PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

ŠKOLA : OŠ ''Podorašje'', Područna škola ''Gornja Maoča''

ŠKOLSKA GODINA: 2014. / 2O15.
NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i književnost
PROFESOR: Sandra Đurić
DATUM: RAZRED: VI
TIP ČASA: Obrada
NASTAVNA TEMA: Jezik
NASTAVNA JEDINICA: Nominativ
NASTAVNI ZADACI:
Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa
jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i stjecanje novih znanja iz oblasti jezika: nominativ,
značenje i služba, padežna pitanja, nastavci, glasovne promjene

Funkcionalni: Razvijanje perceptivnih sposobnosti, razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje,

razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje sposobnosti uočavanja.

Odgojni: Njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao naslijeđu, njegovanje govorne i pravopisne
kulture, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha.

NASTAVNA SREDSTVA : Udžbenik, sveska, tabla, kreda,

OBLICI RADA: Frontalni, individualni
METODE NASTAVNOG RADA: Kombinovane metode – usmeno izlaganje, razgovor, metoda čitanja
i rada na tekstu.
LITERATURA : Naš jezik za šesti razred devetogodišnje osnovne škole

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

Uvodni dio
Pročitati pjesmicu
Kud će sirena?
Sirena rijekom žuri,
napušta zlatni sprud.
Kosa se s pjenom bori.
Kuda li će? Kud?
Sunce joj spava u kosi.
Kao u zlatnom snu
vjetar je nekud nosi,
A zamak na riječnom dnu!
Razgovor o pjesmi:
Ko rijekom žuri? Šta se bori s pjenom? Šta joj spava u kosi? Šta je nosi?
Što se nalazi na riječnom dnu?

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice
Nominativ
1. Nominativ (ko? šta? što?)
Nominativ prepoznajemo po pitanjima:
Ko? (za ţivo) - „Sirena rijekom ţuri, napušta zlatni sprud.―
Šta/ Što? (za neživo) - „Kosa se s pjenom bori.―; „Sunce joj spava u kosi.―
Koje ste riječi u stihovima dobili kao odgovor na pitanja: ko? šta/što?
Ko? - Sirena
Šta? - Kosa, sunce
Te riječi su, dakle, u nominativu.
Šta ove riječi označavaju, kakvo značenje imaju riječi u nominativu?
Nominativ u ovim rečenicama ima značenje vršioca radnje („Sirena rijekom žuri“) i nosioca
stanja („Sunce joj spava u kosi.’’)

2. Služba nominativa u rečenici

Pronađimo u sljedećim rečenicama riječi u nominativu i odredimo koju službu u rečenici
imaju.

Miki Maus je slavni miš.

Profesor Baltazar je slavni izumitelj.

SUBJEKAT PREDIKAT
Miki Maus je slavni miš.
Profesor Baltazar je slavni izumitelj.

Riječi u nominativu su MIKI MAUS i PROFESOR i imaju službu subjekta u rečenici.

U sklopu imenskog predikata u ovim rečenicama se nalaze i imenice u nominativu MIŠ i
IZUMITELJ.
Ove riječi u nominativu, dakle, imaju službu imenskog dijela predikata.

Pogledajmo i ove rečenice:

Baltazar, slavni izumitelj, pravi cipele u kojima možeš letjeti.
Miki Maus je brz kao pravi miš.
Koje riječi odgovaraju na pitanja KO? ŠTA/ŠTO?
To su riječi: profesor, Baltazar, izumitelj, Miki Maus, miš.
Odredimo njihovu službu u rečenicama:
Baltazar - subjekat
slavni izumitelj - apozicija
Miki Maus - subjekat
kao miš - priloška odredba za način

Nominativ u rečenici ima najčešće službu subjekta ili dijela imenskog predikata.
Ponekad nominativ može biti i u službi apozicije, ili priloške odredbe za način.

3. Nastavci u nominativu
Naučili smo da padeži osim jednine imaju i svoju množinu. Nominativ prepoznajemo po značenju i
službi u rečenici, ali i po nastavcima.

srednji rod
jednina - množina
selo - sela
znanje - znanja
rebro - rebra

ženski rod jednina - množina

majka - majke pamet - pameti

ovca - ovce

muški rod
jednina - množina
nož - noževi
kaput - kaputi
stub - stubovi

4. Glasovne promjene u nominativu

Kako glasi nominativ množine imenica: momak, prijedlog, orah, časovnik, prilog, siromah?
Šta se dogodilo sa suglasnicima k, g, h u nominativu množine? Ispred kojeg glasa se
dogodila ova promjena?
momak – momci
časovnik-časovnici
Suglasnik K ispred samoglasnika i prelazi u suglasnik C.

prijedlog- prijedlozi
prilog - prilozi
Suglasnik G ispred samoglasnika i prelazi u suglasnik Z.

orah – orasi
siromah- siromasi
Suglasnik H ispred samoglasnika i prelazi u suglasnik S.

Suglasnici K, G, H ispred samoglasnika i prelaze u glasove C, Z, S.

Ova glasovna promjena se zove SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija.

Završni dio časa:

Sinteza: Sinteza
Nominativ prepoznajemo po pitanjima: Ko? (za živo) i Šta/ Što? (za neživo)
Nominativ u rečenici ima značenje pokretača i vršioca radnje i nosioca stanja.
♦ Nominativ u rečenici ima najčešće službu subjekta ili dijela imenskog predikata.
♦ Ponekad nominativ može biti i u službi apozicije,
ili priloške odredbe za način.
U nominativu množine nekih imenica provodi se glasovna promjena koja se zove
SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija.