Professional Documents
Culture Documents
PRIMENJENA MUZIKA
OSNOVE MUZIČKIH OBLIKA
Svako muzičko delo ima svoj sopstveni, individualni oblik. Međutim, poređenjem oblika
različitih dela uočavaju se i izvesne sličnosti među njima, tako da se mnoštvo pojedinačnih
slučajeva može svesti na relativno mali broj formalnih tipova. Muzika podleže istorijskim
“ménama”, na koje utiču (neposredno ili posredno) najraznovrsniji faktori društvenog,
kulturnog i psihološkog karaktera, a i sama izražajna sredstva muzike imaju svoj specifičan i
relativno autonomni razvoj. Tako i različiti tipovi muzičkih oblika nastaju, razvijaju se i
menjaju, međusobno se kombinuju i pretapaju jedni u druge i najzad, eventualno, isčezavaju
iz stvaralačke prakse, da bi se u nekoj kasnijoj epohi pojavili u novom vidu. (Skovran, Peričić
1986: 8-9)
Iako naziv ukazuje na vokalno poreklo, oblik pesme je kao formalni tip vrlo
rasprostranjen i u instrumentalnoj muzici. (Skovran, Peričić 1986: 76) Češći oblici pesme u
muzičkoj literaturi su dvodelna pesma, trodelna pesma, složena trodelna pesma i
dvodelna složena pesma (tj. složena pesma bez reprize). Opis njihovih formalnih planova
Sonatni ciklus ili samo sonata je naziv za ciklični oblik2 koji se, po pravilu, sastoji od tri
(brz, lagan, brz) ili četiri (brz, lagan, menuet ili skerco, brz) stava. Savremena forma i
današnje značenje naziva sonata ustaljuju se u vreme bečkih klasičara, u drugoj polovini 18.
veka. Prvi (a često i poslednji) stav sonatnog ciklusa ima takozvani sonatni oblik.
(Skovran, Peričić 1986: 197)
Sonatni oblik ili sonata-allegro predstavlja najizrađeniji formalni tip homofonog3 stila.
Sastoji se od tri odseka:
• ekspozicije – izlaganje dveju (ili više) tema, koje međusobno kontrastiraju tematski
i tonalno;
• razvojnog dela – razrada tematskog materijala iz ekspozicije, na nestabilnoj
(modulatornoj) harmonskoj osnovi;
• reprize – pojava obeju (ako ih je više onda svih) tema u osnovnom tonalitetu.
OBLIK PESME
DVODELNA PESMA TRODELNA PESMA SLOŽENA TRODELNA PESMA DVODELNA SLOŽENA PESMA
ab aba A B A A B
ab cd ab ab cd
ili ili
A B A A B
aba cdc aba aba cdc
Slika 4.1: Prikaz formalnih planova (rasporeda odseka) oblika dvodelne pesme, trodelne pesme,
složene trodelne pesme i dvodelne složene pesme
2
formalni tip sastavljen od više stavova;
3
Homofonija – višeglasje u kojem postoji jedan glavni, vodeći melodijski glas, a ostali mu se podređuju kao
pratnja.
Tema fuge je relativno kratka muzička misao (ne veća od nekoliko taktova),
neperiodičnog sklopa, sa svega jednom kadencom na kraju. Tema je melodijski ili ritmički
karakteristična, naročito njen početak, takozvana “glava teme”, radi lakšeg raspoznavanja
(razaznavanja) u višeglasnoj polifonoj fakturi5 fuge. (Skovran, Peričić 1986: 132)
Fuga
https://www.youtube.com/watch?v=ZG4SKgCpppE&t=190s (9:28)
J.S.Bach - The Well Tempered Clavier: Book I: Prelude and Fugue No.1 in C Major
- Sviatoslav Richter
https://www.youtube.com/watch?v=ezZdbzreNcs (4:29)
Tema za varijacije mora u melodijskom pogledu biti zanimljiva, karakteristična, ali u isto
vreme i jednostavna, pregledna. Ona je i harmonski jasna i upečatljiva. Da bi se njene konture
mogle pratiti kroz veći broj varijacija, tema je obično periodična po sklopu, najčešće u obliku
male dvodelne pesme (a b), ređe trodelne pesme (a b a), a daleko ređe se sreće kao velika
rečenica. (Skovran, Peričić 1986: 155-56)
J.S.Bach "The Goldberg Variations" [Glenn Gould] (1955)
https://www.youtube.com/watch?v=Cwas_7H5KUs&t=135s (39:10)
4.3.5 S VITA
Svita je ciklična kompozicija ‒ kompozicija sastavljena od više stavova ‒ od najmanje tri
stava (pa do 7-8, ponekad i više), koji obično predstavljaju manje muzičke oblike,
jednostavne građe i sadržine. Unutrašnja međusobna povezanost stavova svite nije tako čvrsta
4
Polifonija – višeglasje u kojem svi glasovi predstavljaju ravnopravne melodijske linije.
5
faktura = način na koji je struktura izložena.
Barokna (stara) svita predstavlja u osnovi niz starih igara. U ranom baroku one još imaju
u znatnoj meri pravi igrački karakter, ali tokom vremena bivaju sve više stilizovane. Svite su
pisane kako za instrumentalne ansamble, tako i za solo instrumente. (Skovran, Peričić 1986:
182) Barokna svita nestaje iz stvaralačke prakse sredinom 18. veka, da bi se u doba
romantizma ponovo pojavila u novom vidu. (Skovran, Peričić 1986: 193)
J. S. Bach: French Suite No.6 in E Major BWV817 – András Schiff
https://www.youtube.com/watch?v=kkNPezHTWzU (17:37)
Krupne vokalne i vokalno-instrumentalne forme kao što su, na primer, opera, oratorijum,
pasija, kantata i misa, obično sadrže u sebi niz manjih, tako da se mogu ubrojati u ciklične
oblike, iako ni oni nemaju neke određene formalne šeme, kao što je to slučaj kod
instrumentalnih cikličnih oblika, na primer sonatnog ciklusa. (Skovran, Peričić 1986: 295)
6
Horsko pevanje bez pratnje obično se označava italijanskim terminom “a cappella”.
4.4.2 O RATORIJUM
Oratorijum je obimno, po pravilu celovečernje, vokalno-instrumentalno delo u osnovi
epskog karaktera, pisano za soliste, hor i orkestar. (Skovran, Peričić 1986: 353) Ne izvodi se
scenski već koncertno. Sadržaj oratorijuma najčešće je duhovni, ali ih ima i sa svetovnom
sadržinom. (Skovran, Peričić 1986: 354)
Music Appreciation - Oratorio and Opera Similarities and Differences
https://www.youtube.com/watch?v=NYVGtAJ7ujA (3:58)
4.4.3 P ASIJA
Pasija, liturgijsko-muzički prikaz biblijske legende o Hristovom stradanju i smrti
(Skovran, Peričić 1986: 355), je vokalno-instrumentalni oblik srodan oratorijumu. Tekst
pasije su delovi Novog Zaveta koji govore o mukama i stradanjima Isusa Hrista. Izvođački
sastav je često monumentalan: jedan ili dva orkestra, jedan ili dva hora i solisti. Ne izvodi se
scenski već koncertno. (Štanbuk [ed.] 1972: Tom.12., p. 456)
4.4.4 K ANTATA
Kantata (ital. cantare = pevati) je oblik za hor ili soliste uz instrumentalnu pratnju,
nastao u 17. veku. Može biti svetovne ili duhovne sadržine. Sastavljena je iz više numera ili
odseka. Od oratorijuma se razlikuje ne samo skromnijim dimenzijama već i pretežno lirskim
karakterom. Ne izvodi se scenski već koncertno. (Skovran, Peričić 1986: 356)
Music Appreciation - Chorale and Cantata Explained
https://www.youtube.com/watch?v=UEoXXs5zZfI (1:53)
PRILOZI
P1 P RIKAZ MUZIČKIH OBLIKA GRAFIČKIM PUTEM
Svako muzičko zbivanje – sinteza različitih a međusobno srodnih elemenata muzičkog
izraza, pa i njihova vremenska struktura – muzički oblik, predstavlja složen proces koji se
odvija u vremenu. (Skovran, Peričić 1986: 7) U delu uvodnog teksta “Nauke o muzičkim
oblicima” u kome autori govore o procesu slušanja i načinu doživljavanja muzičkog dela,
Skovran i Peričić, pored ostalog, kažu:
“Po završenom procesu slušanja muzičkog dela, ( … ) slušalac ima predstavu njegovog
oblika u celini, kao svojevrsnog ‘objekta’ koji mu se sada ukazuje kao da postoji i ‘van
vremena’ koje je bilo potrebno za njegovo izvođenje i percipiranje. (Ima i slušalaca koji
pri tom čak imaju izvesne vizuelne predstave muzičkog oblika kao ‘prostornog’ objekta!)”
(Skovran, Peričić 1986: 8) “To nam svedoči da u načinu doživljavanja ( … ) postoje
izvesne dodirne tačke između muzike i prostornih umetnosti, …”. “Uostalom, i sam termin
‘muzički oblik’ je svojevrsna metafora koja ukazuje na doživljaj muzičkog oblika kao …”
prostorne predstave. (Skovran, Peričić 1986: 8)
Dakle, u procesu slušanja i doživljavanja muzičkog dela, u svesti slušaoca dolazi do
“ … ‘pretvaranja’ vremenskih u prostorne predstave”. (Skovran, Peričić 1986: 74) Ove
prostorne predstave koje se, inače, odvijaju u vremenu, moguće je prikazati i grafičkim
putem. (Očigledna je analogija između grafičkog prikaza formalnog plana i njegovog opisa
slovnim oznakama – malim i velikim slovima abecede, koje se, po potrebi, mogu spajati, to
jest kombinovati i sa brojevnim7 simbolima dekadnog brojevnog sistema – ciframa, ređe
brojevima.)
Kako primer analogija između muzičkih oblika i njihovog prikaza grafičkim putem,
vodeći pri tome računa i o sadržaju pojednih odseka kao i o položaju kulminacije dela, slede
grafički prikazi četiri poznatija formalna tipa:
a) dvodelnog oblika sa glavnom kulminacijom pri kraju (na primer, period sa
gradacijom u drugoj rečenici, ili preludijum i fuga, najizrađeniji formalni tip
polifonog stila);
b) trodelnog oblika u kojem je srednji deo manje značajan po sadržaju od prvog dela
i reprize (primer ovakve formalne strukture je oblik trodelne pesme);
7
Takođe, brojčanim ili numeričkim.
L INKOVI :
Elementi oblika:
• Building Music: What Is A Motif? - TWO MINUTE MUSIC THEORY #24
https://www.youtube.com/watch?v=DwOGGxG8MAc (2:32)
• How to Listen to Classical Music: Motifs and Seeds
https://www.youtube.com/watch?v=s5SkqX8vo2s (7:50)
• How John Williams Composes His Motifs
https://www.youtube.com/watch?v=mK5zThj7uFI&t=341s (10:44)
8
(Skovran, Peričić 1986: 75).
B IBLIOGRAFIJA :
Blaha, Ivo: Dramaturgija yvuka u audio-viyuelnom delu, Dom kulture „Studentski
grad“, Akademski filmski centar, Beograd, 2008.
Skovran, Dušan, Peričić, Vlastimir: Nauka o muzičkim oblicima, Univerzitet umetnosti
u Beogradu, 1986.
ENCIKLOPEDIJSKI LEKSIKON – MOZAIK ZNANJA, MUZIČKA UMETNOST,
Tom 12, Direktor i odgovorni urednik: Zdenko Štanbuk, Interpres, Beograd, 1972.