UNIVERZITET U SARAJEVU

MEDICINSKI FAKULTET
KATEDRA ZA EPIDEMIOLOGIJU I BIOSTATISTIKU

V semestar, akademska 2020/2021

„Istraživanje epidemije bruceloze“

Studenti:
Timur Hadžizukić
Ajla Hasanagić
Melisa Hodžić
Nejra Hodžić
Lejla Kelić
Sarajevo, februar 2021.
SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................. 3
2. PRIPREMA TERENSKOG RADA ................................................................................................ 4
3. UTVRĐIVANJE POSTOJANJA EPIDEMIJE ............................................................................... 4
4. VERIFIKACIJA DIJAGNOZE ....................................................................................................... 5
5. SLUČAJEVI .................................................................................................................................... 6
6. DESKRIPTIVNA EPIDEMIOLOGIJA .......................................................................................... 7
7. HIPOTEZE ...................................................................................................................................... 9
8. ANALITIČKA EPIDEMIOLOGIJA ............................................................................................ 10
9. MJERE KONTROLE I PREVENCIJE ......................................................................................... 11
10. KOMUNIKACIJA .................................................................................................................... 12
11. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 13
12. IMPRESSUM ............................................................................................................................ 15
13. LITERATURA .......................................................................................................................... 16
14. PRILOZI .................................................................................................................................... 17

2
 1. UVOD

Epidemija bruceloze zabilježena pojavom tri potvrđena uzastopna slučaja tijekom dva dana 23.

i 24. marta 2021. godine i prijavljena Zavodu za javno zdravstvo FBiH od strane doktora

porodične medicine ambulante Općine Hadžići. Sljedećeg dana, 25. marta zabilježena su još tri

slučaja. Prijavljeni slučajevi su imali simptome povišene tjelesne temperature, znojenja,

drhtavice i slabosti. Četiri od šest prijavljenih slučajeva su pripadnici istog domaćinstva i

navode da su konzumirali sir domaćeg porijekla od ovaca koje sami uzgajaju. Preostali slučajevi

su njihove prve komšije u naselju Tarčin, Općine Hadžići i navode da su konzumirali ovčji sir

koji su dobili od prethodno navedenih slučajeva.

Bruceloza je sistemska bakterijska bolest, akutnog ili subakutnog početka, s kontinuiranom ili

povremeno povišenom temperaturom različitog trajanja, praćena glavoboljom, slabošću,

profuznim znojenjem, bolnim zglobovima, depresijom, gubitkom tjelesne težine. Mogući su

relapsi bolesti. Uzročnici bolesti su: B. abortus, B. melitensis i B. suis. Bruceloza je pretežno

profesionalna bolest osoba koje rade sa zaraženim životinjama i najčešće se javlja u osoba

muškog spola i među osobama koje konzumiraju sirovo mlijeko dobiveno od krava, koza i

ovaca, i proizvode dobivene od takvog mlijeka (1). Bolest se pojavljuje sporadično i endemski.

Endemska bruceloza nalazi se u područjima, gdje je uzgoj životinja u tijesnoj vezi s

prebivalištem ljudi. Putevi prijenosa zaraze su:

• izravni kontakt sa zaraženom životinjom

• inhalacija zaraženog aerosola

• konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda

• meso koje nije termički dobro obrađeno

• inokulacija (transfuzija krvi, transplatacija koštane srži itd.)

Inkubacija kod bruceloze znatno varira i u prosjeku traje 5 do 21 dan (2).

3
 2. PRIPREMA TERENSKOG RADA

U tim za terenski rad spadaju epidemiolozi, kliničari/mikrobiolozi, zdravstveni radnici za

zaštitu životne sredine, logistička podrška i predstavnici štampe. Tim pristupa istraživanju

multidisciplinarno. Organizira se prvi sastanak prije polaska, piše se preliminarni izvještaj prije

polaska i preliminarni završni izvještaj nakon odlaska s terena. Na terenu se treba sresti sa

oboljelim osobama, razmotriti problem, saznati šta je već urađeno, ispitati epidemiološku vezu,

izloženost i izvor epidemije. Potrebno je osnovati tim za kontrolu epidemije koji planira studije,

pomaže u uzimanju uzoraka, vrši unos i analizu podataka i pomaže u kontroli.

3. UTVRĐIVANJE POSTOJANJA EPIDEMIJE

Epidemija se bilježi pojavom dva ili više uzastopnih potvrđenih slučajeva bruceloze za

vremenski period od 5 do 21 dana. Utvrđuje se postojanjem kliničkih, laboratorijskih i

utvrđivanjem epidemioloških kriterija.

Epidemiološki kriteriji ( barem jedan od sljedeća četiri):

• izloženost kontaminiranoj hrani/vodi za piće

• izloženost proizvodima zaraženih životinja (mlijeko ili mliječni proizvodi)

• prijenos sa životinje na čovjeka (sekretima ili organima životinja npr. vaginalna

tekućina,placenta)

• izloženost zajedničkom izvoru (3).

Bruceloza se nalazi na listi zaraznih bolesti obaveznog prijavljivanja pod oznakom A23 i

prijavljuje se putem obrasca broj 2 priloženog u poglavlju „PRILOZI“ (4).

4
 4. VERIFIKACIJA DIJAGNOZE

Za verifikaciju dijagnoze:

Klinički kriteriji: uključene su sve osobe s povišenom tjelesnom temperaturom i barem jednim

od sljedećih sedam kriterija:

• znojenje (profuzno znojenje, intenzivnog mirisa, posebice noćno)

• zimica

• artralgije

• slabost

• depresija

• glavobolja

• anoreksija

Laboratorijski kriteriji (barem jedan od sljedeća dva):

• Izolacija Brucella spp. iz kliničkog uzorka

• Dokaz specifičnih antitijela na Brucella spp. (standardna reakcija aglutinacije, reakcija

vezanja komplementa - RVK, ELISA)

Epidemiološki kriteriji ( barem jedan od sljedeća četiri):

• izloženost kontaminiranoj hrani/vodi za piće

• izloženost proizvodima zaraženih životinja (mlijeko ili mliječni proizvodi)

• prijenos sa životinje na čovjeka (sekretima ili organima životinja npr. vaginalna

tekućina,placenta)

• izloženost zajedničkom izvoru (3).

Inkubacija kod bruceloze znatno varira i u prosjeku traje 5 do 21 dan (2).

5
 5. SLUČAJEVI

Klinička slika:

Početak bolesti je nagao sa zimicom, vrućicom i znojenjem, ali može početi i postepeno

neodređenim znakovima kao što su nesposobnost za rad, umor, depresija, glavobolja, bol u

udovima i sl. Od gastrointestinalnih simptoma prevladava gubitak apetita i opstipacija, međutim

bolest može početi i proljevom. Kao posljedica bolesti kod polovice oboljelih, već u početku

javlja se otok limfnih čvorova i slezene a rijeđe jetre. U većini slučajeva, kod bruceloze,

temperatura je intermitentna ili remitentna; ujutro je 36,5°C, dok se navečer popne i do 40°C.

Noću bolesnika muči nesanica, a pred jutro temperatura pada uz obilno znojenje. Zbog

anoreksije bolesnik gubi na težini. U krvnoj slici prevladava obično leukopenija s limfocitozom,

a sedimentacija eritrocita obično je samo umjereno ubrzana. Među najčešćim simptomima

bruceloze u kasnijoj fazi bolesti je tumor slezene i povećani limfni čvorovi. Jetra je obično

manje povećana nego slezena. U ovoj fazi bolesti javljaju se orhitis, epidedimitis, promjene na

bubrezima (nefroza), bronhopneumonia, empijem. Osim bolova u udovima bolesnik ima upalu

mišića i perifernih živaca, gnojne upale zglobova i kostiju, miokarditis i endokarditis (2).

Klasifikacija slučaja:

• Moguć: N.P.

• Vjerojatan: bolesnik koji udovoljava kliničke kriterije s utvrđenom epidemiološkom

vezom.

• Potvrđen: bolesnik koji udovoljava kliničke i laboratorijske kriterije (3).

6
 6. DESKRIPTIVNA EPIDEMIOLOGIJA

Vrši se prikupljanje deksriptivnih podataka (o oboljelim osobama, o vremenu i mjestu bolesti).

Epidemija bruceloze zabilježena pojavom tri potvrđena uzastopna slučaja tijekom dva dana 23.

i 24. marta 2021. godine i prijavljena Zavodu za javno zdravstvo FBiH od strane doktora

porodične medicine ambulante Općine Hadžići. Sljedećeg dana, 25. marta zabilježena su još tri

slučaja. Prijavljeni slučajevi su imali simptome povišene tjelesne temperature, znojenja,

drhtavice i slabosti. Četiri od šest prijavljenih slučajeva su pripadnici istog domaćinstva i

navode da su konzumirali sir domaćeg porijekla od ovaca koje sami uzgajaju. Preostali slučajevi

su njihove prve komšije u naselju Tarčin, Općine Hadžići i navode da su konzumirali ovčji sir

koji su dobili od prethodno navedenih slučajeva.

Ispitujući potvrđene slučajeve, nalaze se podaci da su registrirani slučajevi dio stanovništva u

dobi 15-24 , 25-49 i 50-64 godina, više zahvaćajući muški spol.

Tabela 1. Registrirani slučajevi bruceloze prema dobnim skupinama, mart 2021. FBiH

Dob 0-6 7-14 15-24 25-49 50-64 65+

Registrirani M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

slučajevi 0 0 0 0 1 1 1 1 2 0 0 0

7
Slika 1. Prikaz raspodjele epidemije bruceloze prema spolu, mart 2021. FBiH

Slika 2. Prikaz epikrive izbijanja epidemije bruceloze, mart 2021. FBiH

8
Prikupljeni podaci o vremenu obolijevanja prikazuju se epikrivom. Prikazuje se izbijanje

epidemije bruceloze. Pomoću epikrive se može sagledati dosadašnji razvitak epidemije i

eventualno predvidjeti njen tok. Za prikaz epikrive potrebno je znati vrijeme obolijevanja svake

osobe. Na osi X je vremenski period, a na osi Y broj oboljelih. Epikriva prikazuje broj slučajeva

po datumu bolesti. Na osi Y jedno polje odgovara jednom potvrđenom slučaju.

Na prikazu epikrive, korišteni period na osi X je 5 dana, koji treba iznositi 1/3 do 1/4 perioda

inkubacije bruceloze, odnosno 1/3 do 1/4 perioda od 5 do 21 dan.

Prema obrascu širenja prikazana epikriva pokazuje nagli rast i predstavlja epidemiju jednog

izvora (point source), gdje se svi slučajevi dešavaju u okviru jednog inkubacionog perioda.

Pri epidemiji jednog izvora svi izloženi obolijevaju u periodu između minimalne i maksimalne

inkubacije za promatranu bolest, odnosno za brucelozu, od 5 do 21 dan.

Analiza podataka o mjestu će ukazati na mjesto ekspozicije. Ispitivanjem slučajeva dolazi do

informacija o konzumaciji ovčjeg sira domaćeg porijekla iz naselja Tarčin, Općina Hadžići.

7. HIPOTEZE

Formulisanje hipoteze se vrši na osnovu postojećeg znanja o brucelozi.

Postavljamo hipoteze prema prikupljenim deskriptivnim podacima:

Radna hipoteza: Kontaminirana hrana je povezana sa izbijanjem epidemije bruceloze.

Nulta hipoteza: Kontaminirana hrana nije povezana sa izbijanjem epidemije bruceloze.

9
 8. ANALITIČKA EPIDEMIOLOGIJA

Analitički metod se koristi za testiranje hipoteza i podrazumijeva analizu postojećih,

prikupljenih podataka.

U analitičke studije spadaju case-control studije. U case-control studijama obično se ispitanici

podijele u dvije grupe. Jedna grupa ima određenu bolest koja je od interesa (slučajevi ili engl.

cases) dok druga grupa s jednakim karakteristikama nema bolesti (kontrolna skupina ili engl.

controls). Case-control studijama pokušavamo identificirati moguće uzroke bolesti tako da

istražujemo razlike između dviju skupina u odnosu na izloženost nekom faktoru. U case-control

studijama se uzima uzorak ispitanika koji je dostupan istraživačima, ali istovremeno i statistički

reprezentativan. Rezultate trebamo interpretirati kao vjerojatnost razvoja bolesti u populaciji

koja ima prisutan neki faktor rizika. Odabir uzorka se vrši obično prema kriterijima prisutnosti

ili odsutnosti bolesti, te je obično ograničavajući faktor samo prevalencija ili incidencija

pojedine bolesti u populaciji (5).

Slučajevi Kontrolna grupa

Izložen a=6 b=3

Neizloženi c=1 d=1

Odnosom (𝑎/𝑐) / (𝑏/𝑑) se računa procjena rizika i u našem slučaju iznosi 2 što prema

tumačenju da ukoliko je odnos veći od 1 znači da je izloženost povezana sa bolešću, odnosno,

znači da je kontaminirana hrana povezana sa izbijanjem epidemije bruceloze.

10
 9. MJERE KONTROLE I PREVENCIJE

Iskustva iz zemalja EU i regiona su pokazala da je cijepljenje ovaca i koza protiv bruceloze

jedna od najboljih mjera kontrole. Ured za veterinarstvo BiH je u saradnji sa Ministarstvima i

uz podršku švedske organizacije SIDA, izradio Operativni program za kontrolu malih preživača

u BiH i koji se primjenjuje od 2009. godine. Model provođenja masovne vakcinacije malih

preživača u prvoj godini i vakcinacija podmlatka u sljedećem razdoblju u trajanju od 7 godina,

odabran je na temelju utvrđenog velikog broja slučajeva bruceloze u ljudi i životinja i cilja

programa za što bržim prestankom širenja bolesti i pojave novih slučajeva. Također,

nemogućnost praćenja prometa životinja putem operativne baze identifikacije i registriranja

malih preživača upućivala je na opravdanost izabranog modela kontrole bolesti (6).

Cilj higijensko preventivnih mjera je prekidanje puteva zaraze od životinja do čovjeka i

sprječavanje infekcije ljudi, a obuhvaća: -kuhanje, pasterizaciju i sterilizaciju mlijeka -uporabu

samo pasteriziranog i steriliziranog mlijeka za pravljenje mliječnih proizvoda (sira, vrhnja itd.)

-dobru termičku obradu mesa (dobro kuhati i peći). Osobe, koje su zbog svoje profesije izložene

infekciji, zaštićuju se: gumenim rukavicama, maskama, zaštitnim naočalama, gumenim

kutama, cipelama ili čizmama. Zdravstvenim prosvjećivanjem treba upoznati ali i upozoriti

rizične skupine ljudi na mogućnost infekcije perkutanim putem (ubodom) (2).

11
 10. KOMUNIKACIJA

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo; Zavod za javno zdravstvo FBiH će obavještavati

javnost o epidemiološkoj situaciji putem tjednih izvještaja, a obraćanjem javnosti će iznijeti

informacije o izvoru zaraze, o kliničkoj slici i o broju potvrđenih slučajeva. Izbijanje epidemije

će biti popraćeno i od strane medija.

Izvor zaraze: kontaminirana hrana domaćeg uzgoja iz naselja Tarčin.

Klinička slika:

Početak bolesti je nagao sa zimicom, vrućicom i znojenjem, ali može početi i postepeno

neodređenim znakovima kao što su nesposobnost za rad, umor, depresija, glavobolja, bol u

udovima i sl. Od gastrointestinalnih simptoma prevladava gubitak apetita i opstipacija, međutim

bolest može početi i proljevom. Kao posljedica bolesti kod polovice oboljelih, već u početku

javlja se otok limfnih čvorova i slezene a rijeđe jetre (2).

Potvrđeni slučajevi: u mjesecu martu 2021. godine, 26.03.2021. zabilježeno 6 potvrđenih

slučajeva bruceloze.

Cilj higijensko preventivnih mjera je prekidanje puteva zaraze od životinja do čovjeka i

sprječavanje infekcije ljudi, a obuhvaća: -kuhanje, pasterizaciju i sterilizaciju mlijeka -uporabu

samo pasteriziranog i steriliziranog mlijeka za pravljenje mliječnih proizvoda (sira, vrhnja itd.)

-dobru termičku obradu mesa (dobro kuhati i peći). Osobe, koje su zbog svoje profesije izložene

infekciji, zaštićuju se: gumenim rukavicama, maskama, zaštitnim naočalama, gumenim

kutama, cipelama ili čizmama. Zdravstvenim prosvjećivanjem treba upoznati ali i upozoriti

rizične skupine ljudi na mogućnost infekcije perkutanim putem (ubodom) (2).

12
 11. ZAKLJUČAK

Epidemija bruceloze zabilježena pojavom tri potvrđena uzastopna slučaja tijekom dva dana 23.

i 24. marta 2021. godine i prijavljena Zavodu za javno zdravstvo FBiH od strane doktora

porodične medicine ambulante Općine Hadžići. Sljedećeg dana, 25. marta zabilježena su još tri

slučaja. Prijavljeni slučajevi su imali simptome povišene tjelesne temperature, znojenja,

drhtavice i slabosti. Četiri od šest prijavljenih slučajeva su pripadnici istog domaćinstva i

navode da su konzumirali sir domaćeg porijekla od ovaca koje sami uzgajaju. Preostali slučajevi

su njihove prve komšije u naselju Tarčin, Općine Hadžići i navode da su konzumirali ovčji sir

koji su dobili od prethodno navedenih slučajeva.

Epidemija se utvrđuje postojanjem kliničkih, laboratorijskih i utvrđivanjem epidemioloških

kriterija.

Za verifikaciju dijagnoze:

Klinički kriteriji: uključene su sve osobe s povišenom tjelesnom temperaturom i barem jednim

od sljedećih sedam kriterija: znojenje (profuzno znojenje, intenzivnog mirisa, posebice noćno),

zimica, artralgije, slabost, depresija, glavobolja, anoreksija.

Laboratorijski kriteriji (barem jedan od sljedeća dva): izolacija Brucella spp. iz kliničkog

uzorka i dokaz specifičnih antitijela na Brucella spp. (standardna reakcija aglutinacije, reakcija

vezanja komplementa - RVK, ELISA).

Epidemiološki kriteriji ( barem jedan od sljedeća četiri): izloženost kontaminiranoj hrani/vodi

za piće, izloženost proizvodima zaraženih životinja (mlijeko ili mliječni proizvodi), prijenos sa

životinje na čovjeka (sekretima ili organima životinja npr. vaginalna tekućina,placenta) i

izloženost zajedničkom izvoru (3).

Inkubacija kod bruceloze znatno varira i u prosjeku traje 5 do 21 dan (2).

13
Ispitujući potvrđene slučajeve, uz pregled medicinske dokumentacije, nalaze se podaci da je u

godini 2021. u mjesecu martu zabilježeno ukupno 6 slučajeva i da su registrirani slučajevi dio

stanovništva u dobi 15-24 , 25-49 i 50-64 godina, više zahvaćajući muški spol.

Prema obrascu širenja prikazana epikriva pokazuje nagli rast i predstavlja epidemiju jednog

izvora (point source), gdje se svi slučajevi dešavaju u okviru jednog inkubacionog perioda.

Pri epidemiji jednog izvora svi izloženi obolijevaju u periodu između minimalne i maksimalne

inkubacije za promatranu bolest, odnosno za brucelozu, od 5 do 21 dan.

Analiza podataka o mjestu će ukazati na mjesto ekspozicije. Ispitivanjem slučajeva dolazi do

informacija o konzumaciji ovčjeg sira domaćeg porijekla iz naselja Tarčin, Općina Hadžići.

Radna hipoteza: Kontaminirana hrana je povezana sa izbijanjem epidemije bruceloze.

Analitički metod se koristi za testiranje hipoteza i podrazumijeva analizu postojećih,

prikupljenih podataka. U analitičke studije spadaju case-control studije.

Odnosom (𝑎/𝑐) / (𝑏/𝑑) se računa procjena rizika i u našem slučaju iznosi 2 što prema tumačenju

da ukoliko je odnos veći od 1 znači da je izloženost povezana sa bolešću, odnosno, znači da je

kontaminirana hrana povezana sa izbijanjem epidemije bruceloze.

14
 12. IMPRESSUM

Timur Hadžizukić: poglavlje „UVOD“ i „ PRIPREMA TERENSKOG RADA“ i

„UTVRĐIVANJE POSTOJANJA EPIDEMIJE“

Ajla Hasanagić: poglavlje „VERIFIKACIJA DIJAGNOZE“ i „SLUČAJEVI“

Melisa Hodžić: poglavlje “DESKRIPTIVNA EPIDEMIOLOGIJA“ i „HIPOTEZE“

Nejra Hodžić: poglavlje „ANALITIČKA EPIDEMIOLOGIJA“ i „ MJERE KONTROLE I

PREVENCIJE“

Lejla Kelić: poglavlje „KOMUNIKACIJA“ i „ZAKLJUČAK“ i završno uređivanje rada

15
13. LITERATURA

1. Prukner-Radovčić E i saradnici. Godišnje izvješće o zoonozama u Hrvatskoj za

2015./16. godinu. Hrvatska agencija za hranu (HAH) [Internet] 2017 [pristupljeno

04.02.2021.] Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-

content/uploads/2017/11/Godi%C5%A1nje-izvje%C5%A1%C4%87e-o-zoonozama-

2015_16.pdf

2. Šarac K. Vjesnik br 9. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DUBROVAČKO –

NERETVANSKE ŽUPANIJE [Internet] 2004 [pristupljeno 04.02.2021.] Dostupno na:

https://www.zzjzdnz.hr/hr/publikacije/vjesnik

3. Zavod za javno zdravstvo FBiH. Definicija zaraznih bolesti koje se obavezno

prijavljuju / Stručno-metodološko uputstvo [pristupljeno 05.02.2021] Dostupno na:

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2019/03/Definicije-zaraznih

bolestiStru%C4%8Dno-metodolo%C5%A1ko-uputstvo-Pregledano-31.10.2017.pdf

4. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH",

broj 29/05)

5. Giljača V, Štimac D. Prednosti i nedostatci kohortnih i case-control studija. Medicina

Fluminensis [Internet]. 2017 [pristupljeno 05.02.2021.];53(4):466-472. Dostupno na :

https://doi.org/10.21860/medflum2017_187367

6. Kontrola bruceloze u BiH. Podrška Europske Unije kontroli bolesti i životinja u bosni i

Hercegovini. [Internet] 2016 [pristupljeno 05.02.2021.] Dostupno na:

https://europa.ba/wp-content/uploads/2016/06/Bruceloza_Info_Sheet_LOC.pdf

16
14. PRILOZI

17