dosta zadirkivanja zbog čega su se njih trojica uvijek osvećivala. Ovi udarci su bili za
očekivati.

Nisam im planirao priznati da su bili u pravu. Frizura, nova košulja. Trava i


alkohol. ”Rekao sam vam, imam bolove u želucu,” kažem Lukeu. To je bilo najbolje
objašnjenje koje mi je palo na pamet jer ne pijem pivo, iako je svaki centimetar mog
tijela žudio za njim. Napiti se je zvučalo fantastično upravo sada. Ali obećao sam Lauren
i nisam se još izvukao. Sve dok ona ne ostane trudna.

I kada bi moja braća saznala za našu malu šemu, zadirkivanju ne bi bilo kraja.

„Kažem da sereš što se tiče bolova,” Ryan kaže. ”Radim s njim svaki dan i nije
više mamuran. Ako ima bolove u trbuhu, onda ih ima cijeli tjedan.”

„Imao sam bolove,” kažem. ”I to od toga što moram tebe idiota slušati po cijele
dane.”

„Možda postoji neka žena u tvom životu,” Luke reče, izazivajući Jacea u bilijaru.

„U životu se nisam dotjerivao radi neke žene,” kažem.

Prvo pravilo kada imaš tri brata: Uvijek budi defenzivan. Nikad ne pokazuj strah.
I kada lažeš ne pokazuj strah.”

Jace i Luke su bacali novčić i Jace je bio prvi na redu. Stao je da bi mogao
naciljati kako treba, ciljao je kuglu baš kao pravi ekspert kao što i je. Jace je bio
nepobjediv u bilijaru, Luke će izgubiti i to užasno. Bio sam pošteđen daljnjeg tračanja
zato što su se vrata otvorila te su ušle žene: Emily, Tara, Kate i ulazeći zadnja, Lauren.
Nije me gledala. Popio sam svoju vodu te sam se vratio igri.

Da budem iskren, nisam bio siguran kako ćemo ovo odigrati. Nismo bili par, što
je bilo u redu. Bili smo prijatelji, možda. Ali upravo sam proveo zadnjih nekoliko noći
ševeći se s Lauren i to je bila najbolja stvar koja mi se ikad dogodila. Oh, i postojala je
mogućnost da nosi moje dijete. Bilo bi malo za reći da je ova naša situacija bila
komplicirana.

87
Da bi još više zakomplicirao, opet sam je htio jebati. Naravno da sam htio. Imala
je te duge noge, tu savršenu guzu u tim njenim hlačama. Imala je taj cool način kako je
skidala svoje rukavice te ih spremila u džep. Kosa joj je bila zavezana u rep, neuredan
rep koji sam htio odvezati. Ipak je to bila Lauren Parker, dobra cura i kći policajke. Iako
sam sada točno znao kako izgleda svaki milimetar njenog tijela.

Žene su otišle do šanka te su si naručile pića, čuo sam Lauren kako je naručila
ledeni čaj. ”Daj,” Emily joj govori. ”Čak niti jedno piće?”

„Ledeni čaj,” Lauren je opušteno ponovila. ”Ja ću biti savjesni vozač. Osim toga,
imam glavobolju.”

Pretvarao sam se da to nisam čuo. To je bilo tako lako da su nas mogli komotno
otkriti. Morat ćemo smisliti neku priču.

Ali nitko ništa nije rekao te smo se smjestili razgovarajući i igrajući biljar. Emily
je namještala pjesme na jukeboxu, neki moderan country pjevač za kojeg su sve žene
rekle da je sexy. Emily je zauzela Jaceovo mjesto te je pokušala pobijediti Lukea u
bilijaru. Ryan je pričao tiho s Kate nekoliko minuta, njegove ruke su lagano omotane
oko njenog struka dok joj je nešto šaputao na uho, zbog čega je procvjetala i smiješila
se. Ryanov sin je bio s dadiljom nekoliko sati i ono što mi je Ryan rekao na poslu je da
nemaju baš nešto vremena da budu sami. Moj brat je od toga činio najbolje što je mogao,
dirao ju je svakom prilikom koja mu je pružena, kao da si nije mogao pomoći.

Još jedna tura pića je naručena. Igrali smo bilijar. Lauren je došla do nas te sjela
na stolicu pored mene, promatrala je kako ide Emily koja je bila uporna u tome da
pobjedi. ”Piješ vodu, primijetila sam,” govori mi. ”Odobravam.”

„Hvala, vaše visočanstvo,” kažem, držeći oči dalje na igri.

Nasmiješila se te je pila svoj ledeni čaj. Promatrao sam je kutom očiju. ”Priznaj.
Imam dobar utjecaj na tebe.”

„Ne trebam ja nikakav utjecaj, Parker”

„Da, trebaš. Brine li te da će svi otkriti za nas dvoje?”

Slegnuo sam ramenima. ”Mislio sam da će ovo ostati tiho između nas.”

88
„Mogao bi me makar pogledati.”

Okrenuo sam se te sam je pogledao. Njene plavo sive oči su našle moje te su me
gledale, a njeni obrazi su pocrvenili. ”Oh, ok“, reče nježno. ”Mislim da bi trebao
prestati.”

Okrenuo sam se prema igri. ”Da, znam da bih trebao.”

Sada kada je bila pored mene, mogao sam priznati; Htio sam je dotaknuti. Htio
sam se nasloniti i pomirisati je, dirati joj kosu. Htio sam otići odavde i htio sam biti s
njom nasamo i činio bih joj sve one stvari koje sam joj već radio, ali ovaj put bi to
napravio još bolje. Umjesto toga, zazvonio je moj telefon, uzeo sam ga iz džepa te mi
se stvorio grč u želucu. ”Moram se javiti,” kažem joj. ”Odmah ću se vratiti.”

Otišao sam u hodnik kod wc-a te sam se javio na poziv. ”Koji vrag hoćeš?”
Kažem. ”Rekao sam ti da me više ne zoveš.”

„Dex.” To je bio Kevin Blanchard, odvjetnik kojeg sam poznavao iz Detroita.


”Jesi li pratio vijesti?”

„Ne, nisam pratio vijesti.” Nisam ni posjedovao TV.

„Pa, trebao bi početi obraćati pozornost. Čuo sam neslužbeno da se istraga


vezana za Stonehaven zakuhava. Došao je novi šef policije i novi gradonačelnik i
pritisak je veliki. Samo je pitanje vremena.”

Sve je stalo na jednu minutu. Vrtjelo mi se u glavi. Osjećao sam mučninu u


želucu. ”O čemu ti pričaš?”

„Pričam ti o optužbama, Dexter,” Kevin kaže. Volio me zvati Dexter, vjerojatno


samo zato da me zajebava. On je bio takva vrsta seronje. ”Govorim ti o čitavom nizu
optužbi, cijela operacija će biti prodrmana i iznesena na svjetlo. Govorim ti o činjenici
da će ti trebati odvjetnik.”

„Ne trebam jebenog odvjetnika,” kažem, trudeći se ostati pribran. ”Bio sam tamo
te noći kada je operacija srušena. Ali ja nisam napravio ništa loše.”

„Onda ćeš morati svjedočiti na temelju te činjenice.”

89
„Neću jebeno svjedočiti.” Sjetio sam se poziva od prije nekoliko dana, poznavao
sam glas s druge strane telefona. One minute kada otvoriš svoja usta, otkucavat će ti
vrijeme, a tako će i ostalima. Tik-tak.

„Možda nećeš imati izbora,” Kevin mi govori. ”Ako se ovo raspadne, raspast će
se ogromno. A ti ćeš biti usred toga.”

Stavio sam ruku na zid da bih održao ravnotežu. Zato što ovo, upravo sada, je
bila ta stvar. Ta stvar koja mi može uništiti život kakav god da imao.

Ljudi su promatrali Dexa Riggsa te su vidjeli propalog policajca. Propalicu. Tipa


koji je pušio i pio previše, koji nije šišao svoju kosu, koji nije kupovao nove košulje.
Vidjeli su tipa koji je hodao po rubu zato što je on sam tako htio. I ja sam znao što su
ljudi govorili: Da sam totalno prolupao.

Ali ono što oni nisu vidjeli je tipa koji se grizao iznutra. Svaku minutu svakoga
dana. Kao da je popio kiselinu koja se kuhala u njegovom želucu. Kupala se kroz
njegove vene. Tip koji je morao donijeti odluku s kojom je morao i živjeti.

Postojao je razlog zašto sam bio lud, ali to nisam mogao nikome reći. Jer kada
bih rekao, bio bih mrtav. A bile bi i tri nevine osobe.

Tik-tak.

„Što želiš?” pitam Kevina. Izvan hodnika sam čuo smijeh i nekoga kako podiže
glas, kao da pokušava nešto objaviti. ”Zašto me stalno zoveš?”

„Želim da mene angažiraš,” Kevin mi govori. ”Trebaš me, Dexter. Parnična


punomoć kod mene počinje od 4000 dolara. I onda možemo razgovarati.”

Smijao sam se. Nisam imao 4000 dolara. Niti blizu. ”Neću te zaposliti, zato što
ja ne trebam odvjetnika.”

„Itekako trebaš, prijatelju moj,” Kevin reče. ”Znam da je sranje što to moram biti
ja koji ti to mora reći, ali ti trebaš odvjetnika. Moraš odabrati stranu, jedna ili druga
strana će biti dobra za tebe.”

„Ne ako ja odbijem.”

90
„Ne možeš jebeno odbiti.” Kevin je sada zvučao ozbiljnije, razdraganost u
njegovom glasu je blijedila. ”To ti pokušavam reći. Ali neki ljudi to nauče samo na teži
način.”

„Onda pretpostavljam da sam ja jedan od tih ljudi” kažem te mu poklopim.

Stajao sam tako nekoliko minuta, pokušavao sam se sabrati. Bio sam čovjek s
kratkim fitiljem. Ne samo da sam tamo šetao nego sam tamo i živio. Živio sam tako
godinama. Ludi Dex Riggs i njegova želja za smrću. Ljudi nisu imali pojma.

Lauren je došla iza ugla, s brigom na licu.

„Hej,” kaže. ”Nedostaješ nam tamo. Ljudi se pitaju gdje si.”

Spremam telefon u džep. Saberi se, Riggs. Izađi s tim na kraj.

„Što sam propustio?”

„Jace i Tara su se zaručili”. Nasmiješila se. ”Još jedno vjenčanje ,Dex. Imao si
pravo, sretna sam što i dalje imam svoju haljinu. Nadam se da i ti dalje imaš svoje
odijelo.”

Jebiga. Moja braća i ja možda nismo bliski, ali trude se sagraditi si život. Stvoriti
obitelj. Trudili su se nešto napraviti od svoga života. Ryan i Kate i njegovo dijete, Luke
je oženjen, a Jace će se upravo oženiti. Posao nam je išao dobro te smo imali Porsche u
našoj radionici. Stvari su išle na dobro mojoj braći po prvi puta u njihovim životima,
zato što su to oni zaslužili.

Ja ću ih samo odvući prema dnu.

Već sam sada to činio.

Pogledao sam Lauren i znao sam da ću i nju povući prema dnu.

„Moram ići,” kažem. Projurim kraj nje te ulazim u bar, uzimam svoj kaput. Ljudi
su razgovarali, grlili su Taru. Uhvatio sam Jaceov pogled dok sam odlazio prema izlazu.

„Poslije, seronjo,” kažem mu. Pokazao sam prema Tari. ”Nemoj to sjebati.”

91
Jace kimne. ”Jebi se, Dex,” kaže mi s ozbiljnim izrazom na licu. Zato što se ja i
moja braća nikad nismo zamarali s normalnim pozdravima kao što su bok i doviđenja.
Pa nećemo s tim započeti ni sada.

Nisam si mogao pomoći, morao sam se još jednom okrenuti.

Lauren je stajala na kraju bara te se mrštila dok me promatrala. Razočarao sam


je. Sve sam ih razočarao.

Morat će se na to naviknuti. I ja sam se naviknuo.

92
Nešto nije bilo kako treba. Dex ne bi otišao samo tako; nešto ga je uzdrmalo.
Nikad nisam do sada vidjela Dexa uzdrmanog. Nitko nije. Osim toga mogla bih se
kladiti u svoj život da je sada bio uznemiren.

Nažalost, ja sam bila jedina koja je tako mislila. Drugi su samo slegnuli
ramenima kada je Dex otišao. ”Je li njemu uopće potreban razlog?” Ryan upita kada
sam se zapitala naglas zašto je otišao. ”Ne znam jesi li primijetila, ali Dex je šupak.”

„I s naše zabave povodom zaruka je otišao, također.” Luke naglasi.

„Ima problem s tim da se ponaša kao normalan čovjek.”

To je bila istina. Otišao je sa Lukove i Emilyne zabave nakon što ga je Luke


imenovao svojim kumom. Otišao je, a nije nikome rekao, kao što je i večeras napravio.
Netko tko promatra sa strane pomislio bi da je to stvar koju on inače čini. Mrzio je
ovakve sladunjave, emocionalne stvari. Išla sam za Dexom kojeg su i drugi poznavali.

Ali vidjela sam ga iza u hodniku, kada je stavio mobitel u džep. Vidjela sam
njegov izraz na licu, prije nego se zatvorio i vratio na lice izraz kojeg inače ima.

„Nešto nije kako treba,” kažem.

„Vjerojatno je dobio poziv od svog starog dilera trave,” Luke reče.

„Hitna dostava.”

To je bio Dex; svatko ga je znao. On je bio lud, on je bio nered, pio je i pušio
previše. Upadao je u tuče, uključujući nedavnu tuču koju je imao s Ryanom zbog čega
su obojica završila u postaji. Dex je bio beznadni slučaj. Uvijek je bio beznadni slučaj
te su svi zaključili da će takav uvijek biti.

93
A ipak, htjela sam na sve vrisnuti. Tek sam počela vidjeti masku koju je Dex
nosio radi drugih, kako je vješto sve prevario da je on netko tko ustvari nije. Barem ne
cijelo vrijeme.

Pitanje je, zašto?

Vratila sam se nazad u razgovor kada je Kate rekla: ”Što se ustvari dogodilo kada
je napustio policiju u Detroitu? Zna li itko?”

„Samo tračeve,” Luke reče. ”Nešto o tome da je dao otkaz da izbjegne optužbe
o korupciji.”

„Ja sam čuo jedan trač da je on otišao jer je pukao,” Jace reče. ”Nešto kao
psihički slom.”

Razmišljala sam o Badnjaku, o Dexu u onom usranom baru, kako razgovara.


Pitala sam ga je li bio korumpiran. Odgovor na to pitanje je kompliciran, odgovorio mi
je.

„PTSP je normalan među policajcima,” Tara reče. ”Imam konzultacije s takvima


u svom redu s vremena na vrijeme. To obično počinje s nesanicom, depresijom i
razdražljivošću.”

Luke zatrese glavom. ”Isuse, ti to opisuješ Dexa. A ipak s druge strane takav je
cijeli svoj život. Još puno prije nego što je on postao policajac.”

„Konzumiranje droga i alkohola,” Ryan se ubaci. ”Nemoj zaboraviti taj dio.”

„Dex se nije cijeli tjedan drogirao niti konzumirao alkohol,” kažem. „Prestao je
s tim bez problema.”

Svi su zašutjeli te su me sada promatrali.

„Što?” Pogledam ih sve okolo. ”Rekla sam već da smo prijatelji.”

„Od kud ti znaš kada je s tim prestao?” Emily me upita. Gledala me svojim
sestrinskim laserskim pogledom, ništa ne propuštajući slučaju.

Pogledala je ledeni čaj u mojim rukama te ponovno u moje lice.

„Zato što mi je rekao.” kažem.

94
„I zašto je prestao?”

„To moraš njega pitati.”

Još neko vrijeme su me promatrali. I onda je Ryan rekao, ”Jednom sam ga pitao
vezano za to. Što se dogodilo u Detroitu, jedan dan dok smo radili.”

„I što je on rekao?” Kate upita.

Ryan počeše svoju bradu. ”Rekao mi je da bih trebao vjerovati svim tračevima
zato što su svi bili istiniti. I onda je rekao da bih trebao začepiti i vratiti se na posao,
zato što moja usrana karijera bejzbol igrača neće platiti naše račune.”

Luke i Jace su se smijali. Kate se protresla svojom glavom.

„On je šupak, ali nekad ima pravo,” Luke reče.

„Izbavio nas je nedavno iz nekoliko neprilika. Vjerojatno bi mu trebali biti


zahvalni.”

„Dugujem mu dosta toga,” Jace se složi. ”Nakon onoga što se dogodilo s Tarinim
bivšim, ne bi sada bio ovdje da nema njega. Nije mi dozvolio da mu zahvalim.”

„Kamo ideš?” Emily me upita.

Oblačila sam svoj kaput te sam ga zakopčavala. ”Idem u krevet,” kažem.

„Nije uopće kasno.”

Podigla sam pogled prema njoj. ”Da, pa, neki od nas nisu se nedavno vratili s
romantičnog medenog mjeseca. Radila sam pa sam umorna.”

Njene oči su se usmjerile prema meni. ”Kunem se, seko, što god da se događa,
izvući ću to iz tebe.”

„Možeš pokušati.” Slatko sam joj se nasmiješila, smiješkom koji ju se izluđivao,


te sam rekla frazu koja ju je znala izluđivati kada smo bile djeca. ”Noć, Em.”

Izašla sam odatle te sam ušla u svoj auto. Ali nisam išla svojoj kuci.

Njegova braća su mogla reći što god su htjela, ali ja sam znala da nešto nije u
redu.

95
Samo sam morala shvatiti što nije u redu.

Prvo sam mislila da mi neće htjeli otvoriti vrata. Stajala sam ispred vrata
gostinjske kuće od braće Riggs te sam lupala šakama po vratima. ”Dex, znam da si
unutra. Otvori.” Ponavljao se dan vjenčanja Lukea i Emily, osim što je tada bio snijeg
na zemlji i ja sam bila u haljini za djeveruše.

Napokon je otvorio. Skinuo je košulju koju je imao u baru te je sada na sebi imao
običnu majicu i traperice, njegove noge su bile bose. Njegova kosa je bila u neredu, a
njegove tamno plave oči su prošle direktno kroz mene, htjele su me povrijediti, a s druge
strane su žudjele za mnom. Blokirao mi je put u kuću sa svojim dugačkim mišićavim
rukama.

„Lauren, idi kući,” govori mi.

„Ne.”

„Ozbiljan sam. Idi samo.”

„O čemu se radio telefonski poziv?”

Na kratko sam u njegovim očima vidjela neku vrstu emocije koju nisam mogla
imenovati te su potom ponovno postale hladne. ”U pitanju je žena,” kaže mi, njegov
glas je bio ravnomjeran. ”Nazvala me da vidi želim li je izjebati. Rekao sam da.”

To je boljelo. Bol se kretala direktno kroz moja prsa, oštra kao nož. Možda sam
bila ranjiva, ali nisam bila glupa. ”Ne vjerujem ti. Lažeš.”

„Stvarno tako misliš? Evo dozvoli da ti pokažem.” Dex je izvukao svoj mobitel
iz džepa te ga je upalio. Listao je po porukama i našao onu koju je tražio te mi je dao
telefon u ruke.

Poruka je bila od nekoga imenom Cindy. Sexy Dex, nazovi me! Napisala je.
Slobodna sam večeras. Nakon poruka su slijedili smajlići. Poruka je poslana prije sat
vremena.

Nije odgovorio. Ali opet s druge strane, kada sam ga vidjela u baru bio je na
telefonu, možda je on nju nazvao. Bol je opet prošla kroz mene, čista i jaka direktno
kroz moja prsa.

96
Pogledala sam ga u lice i nisam vidjela ništa. Oprezna maska bez imalo emocija.
Ali kada sam ga pogledala u oči, vidjela sam nešto potpuno drugačije.

I zbog toga sam bila bijesno ljuta. Bacila sam telefon iza njega u sobu, čula sam
kako se odbio uz jak udarac u zid. ”Pun si govana!” Izderala sam se na njega. ”To samo
govoriš kako bi me povrijedio, a ne znam zašto. Ali ja te znam. I pun si sranja.”

Mišić se trznuo na njegovom licu. ”Uopće me ne poznaješ.”

„Stvarno?” Stavila sam obje ruke na njegova prsa te sam ga ugurala unutar kuće,
prateći ga te sam zalupila vrata iza sebe. ”Pozvao si je na jebačinu, zar ne? Pa, čekat ću
s tobom.” Ušla sam unutra te sam sjela na stolicu. ”Htjela bih upoznati Cindy. Je li ona
sexy?”

„Isuse, Lauren,” Dex reče. ”Shvati poruku, hoćeš? Imali smo nešto. Imali smo
naš mali eksperiment iz biologije. Nadam se da će ti uspjeti, ali ja sam svoje obavio.
Pušit ću travu, napit ću se, izjebat ću nekog drugog i nastaviti dalje.”

Trudila sam se ostati mirna na riječi eksperiment iz biologije, ali nisam uspjela
u tome. Nikad ga nisam takvog vidjela, tako ljutog i tako hladnog.

A ipak nazvao me Lauren, a ne Parker.

Bio mi je potreban svaki atom snage koji sam imala, ali probila sam se kroz bol
te sam rekla što sam mislila. ”Ništa nećeš od navedenog napraviti.” Pogledala sam po
kući. ”Nema nigdje alkohola niti trave. I nikakve Cindy. I sad mi reci istinu u vezi čega
je bio onaj poziv.”

Nagnuo se iznad mene, oslanjajući se na ruke, gledajući me u oči. Čeljust mu je


je bila zategnuta, njegov pogled kao da je bio od granita. ”Utuvi si u svoju glavu,
Parker,” govori mi, kao da te riječi prolaze kroz njegovu bol. ”Ja nisam tip s kojim se
trebaš petljati. Nikada ni nisam bio taj. Zato odlazi.”

Sada je bilo isto kao prije 10 godina na njegovoj zabavi. Izbacujem te, Parker.
”Ti ne misliš tako,” kažem mu.

„Nađi nekog drugog,” kaže. ”Nekoga tko je dobar. Nekoga tko zna kako biti
prava osoba. Nekoga tko nije sjeban od prvog dana.”

97
Pogledala sam u njegovo lice i odmah sam znala. ”Ovo ima nekakve veze s
Detroitom,” kažem. ”Ima nekakve veze s tobom i Detroitskom policijom. Ovo nema
veze niti s jednom ženom. Želiš li mi reći da si bio korumpirani policajac, Dex? Hoće
li to biti iduća laž?”

Dugo je šutio, promatrajući me u tišini. Njegove ruke su bile tako napete,


njegovo tijelo tako čvrsto, mislila sam kada bih ga dotakla da bi se razbio.

„Reci mi,” kažem, gledajući ga u oči, izazivajući ga „Reci te riječi. Bio sam
korumpiran, Lauren. Pogledaj me u oči i reci mi to.”

I dalje je bio tih, boreći se sam sa sobom. Mogla sam vidjeti duboku bol u
njegovim očima, na svakoj crti njegovog lica.

„Reci,” opet mu govorim.

Suzdržavao se ,ali onda je zatvorio svoje oči te malo opustio svoje tijelo. Ispustila
sam uzdah za kojeg nisam ni shvatila da ga zadržavam.

„Lauren,” njegov glas je bio tih. ”Jebeno me ubijaš.”

I tada sam ga dotakla. Dotaknula sam ga prstima po njegovim obrazima, uzduž


njegove čeljusti. ”Stvarno? Meni se čini da ti sam sebe ubijaš.”

Držao je i dalje oči zatvorene, ali se nije pomakao. ”Jesi li ikada donijela neku
odluku i onda se kasnije pitala je li ta odluka bila ispravna?” Upita me. ”Mislim na neku
veliku odluku. Odluku koja te pratila svugdje gdje da si otišla. Odluku koja te progoni
u snovima i bez obzira koliko puta se pitala je li odluka ispravna ili ne, ne znaš jesi li
krivo postupila.”

„Ne,” priznam. ”Najteža odluka koju sam morala donijeti je moj razvod i te
sekunde kada sam postavila to pitanje, duboko u sebi sam znala da sam napravila
ispravnu stvar. Iskreno, nikada se nisam okrenula.”

„To je sigurno lijep osjećaj.” Dex je otvorio oči te me je pogledao. ”Imaš


hrabrosti, Parker. Uvijek si imala.”

98
Nikada se nisam gledala na takav način, ali mi se svidjelo kako zvuči. Svidjelo
mi se kako me Dex vidi i gleda. Uvijek sam bila drugačija žena kada sam bila s njim.
Bila sam žena koja želim inače biti.

Nagnula sam se te sam ga poljubila, nježno istražujući. Uvijek mi je govorio


kako se osjećao kada bi me poljubio. Samo na jednu sekundu se opirao, oboje smo išli
polako, kao da smo oboje bili ranjeni. Otvorila sam svoja usta te sam klizila jezikom
između njegovih usana, kušajući ga, on je režao, to je zvučalo tako vruće i ranjivo dok
je zubima grickao moju gornju usnu.

Povukla sam se nazad te sam otkopčala kaput, bacajući ga. Skinula sam svoju
vestu. I dalje sam sjedila na stolici i Dex me gledao, otkopčala sam svoj grudnjak te
sam i njega bacila.

„Isuse, Lauren,” govori mi.

Podignula sam mu majicu, a on ju je skinuo preko glave. Nagnula sam se naprijed


te sam lagano rukama prolazila preko njegovog trbuha, do dugmeta njegovih hlača. Dok
sam otkopčavala dugmad, nagnula sam se te sam ga ljubila po trbuhu, jezikom sam ga
izazivala. Spustila sam mu hlače i bokserice te sam se spustila na koljena.

Nikada nisam znala kakav bi mogao biti ovaj osjećaj, biti lud za nekim, skoro pa
da skreneš s pameti. Poludjela bih kada Dex Riggs ne bi bio moj. Toliko me puta ljubio
po osjetljivim dijelovima, sada je bio red na mene. Došlo je vrijeme. Stavila sam glavić
njegovog penisa u usta, klizila sam jezikom po njemu. Tada sam opustila čeljust te ga
dublje primila.

Njegove ruke su bile u mojoj kosi, pramenove moje kose je omotao oko svojih
prstiju, zadržavajući dah dok sam ja nalazila ritam, dok sam ga kušala. Dok sam
posebno obraćala pozornost na vrh njegovog kurca, trznuo se, trbušni mišići su mu se
zategnuli. Kada sam počela koristiti svoj jezik dok sam ga sisala, disanje mu je postalo
teže, a njegove ruke su jače zatezale moju kosu, kao da mu se svidjelo to što sam radila.
Bila sam pohlepna za svakom sitnicom i iskoristila sam sve protiv njega bez imalo
milosti, moji prsti su se zabijali u njegova bedra. Mogla sam osjetiti kako malo pomalo

99
gubi kontrolu, kako je u njemu rasla napetost, kako je pulsirao ispod kože. Pogledala
sam gore u njegovo lice i vidjela sam kako me promatra, njegove oči su bile tamne.

„Želim svršiti u tvoja usta, Lauren,” reče grubo. „Jebeno sam blizu. Ali na takav
način se ne rade bebe. Lezi na krevet.”

Ustala sam te sam skinula zadnji komad odjeće sa sebe, kao što je i on. Kada
sam legla na krevet Dex se popeo na mene, sav vruć, glatki mišići te mirišljava koža.
Sav je bio sređen, napaljen i čvrst. Jednu ruku mi je stavio iznad glave, a moju drugu
ruku je stavio između mojih nogu. ”Podigni koljena,” reče. Stavila sam svoje noge na
njegova ramena, a on se zabio mene. ”Ovo ćemo raditi na ovaj način,” kaže te se počne
kretati dok je obrađivao moj klitoris.

Svršila sam nakon petog dodira. Intenzitet me iznenada obuzeo te sam vrisnula,
trudila sam se pomaknuti ispod njega dok se on nabijao u mene. Nabijao se jako u mene
te je i on svršio, tada mi je pustio ruke.

I napokon sam imala osjećaj da je on sada moj.

100
Ona je ostala. Nakon što sam sjebao i nakon sranja kojeg sam izveo, Lauren je
ostala. Očistili smo se pa smo večerali, ja sam bio u boksericama i majici, a ona je bila
u gaćicama i u mojoj majici. Popila je pola mog soka od naranče te je iskopala
nekorištenu četkicu za zube u mojoj kupaonici. Ona je ostala.

Naravno da nisam imao nikakav dogovor s Cindy. Ignorirao sam njenu poruku
kao što sam ignorirao i ostale poruke. Također nisam imao alkohola niti trave u kući.
Bila je u pravu što se tiče svega.

Bilo mi je čudno imati ženu koja tako lako može vidjeti kroz tebe. To mi se
sviđalo.

Po prvi puta sam pomaknuo zastore i pogledao kroz prozor te sam vidio Lukeov
i Emilyin auto parkiran ispred glavne kuće. Laurenin auto je isto bio tamo, odmah pored
moga. ”Uhvaćeni smo,” kažem; ponovno spuštajući zastore. ”Ujutro će vijesti biti
svugdje raširene, ako već nisu.”

„Nije me briga,” Lauren reče, prolazeći prstima kroz kosu, otpetljavajući


nekoliko pramenova. ”Ljudi mogu pričati. Izaći ću s tim na kraj.” Uzela je moj telefon
s poda, gdje je završio kada ga je ona bacila te mi ga je sada pružila.

„Želiš li ovo nazad?”

Uzeo sam ga te sam ga stavio na noćni ormarić, pozorno promatrajući njen izraz
lica. ”Nisam mislio ništa od onog sranja kojeg sam rekao,” kažem joj.

„Ok,” kaže, raspetljavajući svoju kosu.

Sranje. Što sam ono rekao da ću jebati nekoga drugog? Bio sam tako usredotočen
na to da me ona zamrzi i ode, da sam rekao što god mi je palo na pamet. Natjerao sam
se da to kažem i bilo je teško to reći, zato što nikad nisam mislio da ću ikad reći te riječi
u svom životu. ”Oprosti.”

101
Zastala je te me je pogledala. Njene obrve su se naborale. Ali onda se nasmiješila.
”Imaš slobodan prolaz, sjećaš se? I ja sam sjebala, također.”

Ušao sam u krevet, razmišljajući o tome. S kojom god ženom sam izlazio, svađa
je značila da je gotovo između nas. Značilo bi jebeš ovo, odlazim odavde. To je jedino
što sam znao. Ali do sada smo imali dvije svađe i uvijek smo nekako na kraju riješili
sve. Kao da je ovo što smo imali bilo vrijedno truda, da prijeđemo preko svađe. Iskreno
rečeno, imao sam osjećaj kao da sam u vezi.

Ležao sam na leđima te sam gledao u strop kada je legla kraj mene, razmišljajući
o toj riječi. Veza. Dopustio sam da se slegne. Čekao sam da me uhvati panika, ali nije.
Tu je samo bio taj osjećaj lebdećeg zla zbog poziva kojeg sam dobio, pomiješano sa
sigurnošću da će me ona ostaviti kad tada.

Ali dok se to ne dogodi, ideja da budem u vezi me nije odbijala

Ustvari, htio sam više. Puno više. Ali sam bio siguran da to nikad neću dobiti.

„Kada si ovo napravio?” Lauren me upita, podižući rukav moje majice. Prolazila
je prstima po tinti na mom ramenu.

Nemoj da te bude strah. Jedina tetovaža koju imam. Jedina tetovaža koju sam
htio, ustvari. Ostali dečki imaju više, ali ova je bila moja.

„To sam napravio kada sam imao 18 godina ,” kažem. ”Ukrao sam novac kako
bih je mogao napraviti.” To sam rekao zato što sam je morao podsjetiti tko sam ja
ustvari. Nisam niti u jednoj priči bio dobar dečko.

„Zašto te riječi?” upita me, opet je kružila svojim prstima po slovima na mom
ramenu.

„U to vjerujem,” kažem joj. ”Prema tim riječima se vodim u životu. Rano sam
naučio da se ne trebam bojati svog oca. Mrzio sam ga, ali nisam ga se bojao. Učitelji,
policajci, šefovi, ne bojim se niti njih. Kada sam bio policajac, puno sam stvari mrzio
tamo, ali se nisam ničeg bojao, bez obzira što god da sam vidio. Zato ljudi misle da sam
lud. Možda i jesam. Ne znam ni sam. Ljudi misle da s tobom nešto nije uredu ako te
ničega nije strah.”

102
„Znači ako je netko kreten prema meni, ti si osoba koju ja trebam nazvati,” kaže
ona.

„Naravno,” odgovorim. ”Nitko se ne zajebava s mojom curom.”

Naslonila se na mene, a njena kosa je padala preko moga ramena. Glas joj je
postajao sve pospaniji. ”Upravo si me nazvao svojom curom.”

Jesam. Čekao sam opet da me obuzme panika, ali i dalje nije nadolazila. Umjesto
toga sam rekao: ”Jednom kada se sazna za nas i tvoja mama će znati za nas. Smeta li ti
to?“

Lauren je uzdahnula, njen dah je zagrijavao tkaninu moje majice. ”Moja majka
je policajka, ali nije šupak. Nisi počinio nikakav zločin, zar ne?”

„Ne, gospojo,” kažem.

„Onda ćeš biti dobro. Osim toga, imala je vremena i da se na Lukea navikne.
Mislim da joj se čak i sviđa.”

Razmišljao sam o pozivima koje sam dobivao, na probleme koje dolaze po mene.
”Možda joj se neću nikada svidjeti, Parker.”

„Ako ona tako odluči, onda je to na njenu žalost,” reče ona na svoj prgavi način.
”Ti ćeš biti otac njenog unuka. Ja sam odrasla žena, Dex. Volim svoju majku, ali ona
ne vodi moj život. Ja ga vodim.”

Dotaknuo sam njezinu ruku, prošao sam prstima preko njene kože. „Slušaj,”
kažem. ”Samo smo ti ja važni, u redu? Želim da to jebeno znaš. Sve drugo je buka koja
nije bitna. Što god da se dogodi, samo smo ti i ja važni.”

Prišla je još bliže, njeno pospano tijelo se namještalo uz moje. ”Ti i ja,” složila
se.

„Jesi li to shvatila?”

„Shvatila sam.”

Moji prsti su dotakli njen zglob. Mogao sam osjetiti njen puls ispod kože. Ona
će biti majka mog djeteta. Samo je ona bila važna.

103
Minutu kasnije, ona je spavala. Ali ja sam ostao budan jako dugo nakon što je
ona zaspala, gledajući u mrak dok je njen puls tukao pored moga.

104
„Znaš, da ja ne volim žene tako jako,” Ryan reče, ”rekao bih da je ovaj auto
prava ljepotica.”

Bili smo u našoj radionici te smo promatrali naše bogatstvo. Porsche je bio kao
neka super zvijezda koja stari: Vrijeme je može promijeniti, ali je svejedno bila prava
ljepotica. Nama barem.

„Nemoj da te Kate čuje,” kažem.

Uzdahnuo je. ”Zna ona da ja žudim za ovim autom. Također joj se sviđa i novac
koji nam tip plaća za popravak ovog auta. To će nam pokriti zaradu za cijelu godinu.”

Obrisao sam ruke od hlače . ”Zamisli da si tako bogat da si možeš priuštiti ovakav
auto, ali koji uopće ni ne radi.”

„Radi,” Ryan reče. ”I kada bude radio... oh, čovječe. Kate će biti potrebno
zaštitno odijelo. Bit ću vjerojatno napaljen mjesec dana.”

„Smiri se, kurcoglavi,” Kažem.

„Prihvati to.” Izvadio je svoju prljavu krpu iako ni nije nešto bila prljava. Iako je
radio na autima po cijele dane, izgledao je kao da bi mogao osvojiti bilo koju žensku.
Taj seronja. Zurio je u mene. ”Znaš da će svi poludjeti zbog tebe i Lauren, zar ne?”

Naravno da sam znao. Prošlo je tri dana otkako je došla u moju kuću i znao sam
da ima puno tračeva. Najviše su gnjavili Lauren. Nema puno ljudi, osim moje braće,
koji imaju želju za smrću da mi ustvari priđu. ”Nemam pojma o čemu pričaš,” kažem.

Pogledao me je na onaj dobar način da sam ga htio udariti. ”Bila je kod tebe
cijelu noć. Luke i Emily su vas vidjeli.”

„Prijatelji smo,” kažem.

Zatresao je glavom. ”Samo se nadam da znaš što radiš.”

105
Sad sam bio naživciran. ”Ti misliš da bih ja igrao igrice s Lauren Parker?”

„Ustvari ne mislim.” Otišao je uzeti trenirku koju je prebacio preko stolice. ”Ni
jedno od vas dvoje nije tip osobe koje bi igrale igrice. Zato nitko ne može shvatiti što
jebote vas dvoje radite zajedno.”

Nisam mu htio reći. Ali bio sam jebeno umoran i to je bila jedina stvar o kojoj
sam mogao razmišljati u zadnje vrijeme. ”Ona želi bebu,” kažem.

Ryan je utihnuo, njegova ruka je bila na zatvaraču njegove trenirke.

Prošao sam rukom kroz kosu. ”Ok? Pokušavala je dvije godine dok je bila u
braku s Vicom Vaporubom i nije uspjela. Sada ona više nije s njim, ali i dalje želi bebu.
Pričala mi je o tome, a ja sam se ponudio da joj pomognem. Eto, to se događa.”

„Ah,” Ryan reče, kao da pokušava shvatiti što sam mu upravo rekao. ”Zato vas
dvoje niste pili alkohol na Jaceovom rođendanu.”

„Nema alkohola, nema trave,” kažem. ”Očito pomaže.”

Jedan trenutak je izgledao zbunjeno, zato što je on bio mrtav pijan kada je
napumpao curu koja mu je rodila sina, Dylana. Ali sjetio sam se što mi je Lauren rekla,
nekim ženama je lakše dok drugima nije. ”Ok,” on reče kao da se slaže s mojom
odlukom, zakopčavajući svoju trenirku. ”Pa, to je plemenito od tebe, Dex. Spavati s
predivnom curom zbog dobrobiti za čovječanstvo.”

Slegnuo sam ramenima. ”Ona me pitala.”

Nasmiješio se. ”Lauren je dobra osoba. Nadam se da će dobiti ono što želi.
Zaslužila je. I bit će fantastična majka.”

„To je sve?” Nisam mogao vjerovati da me neće zajebavati, da me neće vrijeđati.


”Nemaš mi ništa drugo za reći?”

„Ne zapravo. Sretno.”

Tko je bila ova osoba i što je napravila s pametnjakovićem od moga brata?


”Nemoj ovo nikome reći, čak ni Kate,” kažem. „Već smo na iglama. Ne želim da joj još
njena obitelj diše za vratom, pitajući je je li već trudna. To će je samo stresirati. Ako
bilo što kažeš, bit ćeš u velikim bolovima.”

106
Izraz je prešao preko njegovog lica koji izgledao skoro kao odobrenje.
”Zaštitnički se ponašaš, vidim. Sviđa ti se.”

„Naravno da mi se sviđa. Ne bih napumpao ženu koja mi se ne sviđa. Bez


uvrede.”

„Nisam se uvrijedio. I ne mislim da ti se samo sviđa. Ja mislim da se ona tebi


baš sviđa.”

Otvorio sam svoja usta da nešto kažem, ali nisam imao pojma što, kada smo čuli
zvuk motora. Dva zvuka motora.

„Spasio te klijent,” Ryan reče.

Ali to nisu bili klijenti. Osjećao sam to u svom želucu. Dva auta su parkirala,
vrata se zatvaraju, i čuje se zvuk više od jedne osobe koja dolaze do garaže. Klijenti ne
dolaze u grupama.

Ali policajci da.

Otvorila su se vrata i četiri muškarca su ušla unutra. Nisu bili obučeni u odoru,
što me malo iznenadilo. Nisam znao da policajci mogu biti i u normalnoj odjeći. Ako
bih trebao pogađati, mislio sam da će na ovakve poslati normalne ulične policajce.

Sva četvorica su nosila vunene kapute te su imali imali identične izraze lica.
”Dobar dan,” jedan od njih reče, iako nije uopće bio dobar dan. ”Koji od vas dvojice je
Dexter Riggs?”

„Isuse Kriste,” Ryan promrmlja.

„Ja sam,” kažem. Uzeo sam svoj kaput te sam ga obukao.

„Htjeli bismo s vama razgovarati o policijskom pretresu na Stonehaven farmi


koja je bila prošle godine,” muškarac reče. Izvadio je komad papira iz svog džepa.
”Znam da su ti rekli da ne razgovaraš, ali mi imamo sudski poziv.”

Odmahnuo sam. ”Jebeš vas poziv.”

„Gospodine Riggs, ovo je ozbiljno. Savjetovao bih vam da se tako i ponašate.”

107
Nasmijao sam se. Provjerio sam svoj džep da vidim je li mi tu novčanik i mobitel.
Trebat će mi. ”Vjerujte mi, shvaćam ozbiljno. Niste do sada nikada vidjeli da je netko
nešto tako ozbiljno shvatio kao što ja ovo shvaćam.”

„Onda ćete ići s nama?”

„Tako da me možete zatvoriti u mali prostor te da me ostavite satima tamo da se


preznojavam? Tko bi na to mogao reći ne? Da, idem. Ne morate izvoditi to Al Capone
sranje.”

„Dex,” Ryan reče, ”što se jebeno događa?”

„Uvijek si htio znati što se dogodilo onda kada sam radio u policiji u Detroitu,”
kažem mu. ”Sada ćeš doznati.” Jedan od muškaraca me htio uhvatiti za ruku, otresao
sam ga. Ali kada su opet otvorili vrata, slijedio sam ih.

Tik-tak.

Napokon je došlo vrijeme.

108
„Dobro me slušaj sada,” reče mi policajac šest sati kasnije. Bili smo u sobi bez
prozora, u Detroitskoj zgradi vlade, ali sam znao da je vani bio mrak. Bit ćemo ovdje
cijelu noć. ”Uhitili smo Chrisa Preaknessa i Johnnya Blacka na temelju kriminalnih
optužbi. Razumiješ li to?”

Razumio sam. Preakness i Black su bili moje bivše kolege, policajci Detroitske
policije. Činjenica da su uhićeni ne samo suspendirani, ne samo sumnjivi, značilo je da
je istraga prošla dalje od Unutarnje kontrole te je otišla do okruga i države. Ovi tipovi
su se predstavili kao državni istražitelji, oni tipovi koje nisu zvali ako nešto nije bilo
ogromno i eksplozivno. Oni tipovi koji bi poludjeli na vijestima i koji bi bili svugdje na
ulicama.

Dvojica policajaca koji su uhićeni radi korupcije i optužbe za ubojstvo, to je bio


takva vrsta slučaja.

Pored mene, Kevin Blanchard se naslonio na svoju stolicu. Napokon sam


popustio te sam nazvao odvjetnika, iako mi se nije sviđao. Nije spomenuo unaprijed
plaćanje od 4000 dolara te sam osjećao da on hoće ovaj slučaj i publicitet toliko jako da
je mogao na plaćanje zažmiriti na neko vrijeme.

„Moj klijent je svjestan toga što se događa,” Kevin reče, iako je to bila totalna
laž. ”To svejedno ne znači da on mora vama išta reći vezano za ta dva muškarca.”

„Vaš klijent je bio jedan od policajaca u pretresu na Stonehaven farmi,” kaže


državni istražitelj, Ed Bruce. ”Radio je s Preaknessom i Blackom. Bio je svjedok te
večeri za sve što se izdogađalo. Može dati kompletnu izjavu, svjedočiti na sudu protiv
Preaknessa i Blacka te može s time zatvoriti slučaj.”

109
„Uzimajući u obzir da je partner mog klijenta ubijen kratko nakon pretresa i
uzimajući u obzir da je primao prijetnje smrću, nije baš motiviran da svjedoči,” Kevin
reče.

Bruce se opet okrenuo prema meni, gledajući me direktno u oči. Ovo je bila
policijska taktika, ignoriraj odvjetnika te pričaj direktno s osobom kojoj želiš postaviti
pitanje, uspostavljaš kontakt jedan na jedan. Daješ osjećaj svom subjektu da ste ti i on
jedini u sobi.

Mirno sam gledao u njega. ”Sigurno je jako teško ispitivati policajca,” kažem.
”Znamo sve vaše trikove.”

„Dex, prestani pričati,” Kevin reče.

Bruce je ignorirao i mene i mog odvjetnika, zato što je bio dobar u svom poslu.
”Moraš dati izjavu,” reče mi suosjećajno, još jedna policijska taktika. ”Ako to ne
napraviš, izgradit ćemo slučaj u kojem ćeš ti biti suučesnik. I umjesto da odšetaš na
slobodu, past ćeš skupa sa svima ostalima.”

„Znači, ti mi sada govoriš da moram izdati svoje kolege policajce ili moram ići
u zatvor.”

„To je jedan način na koji možeš protumačiti svoju situaciju, da.”

„A ako svjedočim, bit ću ubijen. Znači, moje su opcije smrt ili zatvor. Jesam li u
pravu?”

„Nitko te neće ubiti,” reče mi drugi istražitelj. Stajao je iza Brucea, naslonjen na
zid. Skinuli su kapute te su obojica sada bili u odjelima, njihove kravate su bile
razvezane nakon prvih nekoliko sati ispitivanja. ”Obojica muškarca su uhićena i njihov
zahtjev za otkupninom je odbijen. Ostat će tamo gdje jesu sve do suđenja.”

Bilo je teško sve to progutati, da sve to kažem za ta dva policajca s kojima sam
radio. Bilo je za ne povjerovati. Ali ja sam vidio Preaknessa i Blacka u akciji te noći
kada je bila racija i zbog toga je umro moj partner. Znao sam da će oni to učiniti.
Apsolutno sam znao.

110
Smrt ili zatvor. Koja jebena odluka. Nije ni čudo što sam tako dugo bježao od
toga. Nikakvo čudo što sam jedva i spavao od kad se sve to dogodilo.

Nema straha.

„Riggs,” Bruce reče, izigravajući dobrog policajca. Inače je djelovalo to dobar-


loš policajac samo ako si to dobro odigrao. ”Nitko ne vjeruje da si ti sudjelovao u krađi
novaca i droge. Nitko ne misli da si ti taj tip koji može propucati nekoga u glavu. Imao
si dobar zapisnik i reputaciju.”

Nasmijao sam se.

„Ok, bilo je nekoliko pritužbi na tvoje ponašanje,” Bruce reče i dalje glumeći
dobrog policajca. ”Teško se snalaziš s pravilima. Ali to su sitnice s obzirom na ovo. Bio
si dobar policajac. I ti si imao alibi za vrijeme kada ti je partner ubijen, tako da znamo
da to nisi bio ti.”

„Moj partner je ubijen radi mene,” kažem.

To je bila istina. Nakon racije, moj partner i ja smo se posvađali. Rick je htio to
sve prijaviti. Ja sam mislio da je to opasno. Preakness i Black su shvatili što smišljamo
i iduća stvar koje se sjećam, Rick je ubijen kada je izlazio iz svog auta. Počinitelj nikada
nije uhvaćen. A ja sam dobio upozorenje od Preaknessa: Začepi ili su njegova žena i
djeca sljedeći.

Šutio sam.

Da sam odmah napravio što je Rick htio, možda bi sad sve bilo drugačije. Možda
bi on još bio živ. A opet s druge strane, možda i ne bi. Nikada jebeno to neću znati.

„Ovo je ono što ja mislim,” Bruce reče. ”Ti ne želiš razgovarati zato što štitiš
nekoga. I ne mislim da s time štitiš sebe. Nakon racije, nakon što je tvoj partner ubijen,
napustio si policiju. Nekoliko mjeseci nakon toga, otišao si iz grada. Ne bi to napravio
da su te Preakness i Black štitili. To nije ponašanje nekoga tko je njima podrška. To je
ponašanje nekoga kome su prijetili. A opet toliko puta si bio hrabar dok si radio u
policiji. Suočio se s tipovima koji su bili gori od Preaknessa i Blacka, nisi na to ni dvaput
trepnuo. S čime su ti oni toliko zaprijetili da si ti odlučio otići?”

111
Šutio sam.

„Evo druga stvar koja mi prolazi kroz glavu,” Bruce reče. ”Ako ne sredimo ove
tipove, ako ti ne budeš svjedočio zato što vjeruj mi, ako je tvoja izjava ono što ja mislim
da je, dokrajčit ćemo ih. Ti ćeš s tim živjeti do kraja života. Možda do sada nisi imao
puno opcija, ali sada je drugačije. Sada, ako ti želiš živjeti u sjeni do kraja svog života,
to je tvoj izbor.”

Razmišljao sam o Ricku i njegovoj djeci. Rickovoj sahrani. O dva leša na onoj
farmi. Mislio sam na Lauren i na bebu. Na svoju braću u Westlakeu. Na njihove žene.
Na naš posao.

Život. Pravi život.

Bruce je bio u pravu. Odluka je bila na meni. Trudio sam se odgurnuti Lauren
od sebe i nisam uspio u tome. Ako ona bude imala bebu, moju bebu, nikada je više neću
odgurnuti.

Ali ako ovo ne napravim kako treba, ona će mene odgurnuti. Možda ne sutra, ali
jednog dana hoće. Zato što neću biti vrijedan nje i neću biti vrijedan toga da budem
otac.

Morao sam biti netko bolji i s tim moram početi odmah.

Pogledao sam Brucea u oči, upotrebljavao sam policijski trik kao i on. ”Slušaj,”
kažem. ”Ovo se dogodilo.”

„Dex,” Kevin reče.

„Poslali su nas na raciju ,” kažem. „Rick i ja, Preakness i Black. Pratili smo trag
vezano za velikog dilera. Kokain i meth je dilao kroz određeni period. Sistem ruka na
ruku, nazovimo to tako. Dobili smo dojavu da se on skriva sa svojom robom na toj
farmi, izvan grada. Nas četvorica smo htjeli upasti. Uobičajena procedura za takvu vrstu
racije je da moraju prisustvovati više od četiri muškarca, ali u zadnji trenutak su
Preakness i Black otkazali ostale koji su trebali biti tamo. To mi je već trebalo biti
sumnjivo.”

„Dex,” Kevin opet reče. Podigao sam svoju ruku da začepi svoja usta.

112
„Nastavi,” Bruce reče.

„Došli smo do farme kada je bio sumrak. To je bila usrana predstava. Ponašali
smo se kao da nas unutra čeka cijela vojska, ali unutra su bila samo dva muškarca, bili
su skroz na skroz napušeni. Zapinjali su okolo, galamili, jedva svjesni bilo čega oko
sebe. Cijelo mjesto je užasno smrdjelo. Jedan od tipova je potegnuo pištolj na Ricka i
ja sam ga omeo, razoružao sam ga i stavio sam mu lisice.”

Bruce je bio ozbiljan, zato što su oba dva narkomana iz te večeri bili mrtvi. I svi
prisutni sada u ovoj sobi su to znali.

„Preakness i Black su otišli na kat,” nastavio sam. ”Vratili su se dolje te su nam


rekli da nema nikoga više u kući, da tipovi koje smo tražili nisu bili ovdje. Da nema
droge, oružja, ničega. Samo ova dvojica koja su jedva i znali gdje se uopće nalaze.
Cijelo mjesto je bilo očišćeno. Tada su poslali mene i Ricka da provjerimo podrum.”

Bruce je pogledao svog partnera te je opet vratio pogled na mene. Znao sam da
se sve ovo snima; to su mi odmah na početku rekli. Svaku moju riječ imaju snimljenu.

„Što se onda dogodilo?” Bruce upita.

„Provjerili smo podrum. Tamo nije bilo nikoga. Dok smo bili tamo, čuli smo dva
pucnja. Popeli smo se opet gore te smo oba dva narkomana zatekli s metkom u čelu.
Rekli su da su ta dvojica na njih krenuli s pištoljima, ali mi nismo vidjeli nikakvo jebeno
oružje. Također, Preakness nije koristio svoje službeno oružje u samoobrani. On je imao
drugi pištolj, neregistrirani. Rekao nam je da mu nije bila potrebna dodatna papirologija
zbog ova dva narkomana te smo ta dva ubojstva prebacili na dilera kojega smo tražili.”

Srce me boljelo. Kosti su me boljele. Isuse, čak su me i oči boljele. Protrljao sam
čelo. Moram do kraja ispričati svoju priču. Tako da sam nastavio pričati.

„Preakness i Black su nas obavijestili da je vrijeme da krenemo nazad. Rick i ja


nismo imali drugog izbora osim da ih pratimo. Preakness je uzeo pištolj, sigurno ga je
nakon toga negdje bacio. Do dana današnjeg, ne znam zašto je ubio ta dva narkomana.
Sigurno su nešto znali, a oni nisu htjeli da itko drugi zna za to. Nikada nećemo saznati
što. Jedina stvar koju znam je da ih je ubio i da se nije uopće dvoumio oko toga. Izašao
sam van, a Black je stavljao svoje torbe u svoj osobni auto. Rekao je da je uzeo svoj

113
auto, a ne policijski zato što je to bilo najbolje za tajne operacije. Stajao je tada ispred
mene, trpajući te jebene torbe u svoj auto. Pitao sam ga što to radi, pogledao me je u oči
kako me i ti sada upravo gledaš. Rekao mi je: Ako nekome kažeš da si ovo vidio, tvoj
partner će biti mrtav. Napiši izvješće, Riggs, i neka bude kako treba.”

„Je li i Rick vidio kako ovaj tovari torbe u svoj auto?”

„Da, je. Ali nije čuo da je ovaj rekao da će ga ovaj ubiti. Za Ricka je bilo sve
jasno. Preakness i Black su bili pokvareni policajci; to je bila pokvarena racija. Ljudi su
bili mrtvi. On nije bio pokvareni policajac. Tako da je njegov posao bio da to i prijavi.
Drugačije nije gledao na to.”

„Znači, htio si ga odgovoriti,” Bruce reče.

Prošao sam rukom kroz kosu. Moji mišići su me zatezali te me oblio hladan znoj,
kao da će me uhvatiti nešto osim što sam znao da neće. Zbog toga što sam ovo morao
ispričati bilo mi je muka. ”Nisam mu htio reći za prijetnju. Nisam ga htio uplašiti.
Mislio sam da bi možda trebali o svemu razmisliti, da budemo sigurni da možemo
prijaviti Preaknessa i Blacka. Da se osiguramo da imamo dovoljno dokaza. Morali smo
napraviti službenu prijavu i upute su bile jasne: Mi smo morali lagati. Mi smo morali
reći da smo otišli do farme i da tamo nije bilo ničega osim dva mrtva narkomana. Staviti
to na papir, predati te nastaviti dalje. Rick je htio reći istinu. Posvađali smo se. I nakon
toga on je bio mrtav.” Počešao sam se po vratu. Moga partnera su ubili dok je izlazio iz
auta dok je išao do trgovine i to u utorak popodne. Trebao je popraviti nešto u kući pa
je htio kupiti taj dio koju mu je nedostajao. Ali samo odjednom-boom. Sve je bilo
gotovo.

„Uhvatili smo tipa koji je to napravio,” Bruce reče. ”Imamo njegovu izjavu da je
to bila Preaknessova zapovijed. Složio se da svjedoči na sudu. Ne znamo zašto.
Nemamo više niti jednog drugog svjedoka vezano za ubojstva narkomana.” Nagnuo se
naprijed. ”Tvoje svjedočenje, Riggs, će poslati obojicu u zatvor na jako dugo vremena.”

„To nije dovoljno,” kažem.

Bruce je podigao obrve. Pored mene, Kevin reče. ”Dex, moramo nasamo
razgovarati.”

114
Ignorirao sam ga. ”Nakon što je Rick umro, Black me upozorio da će Rickova
žena i djeca biti idući ako ne začepim svoja usta.”

„Možeš li to dokazati?”

„Naravno da to jebeno ne mogu dokazati. Zašto misliš da sam popustio?”

Bruce se okrenuo u svojoj stolici te pogledao svog partnera. Njegov partner je


napustio sobu.

„Otići ćemo po njih,” Bruce reče, okrećući se opet prema meni. „Smjestit ćemo
ih negdje na sigurno sve dok suđenje ne bude gotovo.”

„I što nakon toga?”

„I onda ćemo skloniti Preaknessa i Blacka tako da se oni neće morati brinuti više.
Ali samo ako nam ti pomogneš.”

Progutao sam. Je li to stvarno bilo moguće? Mogu li se riješiti otrova kojeg sam
progutao, koji me izjedao svaki dan? Bruce je bio šupak, ali bio je u pravu. Samo je
postojao jedan način. Bilo je ili učiniti ovo ili provesti ostatak života da budem netko
tko nisam želio biti.

„Dobro,” kažem. ”Ako ih možeš zaštiti, svjedočit ću.”

„I moj klijent treba zaštitu, također,” Kevin reče. ”Očito je da je njegov život u
opasnosti radi ovoga. Ne možete ga samo tako pustiti da ode kući.”

„Čekaj jednu sekundu.” Okrenem se prema njemu. ”Nikad nisam rekao da želim
to. Ja sam obučen policajac. Mogu se sam brinuti o sebi.”

„I Rick je bio obučeni policajac, također,” Kevin reče. ”Potrebna ti je zaštita.”

„Jebeno ne. Rekao sam što ste htjeli. Dat ću cijelu izjavu. Složio sam se s tim da
ću svjedočiti. I nakon toga idem kući.”

„Nema šanse,” Bruce reče, slažući se s Kevinom. ”Stvarno to želiš, Riggs? Biti
upucan dok izlaziš iz auta? Bez uvrede, ali ako se to dogodi, cijeli slučaj ode u vodu.
Jednu cijelu godinu sam radio na slučaju tako da mogu srušiti ove tipove. Nisam u
životu vidio nekoga tako korumpiranog kao što su ova dva policajca.”

115
„Nisam uhićen tako da me ne možete zadržati,” kažem.

„Da, mogu. Ideš u jednu od naših sigurnih kuća. Nitko neće znati gdje si, bit ćeš
čuvan 24 sata, čak nećeš moći ni na telefon. Nitko ne dolazi niti odlazi, a da mi to ne
znamo. Tako će biti sve dok ne završi suđenje.”

Gledam u njega. ”I kad je suđenje?”

„Za tri tjedna.”

„Ti želiš da ja sjedim sam u sobi tri tjedna, a da nitko ne zna gdje sam ja? Ti to
mene zajebavaš?”

„Nikada se s takvim stvarima nisam šalio, Riggs, pa neću započeti ni sada.”

Tri tjedna. Tri tjedna da bih bio siguran i onda će ovo napokon biti gotovo. Živio
sam s ovim godinama, dozvolio sam da me to odvuče na dno. Mogao bih napokon
završiti s tim za sva vremena. Tri tjedna nije bilo puno vemena. To bi trebalo biti bitno.

Ali na prvu stvar na koju sam mogao pomisliti je da će Lauren za tri tjedna znati
je li trudna.

Pogledao sam Brucea u lice i u njegove oči. Čvrsti kao granit. Na njegovoj strani
su bili moć i Američka vlada. ”Nemam izbora, zar ne?” kažem.

Njegov izraz lica se nije promijenio. ”Čak niti malo,” on ponovi. ”Mogli smo te
upozoriti da spakiraš torbu.”

116
„Ne shvaćam,” kažem. ”Gdje je on?”

Stajala sam u kafiću s Kate u redu za kavu. Unajmila je jedan prostor nekoliko
ulica dalje za njeno podučavanje, ja sam joj pomogla pregledati taj prostor prije nego je
potpisala papire. Nisam vidjela Dexa dva tjedna. Nije me zvao. Nije nikoga zvao. Od
onoga dana kada je Ryan svjedočio da ga odvode, nitko ga nije vidio.

„Zar nisi pratila vijesti?” Kate reče. Nosila je tanku tuniku i preko nje debelu
vestu, njena crvena kosa je bila maknuta s vrata. Vrijeme vani se poboljšalo te se snijeg
otopio. ”Suđenje onoj dvojici policajaca je u svim vijestima. Obrambeni odvjetnik je
zahtijevao da mediji ne budu prisutni, ali mu je zahtjev odbijen. To će biti cirkus.”

„Znam,” kažem dok se pomičemo u redu. Ta dvojica policajaca idu na suđenje


radi korupcije i optužbe za ubojstvo zbog jednog njihovog kolege policajca, to će u
Detroitu sada bila glavna vijest. ”Ono što ne znam je kakve veze Dex ima s tim. Ili zašto
su ga ti policajci odveli? I gdje je on ustvari.” Približavali smo se blagajni te sam izvukla
svoj novčanik.

„Je li on u hotelu? Bolnici? U zatvoru? Negdje u nekoj zaključanoj sobi? Zašto


nije došao kući ili zbog čega nije mogao nikoga nazvati? Mi čak ne znamo ni je li on
uopće dobro.”

Katein izraz lica mi je odavao da suosjeća sa mnom dok je slušala moje


žalopojke. ”Ispod radara je dok ne prođe suđenje. Toliko su nam barem rekli.”

„To uopće nije nikakva informacija. To je ništa.” Uzdahnula sam frustrirano.


”Nisu mu čak dozvolili da se spakira. Kao da je potpuno nestao.”

Kate je uzdahnula dok smo se pomicali u redu. ”Znam točno na što misliš. Ja bih
poludjela kada bi Ryan nestao i ne bi me zvao.”

117
Na to nisam odgovorila. Uspoređivala je mene i Dexa sa sobom i Ryanom, koji
su službeno bili par. Ja i Dex službeno nismo bili par, ali očito u to više nitko nije
vjerovao. Ne nakon one noći kada sam provela noć u gostinjskoj kući, moj auto je bio
parkiran ispred glavne kuće.

Imala sam osjećaj kao da jesmo par. Ti i ja, Dex je rekao. Ništa drugo nije važno.
I nakon toga on je nestao.

Ako su oni skrivali Dexa prije suđenja, to onda znači da je on bio u opasnosti.

A ja sam možda trudna. Još nisam bila sigurna.

Mogla sam napraviti test za trudnoću, ali nisam htjela. Htjela sam napraviti test
kada Dex bude prisutan da skupa vidimo rezultate, to sam shvatila tek kad je on samo
tako nestao.

Gdje je on dovraga?

Naručile smo naša pića, moj je bio čaj, što Kate nije komentirala te smo išle
prema vratima. Htjela sam Kate reći sve. Htjela sam sebi olakšati te se riješiti svih tajni
koje sam vukla sa sobom. Htjela sam je pitati što da radim sada.

Ali onda sam se sjetila kakav je bio osjećaj doznati da nisam trudna, opet. Prošla
sam kroz to previše puta. Nisam mogla podnijeti vise suosjećajne poglede, pokušaje da
me oraspolože. Ti si mlada. Možeš uvijek opet pokušati! Znam da su mi ljudi htjeli
samo dobro, ali ništa mi nije moglo olakšati.

Dex je bio jedina osoba s kojom sam mogla razgovarati i sada sam ga izgubila.
”Ryan misli da će Dex svjedočiti protiv tih policajaca,” Kate reče dok je otvarala vrata.
”Postoje glasine da je i Dex pokvareni policajac, također, da će on svjedočiti da ne bi i
on bio optužen. Ali ja mislim da to nije istina.”

„I nije istina,” kažem. Razmišljam o onoj zadnjoj noći kada sam vidjela Dexa.
Kako sam ga izazvala da mi kaže je li korumpiran te on to nije mogao potvrditi. Uvijek
sam znala prepoznati kada je Dex lagao i u tom trenutku me nije mogao slagati.

Ne, nešto drugo ga je mučilo te večeri.

Nešto što mi nije rekao.

118
„Što ako ih ne optuže?” kažem, uspjela sam izraziti svoje najdublje strahove kroz
riječi. „Što ako prođu kroz cijelo suđenje i onda ih na kraju proglase nevinima?” Ako
on bude svjedočio protiv tih tipova i oni budu na kraju proglašeni nevinima, hoće li Dex
ikad biti siguran?

Što mi on to nije rekao u vezi svoje policijske karijere?

„Osudit će ih,” Kate reče. ”Moraju, zar ne?”

Nisam znala. Izvadila sam svoje ključeve. ”Što ćeš sada učiniti?”

Kate uzdahne. ”Idem još jednom proći kroz svoj budžet. Onda imam dogovor s
grafičkim dizajnerom oko marketinških materijala.”

Nasmiješila sam joj se. Prije godinu dana, Kate nije imala pojma što želi od svoga
života. Prihvatila je posao dadilje Ryanovom sinu Dylanu, bilo je tako sočno da je pala
na svoga šefa. Iako je sada bila Dylanova maćeha, a ne njegova dadilja više, našla je
strast u tome da pomaže djeci koja imaju problema s time da poboljšaju svoje ocjene.
Njena nova škola podučavanja, za koju smo upravo potpisale najam, će se otvoriti za
mjesec dana.

”Bit ćeš ti dobro,” kažem joj. ”Zapamti, to je maraton. Ovo će biti odlično.”

„Hvala ti,” kaže mi, smiješeći mi se. ”Bila bih izgubljena bez tvoje pomoći,
Lauren. Ozbiljno.”

„Možeš mi platiti tako što ćeš me preporučiti.”

„Hoću.”

„Lauren!”

Okrećem se te pogledam po stazi. Vidim Vica. Išao je prema meni i nije izgledao
sretno. Nisam znala zašto jer nismo razgovarali tjednima.

„Je li to tvoj bivši?” Kate mi šapne.

Kimnem. ”Vic,” kažem kada je došao bliže meni. Pogledam okolo. ”Gdje je
Shannon?”

119
Ignorirao je to. Bio je baš neraspoložen. ”Dex Riggs?” reče, sijevajući me očima
ni ne pogledavši Kate. ”Od svih tipova u Westlakeu, ti hodaš s Dexom Riggsom?”

Osjetila sam kako mi se kralježnica zateže. Odmjerila sam svog bivšeg od glave
do pete: hlače, čizme, taj glupi kaput kojeg se nije htio riješiti.

Koštao je 100 dolara! Svaki puta je to rekao kad god sam ja predložila da ga se
riješi. I još jednu godinu za redom ga je nosio i dalje je bio ružan.

Vidim da se nedavno šišao i pošto nije nosio kapu, uši su mu bile crvene. Pitam
se je li ga Shannon natjerala da se ošiša. Nije me bilo briga.

„Smeta ti to?” upitam ga.

„Smeta li mi?”, reče kao da je to bilo nešto nenormalno. ”O čemu si jebote


razmišljala, Lauren? Jesi li ti poludjela?”

Usmjerila sam svoj pogled na njega. ”Zbog toga si se sav napuhao? Zato što sam
ja s nekim drugim? Ti si sa Shannon već mjesecima. Ona jebote živi s tobom.”

„Ni s kim drugim,” Vic reće. ”Dex Riggs. Tipu kojem ne bi dala u srednjoj školi
ni minutu svoga vremena.”

Da, dala bih mu, da sam si dala priliku. I trebala sam. ”Nismo više u srednjoj,
Vic. Nismo već neko vrijeme. Osim toga, kako ti znaš s kime ja izlazim?”

„Svi znaju!” Maše svojim rukama. „Svatko tko je išao s nama u srednju školu je
čuo. Lauren Parker izlazi s jednim od Riggs braće. I to ne s bilo kojim, nego s onim
najgorim, onim ludim. Koji je očito pokvareni policajac.”

„On nije pokvareni policajac,” puknem. ”I ljudi bi trebali gledati svoja posla.”

„Ti njega braniš?” Vic reče. ”Što je ovo, Lauren? Jesi li depresivna ili nešto?
Pokušavaš biti buntovna? Želiš li mi se osvetiti?”

„Ja ne radim niti jednu od navedenih stvari!” viknem. Ljudi oko nas su se počeli
okretati. ”Dođi k sebi.”

120
„Uvijek si bila tako pametna i tvrdoglava,” Vic reče. „Nikada ne bi tratila svoje
vrijeme na nekoga kao što je Dex Riggs. Barem sam tako mislio. Možda te ipak nisam
poznavao najbolje.”

Odjednom sam imala neko izvantjelesno iskustvo. Ovog čovjeka koji stoji ispred
mene sam poznavala od svoje 16.-te godine. On nije bio prvi dečko kojeg sam poljubila,
Dex je bio, ali u svemu drugome je bio moj prvi. Prvi muškarac s kojim sam spavala.
Prvi muškarac s kojim sam pokušala imati bebu. Jedini muškarac kojemu sam rekla da
ga volim, jedini muškarac za kojeg sam bila udana i jedini od kojeg sam se razvela.

Toliko o mom životu, izlascima, jer sam bila omotana Vicom Voorheesom. Dok
sam tako stajala na stazi, držeći svoju zaboravljenu šalicu čaja, shvatila sam da je on u
pravu.

„Ne poznaješ me,” kažem mu. ”Nikada ni nisi. Ne znam tko je kriv za to. Možda
ti, možda ja. Ali ti mene uopće ne poznaješ.”

„To je sranje,” Vic reče. ”Bili smo u braku.”

„Pa što?” ,kažem. ”Znao si kad mi je rođendan, ako te podsjetim. Znaš da imam
svoj vlastiti posao. Znaš da mrzim letjeti avionom i mrzim božićne kupovine i da imam
deset različitih sjajila za usne. Ali to ne znači da ti mene stvarno znaš, Vic. Nisi niti
blizu toga.”

Vic okrene očima, kao da ništa od toga nije bitno. ”Pa što onda? Dex Riggs te
poznaje?”

Samo smo ti ja, Dex je rekao. Sve drugo su zvukovi koji nisu važni. Što god da se
dogodi, bitni smo samo ti ja.

„Da,” kažem bivšem mužu. ”Poznaje me.”

„To je sranje. Ne znam što te spopalo, Lauren. Mora da si očajna.”

Otvorila sam usta kako bih nešto rekla, ali čula sam neki whoosh te je kugla
snijega završila u Vicovom licu. Okrenula sam se te sam vidjela Kate kako ostavlja
svoju šalicu kave te kako kupi snijeg svojim rukavica te pravi kuglu.

„Ostavi je na miru,” kaže Vicu. ”Uznemiruješ je.”

121
Vic briše snijeg s lica te joj govori ”Tko si ti?”

„Ja sam Laurenina prijateljica,” Kate reče. ”Oh, i ja sam cura od još jednog Riggs
brata. Znaš Ryana. Onog zgodnog kojeg si vjerojatno mrzio kroz cijelu srednju školu.”

„Što jebote?” Vic reče.

„Uznemiravaš Lauren,” Kate reče, oblikujući svoju kuglu. ”Odlazi.” Naciljala


je te ju je ponovno bacila. Vic ju je htio izbjeći, ali kugla ga je svejedno pogodila u
rame, snijeg se raspao na pozadini njegovog vrata.

„O moj Bože,” kažem u strahopoštovanju. ”Kate, ti si pogodila.”

„Pokušaj,” kaže Kate. ”Zabavno je.”

Spustim čaj na krov svog auta te uzimam snijeg u ruku.

„Nemoj previše stiskati,” Kate reče. ”Ako je previše stisneš, onda se raspadne.”

Vic briše snijeg sa sebe te pogledava u mom smjeru. ”Lauren, ljudi gledaju. Ti
si luda.”

„Onda uzvrati,” kažem, formirajući lijepo kuglu.

„Ti si totalno poludjela.”

Udahnem. ”Kate je u pravu, dosađuješ mi. Više nisi dio mog života. Dex je. Ako
mi želiš prići na ulici te me izvrijeđati, dobit ćeš kuglom.”

„Ti ćeš stvarno braniti tog šupka?”

Naciljala sam kuglu te sam ga pogodila u vrat, pogađajući njegov ružni kaput.
Snijeg se raspao po njegovom licu. Kate je bacila svoju te ga je pogodila ravno u prsa.

Vic se na sve to mogao samo nasmijati. Mogao nam je uzvratiti. Mogao je


dostojno priznati poraz. Umjesto toga samo je stajao, sve se više crveneći u licu, sve je
više i više postajao ljut, te sam znala duboko u svojim kostima da je odluka što sam ga
ostavila bila ispravna. Preplavio me osjećaj olakšanja.

Hvala Bogu što ne moram s njim kući i što ne moram slušati njegovo kukanje.
Hvala Bogu što sam zadržala svoje prezime. Hvala Bogu što on više nije moj problem.

„Odlazim,” reče, zvučeći manje zrelo od Ryanovog sedmogodišnjeg sina.

122
„Jebeno hvala Bogu,” kažem.

„Vulgarnost, također,” Vic prozbori, okrećući se. ”Dex Riggs ima dobar utjecaj
na tebe, vidim.”

Gađali smo ga u leđa dok se povlačio.

Kada je Vic bio van našeg dometa, Kate je obrisala snijeg sa svojih rukavica.
”Ovo je bilo čudno.” kaže. ”Bilo je zabavno i na neki način tužno u isto vrijeme.”

Protresla sam glavom. Ona je bila u pravu. Bilo je zabavno, ali i prosvjetljujuće
i duhovito. ”Bila sam udana za krivu osobu,” govorim dok gledam kako se njegov auto
udaljava. ”U vezi toga ne mogu učiniti ništa.”

„Nađeš pravu osobu te daš sve od sebe da je zadržiš,” Kate reče. ”To možeš
učiniti. Čak i ako se radi o jednom od braće Riggs. Svog brata Riggsa ne bih mijenjala
ni za što. I ako bilo tko želi uvrijediti Ryana, prvo mora prijeći preko mene.”

Okrenula sam se te sam je pogledala podignute brade. Prije nekoliko tjedana,


nisam imala niti jednog prijatelja. Sada sam imala osjećaj da se to mijenja. ”Hvala,”
kažem.

Kate mi se nasmiješila. ”Nema na čemu. Ali naša pića su se ohladila. Glasam da


se opet vratimo unutra po nova.”

123
Zato što do sada nikad nisam bio „zaplijenjen” od strane države Michigan, nisam
imao pojma što da očekujem. Dobio sam sobu u Howard Johnsonu.

Bili smo blizu Detroitske zrakoplovne luke, skrivao sam se u nizu hotela. Moja
soba je bila na 12 katu. Od jutra do mraka sam slušao kako avioni slijeću i uzlijeću. U
mraku sam mogao vidjeti svjetla reflektora. Puno sam ih gledao, jer nisam imao ništa
drugo da gledam.

Čuvali su me 24 sata. Nisu mogli staviti policajce da me stalno paze, poznavao


sam cijelu Detroitsku policiju, a nisu ni imali novaca za to. Osim toga, policajci su imali
pravi posao koji su morali obavljati. Tako da su me čuvali zaštitari koji su radili za
ugovornu kompaniju. Nisam bio uhićen, a nisu me htjeli pustiti, dali su mi zaštitara za
cimera koji se svakih nekoliko sati mijenjao. Blago rečeno, bilo je čudno.

Današnji zaštitar se zvao Andre. Sjedio u jednoj od hotelskih stolica, listao je po


svom mobitelu, njegov se trbuh presavio. Legao sam na krevet, potpuno obučen, ruke
su mi bile iza glave na jastuku. Tv je bio uključen, program je bio na vijestima, ali ni
jedan od nas dvojice ga nije gledao.

„Što kažeš na vožnju? Samo da vidim što se događa u svijetu.”

„Ne,” Andre reče.

„Mogu li naručiti dostavu u sobu?”

„Ne.”

„Što kažeš na novine? Sigurno ih negdje imaju.”

Andre je podigao pogled s telefona te ga usmjerio prema meni. ”Upravo gledaš


vijesti.”

124
Uzdahnuo sam te sam se počešao po trbuhu. Nisu me pustili kući da uzmem
svoje stvari, tako da sam dobio novu odjeću na račun poreznih obveznika: dvije košulje,
jedne hlače, 6 pari čarapa, 6 bokserica. Pošto sam bio ovdje dva i pol tjedna, morao sam
koristiti praonicu hotela. Također sam tražio četkicu za zube, pastu za zube, češalj,
dezodorans u stiku i brijač. Također na račun poreznih obveznika.

To je bilo nekako kao da sam u zatvoru ,ali s malo više udobnosti i s poslugom
u sobi. Radio sam trbušnjake da bih sagorio sve što sam pojeo. Svakodnevno su me
posjećivali istražitelji i moj odvjetnik, prelazili smo preko moje izjave. Ponavljali smo
je non stop. Dobio sam šišanje prije suđenja, napravio ju je frizer koji je bio doveden u
hotel tako da ne izgledam kao da me izbacila poplava.

Prvog dana su mi već uzeli telefon te mi ga još nisu vratili. To je bila najgora
stvar. Nisu htjeli da me itko može pratiti preko telefona i nisu htjeli da ikoga zovem da
im ne mogu reći gdje sam. Isključili su telefon u sobi, također. Jedina osoba u sobi koja
je imala telefon je bio Andre, što je značilo ako sam htio dostavu hrane u sobu, to je
moralo ići preko njega.

Već sam silazio s uma. S jedne strane zbog suđenja, ali najviše zbog Lauren.
Uzeli su mi telefon, a na njemu je bio njen kalendar, ali napamet sam znao brojeve. Ni
sam nisam mogao vjerovati, ali znao sam ženske dane kao što sam poznavao vlastiti
džep. A njeni dani su govorili da je do sada možda ostala trudna, a možda i nije.

Morao sam znati.

To je bilo protiv pravila, ali mene pravila nikada nisu sprječavale do sada.

„Andre,” kažem i dalje ležeći na leđima gledajući u plafon, ”moram ukazati na


jedan problem.”

Podigao je svoj pogled s telefona te me pogledao .On je bio ogroman crnac sa


120 kg. Pogled mu je pomalo bio prijeteći.

„Suđenje se približava, a ja nemam odijelo,” kažem. ”Zar ne bih trebao nositi


odijelo i kravatu?”

Ništa nije rekao, ali me mrko pogledao, tako da sam znao da sam na pravom
putu.
125
„Ne moraju mi kupiti odijelo,” kažem. ”Imam savršeno odijelo i kravatu kući.
Nove cipele, također. Moj se brat upravo oženio, a ja sam bio kum.

Adree je pogledao prema ormaru, ali ja i on smo znali da u njemu nema odijela.
”Nabavit ćemo ti odijelo,” reče. ”Obavit ću poziv.”

„Odijelo s vjenčanja je već pripremljeno. Savršeno mi stoji. Poslije vjenčanja


sam ga odnio na kemijsko čišćenje tako da je i to sređeno. Jedan od moje braće ga može
pokupiti, staviti u vreću i donijeti ga.”

Već sam do sada shvatio kako ovo sve funkcionira. Ako ne uzmu moje odijelo,
morat će mi jedno onda kupiti. Onda će me morati izmjeriti od glave do pete. Ovo što
ja nudim je bilo puno jednostavnije.

„Kojeg brata da kontaktiramo?” Andre upita.

„Bilo kojeg. Ali Luke već ima ključ od moje kuće.”

Uzdahnuo je te ustao. ”Odmah se vraćam. Ne mrdaj.” Izašao je iz sobe u hodnik,


kada sam ga čuo da razgovara na telefon.

***
Do večere sam imao svoje odijelo. Sluga je bio poslan da se nađe s Lukeom da
podigne moje odijelo, naravno nije rekao gdje se ja nalazim. Luke je spremio moje
odijelo u vrećicu zato što je bio šupak. Zahvalio sam Andreu te sam objesio svoje odijelo
u ormar.

Nije bilo u jakni, bilo bi preočito. Nije bilo u hlačama. Ali kada sam došao do
cipela, zgoditak. Kada sam se sagnuo te spremao cipele u ormar, još sam se malo nagnuo
te sam istresao mali jednokratni telefon iz cipele.

Stavio sam mobitel u hlače te sam otišao do TV-a te sam pojačao zvuk. Andree
je gledao u svoj telefon te se čini kao da to nije primijetio. Otišao sam u kupaonicu,
zaključao vrata te otvorio slavinu.

Tada sam nazvao Lauren.

126
Javila se odmah nakon prvog zvona. ”Dex?” Očito joj je netko rekao za ovaj mali
trik.

Nikada u životu nisam bio ovako sretan što čujem nečiji glas.

„Parker,” kažem, odlazim što dalje od vrata tako da me Andree ne može čuti.

„Jesi li dobro?”

„Ja sam dobro. Zatvorili su me u hotelsku sobu s nekim zaštitarom, ali dobro
sam.

„Svjedočit ćeš.” Po njenom glasu sam mogao zaključiti da se brine.

„Da.” Duboko sam udahnuo: Njoj reći je bilo teže nego reći odvjetnicima, sudu,
bilo kome. ”Slušaj. Bio sam na raciji s partnerom i s dva pokvarena policajca. Ubili su
svjedoke, uzeli su novce i drogu. Rekli su mom partneru da šutimo ili smo gotovi.“

Bila je tiha, ali čuo sam kako uzdiše.

„Htjeli smo učiniti pravu stvar, Rick i ja, obojica. On je to odmah htio učiniti, a
ja sam htio pričekati. Tako da smo se dvoumili, što je bila moja krivnja. I sljedeća stvar
koju znam, moj partner je ubijen dok je izlazio iz svog osobnog auta.”

„O moj Bože, Dex,” Lauren reče nježno.

Nastavio sam pričati. ”Drugi policajci su rekli da će krenuti za Rickovom ženom


i djecom ako se ne sredim. Što je značilo da sam moramo napisati normalno izvješće te
sam morao držati svoja usta zatvorena.” Prošao sam rukom kroz kosu. ”Nisam znao što
da radim, ali na kraju sam morao donijeti odluku. Napisao sam izvješće. Šutio sam.
Izvukli su se bez ikakvih posljedica te su nastavili s tim što su već do sada radili. Nitko
jebeno ništa nije prijavio.”

„I to te grizlo,” Lauren reče nježno. ”Na to si mislio kada si rekao da te opsjeda


odluka koju si donio.”

Bila je u pravu. Ona je uvijek jebeno bila u pravu što se tiče mene. Nije imalo
smisla da to poričem. ”Nisam ih mogao dovesti u opasnost,” kažem. ”Nisam nimalo
sumnjao da bi oni ubili Rickovu ženu i djecu. Ali koja vrsta policajca pušta svog
korumpiranog brata policajca da se izvuče sa svime? Nisam ja ništa napravio, ali kao

127
da jesam. Nastavio sam raditi u svojoj postaji i nisam to zaustavio. Tako da sam bio
kriv koliko i oni, što se mene ticalo.”

Uzdahnula je. ”To toliko puno toga objašnjava. Glasine o tebi. Kako si rekao da
su sve istinite. Tako dugo si se kažnjavao. Zato si me htio odgurnuti od sebe one večeri
kada je Jace imao rođendan.”

Od svih usranih stvari koje sam napravio u svom životu, u vezi te sam se najgore
osjećao. ”Oprosti,” kažem. ”Trebao sam ti i prije sve ispričati. Ali s ovim tipovima se
ne treba zajebavati. Što je više ljudi znalo, sve ih je više onda bilo meta. Ako su htjeli
krenuti na Rickovu ženu i djecu, a planirali su to, onda nisam imao niti jedan način da
bilo koga drugoga zaštitim.”

„Čak ni sebe samoga.”

O sebi nikada nisam mario. Ne nakon te večeri. ”To nije bitno. Ja nisam otac kao
što je Rick bio.”

„Trebao bi biti.” Njen se glas slomio, kao da ga je držala zalijepljenog s nekim


jeftinim ljepilom koji je sada popustio. ”Ti si trebao biti. Ali nisi.”

Naslonio sam se na zid. Vani je Andree nešto govorio, vjerojatno je pitao što mi
toliko dugo treba. ”Lauren,” kažem. ”Znam raspored, bebo. Govoriš ono što ja mislim
da govoriš?”

U njenom glasu se osjećala bol, zvuk koji je htjela kontrolirati. Ali umjesto toga
je samo izletio.

Znao sam svoj odgovor. Zatvorio sam oči te sam naslonio glavu na zid u
kupaonici, stavio sam ruku na zid kako se ne bih srušio. Imao sam osjećaj kao da se
gušim. Na telefonu, Lauren je jecala, njeno srce se raspalo na dva dijela.

Udario sam šakom u zid. Moja žena je plakala, jebeno je jecala, a ja sam ovdje
zaglavio u ovoj usranoj sobi, slušao je na ukradenom telefonu umjesto da sam sada s
njom. ”Bebo, molim te,” molio sam je. ”Molim te, nemoj plakati. Doći ću kući najbrže
što mogu, pokušat ćemo ponovno i...”

128
„Ja sam u pitanju,” reče slomljeno kada je napokon mogla izustiti riječi. ”Kada
sam prije pokušavala nisu znali... znaš... tko je kriv. Napravili su testove, ali ništa nije
bilo službeno. Ali ovo je sada dokaz, zar ne?U meni je problem.” Teško je disala.
”Nikada se to neće dogoditi. Šta god da učinila, nikada neću biti majka.”

„Nemoj to govoriti.” Zvukove koje je ispuštala su mi kidali srce. Moj želudac je


krvario po podu. Ako sam nešto znao o njoj, onda je to da ona želi biti majka. To nije
bio neki šaljivi hobi ili statusni simbol. To je bilo dio osobe koja je ona htjela postati.
”Nemaš još ni 30 godina. Ići ćemo na umjetnu oplodnju, sve ću istražiti ili ću napraviti
sve što je u mojoj moći, koliko god da bude koštalo. I ako ništa ne uspije, posvojit ćemo.
Ali ti ćeš biti majka. Imat ćemo djecu. Razumiješ? Ja ću biti cijelim putem uz tebe.
Nigdje ne idem i ja neću odustati. Učinit ćemo ovo, Lauren. Hoćemo.”

Andre je kucao na vrata. ”Čujem kako razgovarate, Riggs. Razvalit ću vrata ako
budem morao.”

„Dex,” Lauren reče drhtavim glasom, ”Jesi li siguran? Zato što ti moram reći da
ovo nije nikakvo zabavno putovanje. Već sam na njemu neko vrijeme i već me koštalo
jednog braka. Mislim da neću preživjeti ako me bude i tebe koštalo, također.”

„Tip za kojeg si bila udana je obična kukavica,” kažem. „Ja nisam takav. Nije
nikada ovo osjećao za tebe što ja osjećam. Ne bojim se, zar ne? To je moj slogan. Ne
bojim se ovog suđenja, niti tih policajaca niti odvjetnika. Ne bojim se doktora niti
operacija. Ne bojim se poraza, zato što sam se njima previše puta suočio. Poraz me
može spustiti na zemlju, ali me ne može dokrajčiti. Tako da ću svjedočiti i dokrajčiti te
jebače. Tako ću ih dokrajčiti da više nikad neće vidjeti svjetlost dana. I kada završim s
tim, vraćam se u Westlake. Bez odvjetnika i bilo kakvog dogovora o skrbništvu. Samo
ti, ja i beba, kako god došli do nje.” Snizio sam svoj ton tako da me može čuti jer je
Andree lupao po vratima. ”Postojimo samo ti i ja,” kažem joj. ”Nemoj to nikada
zaboraviti, bez obzira koliko loše bilo. Postojimo samo ti i ja.”

„Ti i ja,” Lauren reče, njen glas je zvučao malo jače sada. ”Volim te, Dex.”

„Nadam se, zato kada se vratim, dolazim po tebe. Vidimo se za nekoliko dana.”

129
Poklopio sam, otvorio sam vrata taman kad ih je Andree htio razvaliti. Imao je
podignutu nogu, njegovo tijelo bilo je spremno. Pogledao me je iznenađeno dok sam
mu bacao telefon.

„Završio sam,” kažem. ”Spreman sam. Završimo jebeno s ovim.”

130
Htjela sam ići na suđenje u Detroit, ali svi su mi savjetovali da bolje ne idem.
Sudnica je bila zatvorena zato što je slučaj bio problematičan, unutar sudnice nisu bile
dozvoljene kamere. Ali ispred sudnice sve je bilo puno novinara, zaštitara i policajaca.
Cijela ta stvar je bila pravi cirkus. I da sam otišla, ne bih mogla biti baš na suđenju te
nisam znala gdje su točno smjestili Dexa. Nisam se čula Dexom od onog zadnjeg poziva
pa sam pretpostavila da su mu ga sada uzeli.

Pa sam bespomoćno čekala u Westlakeu.

Radila sam. Savjetovala sam klijente. Provodila sam svoje vrijeme s Emily i s
našim roditeljima. Sjedila sam sama u svom stanu, gledala sam TV bez da sam ga
ustvari gledala. Bila sam prazna i sama.

Planirala sam napraviti test za trudnoću, ali majka priroda je odlučila da ga ne


trebam. Dobila sam svoje dane, nekoliko dana prije, što je možda značilo da sam možda
bila malo trudna ili možda nikako. Nikada neću znati.

Suđenje je trajalo tjedan dana. Dva optužena policajca su tvrdila da su nevini, da


su prevareni. Ubrzo su dokazali da to nije tako. Bilo je jako puno dokaza protiv njih, za
koje su i mediji znali. Kako su mediji prenosili, rečeno je da su ta dva policajca
hladnokrvno ubili dva narkomana te su angažirali nekog ubojicu da ubije njihovog
kolegu policajca, oženjenog čovjeka s dvoje djece, kada je izlazio iz auta ispred
trgovine. Nove spekulacije su bile te da je ubojica to sam htio, da ga nitko ni nije
angažirao, da to što je on rekao da su ga ta dva policajca angažirala bila laž. Sumnjali
su u motiv zašto bi ubili drugog policajca ako stvarno nisu bili korumpirani i da im je
on zaprijetio da će ih razotkriti. Ako oni nisu bili korumpirani, onda nema ni motiva.

Trudila sam se ne obraćati pozornost, ali si nisam mogla pomoći. Gledala sam
reportaže i čitala o tome svaki dan.

131
I onda, napokon, Dex je svjedočio na sudu.

To sam vidjela dok sam stajala na hladnoj i snježnoj ulici u Westlakeu, prolazila
sam pored Best Buya.

U izlogu je bilo nekoliko Tv-a i svaki od njih je pokazivao Dexa Riggsa.

Stala sam kao ukopana, zaboravila sam na svoje namirnice. Izvodili su ga iz


službenog auta te su ga uvodili u sudnicu, bio je okružen policajcima. Nosio je odijelo,
odmah sam prepoznala da je to isto odijelo nosio na Emilyinom i Lukeovom vjenčanju,
bio je i svježe obrijan, kosa mu je podšišana. Bio je malo blijed, ali njegove tamno plave
oči su plamtjele. Izgledao je odlučno i opasno. Izgledao je predivno i opasno i jako, jako
vruć. Izgledao je kao da je na nekom zadatku i da ga u ispunjavanju tog zadatka nitko
ne može spriječiti.

Bilo ga je na svakom televizoru u svim oblicima i veličinama. Izašao je iz auta


sa svojim uobičajenim hladnim izrazom na licu, kao da uopće nije registrirao što se oko
njega događa. Nije ni s kim razgovarao niti je ikoga gledao dok su ga pratili kroz gužvu.
Odjednom je izvjestitelj zašutio te su se kamere okrenule prema Dexu kako izlazi iz
auta.

Pričali su o njemu, iako nisam mogla čuti šta su točno govorili. Na dnu TV-a je
pisao naslov BIVŠI POLICAJAC DEXTER RIGGS ĆE DANAS SVJEDOČITI.
”Kvragu,” neki glas govori iza mene. Okrenula sam se te sam ugledala kako se još jedna
žena zaustavila na stazi, promatrala je Dexa, imala je vunenu kapu na glavi. ”To je jedan
vrući muškarac,” komentira. ”On me uvijek može uhititi.”

„Možda je prljav,” druga žena komentira.

Žena u kapi se nasmijala. ”Oh, on je definitivno prljav. Makar je u mojim


maštanjima.”

„To je Dex Riggs,” druga žena reče. ”Zar ga ne znaš? Njega svatko poznaje. On
je iz ovog grada.”

„Tek sam se doselila,” žena reče. ”Ali ako takve muškarce ovdje imate, onda
definitivno ostajem.”

132
Na TV-u kamera se okrenula prema novinaru opet i onda prema drugim stvarima.
Žene su otišle. Podignula sam svoje vrećice te se polako uputila prema svom autu. I
dalje sam vidjela Dexa u svojim mislima, pogled u njegovim plavim očima, njegove
obraze, njegovu svježe obrijanu bradu. Njegova čvrsta ramena dok je ulazio u sudnicu.

Bez obzira na sve, postojimo samo ti i ja. Kada se vratim, dolazim po tebe.

Stavila sam svoje namirnice u auto te sam sjela unutra. Čula sam svaku verziju
istine. Dex je bio heroj; bio je pokvareni policajac; bio je hrabar; bio je lažov. On je bio
dijete za kojeg su svi pamtili da je uvijek radilo nevolje. Njegov je otac bio kriminalac
koji je bio u zatvoru, a opet on je bio policajac koji je imao čisti rekord. On je bio lud.
On je bio vruć. Kao svjedok, nije postojala sumnja da je on bio na rubu.

Nitko nije vidio Dexa onako kako sam ga ja vidjela ,onoga s ožiljcima na
njegovom vratu koje su bile kao tragovi ulja. Nitko nije vidio bol na njegovom licu te
noći kada sam ga izazivala da mi kaže je li korumpiran ili ne.

Ti i ja.

„Dex,” glasno sam dozvala njegovo ime dok sam sjedila u autu, glas mi se ledio
na hladnom zraku, „Dođi kući.”

***
Porota je zasjedala tri dana. Tri duga, beskonačna dana koja su se činila kao cijela
godina. Iako je Dexovo svjedočenje završilo, mediji su njegov iskaz nazivali
„razarajućim” i dalje nitko ništa nije čuo o njemu. Vjerojatno je i dalje bio pod zaštitom
za svaki slučaj ako onu dvojicu proglase nevinima.

Ponudila sam se da pomažem u salonu da ostanem zaposlena. Emily je znala da


se sa mnom nešto događa, nije bila glupa, a i ja sam bila jako očita, ali sada po prvi puta
u životu nije gurala svoj nos. Nije ni jednom zahtijevala da sjednem i da joj sve ispričam,
što je za nju bilo jako čudno.

Zatvorili smo salon te smo spremale još ostatak stvari prije nego što zatvorimo
skroz salon, kada smo čule polagano kucanje na prozoru. Naša je majka tamo stajala,

133
gledajući unutra te nam je mahala. Emily je otključala vrata te ju je pustila unutra.
”Mama! Što se događa?”

„Došla sam obići svoje cure,” Mama reče. ”Čula sam da je ovo mjesto gdje ih
mogu naći.”

Skinula je svoj kaput te ga je okačila na vješalicu. Naša majka je bila policajka


u Westlakeu cijeli svoj život, prvo je bila policajka u uniformi, a onda je postala
poručnica. Ne samo da se borila sa zločestim dečkima, nego se borila protiv seksizma
cijelu svoju karijeru, zbog čega je ona bila heroj. Sada je prešla 50-te, ali je dalje bila
vitka i jaka, kosa je joj je bila zavezana kao i inače. Smiješila se nama objema.

„Ne radiš noćnu smjenu?” pitam ju. Noćne smjene su bile dio maminog posla.
Emily i meni nikad nije smetalo, ali sada kada su se naši roditelji rastali, vidim da je to
ostavilo traga na njihovom braku. Tata je obavljao svakodnevne stvari i obaveze kada
smo mi bile djeca, a mama je radila više od jednog Božića.

„Ne večeras,” Mama reče, skidajući svoj šal. ”Zbog suđenja u Detroitu svi se
lijepo ponašaju, uključujući svakog policajca u Westlake PD-u. Mislim da svaki tip koji
radi za mene je na iglama.”

Pogledala me je te mi se pokušala nasmiješiti ,ali nije bila baš uvjerljiva.

„Ok, ali kakve to ima veze?” Emily reče, vežući svoju kosu u rep. ”Želite li
možda ići na večeru cure? Piće?”

„Oh,v as dvije možda imate previše posla,” mama reče, sjedajući na jednu od
stolica u salonu te se okrene na njoj, pogledavajući okolo. ”Nisam bila u tvom salonu
godinama, Lauren. Izgleda odlično.”

„Hej, to je i moj salon, također,” Emily reče.

„Da, je.” Koristila je ton koji je inače koristila nad nama cijeli svoj život, taj ton
roditelja koji ima blizanke i gdje ih treba obje umiriti. ”Mislila sam samo na to da je
Lauren izabrala ovo mjesto i dekorirala ga. Mislim da je nikad nisam pohvalila kako
treba radi toga. Priznajem, tada sam mislila da si luda.”

134
„I bila sam,” kažem, isključujući kompjuter na prijemnom pultu. ”Imala sam
samo 21 godinu. Uzela sam svu svoju ušteđevinu koju sam zaradila radeći u trgovačkom
centru te sam stvorila svoj biznis plan i podigla kredit. Da nije uspjelo, vjerojatno bih
bila beskućnik.”

„Nikada,” reče mama. ”Uvijek možeš živjeti sa mnom.”

Emily i ja smo razmijenile poglede. Emily je to napravila kada se vratila u grad


-vratila se u svoju sobu iz djetinjstva u maminoj i tatinoj kući. Mama je bila draga, ali
da se vratim u svoju djevojačku sobu, nije bilo baš idealno.

„Pa, trebala bi nam dolaziti ovdje češće,” Emily reče mami. ”Znaš da ćemo ti
urediti kosu besplatno. Imaš tu frizuru već jako dugo, mama. Opet si sama i na tržištu.
Trebala bi se obojati i ošišati.”

Mama se nasmijala kao da je to bilo nezamislivo za izvesti. „Oh, ne. Moja frizura
je dobra, hvala. Laka je za održavati.”

Tada mi se upalila lampica. Mama nas je voljela ,ali ona nije bila 'došla sam
samo tako' tip osobe. Ustvari, nisam se mogla sjetiti zadnjeg puta kada je naišla bez
nekog razloga. Zato što je mama rijetko kad nešto radila bez nekog razloga.

Imala je razlog zašto je ovdje.

„O čemu se radi, mama?” upitam je. Jer ako si ti ikada razgovarao s Norom
Parker, moraš joj točno reći što želiš bez okolišanja.

„Što?” Emily upita.

„Razlog zašto je mama ovdje,” kažem.

Emily je podigla svoj pogled te je opet pogledala mamu. „Pa,?” ona je upita.

Mama je neugodno zagrizla usnu i dalje se vrteći na stolici. ”Cijeli ovaj slučaj u
Detroitu me bacio na razmišljanje o braći Riggs.”

Emily i ja smo se pogledale. Emily je širom otvorila oči.

„Ti dečki su uvijek bili nevolja,” mama nastavi. ”Nisu oni za to bili krivi, stvarno.
Nisu imali majku. Imali su samo Mikea Riggsa, koji je bio najgori otac svih vremena.

135
Tako da su oni izrasli u grubijane. I sada je jedan od njih oženjen za moju kćer, a ona
je najsretnija osoba na svijetu.”

Izvukla sam stolicu iza prijamnog stola te sam se spustila na nju, moje noge su
bile slabe. ”Ti nisi mislila da sam i ja sretna?”

„Ti si rekla da jesi,” mama reče. ”Ali tako si puno radila. Tako puno. Znam da
je smiješno to čuti iz mojih usta, uzimajući u obzir sve one sate koje sam odradila dok
sam još bila u braku. Ali razlika je bila u tome da smo ja i vaš otac bili sretni jako puno
godina. Stvarno, stvarno sretni, odgajali smo naše kćeri skupa. Razlog zbog kojeg mi
više nismo bili sretni je taj da smo mi znali kakav je osjećaj bio biti sretan jedno s
drugim, a mi to više nismo bili. Taj osjećaj je nestao.”

Mama me pogledala te se nasmiješila. ”Uglavnom, ti si dala sve od sebe. Znam


kakav je to osjećaj. I kada nisi mogla imati bebu, počela si blijediti. Nisi bila očajna ili
ljuta, samo nisi bila više tamo. Sve si vise nestajala. To mi je teško objasniti.”

Obrisala sam suze s očiju. ”Pa, hvala na terapiji. Ovo je bilo odlično, mama.
Stvarno odlično.”

„Nisam još završila,” mama reče. ”Kada si se rastala s Vicom, znala sam da patiš,
ali pomalo si došla sebi. I onda odjednom, kao iz vedra neba, bila si potpuno došla sebi.”
Pokazala je rukom prema meni, kao da sam bila neka fantastična ikonica na pozadini
mobitela. ”Moja Lauren. Ona je procvjetala. Bila je vatrena i duhovita i oh, tako
nevjerojatno prelijepa. A ja sam shvatila da netko čini moju kćer sretnom. Stvarno
sretnom.” Ona se nasmijala. ”I onda sam čula glasine te sam shvatila da to moram
zahvaliti još jednom Riggs bratu.”

Okrenula sam pogled. Bila sam umorna od pretvaranja da se to ne događa.


”Želite li znati?” upitam ih.

„Naravno da želimo znati istinu, draga,” moja majka reče. ”Znamo mi da si ti


privatna osoba, ali ovo je nešto veliko. Želimo ti pomoći.”

Pa sam im rekla. O baby dogovoru. Da je dogovor za nas oboje na kraju završio


kao nešto više. O tome kako je ispalo da smo ja i Dex najbolji prijatelji i ljubavnici i
sve između toga. O tome kako je otrgnut od mene već neko vrijeme i da sam saznala da

136
na kraju ipak nisam trudna. I činjenicu da ja neću na kraju imati bebu, činjenicu da ja
neću imati Dexovu bebu me najviše boljelo.

Kada sam završila, moja sestra mi je pružila jedan od njenih rijetkih čvrstih
zagrljaja, a ja sam joj to dozvolila. Moja majka nas je promatrala, a kada me je Emily
pustila rekla je: „Pa, to će onda olakšati moju odluku.”

„Koju odluku?” ja upitam.

„Da ti kažem gdje je on.”

Zašutjela sam, gledajući je.

„Odluka je donesena prije pola sata,” mama reče.

„Oba policajca su proglašeni krivima. Idu u zatvor, što znači da je država završila
s Dexom.”

„Dolazi kući?” kažem.

„Ne večeras,” mama reče.”Ujutro. Stavili su ga u hotel večeras, a ja sam čuvala


njegov telefon za njega. Da bude što dalje od novinara i ako on od sutra bude htio
razgovarati s novinarima, oni mu ne mogu po tom pitanju ništa učiniti.”

„Pa oni ne poznaju Dexa baš najbolje,” kažem. „Dex bi si prije oderao kožu nego
razgovarao s novinarima.”

„Istina,” mama reče. ”U međuvremenu…” Izvadila je presavijeni komad papira


iz džepa te mi ga je dala. „Nekad se isplati znati neke ljudi u policiji.”

Rasklopila sam papir te sam pročitala naziv motela, adresu i broj sobe. ”Oh moj
Bože, mama,” kažem.

„Upravo ga tamo odvoze. Htjela sam se pobrinuti da je moj instinkt bio ispravan
i da je ovo nešto što ti želiš.” Ona uzdahne. ”Očito ću imati još jednog Riggsa za zeta
za stolom. Mogla bih kako se čini sve njih pozvati.”

Zgrabila sam svoju majku, zagrlila je i poljubila je. Okrenula sam se prema
Emily, ali ona je već držala moj kaput.

„Idi,” reče.

137
„Hvala,” kažem. ”Hvala vam objema.” Tada sam se okrenula te odjurila kroz
vrata.

138
Nikada u životu nisam bio ovako jebeno umoran. Sjeo sam u stolicu u svojoj
hotelskoj sobi, imao sam osjećaj kao da sam ovdje svoj cijeli život slušao kako policajci
oko mene slave zbog donesene presude. Netko je donio čak šest piva. Čak su Andree i
drugi zaštitari slavili.

Ja nisam ništa osjećao.

Neki glavešina u odjelu me došao vidjeti. ”Dex Riggs,” on reče, rukujući se sa


mnom. Tko je on? Da, možda nisam slušao kada se predstavljao. Bio je visok, sa
sijedom kosom, pun samopouzdanja, uglađen. ”Moram vam zahvaliti na pomoći u
ovom slučaju,” reče, kao da je sve ovo bila neka zabava u kojoj je on sudjelovao. ”To
je bio timski rad, bez sumnje. Ali tvoje svjedočenje je zabilo čavao u drvo.”

„Ok,” kažem.

„Shvaćam da imamo još dosta toga za očistiti. Ali ja mislim da smo mi na


pravom putu.”

O čemu on to priča? „Da. To je odlično. Mogu li sada ići?”

Drugi tip u odijelu nam se pridružio te je nešto šapnuo tipu preko puta mene.

„Uskoro, jako uskoro,” reče sijedi. ”Imamo situaciju s novinarima i bilo bi


najbolje kada ti ne bi razgovarao s njima. Ali mi ćemo se pobrinuti da uskoro sigurno
stigneš kući.”

Morao sam potpisati neke papire, nešto o tome kako sam obećao da ih neću tužiti,
kako sam obećao da neću objaviti knjigu, kao da bih ikada u svom životu objavio jebenu
knjigu.

139
Ozbiljno. Prije nekog vrijeme sam bio bačen u neoznačeni auto s dvojicom
zaštitara koji su me vozili, s vrećicom u kojoj su bile moje stvari. Odvezli smo se u neko
predgrađe te su me prijavili u hotel.

„Ne još,” reče jedan od njih dvojice. ”Mi ćemo se pobrinuti za to. Prijavi se
večeras ovdje.”

„Da? I što onda?”

Zaštitar slegne ramenima. ”Prepušten si sam sebi. Doviđenja, Riggs.”

Dok su se za njim zatvarala vrata, shvatio sam da me velika država Michigan


ostavila nakon što mu se zadržavali tri tjedna. Sam u hotelu usred ničega, u tamnoj i
hladnoj noći, jedino što sam trenutno imao kod sebe i što je pripadalo meni je nešto
donjeg rublja, čarape i četkica za zube.

Jebiga. Napokon sam bio slobodan.

Bacio sam vrećicu te sam direktno otišao podignuti telefon s noćnog ormarića.
Pokušao sam nazvati Laurenin broj, ali samo mi je nešto pištalo u ušima. Pokušao sam
nazvati Lukea i dogodilo se isto to.

Jesu li onemogućili telefon u mojoj sobi?

„Svaka čast, seronjo,” kažem. Nisam imao auto, ni telefon, a u novčaniku sam
imao samo nešto malo novaca, ali otići ću na prijamni pult hotela. Ako mi oni ne žele
pomoći, naći ću neku govornicu.

Pakao, hodat ću ako treba pješke do Westlakea. Nema jebene šanse da ću ostati
ovdje.

Uzimao sam svoj kaput opet kada sam čuo kucanje na vratima. ”Koji kurac hoćeš
sada?” kažem dok otvaram vrata.

Lauren je stajala ispred mene.

Nosila je traperice i zimski kaput te je zavezala kosu u rep. Njeno lice je bilo
obgrljeno njenom medeno plavom kosom. Mirisala je na zimu, na ženu i na Lauren.
Zabio sam svoje lice u njen vrat te sam je mirisao.

140
Nakon duge minute dok sam došao sebi, dovoljno da se povučem malo nazad te
da zatvorim vrata za nama, pitao sam je: ”Kako si znala gdje sam?”

Njeno lice je bilo savršeno, njena koža je svjetlija na prigušenom svjetlu. ”Imala
sam dojavu od jednog policajca,” kaže.

Njena majka. Činjenica da je Nora Parker Lauren dala tu informaciju je bila,


vjerojatno bih trebao reći da je to bila nešto posebno, ali nisam. Umjesto toga uzeo sam
Laurenino lice u svoje ruke te sam je poljubio.

Tako je imala dobar okus. Uzeo sam si vremena te sam je ljubio baš onako kako
sam htio, uživajući u njoj. Jebeno sam umirao za ovom ženom i bilo me briga ako ona
to dozna.

Kada smo prekinuli, njen dah je bio isprekidan, a njene oči su bile tamne dok ih
je otvarala te me gledala. ”Jesi li dobro?” upita me.

„Ja?” kažem. ”Ja sam neuništiv, kao žohar. Ti me brineš.” Uštipnuo sam je za
obraz. ”Lauren, tako mi je jebeno žao.”

Trepnula je. ”Žao ti je? Za što?”

„Što nisam bio tu kada si me trebala.” Onaj poziv, s Lauren kako jeca na drugoj
strani, me proganjao u snovima. Ponovno sam je uštipnuo za obraz. ”Oprosti što nisi
dobila ono što si htjela.”

Vidio sam po njenom izrazu lica da sam je pogodio u živac. Oduvijek sam znao
kada je Lauren patila. Meni je to bilo jebeno očito.

„Sve je ok, Dex,” kaže, a njene oči su mi govorile da me ne laže. ”Bilo je teško,
ali izašla sam s time na kraj. Bit ću ok.” Malo se nasmiješila. ”I ja sam također pomalo
kao žohar.”

Ona je jaka. Bila je vitka i slatka, ali ispod je bila od čelika. Ali bila je puno
bolja od mene. ”Nisi ni blizu kao žohar,” kažem.

„Sada sam bolje kad imam tebe opet,” njen glas je postao sanjiv baš onako kako
sam ga volio. ”Vidjela sam te na TV-u. Bio si fenomenalan. Svi su rekli da si bio odličan
na sudu.”

141
Protresao sam glavom. ”Samo sam rekao istinu, to je sve. To sam davno trebao
učiniti.”

„Imao si dobre razloge.”

Imao sam. Nisam mogao lagati, bio je dobar osjećaj što Preakness i Black idu u
zatvor na jako dugo vremena, da su Rickova žena i djeca sada na sigurnom. Sve je bilo
tako komplicirano da si nisam mogao priuštiti osjećaj olakšanja. Uzdahnuo sam te sam
osjetio kako se nešto opušta u meni, kao mišić koji je bio zavezan u čvor godinama.

„Gotovo je,” kažem Lauren.

Obrve su joj se podigle. ”Da, je. Jesi li čuo ono o presudi da su krivi?”

Koraknuo sam jedan korak unazad te sam protrljao lice. Koliko sam dugo živio
s tim što su Preakness i Black učinili, s onim što sam ja učinio? Na sjećanje na tu
prijetnju? Koliko sam sati sna izgubio? Koliko sam se noći napijao i pušio travu i to
kako bih pokušao sve to zaboraviti? Sada sam bio oslobođen od svega toga.

Što ću dovraga sada raditi?

Gledao sam ženu ispred mene. Otkopčala je svoj kaput te ga je skinula. Pa, to je
bio jedan od odgovora.

Mogao bih se usredotočiti na to da budem taj netko s kime bi Lauren Parker


mogla biti. Ako budem imao sreće.

„Ostaješ?” upitam je dok je bacala svoj kaput na stolicu. ”Mislio sam da jebeno
što prije idemo odavde.”

„Možemo i ostati” reče ona. ”Upravo sam vozila cijeli taj put od Westlakea.
Možemo ujutro ići kući.” Pogledala me ispod trepavica. ”Osim toga, soba je već
plaćena, zar ne?”

Nasmijao sam se. „Boraviti u sobi koju je platila vlada i nije tako glamurozno
kako zvuči. Vjeruj mi, ja sam ekspert u tome.”

„Pa, nisi ostajao u njoj sa mnom,” reče savršenom logikom. Skinula je svoje
čizmice te je pogledala okolo. ”To je sva tvoja prtljaga?” upita, pokazujući na moju
vrećicu.

142
„To je sve.” Ostavio sam odijelo u prošlom hotelu gdje sam bio namjerno. Biti
svjedok na klupi za svjedoke mi nije bila dobra uspomena i nisam nikada više htio
vidjeti to odijelo. ”Rekao sam ti, ovo nije bilo zabavno putovanje.” Otišao sam do
kreveta te sjeo na rub, laktovi su mi bili na koljenima. ”Obavijesti me, Parker. Nisam
imao telefon tri tjedna. Kada mi ga budu vratili, priredit ću paradu.”

Sjela je pored mene te mi je sve ispričala. Klijent koji nam je dovezao Porsche
je postao nervozan kada je čuo da ja idem na sud zbog visoko profilnog slučaja, ali Ryan
je razgovarao s njim te ga je nagovorio da ostane kod nas. Nastavio je raditi na autu bez
mene, ali išlo je sporo. Luke i Jace su uskakali kad god su mogli, a posao na obje
lokacije se povećao zato što sam ja završio na vijestima. Obje naše radionice su sada
imale redovne kupce.

„Svi u Westlakeu pričaju o tebi,” Lauren reče. „Svi s kojima smo išli u srednju
školu, svaki učitelj, svaki tip kojeg si prebio.”

Počešao sam se po ručnom zglobu. Upadao sam u dosta tučnjava u srednjoj školi,
u svakoj sam pobijedio. ”Samo da se zna, većina njih je zaslužila batine.”

„Znam,” reče s osmijehom na licu zbog čega sam gorio. To nije osmijeh Lauren
dobre cure. Nije bio osmijeh 'ja sam uvijek pristojna cura'. Ne, to je bio osmijeh koji
sam samo ja dobivao samo kada sam ga zaslužio. ”Nikada nisam ni vjerovala da si ti
toliko loš kako su pričali, znaš.”

„Bio sam i gori.”

„Nema šanse. Da si bio toliko loš, ne bih ti dozvolila da mi daš moj prvi
poljubac.”

Zaledio sam se. ”Što?”

„Nisam ti rekla?” reče nevino, oči su joj širom otvorene. „Oh, pa, bio si prvi.
Prije te večeri nikad nisam bila poljubljena.”

Nije se preseravala. Bio sam njen prvi poljubac i nisam imao pojma. ”Isuse,
Parker,” kažem, prolazeći rukom kroz kosu. ”Upozori tipa prije toga. Da sam to znao,
potrudio bih se više ili nešto.”

143
„Da si to znao, ne bi to ni napravio. Zbog toga ti ni nisam rekla.”

Bila je u pravu. Da mi je rekla te večeri da nikad prije nije bila poljubljena,


izbacio bih joj guzicu van bez da bih je i dotakao. ”Sada se pokušavam sjetiti što sam
učinio“, kažem. ”Bio je dobar, zar ne? Sjećam se da sam koristio jezik.”

„Oh, definitivno je bilo jezika,” reče, njen je glas zvučao čeznutljivo.

„Oh, pakao.” Prošao sam rukom preko lica. ”Trudim se prisjetiti što sam radio
te večeri. Otišao sam u sobu da promijenim majicu i kada sam izašao iz sobe, ti si bila
tamo.”

„Ti si mijenjao majicu?” Zvučala je šokirano.

Povukao sam se te sam je gledao. ”Što si ti mislila da sam ja radio?”

„Nešto opako. Imala sam 16 godina te sam se ušuljala na tvoju zabavu, a ti si bio
Dex Riggs.” Protresla je glavom. ”Kada Dex Riggs izađe iz svoje sobe usred zabave,
zamišljaš da su tamo neke orgije ili nešto.”

Bilo bi tako zabavno da nije čudno. ”Ti mi govoriš da si ti mislila da ja imam


orgije i ti si mene svejedno poljubila?”

„Ti si mene poljubio,” podsjeća me. ”Ja sam samo sudjelovala.”

„Dobro. Ti si mislila da ja imam orgije, a svejedno si mi dozvolila da te


poljubim.” Kada je slegnula ramenima, rekao sam. ”Ok, pa, to je jebeno čudno. Ali
samo da znaš, tamo nisu bile nikakve orgije.”

„Misliš na to da nije bilo orgija te večeri.”

Otresao sam glavom. ”Nisam tip za orgije, Parker. Isuse. Znao sam da sam bio
na lošem glasu u Westlakeu, ali nisam znao da sam bio na tako lošem glasu.”

„Bilo je loše,” Lauren reče potvrdno. ”Kao orgijski loše. Ali cijelo ovo suđenje
je promijenilo stvari. Mislim da si možda nekako rehabilitiran.”

„To se neće nikada desiti,” kažem. ”Više će biti... Što radiš ti to?”

144
Ustala je te me opkoračila. ”Činim prvi korak,” reče, stavljajući ruke na moja
prsa te me lagano gura nazad tako da sam sada bio na leđima. ”Ti si učinio svoj prvi
korak prije deset godina. Sad je moj red.”

Bacila se na mene, a ja sam morao stisnuti svoje šake da joj ne bih pokidao
odjeću s nje. Tako sam je jebeno jako želio. ”Pokušavam ovdje biti dobar,” kažem.
”Upravo si prošla kroz nešto usrano, a ja sam bio odsutan tri tjedna, a i prema tvom
kalendaru ti imaš svoje ženske dane još.”

Lauren je posegnula za svojom kosom te ju je oslobodila od repa. ”Završili su


mi dani, Dex, ali hvala što si me podsjetio.” Nagnula se te me je poljubila.

Nisam se branio. Uhvatio sam je nježno za kosu, ljubeći je dugo i duboko. Sisala
mi je jezik te mi se cijelo tijelo napelo zbog toga. Nije bilo važno što smo bili na
škripavom krevetu u jeftinom hotelu usred ničega.

Sve je bilo dobro kada sam bio s Lauren. Sve je bilo tako jebeno dobro.

Prolazio sam svojom rukom po njenim oblinama, kretao se ispod njene veste te
sam joj zgrabio sise preko majice. Uzdahnula je te mi je grickala usnu dok joj se ruka
kretala prema mom remenu i dugmadi na mojim hlačama.

I ležao sam tako. Morao sam. Nakon svega što smo prošli, nisam imao izbora.
”Reci mi što je ovo,” kažem joj, tako sam blizu osjetio njen dah. ”Budi iskrena sa mnom,
Parker. Ponašaš se ovako jer želiš bebu, spreman sam opet pokušati. Ali oboje znamo
da nije pravo vrijeme.”

Lauren je zastala, naslonjena na mene, ruke su joj na mojim hlačama, kosa joj je
padala u valovima. Njene oči su susrele moje. ”Želim bebu, Dex. Našu bebu. Želim
pokušati.”

Progutao sam. Nisam mogao pričati. Da je rekla ne, nemam pojma što bih učinio.

„Ali to nije ovo što se događa između nas,” reče. ”Prošla su tri tjedna i nedostajao
si mi kao lud. Bila sam očajna. Imala sam osjećaj kao da gubim razum.”

Znao sam kako se osjećala. ”Nedostajala si mi tako jebeno mnogo, imao sam
osjećaj kao da ću se ispovraćati,” kažem.

145
Uzdahnula je, nagnula se te je okrznula svoje usne u moje. ”Onda idemo
ispočetka,” reče. ”Vrati se u Westlake i budi sa mnom. Nema dogovora oko bebe. Nema
sranja. Samo Lauren Parker i Dex Riggs kao par. Za pravo. Ti i ja.”

„Ti to želiš?” upitam je, moj glas je grub. ”Jer će to možda biti grbav put.”

Ona mi se nasmiješi, taj osmijeh me izluđivao.

„Mogu izaći s time na kraj. Možeš li ti?”

Bio sam njen. Bio sam tako jebeno njen. Ali ona to nije još znala. ”Budi spremna,
Parker“, kažem. ”Ti i ja .”

Lauren se ponovno nagnula da me poljubi. ”Ti i ja ,Dex.” ona reče. ”Zauvijek.”

146
Dvije godine poslije

EMILY

„Ja mislim da bismo trebali imati zabavu,” kažem.

Promatrala sam svog muža, Lukea Riggsa. Bio je u našem dvorištu iza kuće,
završavao je popravke na našem bazenu. Vani je bilo vruće, ja sam sjedila pored našeg
bazena na stolici s čašom ledenog čaja. Dok sam ga pila, promatrala sam Lukea koji je
bio bez majice, kako je zamahivao čekićem.

To je bio najbolji način na koji može jedna žena provesti svoje popodne.

„Ne moramo imati zabavu, Emily,” Luke reče svojim tihim muškim režanjem.
Taj zvuk je i dalje činio da moje cijelo tijelo zadrhti zbog toga. Uzeo je još jedan čavao
te ga je zabio gdje treba. ”Ljudi su tu ionako cijelo vrijeme.”

To je bila istina. Imali smo veliku kuću, veliko dvorište i gostinjsku kuću. Imali
smo šogore i šogorice koji su živjeli nekoliko minuta od nas. Činjenica je bila da su
nekoliko njih dosta vremena provodili kod nas. To je bilo baš takvo mjesto. Mi smo
napravili da to bude takvo mjesto.

„Mi trebamo organizirati zabavu,” kažem, gledam dok se naš pas, Sonny, motao
oko Lukea, njušio je njegov pazuh, te je opet pobjegao. Za Sonnya, što god se dešavalo
iza u dvorištu je bilo njemu kao igra. ”Lijepo je imati ljude ovdje, ali trebamo napraviti
nešto službeno. Pa će obitelj imati nešto za proslaviti.”

Luke je zagunđao. Zabio je čavao u drvo s jednim udarcem, zato je moj muž bio
doslovno hodajući pornić.

147
Dobri Bože. Sonny je opet od negdje iskočio te mu je Luke nježno gurnuo njušku
da se ne bi ozlijedio. ”Pretpostavljam, ako je to ono što ti želiš. Što predlažeš?”

„Roštilj,” kažem, ne skidam pogled s njegovih mišića dok on radi. Volim piljiti
u svoga muža, nisam mogla prestati i bilo me je briga ako je to nekome smetalo.
”Transparenti. Glazba. Igre za djecu. Znaš, badminton i slično tome.”

Luke me pogledao, vidim osmijeh u njegovim očima. ”Postoji samo jedno


dovoljno veliko dijete koje bi sve to radilo.”

„Za sada,” ispravila sam ga, tehnički bio je u pravu. Ryanov sin Dylan je imao
skoro deset godina, tako da je samo on mogao igrati sve te igre. Ryan i Kate su imali
još jednu bebu, djevojčicu koja se zvala Ella, koja je bila jedina curica u obitelji. I Dex
i Lauren... Pa Dex i Lauren su imali novorođenče. Dječaka koji se zvao Josh. Nakon
godina pokušavanja, napokon su dobili sina. To je sve što je moja sestra htjela i sad je
napokon postala majka.

Samo dok razmišljam o tome, suze mi naviru na oči.

Luke i ja nismo imali djece. To je bio naš međusobni dogovor. Imali smo puno
stvari oko kojih smo morali voditi brigu; oboje smo vodili vlastiti posao te smo
renovirali našu kuću. Odlazili smo na putovanja kad god smo mogli uhvatiti vrijeme za
to, ušli bismo u Lukeov Charger te smo išli tamo gdje nas je vjetar odveo. Zadnjih dvije
godine znala sam da bih mogla umrijeti sretna, sjedeći na suvozačevom mjestu,
mijenjajući radio stanice dok je Luke bio za volanom. To je bio naš mali kutak raja.

Plus, imali smo Sonnya. Postali smo tetak i tetka koji su uvijek mogli čuvati male
bebe, uvijek smo mogli preuzeti Dylana te smo ga mogli voditi u kino ili smo ga mogli
pokupiti s kampiranja. Mi smo bili teta i tetak kojima su mogli povjeriti malu Ellu, čak
i preko noći, kada su Ryan i Kate trebali malo odmora. Dylan je imao svoju vlastitu
sobu, a Ella će je također imati. I s vremenom će je imati i beba Josh.

I da budem iskrena, bila sam pomalo sebična kuja kada je bio moj muž u pitanju.
On je bio zgodan i prelijep i voljela sam ga imati samo za sebe. Voljela sam imati mir i
tišinu i puno sna i slobode da ga zaskočim kad god me bila volja. Naš život je bio potpun
i naš život je bio dobar.

148
Ipak, promatrala sam njegova savršena leđa dok se saginjao da uzme još jedan
čavao. Skoro sam imala 30 godina te sam se počela osjećati kako mi otkucava sat.

„Luke,” kažem.

„Da,” pogledao je preko svog ramena, ometeno. ”Prestani s tim, ti glupi psu.”
Sonny je vitlao svoj rep, režao je na njega kao da mu je bio neprijatelj. ”Za svetog Boga,
nikad nisam vidio nekog da se tako ponaša kao neki idiot.”

„Sonny nije glup,” prekorim ga. ”On ima samo posebnu dušu. Nemoj ga grditi,
to neće biti dobro za njegovo samopouzdanje.”

„Da?” Luke reče, promatrajući kako se Sonny ugrizao za rep te kako je počeo
trčati po cijelom dvorištu, pokušavajući pobjeći od toga tko ga je trenutno ugrizao. ”Jesi
li sigurna u to?”

Ok, dobro. Sonnya smo posvojili iz utočišta te nije imao pedigre. Bio je blijedo
crn s nekoliko točaka na njemu te je volio žvakati igračke koje su bile u obliku banane
i drugih stvari. Ali bio je umiljat, nije bio ljutit niti nepovjerljiv i bio je odličan s djecom,
koliko god da ga je Ella voljela čupati za njegovo krzno.

„Htjela sam reći nešto važno,” podsjetim Lukea.

Okrenuo se prema meni. ”Da, znam. O zabavi.”

„Ne, ne o tome. O nečemu drugome.”

„Nečemu drugome? Isuse Em, ne mogu te pratiti. Što je sada?”

„Misliš li da bi mi trebali imati bebu možda?”

Stao je s tim što je radio te me pogledao.

Odjednom sam se osjećala nervoznom. Zadnji puta kada smo o tome razgovarali,
možda je bilo prije godinu dana i od tada nisam spomenula tu temu.

Možda je on mislio da je više nikad neću spomenuti. Pijuckala sam svoj ledeni
čaj, odjednom mi je srce bilo u želucu.

„Je li to ono što ti želiš?” Luke me upita.

149
To je bilo pitanje postavljeno s oprezom, takva vrsta pitanja koje nije otkrivalo
ništa.

„Pa, znaš,” kažem, pročišćavajući grlo. Ne mogu se sada povući, pretvarajući se


da nisam ništa rekla. ”Um, samo sam mislila da imam skoro 30...”

„Ti imaš 28 godina.”

„To je skoro pa 30. Totalno.” Pročistila sam grlo opet. „Uglavnom, ako sad
počnemo, ili uskoro, i kada bih zatrudnjela, imala bih 30 kada bi se beba rodila. I onda,
znaš, ako ćemo imati još jedno...”

„Još jedno?”

„Da, pa, vjerojatno ćemo pričekati nekoliko godina za bebu broj dva, kada ono
bude rođeno ja ću biti blizu 35. Što je skoro pa staro.”

Dva puta je trepnuo. ”Em, 35 nije staro.”

„Je za pravljenje beba. Barem za ženu. Ovako mi žene moramo razmišljati, Luke.
Vi muškarci možete biti Hugh Hefner te napumpati ženu sve do vaših 90-tih. Žene ne
mogu tako razmišljati. Mi to možemo samo do određenih godina i od toga moramo
napraviti najbolje što možemo.”

Luke je spustio svoj alat te je prošao rukom kroz kosu. ”Godine za pravljenje
beba. Ok.”

„Istina je. I to ako budem mogla lako zatrudnjeti. Lauren nije mogla.” Progutala
sam, razmišljajući o godinama kada je moja sestra blizanka pokušavala zatrudnjeti. Josh
se napokon dogodio nakon druge umjetne oplodnje. ”Što ako ja imam iste probleme
kao ona? Može potrajati nekoliko godina dok nam to uspije, ako nam uspije. A ako
budem previše dugo čekala, šanse će nam biti sve manje.”

Luke se nagnuo te je uzeo majicu gdje ju je ostavio na zemlji. Ustao je, oblačio
je majicu te se kretao prema meni. Pružio mi je ruku te sam je prihvatila i ustala.

„Brineš oko toga?” upita me, njegovo lice je bilo ozbiljno. ”Je li ti to bilo u
mislima?”

150
„Malo da.” Polizala sam usnu. „Nekad. Ne cijelo vrijeme. Većinom u zadnje
vrijeme. To je stvar koja mi je prošla kroz glavu.” Sad sam već brbljala, ali Luke nije
mario. On nikad nije mario kada kažem neku glupu stvar, zato sam ga toliko i voljela.

„Brineš se oko toga,” reče, prevodeći moje brbljanje.

„U redu je. Znaš, ako ti to ne želiš. Nije u vezi mene. Beba je velika stvar.”

„Em.”

„Rastegnut ću naše financije,” nastavila sam. ”Znam to. Ali ja mislim da mi s


tim možemo izaći na kraj. Možda bih mogla uzeti nešto slobodnog vremena u salonu.
Moji roditelji bi nam pomogli. Možda nam ne bi trebao cjelodnevni vrtić.”

„Em. Pogledaj me.”

Pogledala sam ga. Poznavala sam Lukea Riggsa od kako sam imala 17 godina.
On je bio prvi muškarac s kojim sam spavala, muškarac kojeg se nisam mogla zasititi.
On je možda zločesti dečko koji dolazi s pogrešne strane, ali meni je on bio savršen.
Htjela sam biti majka njegovoj djeci. Barem sam htjela pokušati.

„Da,” kažem, gledala sam ga u oči znajući istinu. „Želim to.”

Promatrao je moje lice, onda se u kutovima njegovog lica pojavio osmijeh. ”Ok
onda. Onda ćemo učiniti to.”

Nisam mogla ništa reći na to. Stavila sam ruke oko njegovog vrata te sam ga
poljubila. Kada sam se povukla, rekla sam: „Upravo sada bacam svoje tablete.”

„Započnimo prvo s jednim djetetom, ok?” Luke reče. „Ozbiljno.”

Nagnula sam se te sam ga opet poljubila, onda sam se povukla te sam rekla.
”Volim te, Luke Riggs.”

„Volim i ja tebe.”

„Oh, svejedno ću organizirati zabavu.”

Sada se on nagnuo te me poljubio. ”Organiziraj svoju zabavu,” reče kada je


završio s poljupcem. ”Pozovi sve da proslavimo.”

151
TARA

„To je on?” kaže moja asistentica, Anita, dok je gledala kroz prozor. ”Stvarno?”

Pogledala sam preko njenog ramena. Bile smo u mom uredu na drugom katu,
gledale smo na ulicu. Ispod nas je parkirao jedan auto koji je parkirao na parkirno
mjesto pored ceste te je iz njega izašao tip iz auta. Bio je velik, tamne kose, nosio je
traperice i ljetnu majicu, kao bajker. Čak i odavde mogla sam vidjeti njegovo srebrno
prstenje na prstima.

„To je on,” kažem. ”To je moj muž.”

Anita je gledala u njega, ostala je bez riječi dok je kupovao parking kartu i dok
je zaključavao svoj auto.

„Bit će najbolje da vas upoznam,” kažem. „Kad god netko novi započne ovdje
raditi i Jace dođe, ljudi dođu u iskušenje da zovu policiju. Ne vjeruje svatko da je on
taj za koga sam se ja udala.”

„O moj Bože,” Anita reče dok je Jace kružio oko auta te se uputio do ureda. Bio
je totalno nesvjestan da je bio promatran, a ja sam znala da to nije bila gluma. Bila sam
udana za Jacea skoro dvije godine,i vidjela sam koliko su ga puta odmjeravali, a on to
nije primijetio. Bio je toga totalno nesvjestan. Što je bilo dobro što se mene tiče.

„On je prije bio moj klijent,” kažem Aniti. ”Tako sam ga i upoznala. Kada sam
ga konzultirala nakon što je izašao iz zatvora.”

„O moj Bože,” opet ona reče. ”Pila si iz klijentovog bazena. A činiš se kao neko
nevinašce.”

Nasmijala sam se, odmičući se od prozora. ”Ja i jesam nevinašce.”

„Uh, huh,” reče ona i pomakne se jer Jace nije više bio na vidiku. Gledala je
okolo po uredu, moj radni stol, stolicu i sofu. ”Molim te, samo mi nemoj reći da ste ono
radili ovdje. Ili ću morati uzeti maramice iz torbe.”

152
Podignula sam ruku i zaklela sam se. ”Kunem se da se nikad nismo poseksali
ovdje u uredu.” Ali smo se poseksali u kupaonici dolje niže niz hodnik na kraju radnog
dana naravno ,ali nije pitala za to, tako da nisam lagala.

„Uh, huh,” Anita reče opet. ”Već sam vidjela taj nevini izraz lica i to na licima
svojih sinova, ni njima tada nisam vjerovala. Je li dobar?”

Spustila sam svoju ruku. ”Dobar je,” kažem. ”Stvarno dobar. Ne bi mi vjerovala
koliko je dobar, iskreno. Bi li mi povjerovala kada bih ti rekla da je on taj koji većinom
obavlja kućnu kupovinu i kućanske poslove? Zato što je to istina.”

Protresla je glavom i dalje nije bila uvjerena. ”Teško mi je za povjerovati da


netko takav čisti wc.”

„Tko čisti wc?” Jace se pojavio na ulaznim vratima ureda te se naslonio ramenom
na okvir vrata. Gledao me, njegove oči su odmah postale tople, a onda je pogledao
Anitu. ”Bok, ja sam Jace.”

„Anita.” Prihvatila je njegovu veliku nježnu ruku i rukovala se s njim. Pustila ga


je te pokazala prema meni. ”Prema onome što ona priča, ti si taj čistač wc-a.”

Jace je problijedio te naborao čelo. ”Ti ne bi to smjela nikome pričati,” reče. ”To
uništava moj muški ugled.”

I tada se dogodilo. Uvijek se to dogodi kada neka žena upozna Jacea, bez obzira
ima li 9 ili 90 godina. Nekada se odmah dogodi, nekada se kasnije dogodi, ali na kraju
uvijek dođe na isto. Anita se raznježila, taj njeni kašasti pogled na licu, znala sam da ju
je moj muž omekšao.

„Pa, baš si sladak,” reče ona.” Dobri Bože.”

„Ja nisam sladak,” on reče. „Ja sam zastrašujuć.”

Anita se nasmijala, a ja sam uzdahnula. To je bio taj Jace efekt. To je bilo


smiješno. Nije se čak morao ni truditi.

Okrenula se prema meni. ”Svatko tko nazove osiguranje radi ovoga ovdje je čista
budala,” objavi ona, ”a ja ću toj osobi idući put osobno isprašiti tur. A sada idem kući.
Vidimo se kasnije.”

153
Pogledala je po uredu te je pogled usmjerila prema meni. ”I dalje ću ipak imati
vlažne maramice u svojoj torbi.”

„O čemu se tu radilo?” Jace upita kada je ona otišla. Došao je skroz do ureda
zatvarajući za sobom vrata. „Ta stvar s vlažnim maramicama?”

Uzela sam svoju torbu te sam isključila svoj kompjuter, imala sam taj isti osjećaj
uzbuđenja koji sam uvijek imala kada sam bila blizu Jacea. To sam osjetila i prvi puta
kada je došao kod mene na konzultacije, a ni u braku nije drugačije.

Bio je veliki, moj muž. Mišićav. Njegova kosa je bila dugačka na vrhu, te je imao
tamnu, podšišanu bradu. Predivne ruke s njegovim prstenima. Lijepe ruke. Ali kao i
uvijek, njegove oči su bile te koje su me očarale. Tamne s dugačkim trepavicama,
izražajne, pametne. Prelijepe oči, stvarno, iako je mrzio to čuti. Tako da sam svoja
zapažanja zadržala za sebe.

„Ona misli da se mi seksamo u uredu,” objasnila sam mu. „Rekla sam joj da ne
radimo to ovdje, ali ne vjeruje mi.”

Jace je došao iza mene te me nježno obgrlio oko struka. ”Ali samo zato što si ti
rekla ne,” izazivao je.

„Zato što ovdje moram raditi.” Okrenula sam se licem prema njemu, osjećajući
njegove ruke oko svog struka. ”Ne mogu raditi za ovim stolom ako...” pokazivala sam
mu. ”Znaš.”

„Znam,” reče, smiješeći se. ”Razumijem.”

Razumio je stvarno. U ovome je bila stvar. Premjestila sam se u konzultacijski


centar da budem nadzorni savjetnik i za nekoliko mjeseci ću opet biti u redu za još jedno
unaprjeđenje. Dobro sam zarađivala i svoju karijeru sam shvaćala ozbiljno. Koliko god
da sam voljela svog muža, nisam mogla uništiti svoju karijeru tako da se pojebem u
svom uredu. Tako da me to nije ni pitao.

„Osim toga,” Jace reče, „postoji toliko drugih mjesta na kojima možemo to
napraviti. Jesi li joj rekla za toalet?”

154
„Naravno da nisam,” kažem, dopuštajući da me još jače stisne tako da nam se
tijela griju. ”Sviđaš joj se.”

„Čini se u redu,” reče. Nagnuo se te me je poljubio nježno, zbog njegovog


poljupca su me prošli trnci. ”Ja se tebi sviđam.”

„Malo,” priznam. Omotala sam ruke oko njegovog vrata te sam mu se približila.
Bila sam visoka, ali Jace je bio viši. ”I ja se tebi sviđam.”

„Malo.”

Dugo smo se ljubili. To je bila najbolja stvar, shvaćajući da je moj posao-posao


koji sam voljela bio gotov za taj dan i da sam imala cijelu večer s ovim muškarcem.
Samo mi. Iščekivala sam uzbuđenje, iščekivanje kao kod prvog spoja.

Povukla sam se. ”Sjetila sam se da ti moram nešto reći,” kažem.

„Što je bilo?”

„Dvije stvari, ustvari. Prvo, idemo na roštilj kod Lukea i Emily sutra.”

„Ok. Što je druga stvar?”

„Moram ići u Chicago za dva tjedna.”

„Još jedna konferencija?”

Kimnula sam. ”Oprosti, važno je.”

Moj posao je značio da moram stalno biti spremna nešto novo, zato što su uvijek
postojala nova istraživanja u koje su bila uključene najnovije tehnike konzultiranja. To
je također značilo da moram biti u koraku s drugim konzultacijskim centrima, što više
to bolje, zato što dijelimo informacije. I već sam bila na dvije konferencije ove godine.
Bile su od značaja i ponekad zabavne, ali mrzila sam biti odvojena od Jacea tako puno.

Jace je, naučila sam već do sada, bio domorodac. Imao je pomiješane osjećaje
vezano za Westlake ,ali to je bio njegov dom. Bio je također i bivši zatvorenik i nekad
su bivše zatvorenike gnjavili kada bi letjeli avionom, čak su znali upotrijebiti i fizički
način. Tako da letenje nije bila omiljena Jaceova stvar. Kada bi imao volje za
putovanjima, što je bilo jako rijetko, preferirao je putovanje autom.

155
Ali nikad mi nije otežavao život radi mojih putovanja.

Rano smo odlučili da ni jedno od nas nije zainteresirano da ima djecu, ja sam
previše voljela svoju karijeru, a Jace je rekao da će njegova sva braća prije ili kasnije
imati djecu, biti ujak će njemu biti dovoljno. Tako da nekad odem iz grada radi posla, a
Jace se brine o svemu kod kuće. Brine se o stvarima i kada duže radim, također. I ništa
nije bolje nego doći kući s putovanja te ugledati svog tipa koji izgleda kao bajker, da te
čeka s punim frižiderom. Bila sam itekako svjesna da sam imala najboljeg muža na
svijetu.

Jace me suosjećajno gledao. ”Koliko ćeš biti odsutna?” upita me.

„Pet dana.” Stavila sam ruke na njegova prsa. Mrzila sam čak i pomisliti na to.

„Je li ti krasna Anita već rezervirala kartu?”

Pogledala sam ga. ”O čemu razmišljaš?”

Jace je slegnuo ramenima te se počešao po bradi. ”Možda ću i ja ići. Oduvijek


sam htio obići Chicago.”

„Stvarno?” Moje srce je preskočilo. ”To bi bilo predivno.”

„Možeš raditi sve što trebaš na toj svojoj konferenciji. Neću ti smetati.”
Nasmiješio se. ”Nikada nismo bili na medenom mjesecu.”

Bio je u pravu. Vjenčali smo se te smo se odmah vratili na posao, on u svoju


radionicu gdje je bio rukovoditelj, radio marketing i vodio je knjige, a ja u svoj
konzultacijski centar.

„Ovo može biti onda naš medeni mjesec.”

„Chicago ljeti dok ti radiš i nije baš neki medeni mjesec.”

„Stvorit ćemo si jedan.” Nagnula sam se te sam ga poljubila. ”Nije me briga


gdje se nalazim, sve dok sam s tobom, Jace Riggs.”

Nasmiješio mi se zabavljeno. ”Vidim da si gledala filmove na Hallmarku.”

Omotala sam ruke oko njegovog vrata te sam ga opet poljubila. „Voliš kada
gledam filmove na Hallmarku. Idemo kući.”

156
KATE

„Ryan Riggs,” zarežim, trudeći se da ne vrištim. ”Dolazi ovamo po svoju kćer.”

Bilo je vruće. Sparno vruće, sunce je pržilo. Ja sam stajala na našem prilazu dok
mi je znoj klizio niz vrat do mojih grudi. Čak mi se i kosa znojila. Stavljala sam sve u
auto za Lukeovu i Emilyinu zabavu, hranu, piće, dodatnu hranu i piće, dvije velike
vrećice pune stvari za bebu. Čak sam se trudila hrvati s razdraganom, živom
jednogodišnjom curicom da je stavim u njenu sjedalicu dok je mahala nogama i vrištala
i to cijelim svojim malim plućima .I do sada, sve sam to sama obavljala.

Ubit ću ga.

„Samo sjedi mirno,” preklinjala sam Ellu, svoju kćer, dok sam pokušavala izaći
na kraj s kompliciranim pojasevima na njenoj autosjedalici.

Nije obraćala pozornost. Umjesto toga je pokušavala ustati iz sjedalice, skidajući


pojas i toliko se derala da je bila crvena u licu.

Pogledavala sam po ulici, pitajući se hoće li jedan od susjeda nazvati policiju i


socijalne radnike jer je neka žena očito ubila svoje dijete usred bijela dana.

Ništa nije uspijevalo. Niti njena čašica, niti igračka. Niti strogi, zapovjedajući
glas niti čak molećivi. Bila sam umorna pokušavajući izaći na kraj s ovim problemom
dok je Ryan, što god da je koji vrag radio?

„Ryan Riggs!” viknula sam. ”Dolazi ovamo!”

Napokon su se ulazna vrata otvorila. Prvo je izašao Dylan, naš sin, nosio je
baseball kapu te je imao pomalo uplašeni izraz lica . ”U nevolji si, tata,” reče. ”Ja sjedim
naprijed.” Otišao je do auta te sjeo na suvozačevo mjesto.

Idući prema vratima, dogegao se kao da je na godišnjem odmoru, Ryan Riggs-


bivši bejzbol igrač, trenutni restaurator auta, Dylanov i Ellin tata, i moj muž. Bio je cool
i predivan. Čak i u trapericama i sivoj majici, izgledao je kao da je sišao s neke
naslovnice. Mogla bih ga tako udariti.

157
„Što je toliko hitno?” reče ,kao da nije postojala mala curica koja je vrištala dok
ne poplavi, slineći usput.

Odmaknula sam se od autosjedalice u kojoj je sjedila curica koja je vrištala.


”Ovo,” kažem, pokazujući na Ellu, ”je tvoj problem. Ja sam završila.”

Podigao je obrve, kao da je tek sad shvatio da ima kćer. ”Ok“, reče,
zaključavajući vrata iza sebe te se spuštajući niz stepenice. Čak je nosio i bocu ledenog
čaja, bila je toliko hladna da je kapalo s nje. Mogla bih ga ubiti radi toga, također.

Ryan se približio te me odmjerio do glave do pete. Maknula sam kosu s vrata te


sam nosila široku haljinu. Široke haljine su bile jedino što sam nosila ovo ljeto, zato sto
sam se udebljala dok sam bila trudna s Ellom i koliko god sam se trudila, kilogrami su
i dalje bili zalijepljeni kao ljepilo. Moje sise su i dalje bile veće nego što su inače bile,
a tako su bili i moja guzica i moji bokovi. Ryan je tvrdio da mu se to sviđa, ali trenutno
sada je gledao vruću, znojnu, premorenu i iscrpljenu majku koja se osjećala debelo kao
kit.

Napokon je odlijepio pogled s mene. ”Evo,” reče, pružajući mi ledeni čaj. Dok
sam otvarala bocu, on se naslonio u auto. ”Hej, bebo,” reče nježnim glasom. Otkopčao
je Ellin sigurnosti pojas te ju je izvadio iz auta.

Odmah je prestala plakati. Tišina je bila blagoslov za moje uši jer je u mojim
ušima praktički odzvanjalo. Ryan ju je uspravno držao, a ona je zabila svoje lice u
njegova ramena, nježno jecajući.

„Dobro je,” govori joj, brišući joj suze. ”Čemu tolika frka? Sada je vrijeme da se
smiriš, medena.”

Ella je uzdahnula te je zatvorila oči.

I dalje sam pila ledeni čaj, osjećala sam kako mi se oči pune suzama. Borila sam
se s njima. Bila sam čudno emocionalna taj dan.

„Jesi dobro?” Ryan upita.

Ispraznila sam bocu. ”Stvarno želiš da ti odgovorim na to pitanje?”

158
„Možda i ne,” prizna. Pogledao je prema Elli, kojoj se crvenilo povlačilo s lica.
”Mislim da joj je samo bilo vruće i da je umorna.”

„Poznat mi je osjećaj.” Uzdahnem, gledajući ga. Isuse, bilo mi je teško ostati


ljuta na njega. Ryan ju je držao u svom zagrljaju, zbog čega su se njegovi bicepsi
napregnuli na najbolji mogući način. Ella je nosila ljubičastu baletsku suknjicu, to je
bila zabava, tako da sam joj dozvolila da obuče što hoće, bila je ušuškana u očev
zagrljaj, kao da je to i htjela sve ovo vrijeme. Zbog njih dvoje je kroz mene prošao
obiteljski osjećaj zbog čega su mi skoro eksplodirali jajnici.

Uhvatila sam Ryanov pogled kako me odmjerava opet.

„Ta haljina izgleda dobro,” reče. ”Stvarno dobro.”

„Prestani,” kažem.

„U njoj ti sise izgledaju stvarno dobro.”

„Prestani.”

„Nisi sinoć govorila da prestanem.”

Pogledala sam prema autu, gdje je Dylan sjedio na suvozačevom sjedalu,


listajući po svom tabletu. ”Tvoja djeca te čuju.”

Nasmiješio mi se. ”Misliš, naša djeca.”

Raznježila sam se malo. Dylan biološki nije bio moj, ali legalno ja sam ga
usvojila kada smo se Ryan i ja vjenčali. Bila sam tri mjeseca trudna s Ellom u to vrijeme.
”Ok, naša djeca. Podsjeti me opet molim te, tko je od nas dvoje htio bebu?”

„Ti si,” reče. „Savršeno se toga sjećam. Napravila si večeru i onda si rekla da
želiš bebu. Ja sam rekao ok .I onda smo otišli i napravili smo jednu bebu.”

Uzdahnula sam. To je bila istina. Zatrudnjela sam skoro pa odmah, a u trudnoći


nisam imala nikakvih problema. Čak je i porod bio brz i bez komplikacija. Ali sve nakon
toga je bilo teško.

Ali onda pogledam našu curicu kako se ugnijezdila u očevim rukama i moje se
srce rastopi.

159
I Ryan nije bio baš toliko loš, ustvari. Bio je predivan. Imao je iskustva s
Dylanom, tako da je preuzeo sve na sebe - neprospavane noći, brdo odjeće za pranje,
nastupe bijesa, beskrajni nered koji je nekada bio odvratan - i tako u beskraj. Bio je
genije da nagovori djecu da naprave sve što je on htio .I nije imao problema s kilažom
nakon poroda. Definitivno to nije utjecalo na naš seksualni život.

Ali opet.

„Zašto je tebi sve tako lagano?” upitam ga.

Ryan se nasmiješio. Okrenuo se prema prednjem dijelu auta.

„Dyl, koliko je lako biti dijete?”

„Ja sam jeo voćne kašice 3 mjeseca kada sam imao šest godina,” Dylan reče,
jedva podižući glavu s tableta. ”Dosadno mi je i gladan sam. Možemo li ići?”

Tako da samo krenuli. Prvo je Ryan morao spustiti Ellu u autosjedalicu što je
ona tako pospana prihvatila.

I onda je bila ozbiljna prepirka oko toga tko će voziti, zato što je Dylan rekao da
on želi sjediti naprijed - oko tog pravila smo se dogovorili ,tko prvi kaže da želi sjediti
naprijed on će sjesti i toga se držimo, ali ja sam bila mama i sama sam sve spakirala u
auto. Krajnji rezultat je bio taj da je ipak Dylan sjeo iza sa svojom sestrom.

I onda smo krenuli. Naša mala obitelj, savršeno nesavršena.

Bilo je vrijeme da se malo zabavimo.

160
LAUREN

Bila je odlična zabava. Bacili smo se kao ludi na hranu i piće, a roštilj se non
stop pekao. Jace je našao odličnu glazbu. Dylan se igrao sa psom Sonnyem, u čemu su
obojica uživala. Ella se igrala s transparentima. Sve u svemu, bilo je predivno.

Ipak, bila sam sretna sjediti u tišini u jednoj od soba na katu, sama.

Dobro ne baš sama. Kraj mene je bio moj tromjesečni sin, Josh, u mojim rukama.
Trebao je svoje hranjenje i iskreno, ja sam trebala malo odmora.

Tako da smo ovdje sjedili, dok je on jeo. Gledala sam u njegovo lice te sam
pomazila njegovo malo čelo. Kada smo bili samo on i ja, mogla sam biti emocionalna
koliko god sam htjela.

Otvorila su se vrata te je ušao Dex. Znao je raspored Joshovog hranjena kao što
sam i ja znala. ”Sve u redu?” tiho upita.

Josh je bio gotov te sam ga polako maknula i pokrila se.

„Sve je uredu,” kažem.

Dex je uzeo sina od mene, prebacio ručnik preko svog ramena, smjestio je Josha
na rame, polako ga je kvrckao po leđima, čekao je da on podrigne.

„Što?” reče, gledajući prema meni.

Nasmiješila sam mu se. Tamna kosa, tamno plave oči, barabno ponašanje-to je
bio Dex. Razlika je bila u tome da je on bio ekspert u tome da beba na njemu podrigne.
”Izgledaš slatko,” kažem. Zato što sam znala da će zbog toga poludjeti.

„Ja nisam sladak,” reče. ”Ja sam jebeno cool.”

„Nemoj psovati ispred sina.”

„Ne razumije on još riječi.”

„Znam, ali želim čuti Dexa Rigga kako kaže 'bem ti. Samo jednom.”

161
„Sanjaj, Parker.” Prošao je kroz sobu i dalje se trudeći da Josh podrigne. Josh se
migoljio nelagodno, htio je i on nešto očito napraviti. ”O čemu se ovdje radi? 4.7 je bio
prije tjedan dan.”

„Em kaže zato što nismo još imali zabavu povodom Joshovog rođenja, ali ja joj
ne vjerujem .”

Dex je podigao obrve. ”Ne?”

„Ne. Mislim da će oni početi raditi na bebi.”

„Emily ti je to rekla?”

„Nije ni morala.” Mahnula sam rukom. ”Ja sam njena blizanka. Mogu čitati njene
proklete misli. Tako da sam joj jedva uspjela uzeti Josha iz ruke. Moja sestra žudi za
bebom. To je sigurno.”

Čini se da je Dex o tome razmišljao. ”Možda će se Luke morati olakšati u čašu”,


reče. ”To bi bilo tako zadovoljavajuće jer je on mene zezao kada sam ja morao.”

Uzdahnula sam. Dex je prošao sa mnom kroz dvije umjetne oplodnje i nije se
niti jednom požalio, ali njegova braća nisu mogla odoljeti, a da ga ne zezaju radi toga.
”Niti jedan od vas četvorice neće nikad odrasti, zar ne?”

„Ne,” reče s cerekom na licu.

Josh je omeo svog oca tako da je napokon podrignuo, a nas dvoje smo se
nasmijali.

Očistili smo ga te smo Josha spustili u njegovu ležaljku dok su mu se oči sklapale
za njegovo drijemanje poslije dojenja. I ja sam osjećala kako mi se oči sklapaju, također.
Ljudi se nisu šalili kada su govorili da ti novorođenče krade san. Sjela sam na krevet te
sam stavila noge pod pokrivač. ”Moramo li se vratiti na zabavu?” upitam.

„Ti ne moraš,” Dex reče. Osjetila sam ga kako liježe na krevet iza mene.
”Odrijemaj malo. Svi će imati razumijevanja.”

„Samo nekoliko minuta.” Zijevnem. Osjetila sam kako me Dex pogladio po kosi
te me je nakon toga zagrlio oko struka.

162
Svaki dio mene se opustio kada je on to učinio. Voljela sam kada me je on dirao.
Čak kad bi me samo dirao po ruci ili čak kad bi me samo držao za ruku. Bilo je sexy,
ali i sve drugo. Nakon što smo napokon dobili bebu, morali smo ponovno pronaći put
nazad jedno prema drugom, polako, ali sigurno. ”Obećavam da ćemo jednog dana opet
imati normalni seks,” kažem mu.

„Opusti se, Lauren,” reče, ljubeći me po vratu.

„Ne idem nikuda. Sve je u redu.”

Bio je u pravu. Sve je bilo u redu sa svijetom. Mogla sam čuti svoju obitelj kroz
prozor, kako se smiješe i uživaju jedno s drugim. A u ovoj tihoj sobi, imala sam pogled
na svog uspavanog sina te sam imala Dexa koji je ležao pored mene u krevetu, držao
me je u svom zagrljaju tako čvrsto. Štitio me. I znala sam da će on to uvijek činiti.

Stvari su prilično prokleto predivne.

163

You might also like