4.

Glasovne promjene u nominativu

Kako glasi nominativ množine imenica: momak, prijedlog, orah, časovnik, prilog, siromah?
Šta se dogodilo sa suglasnicima k, g, h u nominativu množine? Ispred kojeg glasa se
dogodila ova promjena?
momak – momci
časovnik-časovnici
Suglasnik K ispred samoglasnika i prelazi u suglasnik C.

prijedlog- prijedlozi
prilog - prilozi
Suglasnik G ispred samoglasnika i prelazi u suglasnik Z.

orah – orasi
siromah- siromasi
Suglasnik H ispred samoglasnika i prelazi u suglasnik S.

Suglasnici K, G, H ispred samoglasnika i prelaze u glasove C, Z, S.

Ova glasovna promjena se zove SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija.

Završni dio časa:

Sinteza: Sinteza
Nominativ prepoznajemo po pitanjima: Ko? (za živo) i Šta/ Što? (za neživo)
Nominativ u rečenici ima značenje pokretača i vršioca radnje i nosioca stanja.
♦ Nominativ u rečenici ima najčešće službu subjekta ili dijela imenskog predikata.
♦ Ponekad nominativ može biti i u službi apozicije,
ili priloške odredbe za način.
U nominativu množine nekih imenica provodi se glasovna promjena koja se zove
SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija.
4. Glasovne promjene u genitivu
Pogledajmo kako glasi genitiv množine ovih imenica!
Njd. novac, bijelac, crnac, patka, pismo
N mn. novci, bijelci, crnci, patke, pisma
Koga? čega?

Genitiv jednine
novc-a
bijelc-a
crnc-a
patk-e
pism-a

genitiv množine
novac-a
bijelac-a
crnac-a
patak-a
pisam-a
Šta ste primijetili?
Samoglasnik A se javlja u nekim imenicama u nominativu jednine i u svim imenicama u genitivu
množine, a u ostalim padežima ga nema.
Kada se u genitivu množine svih rodova pred nastavkom nađu dva suglasnika, između njih se ubacuje
samoglasnik A. Takvo A zovemo NEPOSTOJANO A.
Uporedimo nominativ i genitiv jednine i množine sljedećih riječi:

JEDNINA
N gledalac čitalac
G gledaoca čitaoca

MNOŽINA
N gledaoci čitaoci
G gledalaca čitalaca

Nominativ: GLEDAL-AC ► Genitiv: GLEDAL-CA (L►O) ► GLEDAOCA

Šta primjećujete?
U nekim oblicima riječi se javlja glas L a u nekim je umjesto njega glas O.

Prelazak l u o
Suglasnik L je prešao u samoglasnik O, pa se ova glasovna promjena naziva PRELAZAK L
u O. Do ove glasovne promjene je došlo u historijskom razvoju našeg jezika i to onda kada
se u riječima suglasnik L našao na kraju sloga ili riječi. Ova glasovna promjena se javlja u
nominativu jednine i genitivu množine.

Završni dio časa

Sinteza:
Genitiv je drugi padež. Ime je dobio od latinske rijeĉi genitus, što znači rođen. Odgovara na
pitanja (od) KOGA? ČEGA? (čiji)
Genitivom se izriče pripadnost, odnosno kome ili čemu pripada imenica (biće, predmet,
pojava) na koju se genitiv odnosi.
Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.
Genitivom ispred kojega je najčešće prijedlog OD izriče se građa. Genitiv u rečenici može
imati različite službe: atributa, objekta, priloških odredaba.
Kada se u genitivu množine svih rodova pred nastavkom nađu dva suglasnika, između njih
se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo NEPOSTOJANO A.
U genitivu imamo i glasovnu promjenu koja se naziva PRELAZAK L u O.
Ova glasovna promjena se javlja u nominativu jednine i genitivu množine.