UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET

SMJER: SPORTSKI MENADŽMENT

TIMSKI RAD U SPORTSKIM KLUBOVIMA

SEMINARSKI RAD

Travnik, juni, 2022

 UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET

SMJER: SPORTSKI MENADŽMENT

TIMSKI RAD U SPORTSKIM KLUBOVIMA

SEMINARSKI RAD

Profesor: prof. dr. Amra Tuzović Student: Amer Huber

Asistent: Amna Tuzović

Travnik, juni, 2022.

SADRŽAJ
1.UVOD...............................................................................................................................1

2.POJAM TIMSKOG RADA..............................................................................................2

3. DEFINICIJA TIMSKOG RADA....................................................................................3

4. KARAKTERISTIKE TIMOVA......................................................................................5

5. PREDNOSTI I NEDOSTACI TIMSKOG RADA.........................................................7

6.UTJECAJ TIMSKOG RADA NA POJEDINCA.............................................................8

7. TIMSKI RAD U SPORTSKIM KLUBOVIMA.............................................................9

8. ZAKLJUČAK................................................................................................................11

9. LITERATURA..............................................................................................................12
 1.UVOD

U svijetu ubrzanih i kontinuiranih promjena, sportske organizacije svoju djelatnost

obavljaju u uslovima koji značajno utiču (ili mogu uticati) na njihovo poslovanje. U ovakvim
uslovima da bi odgovorile zahtjevima i izazovima savremenog sportsko-poslovnog svijeta,
sportske organizacije sve više zamenjuju stare hijerarhijske i formalne sisteme, timovima i
timskim radom, budući da je u razvijenim društvima, iz kojih nam dolazi savremena teorija
menadžmenta, timski rad promovisan kao pouzdan način rada za donošenje ispravnih odluka i za
njihovo djelotvorno sprovođenje.

Timovi i timski rad su poslednjih decenija postali veoma popularni kako u menadžment literaturi
tako i u praksi gotovo svih srednjih i velikih kompanija, ali i sportskih organizacija u razvijenim
zemljama. Tome je svakako doprinio izuzetan ekonomski razvoj Japana kao i uspjeh japanskih
kompanija koje su, zahvaljujući svojoj kolektivističkoj nacionalnoj kulturi, uvijek veoma
intenzivno koristile timski rad.

Svakako treba biti svjestan da za određene probleme ili sporna pitanja, stvaranje tima ne mora
uvijek da bude najbolje rešenje, budući da timovi ne funkcionišu uvijek savršeno, odnosno da
ima situacija u kojima pojedinci mogu postići bolje rezultate. Međutim ako na timski rad
gledamo kao na pouzdan način za uspješno rješavanje problema, obavljanje zadataka i postizanje
ciljeva, što je već više puta dokazano u praksi, onda se može razumjeti želja mnogih sportskih
organizacija i kompanija u svijetu da iskoriste sve pozitivne odlike fenomena timskog rada,
kojim ću se pozabaviti u nastavku rad.

1
 2.POJAM TIMSKOG RADA

Da bi što bliže objasnio šta predstavlja timski rad, prvo trebamo definisati šta je to timski
rad i koja je njegova uloga u sportu. Tim je skup ljudi koji učestvuju u realizaciji istog cilja. Tim
može da se opiše kao grupa ljudi organizovani da rade zajedno, ili kao grupa ljudi koja obavlja
sličan posao, odnosno podnosi izvještaj istoj osobi. Timski rad je postao vrlo moderan način rada
koji se primjenjuje u organizacijama uspješnih kolektiva.

Timski rad je uvijek bio odlika sporta i zbog toga se timski rad i posmatra kroz sport i
ostvarivanje sportskih rezultata. Znamo da timski rad ima za cilj stvoriti atmosferu u kojoj svaki
pojedinac, član tima ili ekipe, ima mogućnosti postići više nego što bi postigao samostalno, onda
je jasno zašto se timski rad stavlja u fokus kada se posmatra vrednovanje postizanja rezultata
rada.

Bitne pretpostavke tima, koje su najčešće zastupljene u literaturi, između ostalih su slijedeće: tim
je specifična vrsta svrsishodno organizovane i struktuirane grupe ljudi koja ima zajedničke
ciljeve i interese; članovi tima imaju zajednički cilj i žele da postignu zajedničku viziju; tim
organizuje svoje aktivnosti, imenuje svog lidera i samostalno prevazilazi probleme; timovi su
naročito važni kada su problemi i odluke kompleksni, kad su potrebni raznovrsni stilovi rada,
kad su potrebne raznovrsne informacije, kad je potrebna veća posvećenost poslu.

Riječ tim se često poistovjećuje s bilo kakvom grupom ljudi. Ipak, to nije tačno. Postoji bitna
razlika između timova i radnih grupa. Oni mogu biti iste veličine i sa istim zadatkom, ali njihov
načina rada i funkcionisanja nije isti. Osnovna razlika je u načinu funkcionisanja. Timovi imaju
visok stepen samostalnosti, dok u radnoj grupi postoji odgovorna osoba za funkcionisanje grupe
– menadžer. Odgovornost u timovima je kolektivna, članovi radne grupe imaju individualnu
odgovornost.

Jako je bitno prepoznati stvarne potrebe timskog okruženja kako bi ono bilo funkcionalno i
otvoreno za timsko djelovanje. Timski način rada otkriva identitet organizacije, sredine ili
okruženja i govori nam da li je rezultat sistema ili trenutne potrebe. Da bi tim bio uspješan
potrebno je poticati kreativnost i kreativno razmišljanje svih članova u timu i to su unutrušnji
poticaji a imamo i vanjske poticaje koji stimulišu okruženje da djeluju u pravcu stvaranja
pozitivne klime za djelovanje tima. Svaka sportska ekipa djeluje kao tim u kojem se tačno znaju

2
sve uloge i obaveze koje preuzimaju članovi tima pa možemo reći da se značaj timskog rada
upravo i prepoznaje po tačno utvrđenim zadacima koji su okupljeni oko jedinstvenog jednog ili
više ciljeva.

3. DEFINICIJA TIMSKOG RADA

Tim je posebna vrsta formalnog organiziranja rada koji je zajednički većoj ili manjoj
skupini ljudi, a ono što povezuje članove tima su određene aktivnosti pomoću kojih je potrebno
doći do unaprijed postavljenih određenih ciljeva te slični ili isti interesi i motivi članova tima.

Javljaju se mnogi slučajevi kada se pojam „tim“ veže uz skupine ljudi koje svojim djelovanjem
zapravo ne čine tim. Mnoge od tih skupina zapravo čine radnu skupinu, što upućuje na to da
članovi obavljaju svoje aktivnosti u istom prostoru na radnom mjestu, no svatko od njih obavlja
zadatak koji je namijenjen samo njemu. Kada se spomene pojam „tim“ to zapravo predstavlja
nešto znatno više od radne skupine. U timu su članovi međusobno povezani, ovise jedni o
drugima, zajedno su odgovorni za obavljanje zadane aktivnosti ili zadatka, poželjno je da njihova
međusobna komunikacija bude na što višoj razini, a sve to kako bi uspješno ostvarili zajednički
cilj. Članovi tima posjeduju određena komplementarna znanja i vještine koja svakodnevno
primjenjuju u obavljanju aktivnosti te time uvelike pridonose zajedničkom radu i ciljevima.
Postoji mnogo karakteristika po kojima se može prepoznati način rada u timu, a neke od njih su:

 predanost članova zajedničkom cilju,

 dobrovoljna, angažirana saradnja koja podrazumijeva nadopunjujuće, usklađeno i
solidarno djelovanje,
 kontinuirana skupna kreativnost i poduzimljivost da bi se cilj dosegnuo što prije i što
potpunije, uz najmanji utrošak resursa,
 ravnopravan položaj članova, koji daje mogućnost stalnog i potpunog razvoja,
iskazivanja i upotrebe svih njihovih radnih i misaonih sposobnosti,
 pozitivno ozračje u kojemu se prepoznaju snažna motivacija, jaka skupna kohezija, sklad
odnosa, otvorena komunikacija, timski ponos, entuzijazam i zanos.

Ukoliko se u radu neke skupine ljudi prepoznaju navedene karakteristike, tada je riječ o timskom
radu. U suprotnom slučaju, ako skupina ljudi ne primjenjuje navedene karakteristike, ne radi se o
timu. Treba naglasiti kako je tim malen, ustaljen i posebno organiziran ljudski sastav, koji radi na

3
poseban (timski) način. Veća skupina ljudi često ne čini tim, ali unatoč tome može primjenjivati
timski način djelovanja odnosno obavljanja određenih aktivnosti. Bolnica tako može
primjenjivati timski način rada. Primjerice, prilikom operacija liječnik oko sebe ima liječnički
tim koji mu uveliko pomaže, jer operaciju bi vrlo teško mogao uspješno obaviti sam. Stoga takva
skupina ljudi primjenjuje timski način rada iako ne čini, nužno i tim.

Prilikom ostvarenja određenog cilja, raduju se svi članovi tima, dok se u skupini koja ne
primjenjuje timski način djelovanja, ostvarenim rezultatima raduje samo vođa skupine ili drugi
pojedinac koji je ostvario taj rezultat. Kreativnost je vrlo važna za tim, jer kreativan tim gotovo
je uvijek vođen skupnom motivacijom i željom za rješavanjem zajedničkog problema. Kreativan
tim spreman je svladavati sve prepreke koje se nađu na putu te krenuti dalje, sa još većom
motivacijom.

4
 4. KARAKTERISTIKE TIMOVA

Temeljna obilježja timskog rada su: otvoreni odnosi, otvorena komunikacija, empatija, suradnja,
postizanje dogovora, određivanje konkretnih normi i postignuća, komunikacija s članovima tima
u konfliktnim situacijama.

Mali broj članova - timovi ne mogu biti veliki, jer u protivnom članovi tima neće moći dobro
upoznati snagu i slabosti svakog pojedinca, a što je preduvjet dobrog funkcionisanja tima.
Zajednička odgovornost i zajednički rezultat – timovi ne trebaju gazdu koji daje zapovjedi;
umjesto toga članovi tima zajednički donose odluke koje su rezultat svih – a to je u pravilu
uvijek bolje nego odluka i najboljeg pojedinca. Iz toga proizlazi interes za ujednačenom razinom
znanja svakog pojedinca.

Odgovarajuće vještine – timovi moraju imati odgovarajući kvantum znanja i vještina neophodnih
za kvalitetno obavljanje posla. Različiti timovi imaju različite vještine. Osim specijalističkih,
stručnih, svaki od njih mora biti sposoban za analiziranje i rješavanje problema, donošenje
pravih odluka i dobro komuniciranje. Učenje i osobni razvoj je temelj kvalitetnog tima.

Svrha postojanja tima – menadžment treba definirati granice i obim autoriteta tima, ali biti
spreman ih i korigirati ako je to potrebno. Najbolji timovi su investirali znatno vrijeme u
razumijevanje, podešavanje i prihvaćanje smisla svoga postojanja i načina funkcioniranja, da bi
tek onda počeli davati značajne i velike rezultate.

Jasno definirani ciljevi – ciljevi su povezani sa smislom postojanja tima. Jasni ciljevi pomažu
timu da fokusira svoje snage na njih. Jasni ciljevi omogućuju članovima da vide napredak i
prepoznaju rezultate svoga rada.

Opći pristup – članovi tima se moraju složiti oko općih pitanja – ko što radi, kako se koordinira
aktivnostima, kako se postavljaju planovi, kakav je trening potreban, koja se metodologija
primjenjuje, i sl.

Pravi timovi postižu iznimne rezultate kada imaju zahtjevne ciljeve. Što je veći problem, veći je
izazov i potreba članova za dijeljenjem međusobnog znanja i sposobnosti.

5
Zašto su timovi dobri:

 jer povećavaju produktivnost – bliži su akciji i kupcu, mogu vidjeti prilike i prijetnje koje
menadžment ne vidi;
 jer unaprjeđuju komunikaciju i proces donošenja odluka – dijeleći informacije i posao
stvaraju se pretpostavke za bolje odluke;
 jer su mnogo efikasniji – višefunkcionalni timovi imaju šire horizonte nego pojedinci ili
grupe sa istim znanjem (sinergijski efekt – rezultati tima su puno bolji nego suma
pojedinačnih rezultata istog broja pojedinaca);
 jer unapređuju procese – proces tretiraju kao cjelinu;
 jer integriraju različitosti.

Kada su timovi loši:

 kada se ne razumije da timovi nisu strojevi – to su grupe ljudskih bića sa svojim

talentima, predrasudama, ambicijama i strahovima;
 kada su neuravnoteženi;
 kada su loše vođeni i nemotivirani;
 kada se organiziraju samo radi snižavanja troškova.

Osnova funkcionisanja tima je povjerenje. Koliko je potrebno puno vremena da se izgradi, toliko
ga je lako srušiti. Da bi se izgradilo povjerenje u timu, svaki bi član tima trebao imati jasne,
konzistentne ciljeve, biti otvoren, korektan i spreman slušati druge, biti odlučan, podržavati
jednako sve članove tima, preuzeti odgovornost za akcije i rezultate tima, osjećati i razumjeti
potrebe članova tima, poštovati tuđe stavove, tolerirati greške članova tima. Treba zapamtiti:
uspjeh cjeline (tima) zavisi od usaglašenosti različitih dijelova (članova tima) u funkciji cjeline.

6
 5. PREDNOSTI I NEDOSTACI TIMSKOG RADA

Timski rad pomažu pri zbližavanju zaposlenika, stvara pozitivno okružje i omogućuje
članovima da se odluče na ambiciozne projekte. Osoba će se prije odlučiti na neki zahtjevan
zadatak ako zna da će imati potporu ostalih članova koji će mu pomoći i savjetovati ga. U
timskom okruženju članovi smatraju i vjeruju da su rezultati kvalitetniji kada razmišljaju,
planiraju i donose odluke zajedno te poduzimaju zajedničke akcije. Možemo zaključiti da
pojedinac nije toliko dobar koliko su dobri svi članovi tima zajedno. Zajednički rad, atmosfera i
samostalno donošenje odluka povećavaju kreativnost, dobru atmosferu i odanost cilju.

Kao pozitivnu stranu timskog rada možemo istaknuti i neke prednosti, a one se prepoznaju kao:
visoka interakcija u radu, zajedništvo, povjerenje, uvažavanje pojedinca, ravnopravnost uloga,
osobnu motiviranost, povezanost među članovima, visoki stupanj kreativnosti, slobodno
dijeljenje informacija, decentralizirano odlučivanje, otvoreno dijeljenje različitih mišljenja i
prijedloga, učinkovito rješavanje osobnih emocionalnih i drugih sukoba, inovacije u timskom
radu.

Najveći nedostatak timskog rada je stres i frustracija. Loše radne navike i radna atmosfera,
nedostatak komunikacije i nedostatak poštovanja među članovima mogu narušiti pozitivno radno
okružje. Kao negativnu stranu možemo navesti i dvostruku lojalnost i vrijeme koje se troši na
sastanke. Kako bi se stvorila dobra radna atmosfera moraju se poklopiti neki faktori. Voditelji
timova moraju biti jasni kod naglašavanja da je rad u timu dobar i da se od članova očekuje da na
taj način funkcioniraju. Rad u timu mora biti priznat i nagrađen, kako bi svi članovi razumjeli da
im to donosi dobrobit. Kada se slože određeni faktori, timski rad ima uvjete za uspjeh i postaje
pokretač organizacije. Kvalitetan rad u timu ne mora nužno zahtijevati dobre međuljudske
odnose ili prijateljstva među članovima. Nije važno da članovi provode zajedničko vrijeme i van
radnog vremena, iako je to najčešće prednost. Najbitnije je kulturno ponašanje i međusobno
poštovanje koje će omogućiti bolje radne učinke i zadovoljstvo. Negativne strane su znatno
manje od pozitivnih strana, te će razvoj timskog rada u budućnosti još više pridonijeti
organizacijama i članovima tima.

7
 6.UTJECAJ TIMSKOG RADA NA POJEDINCA

Mnoga današnja poduzeća i organizacije ostvaruju uspješne poslovne rezultate

zahvaljujući timskom radu i njihovom načinu izvršavanja aktivnosti. U današnje vrijeme, vrlo su
rijetki slučajevi u kojima poduzeće posluje bez prisustva dobrih timova. Gotovo sve odluke
nastaju promišljanjem i odlučivanjem svih članova tima. Timski je rad vrlo koristan te može
imati mnogo prednosti, ali i nedostataka za pojedinca.

U današnje je vrijeme, bilo da se radi o menadžeru, studentu, učeniku, domaćici ili liječniku,
gotovo nemoguće izbjeći timski rad. Različiti oblici timskog rada svakodnevno se pojavljuju u
ljudskim životima. Većina ljudi pripada različitim diskusijskim grupama, imaju prijateljske
grupe u kojima provode svoje slobodno vrijeme, grupama iz susjedstva, sportskim timovima i
mnogim drugima u kojima dolazi do interpersonalnih interakcija. Timovi su, drugim riječima,
sačinjeni od grupe ljudi, a svi članovi ovise jedni o drugima. Budući da je u današnje vrijeme
timski rad vrlo razvijen i primjenjuje se u gotovo svim segmentima života, a naročito u
poslovnom dijelu života, vrlo je važno konstantno razvijati vještine djelovanja i rada u timu.
Timovi su tako postali prisutni u radnom vijeku, imaju veliki utjecaj u raznim istraživačkim
projektima, u sportu, u školama, na fakultetima i raznim drugim područjima, pa se tako učenici i
studenti sve više susreću sa mnogim timskim aktivnostima, gdje se od rane životne dobi uče
razvijati timske vještine koje će im kasnije u životu biti od velike važnosti. Pojedinac koji je
sposoban voditi i upravljati timom i za rad u istom, u prošlosti je imao određenu prednost
prilikom prijave na posao ili na svojem radnom mjestu, jer timski rad, u tadašnje vrijeme nije
bila učestala pojava. Međutim, u današnje vrijeme, takva je sposobnost postala dio
svakodnevnice i uobičajeni je zahtjev koji poslodavci traže od svojih radnika te se
podrazumijeva da imaju takvu sposobnost.

8
 7. TIMSKI RAD U SPORTSKIM KLUBOVIMA

Nakon svih saznanja i definisanja tima i funkcionisanja rada u timu, nemoguće je ne

spoznati značaj istog u funkcionisanju sportskih timova. Timski rad u sportu poboljšava
funkcionisanje kolektiva, ali i pojedinca kao veoma važne karike u timu i sportu. Dobra
usklađenost i sinhronizacija tima dovodi do boljih rezultata i nadasve lakšeg ostvarivanja ciljeva.

Organizacija u kojoj su uvedeni timovi i timski rad, u teoriji i praksi, uslijed grupne sinergije,
može ostvariti viši nivo produktivnosti i efikasnosti, odnosno veće i kvalitetnije rezultate, budući
da zajednički resursi u okviru tima daju veće i kvalitetnije performanse rezultata u odnosu na
pojedinačne radove i učinke.

Koliko god u sportu bilo bitno postizanje ciljeva i dobrih rezultata, veoma je važna i psihološka
strana razvoja. Shodno tome, neophodno je da svaki pojedinac u timu bude svjestan svojih
mogućnosti i shvatanja, te svoje sposobnosti uklapanja u grupu pojedinaca koji imaju zajedničke
interese. Individua koja se odluči bivati dio tima, mora prije svega imati samopouzdanje kojim će
zasigurno doprinijeti kako sopstvenom tako i razvoju cijelog tima. Međutim samopouzdanje
pojedinca mora biti objektivno i u granicama koje neće narušiti međuljudske odnose u timu.
Koliko god bio svjestan svoje važnosti svaki član tima prije svega mora biti svjestan da je svaki
uspjeh, ali i neuspjeh isključivo zasluga tima. Pravilo važnosti govori o značaju tima u odnosu na
pojedinca. Bitno je imati u vidu da ništa značajno i važno na ovom svijetu nije postignuto samo
zaslugom pojedinca. Timski rad je uvijek bio neophodan za postizanje velikih i značajnih
rezultata. Ukoliko želi biti dio zdravog i funkcionalnog kolektiva svaki od članova mora znati
slušati i razumijevati potrebe ostalih, i sa poštovanjem se ophoditi prema njima, te znati prihvatiti
kritike i objektivno razmisliti o svojim postupcima. U sportu je veoma važna korektna i pravedna
igra u kojoj se ne gleda vlastiti već uspjeh cijelog tima. Potrebno je da svaki pojedinac bude
svjestan poštivanja pravila i onih koji su ipak iznad ostalih, kao što je slučaj sa kapitenom tima
čija funkcija jeste zapravo kontrolisanje i motivisanje tima tokom igara. Koliko god je u timskom
radu zastupljena jednakost i uniformnost svačijeg sudjelovanja, potrebno je uspostaviti određene
autoritete onih koji isti zaslužuju. Da bi se došlo do velikih i važnih ciljeva svako je dužan dati
svoj maksimum i ne kalkulisati u svojoj predanosti timu.

9
10
Na osnovu prethodno navedenog, a u odnosu na skromne i uske mogućnosti pojedinaca, kao
jedinki, možemo zaključiti da timski rad omogućava stvaranje više ideja, veću kreativnost i
poboljšanu komunikaciju, koja dalje doprinosi unapređenju poslovanja i ostvarivanju boljih
rezultata, odnosno pruža pouzdanije realizovanje interesa i ciljeva organizacije.

Timski sport po svojoj prirodi zahtijeva dobru usklađenost svih članova, i dobru atmosferu i
međusobno poštovanje unutar tima. Nemoguće je očekivati od tima u kojima članovi ne
funkcionišu kao jedno i gledaju isključivo svoj interes dobre rezultate. Dobra atmosfera i
povezanost tima se očituje na sam kvalitet igre. Ukoliko unutar sportskog tima svako teži ka što
boljem plasmanu i rezultatu igre, i daje svu svoju snagu, fizičku i psihološku spremnost za
očekivati je da će na terenu dobre ishode igre. Posvećenost svakog individualca timu ogleda se u
redovnim prisustvim na treninzima, angažmanu na istim, interakciji sa ostalim članovima tima i
poštovanju svih navedenih pravila. U dijalozima i saradnji sa ostalim članovima tima svaki
sportista potiče sopstveni razvoj, vještine komunikacije, ophođenje prema onima koji su jednaki
ali i onima koji su superiorniji, razumijevanje tuđih grešaka ali i uči pohvaliti suigrače ukoliko je
potrebno, te prihvatiti kritiku drugih i objektivno razmisliti o tome, i shodno tome eventualno
promijeniti neke svoje navike i shvatanja. Kako bi se pojedinac ostvario u timu i sudjelovao u
doprinosu timu, naročito je bitno da odredi kako sopstvene tako i prioritete tima. Timska igra
doprinosi jačanju sportskih klubova, ali i sportista. Svaki sportista tokom svoje sportske karijere
uči se načelima timskog rada koje vrlo lako prenosi na ostale segmente svog života, pa tako od
onih koji se bave sportom, naročito timskim sportovima očekujemo bolje prilagođavanje u bilo
kom društvu da se nađe, da je svjestan bitnosti kolektiva i pravednog razmišljanja i ophođenja u
istom. Uticaj razvoja na pojedinca ogleda se u činjenici da je brojnim psihološkim testovima i
istraživanjima dokazano da djeca koja su od svog ranog djetinjstva dio sportskih timova,
pokazuje izuzetno bolje sposobnosti komuniciranja i adaptiranja u novim sredinama. Osobe koje
su od djetinjstva naviknute na timski rad zasigurno se u kasnijem dobu života pokazuju kao bolji
prijatelji, supružnici, ali i radnici u kolektivima obzirom da su naučeni na shvatanja i prihvatanje
različitog i drugačijeg, te važnost takvih osoba ma koliko se njihova shvatanja razlikovala. Za
svaki cilj koji tim uspije realizirati zaslužna je upravo različitost svačijeg razmišljanja i
uvažavanje tuđih mišljenja.

11
 8. ZAKLJUČAK

Kroz ovaj seminarski rad, prikazan je timski rad te njegova važnost za pojedinca i uspjeh
organizacije. Za dobru organizaciju potrebno je imati i dobro organizirane timove koje će
predvoditi lideri sa jasno definiranom vizijom koju teže ostvariti. Za dobro funkcionisanje tima
neophodno je da taj tim sačinjavaju pojedinci sposobni da ulažu sav trud i napor u postizanju
ciljeva te da razumijevaju i uvažavaju potrebe i mišljenje drugih. Svaki pojedinac pored
samopouzdanja mora imati vjeru i poštovanje prema svim drugim članovima. Dobra atmosfera i
međuljudski odnosi zasigurno dovode do izvrsnih rezultata tima i napretka svakog od
pojedinaca. Timski rad može stvoriti niz prednosti za organizaciju te pridonijeti njezinom
uspjehu, ali isto tako može donijeti niz prednosti za pojedinca koji čini tim. Ipak, postoje
situacije u kojima neslaganje 30 članova tima značajno može zaprijetiti međuljudskim odnosima
u timu. U takvim situacijama potrebno je izdvojiti mnogo strpljenja i razumijevanja za sve
članove tima. Potencijalni konflikti se mogu izbjeći ako timovi slijede određena pravila koja
trebaju biti prilagođena situaciji u kojoj se tim našao, osobinama i sposobnostima članova tima i
uvjerljivosti i sposobnosti lidera da svoje članove izvede na pravi put.

Sve u svemu, dobra organizacija tima u sportskim klubovima doprinosi ostvarivanju dobrih
rezultata kluba, ali i psihološkom i intelektualnom razvoju pojedinaca. Za uspijeh sportskog
kluba neizostavna je dobra komunikacija i pravedna igra unutar tima.

12
 9. LITERATURA

1. Holpp, L. (2000). Upravljanje timovima, Zagreb

2. Nikić, M. (2004). Temeljna načela timskog rada. Diacovensia: teološki prilozi. Vol. 12
(No.1./2004).

3.http://savremenisport.com/teorija-sporta/sportski-menadzment/10/286/timski-rad-u-
sportskoj-organizaciji (preuzeto: 9.6.2022.)

4. https://mbs.edu.rs/mbsblog/budi-i-ti-timski-igrac/ (preuzeto: 8.6.2022)

5. https://wikiejemplos.com/bs/psicologia-del-deporte/ (preuzeto: 10.6.2022)

13