Razvoj informacijskog sustava za odabrani

ugostiteljski objekt

Tokić, Mario

Undergraduate thesis / Završni rad

2013

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of

Zagreb, Faculty of Organization and Informatics Varaždin / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet
organizacije i informatike Varaždin

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:211:711828

Rights / Prava: Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported

Download date / Datum preuzimanja: 2022-10-19

Repository / Repozitorij:

Faculty of Organization and Informatics - Digital

Repository
 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VARAŽDIN

Mario Tokić

RAZVOJ INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA

ODABRANI UGOSTITELJSKI OBJEKT
ZAVRŠNI RAD

Varaždin, 2013.
 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VARAŽDIN

Mario Tokić
Matični broj: 39232/10–R
Studij: Poslovni sustavi

RAZVOJ INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA

ODABRANI UGOSTITELJSKI OBJEKT
ZAVRŠNI RAD

Mentor:
Prof.dr.sc. Željko Dobrović

Varaždin, rujan 2013.

 Sadržaj
1. Uvod .............................................................................................................................................1
2. Razvoj informacijskog sustava ....................................................................................................2
2.1. Odnos organizacijskog i informacijskog sustava..........................................................3
2.2. Faze razvoja informacijskog sustava ...........................................................................4
2.3. Genetička definicija informacijskog sustava ................................................................7
2.3.1. Genetička definicija informacijskog sustava ugostiteljskog objekta ......................9
3. Pregled poslovne tehnologije i metoda za razvoj informacijskog sustava ................................ 11
3.1. Dekompozicijski dijagrami ....................................................................................... 11
3.1.1. Dekompozicijski dijagrami lokacija i organizacijski jedinica .............................. 12
3.1.2. Dekompozicijski dijagrami problema ................................................................. 13
3.1.3. Dekompozicijski dijagram ciljeva ....................................................................... 15
3.1.4. Dekompozicijski dijagram procesa ..................................................................... 16
3.2. Procesi i životni ciklus osnovnih resursa ................................................................... 18
3.3. Matrična analiza: matrica procesa i klasa ................................................................... 20
3.4. Popis klasa ................................................................................................................ 23
3.5. Dijagram toka rada (Work Flow Diagram) ................................................................ 26
4. Modeliranje poslovnih procesa .................................................................................................. 29
4.1. Business Process Modeling and Notation (BPMN) .................................................... 29
4.2. Opis procesa „Zaprimiti Narudžbu“ AS IS ................................................................ 30
4.2.1. Tablica procesa „Zaprimiti narudžbu“ AS IS ...................................................... 32
4.2.2. Model procesa „Zaprimiti narudžbu“ AS IS........................................................ 33
4.3. Opis promjena u odnosu na AS IS stanje ................................................................... 34
4.3.1. Model procesa „Zaprimiti narudžbu“ TO BE ...................................................... 35
4.4. ERA model (Entity Relationship) .............................................................................. 36
5. Aplikacija i tehnička dokumentacija ......................................................................................... 38
5.1. Dijagram slučajeva korištenja (Use Case Diagram)................................................... 38
5.2. Aplikacija Verglec – FastOrder .NET ....................................................................... 41
6. Proračun troškova projekta ...................................................................................................... 51
7. Zaključak ................................................................................................................................... 52
8. Literatura ................................................................................................................................... 53

I
 1. Uvod

Generalno gledajući, kroz cijelu povijest ljudskog vijeka, način čovjekovog života, način
njegovog rada, komuniciranja, shvaćanja svijeta se mijenjao. Te promjene nisu zaobišle
ljudske zajednice, krenuvši od privatnih pa do onih javnih i društvenih. One i danas traju, a
ovaj rad će pokušati predočiti ideju za promjenu jednog djela organizacijskog sustava.
Konkretno, promjenu koja će uvesti novi informacijski sustav u određeni oblik organizacije
koja se bavi uslužnom gospodarskom djelatnosti.

Svaki organizacijski sustav, pored ostalog, posjeduje poslovne procese i izvršitelje različitih
poslovnih procesa. „Djelovanje organizacije ostvaruje se kroz niz povezanih i cilju
usmjerenih poslovnih procesa“ (Brumec, 2011:2). Pri razvoju i projektiranju informacijskog
sustava jako je bitno poznavati sve čimbenike organizacije te posebno poslovne procese. Na
osnovi načina pristupa, izvršavanja i trajanja određenog poslovnog procesa organizacija može
poboljšati ili pogoršati poslovanje, odnosno neki podsustav organizacije. U slučaju nastanka
problema ili pogoršanja nekog djela organizacije, nužno je uvesti neku organizacijsku
promjenu, a jedna od njih može biti i razvoj informacijskog sustava.

U ovom radu teoretski i praktično će se kroz različite metode obrađivati tematika vezana uz
razvoj informacijskog sustava i to u konkretno odabranom restoranu – Verglec, koji je dio
poduzeća Gastrocom d.o.o.1, a djeluje već od 1993. godine na području grada Varaždina.
Ovim putem zahvaljujem se voditelju restorana Verglec koji je odobrio i ljubazno prihvatio
bilježenje i mjerenje poslovnih aktivnosti u ugostiteljskoj djelatnosti navedenog restorana.

1
Web adresa poduzeća Gastrocom d.o.o., dostupno 30.8.2013 na http://gastrocom-ugostiteljstvo.com

1
 2. Razvoj informacijskog sustava

Prije nego se krene s idejom i razradom razvoja informacijskog sustava, potrebno je definirati
što je sustav i informacija općenito, a zatim što je informacijski sustav te koje su njegove
temeljne uloge u organizaciji.

N. Lipljin (1993) navodi da je sustav skup elemenata čija se međusobna povezanost može
manifestirati u materijalnom, energentskom i informacijskom obliku. Prema Žugaju i
Strahonji (1992:47-50) sustav je „cjelovita, svrsishodna tvorevina što djeluje u interakciji s
okolinom. Sistem je određen svrhom, cjelovitošću, elementima, strukturom, djelovanjem i
interakcijom s okolinom.“ Konačno, Strahonja (2012) zaključuje da je sustav „cjelovita
tvorevina koja je sastavljena od međusobno povezanih dijelova, koja svrhovito djeluje i
međudjelovanju je s okolinom“.

Informacija potječe od latinske riječi informare što znači informiranje, obavještavanje.

Informacija predstavlja rezultat analize podataka i ima značaj u tome što daje novo znanje
primatelju, odnosno potiče ga na akciju. Zaključak jest da obuhvaćanje informacijskih tokova
u poduzeću označava informacijski sustav (Žugaj, Šehanović, Cingula, 2004). Ako se traži
definicija informacijskog sustava, može se naići na različite tvrdnje. „Informacijski sustav je
skup dobro definiranih pravila, običaja i postupaka pomoću kojih ljudi, oprema ili jedno i
drugo, rade na određenom inputu sa svrhom da dobiju informaciju koja će zadovoljiti potrebe
određenih pojedinca u određenoj poslovnoj situaciji“ (Ibid:487). Također odlučivanje i
kontrola mogu sami po sebi biti informacijski sustav unutar nekog poslovnog sustava (Žugaj,
Cingula, 1992). Jedna od zanimljivih tvrdnji je svakako tvrdnja J. Grada i suradnika
(1986:3-15) koji tumače: predmet procesa u informacionim sistemima je informacija i njezina
obrada, odnosno preradba u druge informacije. Također isti autori postavljaju tzv.
elementarnu definiciju informacijskog procesa pomoću procesne jednadžbe:

izlazna informacija = transformacija ulazne informacije

Zaključuje se da je glavno svojstvo sustava transformacija ulaznih tokova u izlazne, što se

može predočiti Slikom 2.1

Proces
Ulazne veličine (transformacija) Izlazne veličine

Slika 2.1. Osnovna uloga sustava (Prema: Strahonja, 2012)

2
2.1. Odnos organizacijskog i informacijskog sustava

Nakon što su definirani osnovni pojmovi, bitno je odrediti točan odnos organizacijskog
sustava i njegovog informacijskog sustava. „Unaprijed definirani ciljevi i način njihova
ostvarenja (ili poslovni procesi), kao i interna organizacijska struktura realnog sustava,
određuju informacijski sustav. Stoga zaključujemo da zahtjevi za informacijski sustav
proizlaze iz općeg modela funkcioniranja organizacijskog sustava“ (Brumec, Vrček,
2002:224-231). Prema Brumecu (2007) postoje tri osnovne činjenice koje karakteriziraju
navedeni odnos:

OS – svaki organizacijski sustav ima svoj informacijski (pod)sustav,

MP – informacijski sustav je model poslovne tehnologije nekog organizacijskog sustava,
IS – informacijski sustav ne postoji sam za sebe, on je uvijek dio nekog organizacijsko
sustava.

MP

OS IS

Slika 2.2. Odnos organizacijskog sustava i IS (Prema: Brumec, 2007)

Nakon što su definirani odnosi, postavlja se sljedeće pitanje: na koji način informacijski
sustav pripomaže nekom poduzeću ili nekom poslovnom procesu unutar organizacije te koja
mu je glavna uloga.

S obzirom na mjesto i ulogu informacijskog sustava u organizacijskom sustavu, razlikuju se

dva pogleda na informacijske sustave (Strahonja, 2012) :

1. preslikavanje organizacije

Preslikavanje organizacije je pogled koji predstavlja pasivnu ulogu informacijskog sustava.

Informacijski sustavi sadrže opise prošlih stanja poslovnih procesa i poslovnih događaja, a
koje su pohranjene u bazi podataka organizacijskog sustava. Preslikavanje organizacije je
vrsta pogleda koja je nastala u vrijeme klasičnih sustava obrade podatka, s ciljem
pohranjivanja podataka o poslovanju, zatim obračunavanju, izvještavanju, kontroli i reviziji
poslovanja.

3
 2. upravljanje organizacijom

Prema drugom pogledu informacijski sustav je podsustav koji značajnije utječe na strukturu,
funkciju i ponašanje organizacijskog sustava. Osim preslikavanja organizacije, svrha
informacijskog sustava je i pružanje potrebnih informacija donositeljima odluka tijekom
samih procesa donošenja odluka. Informacijski sustav je dio upravljačkog člana
organizacijskog sustava. Korisnici informacijskog sustava na temelju informacija donose
odluke o podizanju različitih aktivnosti, kojima utječu na organizacijski sustav.

Drugi pogled (upravljanje organizacijom) je jako bitan za razvoj informacijskog sustava za

ugostiteljski objekt iz primjera. Također navedeni pogled može se proanalizirati kroz
Sliku 2.3.

IS kao dio preslikavanja organizacije

Proces

Upravljačka
jedinica
Vodeće
veličine
IS kao dio upravljanja organizacijom

Slika 2.3. Pogled IS-a kao oblik upravljanja organizacijom (Prema: Strahonja, 2012)

2.2. Faze razvoja informacijskog sustava

Od samog početka i odluke za projektiranjem novog informacijskog sustava pa sve do

njegove implementacije, ali i tijekom korištenja, informacijski sustav prolazi kroz različite
razvojne faze. Bakić i Crnković (1990) navode da se informacijski sustav razvija kroz pet
faza, a Tenebaum (1998) dodaje i šestu fazu, koja je vezana uz širenje internetskih usluga,
prema Žugaj, Šehanović, Cingula (2004: 490-491):
Data Procesing (DP) – faza obrade podataka, cilj ovog informacijskog sustava je
dobivanje osnovne informacije razine sintetike, razine popisa računa i slično.
Managment Information System (MIS) – faza upravljačkih informacijskih sustava koji
pokušavaju riješiti probleme operacijskog upravljanja u poduzeću korištenjem
distribuiranog unosa podataka na mjestu njihova nastanka i fleksibilnim izvršavanjem.

4
 Decision Support Systems (DSS) – faza razvoja informacijskog sustava koji
omogućava procese odlučivanja. Najčešće se primjenjuje u dinamičkim gospodarskim
djelatnostima. Ovako razvijen sustav omogućuje modele prema kojima se podaci
transformiraju u upravljačke informacije.
Expert Systems (ES) – faza ekspertnih sustava u poslovanju. Sama ideja sustava
temelji se integraciji znanja određenog broja eksperata za pojedini oblasti,
integracijom u bazu znanja poduprtu dobrom bazom podataka koja se popunjava
interno, eksterno i preko istraživanja konzultanata poduzeća.
Executive Informataion Systems (EIS) – faza informacijskog sustava koja ključna za
izvršavanje poslovnih odluka. Ovakav sustav je veza između prethodna dva opisana,
odnosno između najboljih mogućnosti DSS i početnih pogodnosti ES sustava. EIS
sustav se definira deskriptivno kao sustav koji direktno koristi informacijski sustav
preko mreže računala za temeljne poslovne funkcije poduzeća. Bitna razlika između
EIS sustava i DSS ili ES sustava je u tome što EIS sustav ne zahtjeva toliko veliko
poznavanje informacijskih tehnologija, što je dodatna pogodnost za djelatnike u
organizaciji. Osim donošenja taktičkih odluka, EIS sustav se može primijeniti i na
strateškoj razini te na taj način uključuje sve poslovne funkcije poduzeća.
Web Information Systems (WIS) – faza koja je usmjerena na poslovanje preko
interneta, odnosno koja uključuje e-kompanije. Na neki način to je razvijena varijanta
EIS sustava u e-biznisu. WIS sustav uključuje cijeli proces pregovaranja, ugovaranja,
sklapanja ugovora te prijenos vrši putem interneta i elektronički – EDI (Electronic
Data Interchange). Putem interneta se prenosi ogromna količina podataka te je
menadžer dužan filtrirati, klasificirati i indeksirati podatke kako bi se iskoristili i
transformirali u upravljače informacije.

Brumec (2007) tvrdi da, ukoliko je kupljen informacijski sustav, onda poslovnu tehnologiju
treba prilagođavati aplikaciji ili aplikaciju treba prilagoditi poslovnoj tehnologiji, inače će
doći do neuspjeha. No, kako je u ovom radu riječ o razvijanju vlastitog informacijskog
sustava, spomenut će se temeljne pretpostavke za razvojni ciklus informacijskog sustava
(Brumec, 2007):
svaki razvoj informacijskog sustava započinje razmatranjem strategije i ciljeva te
modeliranjem poslovnih procesa,
životni i razvojni i ciklus širi je pojam od životnog ciklusa programskog sustava.

5
Također, Brumec (2007) navodi i faze životnog i razvojnog ciklusa informacijskog sustava
prikazanih Slikom 2.4.:
SI – studija izvodljivosti,
MP – modeliranje poslovnih procesa,
OA – osnovna arhitektura IS-a,
MP – modeliranje aplikacije,
RA – razvoj aplikacija,
UA – uvođenje aplikacija i
PU – projektna uspješnost.
SPIS

SI
PU MP

UA OA

RA MA
MP

Slika 2.4. Faze životnog i razvojnog ciklusa IS-a (Prema: Brumec, 2007)

Brumec (2007) navodi da su greške koje se događaju u ranijim fazama najskuplje. Također,
povrat na neku od ranijih faza povećava vrijeme i troškove izvođenja informacijskog sustava.
Zbog toga je jako važno strateško planiranje informacijskog sustava (SPIS).
„Strateško planiranje IS-a (SPIS) je dugoročno planiranje korisnih učinaka informacijskog
sustava i IT u poslovanju, a u sklopu strateškog planiranja i razvoja poslovnog sustava kao
cjeline“ (Vrček, Brumec, Tomičić-Pupek, 2013).
Iako dubina SPIS-a i njegova tematika neće biti obrađena u ovom radu, jasno i bitno je
naglasiti važnost i utjecaj strateškog planiranja na faze razvoja informacijskog sustava.

6
2.3. Genetička definicija informacijskog sustava

U svakom stručnom i znanstvenom radu pojavljuje se potreba za sređivanjem i klasifikacijom

objekata koji se proučavaju pa tako i na području informacijskih znanosti postoje klasifikacije
za informacijske sustave. Genetička taksonomija (Brumec, 1996) klasificira informacijske
sustave prema vrsti i razini procesa te stupnju tehnološke opremljenosti.

Prema genetičkoj taksonomiji razlikuju se:

1. Deskriptivna klasifikacija – klasifikacija koja objašnjava funkcionalnosti i unutarnju

strukturu informacijskog sustava te poslovno područje za njegovo djelovanje. Ova
klasifikacija je usmjerena tehnološkim, funkcionalnim i radnim značajkama
informacijskog sustava.
2. Genetička klasifikacija – opisuje svrhu postojanja informacijskog sustava, njegovo
ishodište te način nastanka.
Ideja genetičke taksonomije pretpostavlja da svaki organizacijski sustav može imati svoj
informacijski sustav te je za svrhovito upravljanje sustavom potreban posebno izgrađeni
informacijski sustav. S obzirom na ciljeve, način djelovanja i unutarnju organizaciju svaka
organizacija određuje svoj informacijski sustav.
Prvenstvo se obraća pozornost na genetičku klasifikaciju i njenu definiciju koja se pokušava
povezati sa sustavom koji će biti razvijan u ovom radu.
Prema Brumecu i Vrčeku (2002) „informacijski sustav je podsustav čija je zadaća
povezivanje procesa na operativnoj (izvršnoj), upravljačkoj i razini odlučivanja s ciljem
povećanja operativne efikasnosti, kvalitete upravljanja i pouzdanosti odlučivanja.“
Ako se želi analizirati organizaciju kroz genetičku klasifikaciju, može se uočiti da se u
sustavu samo između ulazne (U) i izlazne (I) veličine nalazi materijalni tok, dok su drugi
tokovi informacijski. Na osnovu materijalnih i informacijskih tokova određuje se poslovanje
organizacije.
Prema Brumecu informacijski tokovi u organizaciji su sljedeći (Žugaj, Schatten, 2005:24):
Is – informacije o smetnjama koje iz okoline prima razina poslovnog procesa;
Ia – informacije o aktivnostima koje razina poslovnog procesa šalje razini izvršnog
menadžmenta;
Np – nalozi za izvođenje koje razina upravljanja šalje razini poslovnog procesa;
Ii – informacije i uzlazima po kojima razina upravljanja zaključuje o kvaliteti izvršavanja
procesa i šalje:

7
Nr – naloge o reguliranju ulaza u sustav izvođenja;
Ip – informacije o profitabilnosti poslovanja koje razina upravljanja šalje razini odlučivanja;
Io – informacije o potražnji ili ponudi koje iz okoline dobiva razina strategijskog
menadžmenta ili razina odlučivanja;
No – nalozi o strategijskim odlukama koje šalje najviša razina odlučivanja.

Slika 2.5. Genetička definicija informacijskog sustava (Prema: Brumec, 2007)

Prema prethodnim tvrdnjama i Slici 2.5. može se zaključiti da se poslovni procesi odvijaju na
jednoj od tri razine:

razina izvođenja,
razina upravljanja,
razina odlučivanja (planiranja).

Bez obzira na kojoj se razini poslovni proces izvodio, bitno je razumjeti proces u genetičkoj
definiciji. Prema Brumecu (2011) genetička definicija poslovnog procesa glasi: „poslovni
proces je povezani skup aktivnosti i odluka, koji se izvodi na vanjski poticaj radi ostvarenja
nekog mjerljivog cilja organizacije, traje određeno vrijeme i troši neke ulazne resurse
pretvarajući ih u specifične proizvode ili usluge od značenja za kupca ili korisnika.“

8
Ako se žele proanalizirati sve tri navedene razine na kojima se može odvijati poslovni proces,
može se reći da je razina izvođenja najniža razina na kojoj se prikazuje skup svih osnovnih
aktivnosti organizacijskog sustava. Na toj razini se ulazni tokovi U (eng. Inputs)
transformiraju u izlazne tokove I (eng. Outputs), a tokovi mogu biti materijalni, nematerijalni
i ljudski. Ova razina je prepoznatljiva vanjskim korisnicima zbog učestale interakcije s
okolinom, a cilj joj je povećati učinkovitost transformacije unutarnjih tokova u vanjske uz što
manje troškove resursa. Razina upravljanja prema Tomičić-Pupek (2011) obuhvaća procese
planiranja, odobravanja, nadziranja i organiziranja procesa razine izvođenja, uzimajući u obzir
povratne informacije iz okoline. Iz razine izvođenja dolaze povratne informacije Ia i
informacije o izlaznim učincima Ii. Koriste se ulazni resursi Nr i donose se nalozi za
izvršavanje poslova Na.

Na najvišoj razini odlučivanja definiraju se vizije, misije i ciljevi u obliku odluka No, a one se
donose nakon dobivanja informacija Ip iz razine upravljanja te informacija Io koje
predstavljaju utjecaj okoline na organizaciju i koje mogu ometati normalan tijek izvođenja
poslovnih procesa unutar organizacije.

2.3.1. Genetička definicija informacijskog sustava ugostiteljskog objekta

Prema kontekstu prethodno napisanog poglavlja može se izraditi i genetička definicija

informacijskog sustava za bilo koje poduzeće ili bilo koji ugostiteljski objekt, u ovom slučaju
restoran Verglec. Genetička definicija informacijskog sustava restorana Verglec prikazana je
Slikom 2.6.

Na razini odlučivanja nalaze se vlasnici restorana, odnosno poduzeće čiji je restoran u

vlasništvu. Oni na temelju informacija o cijenama, dostupnosti te kvaliteti namirnica donose
odluke o tome od kojih će dobavljača nabavljati pojedine namirnice, te šalju odluke na razinu
upravljanja. S razine upravljanja dobivaju dnevna, tjedna, mjesečna i godišnja izvješća. Na
osnovi izvješća radi se godišnji plan i odabire poslovna strategija. Voditelj restorana i vlasnik
od gostiju dobivaju informacije o kvaliteti hrane i zadovoljstvu pruženom uslugom.

Na razini upravljanja nalazi se voditelj restorana i voditelj kuhinje. Oni organiziraju i nadziru
procese izvođenja te sami, po potrebi, mogu sudjelovati u izvođenju. Razina upravljanja
također šalje i izvješća na razinu odlučivanja, na temelju kojih se radi godišnji plan i poslovna
strategija.

9
Na razini izvođenja nalaze se kuhari i osoblje zaduženo za pripremu hrane, barmen, ali i
konobari poslužitelji. U kuhinji su potrebne namirnice pomoću kojih se rade razna jela koja se
zatim poslužuju gostima (klijentima). Kada je jelo spremno za posluživanje, kuhari šalju
informacije poslužiteljima, tj. konobarima, koji zatim poslužuju jelo.

Kao i u svim djelatnostima, i kod ugostiteljske djelatnosti postoje smetnje iz okoline.

Organizacija poslova u samom restoranu je ključna, stoga loša organiziranost između
konobara i kuhara, ali i loš komunikacijski kanal mogu rezultirati smanjenim brojem gostiju
(pretjerano čekanje). Također, velik problem predstavlja nabava potrebne količine namirnica
koju treba uskladiti s promjenjivom potražnjom, zatim konkurencija (samo u Hrvatskoj prema
online bazi podataka2 ima preko 2.400 restorana i oko 700 picerija) i ostale vanjske smetnje.

Informacije o cijeni, Informacije o

dostupnosti i kvaliteti kvaliteti i
namirnica Procesi zadovoljstvu gosta
odlučivanja
Godišnji plan,
strategija i odabir Ostvareni plan i
dobavljača promet, izvješća

Procesi
upravljanja
Ugovor o Informacije o
stalnoj Radni Informacije izvođenju
isporuci nalog za o tijeku procesa i
pripremu pripreme naplati

Procesi izvođenja
Dobavljači (priprema i posluživanje hrane Gosti
Namirnice, i pića) Pripremljena
artikli jela/pića

Konkurencija, nedostatak
namirnica i vrijeme čekanja,
promjenjiva potražnja

Slika 2.6. Genetička definicija ugostiteljskog informacijskog sustava

2
Online hrvatska baza podataka, koja sadrži lokacije restorana prema županijama, dostupno 5.9.2013. na
http://www.gastronaut.hr/restorani.asp

10
 3. Pregled poslovne tehnologije i metoda za razvoj
informacijskog sustava

Brumec (2008) tvrdi da su metode i tehnike modeliranja poslovne tehnologije (skup

povezanih procesa) i informacijskog sustava slične, ali nisu uvijek istovjetne. Zbog toga je
potrebna cjelovita metodika koja pokriva oba područja.

Poslovno
okruženje

Smjernice za
Strateško preustroj PT Modeliranje Zahtjevi za IS Modeliranje
planiranje poslovne novog IS-a
tehnologije

Informacijske i
komunikacijske
tehnologije

Slika 3.1. Povezanost razvoja PT stvarnog sustava i njegovog IS (Prema: Brumec, 2007)

Prema Slici 3.1. može se uočiti da poslovne procese organizacijskog sustava treba najprije
oblikovati u skladu sa strategijom razvoja, a onda projektirati informacijski sustav,
pripomažući se informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Brumec (2007) navodi da
je model poslovne tehnologije stvarnog sustava potrebno uvijek povezano graditi s modelom
njegovog informacijskog sustava.
Za modeliranje različitih pogleda na poslovnu tehnologiju koriste se grafički i matrični
modeli. Neki od njih će biti detaljnije definirani i objašnjeni te će biti pokazani na
konkretnom primjeru za ugostiteljski objekt Verglec.

3.1. Dekompozicijski dijagrami

Metoda dekompozicije koristi dijagrame za prikaz organizacije realnog sustava te

dekompoziciju procesa, ciljeva, problema, organizacijskog ustroja i slično, ali najčešće zbog
utvrđivanja aktivnosti i procesa u organizaciji. Dekompozicija je, prema Brumecu (2007),

11
postupak razlaganja složenih struktura. Taj se postupak nastavlja preko više razina, sve dok se
ne dođe do elemenata čije se daljnje razlaganje s obzirom na analizu ne bi više koristilo.
Rezultat razlaganja se grafički prikazuje preko dekompozicijskog dijagrama ili strukturnog
stabla. Podrazumijeva se da svi elementi pripadaju istom sustavu bez obzira kojoj razini
pripadaju, odnosno svi čvorovi strukturnog stabla su istog tipa. Korištenjem uobičajene
notacije iz teorije skupova, dekompozicija se može zapisati i kao Pi(ai, j), gdje je npr. kod
dekompozicije procesa i = 1,…n broj procesa, a j = 1…n broj aktivnosti. Prema Brumecu
(2008) element koji ulazi u strukturu nekog procesa, a sam ima svoj vlastitu strukturu zove se
potproces. Osim strukture procesa, strukturnim stablom se može prikazati i veći broj entiteta
koji se pojavljuju kod projektiranja informacijskog sustava.

3.1.1. Dekompozicijski dijagrami lokacija i organizacijski jedinica

Na sljedećim dijagramima bit će prikazana dekompozicija ugostiteljskog objekta za kojeg se

razvija informacijski sustav. Kako je prema Brumecu (2007) već napomenuto da je
dekompozicija razlaganje složene strukture, onda prema pravilu 1:1 u strukturnom stablu
postoji samo korijen, odnosno nema potrebe za crtanjem dekompozicijskog dijagrama.
Primjer za to pravilo je dekompozicijski dijagram (DD) lokacije restorana Verglec, odnosno
restoran se nalazi na jednom mjestu ili lokaciji pa nema potrebe za crtanjem DD lokacije. Ako
bi pak radili cijelo poduzeće Gastrocom d.o.o., morao bi se crtati DD lokacije te bi se on
sastojao od devet entiteta (devet restorana).

Dekompozicijski dijagram organizacijskih jedinica restorana Verglec je nešto složeniji. Može

se reći da je sustav podijeljen na pet organizacijskih jedinica (OJ), a to su organizacijske
jedinice nabave, proizvodnje, skladištenja, prodaje i računovodstva što je prikazano Slikom
3.2.

Nabava je organizirana na način da se određenom poduzeću šalje narudžba te se po

veleprodajnoj cijeni roba dostavlja u restoran. U nabavi obično sudjeluje voditelj restorana i
kuhinje koji naručuje i provjerava te skladištar koji zaprima robu.
Organizacijska jedinica proizvodnje se uglavnom odnosi na kuhinju u kojoj se pripremaju jela
i pića. Djelatnici koji se odnose na tu organizacijsku jedinicu su kuhari i kuharice.

12
Organizacijska jedinica skladištenja je vjerojatno najjednostavnija. Skladište se nalazi u istoj
građevini kao i restoran, ali s posebnim ulazom. U skladištu se obično nalaze namirnice i pića
koja su naručena.

Prodaja se odnosi na interakciju gosta s djelatnikom u samom restoranu. Konobar poslužuje

gosta te mu naplaćuje račun. Sama prodaja se odvija u komunikacijskom kanalu gost-
konobar-šanker-kuhar. Sama duljina toga kanala, često zna predstavljati probleme, a jedan
između njih je i vrijeme protoka informacija. Ovim radom će se pokušati najviše unaprijediti
upravo OJ Prodaja.

Računovodstvom upravlja računovođa. Svakodnevno se vodi evidencija o prometu i

profitabilnosti restorana. Dnevni podaci se spremaju na računalo kojim se prave računi za
goste. Na osnovu prikupljenih podataka i evidencija kreira se, na kraju mjeseca ili godine,
analiza poslovanja restorana.

Slika 3.2. Dekompozicijski dijagram organizacijskih jedinica

3.1.2. Dekompozicijski dijagrami problema

Na prikazu dekompozicijskog dijagrama problema (Slika 3.3.) prikazani su problemi s kojima

se poduzeće (restoran) iz primjera susreće. Problemi su prikazani prema organizacijskim
jedinicama za koje su ti problemi karakteristični. Naime, iako restoran dobro posluje, dolazi
do poteškoća koje više ili manje utječu ili mogu utjecati na samo poslovanje i dobit poduzeća.
U nastavku će biti proanalizirani problemi kroz sve organizacijske jedinice restorana.

Kod nabave se pogreške očituju tako da naručene sirovine odnosno namirnice i pića dolaze
poslije dogovorenog roka s dobavljačima. Taj problem može uzrokovati nedostatkom
namirnica za određena jela i specijalitete koja postoje na unaprijed pripremljenim tiskanim

13
materijalima za goste. Također postoje poteškoće pri nabavi egzotičnih proizvoda za
zahtjevnije goste.

Pri proizvodnji, odnosno u kuhinji, zbog povećanog broja narudžbi može doći do pogrešaka
pri pripremi hrane što je posljedica ljudske pogreške. Također može doći i do kvarova
strojeva što usporava proizvodnju, kao i kod vršne potražnje gdje dolazi do nedovoljnih
kapaciteta ljudskog resursa.

Kod skladištenja namirnica dolazi do nestručnog skladištenja te pohrane osjetljivih namirnica

koje se ne iskoristiti. Također, kao posljedica nedostatnog praćenja stanja na skladištu, dolazi
do nedostatka određenih namirnica.

Prodaja je stavka kod koje se misli na sam proces usluživanja gosta te naplaćivanja same
usluge. Kod prodaje dolazi do niza problema koje uvelike imaju utjecaja na sam imidž
restorana iz primjera te samim time na dobit i opće poslovanje poduzeća. Najveći problem
koji se javlja kod povećanog broja gostiju jest dugo vrijeme čekanja konobara kako bi
upoznao goste s ponudom restorana, bilo da se radi o donošenju tiskanih menija ili još, uz to,
verbalno objašnjavanje pojedinih stavki.
Pošto je restoran smješten u Varaždinu koji često ima stranih posjetitelja, u ugostiteljskom
objektu često dolazi i do nesporazuma u komunikaciji između gosta i poslužitelja. Točnije
kod procesa zaprimanja narudžbe konobari su dužni znati i strane jezike što zna predstavljati
problem. Ukoliko se i narudžba odradi bez poteškoća, puno se vremena troši na prijenos
informacije o narudžbi šankeru i samom kuharu u kuhinji gdje također može doći do
problema u komunikaciji.

Računovodstvo se susreće s problemima nepravilnog bilježenja i gomilanja papirologije

troškova i prometa. Svi ovi problemi riješili bi se uvođenjem informacijskog sustava gdje bi
gosti samostalno uz najsuvremeniju tehnologiju i poseban doživljaj mogli naručiti željene
proizvode, ali i sustava koji će preko posebne baze olakšavati posao i u drugim
organizacijskim jedinicama.

14
 Slika 3. 3. Dekompozicijski dijagram problema

3.1.3. Dekompozicijski dijagram ciljeva

Cilj je osigurati položaj elitnog restorana koji spaja najmoderniju tehnologiju usluživanja s
vrhunskim tradicionalnim jelima. Naime, uvođenjem informacijskog sustava koji bi bio
implementiran hardverski u obliku tablet uređaja s jednostavnim softverom, odnosno
grafičkim sučeljem za uporabu s korisničke strane, restoran bi dobio zasluženu medijsku
pozornost.

Osim što bi se efikasnost usluživanja višestruko povećala, bili bi prvi restoran koji uvodi
ovakav tip interakcije sa gostima što bi se brzo odrazilo i na količinu posjećenosti mlađe
populacije gostiju koji predstavljaju budući prihod restorana kao i njegovu dugotrajnost.
Također sustav bi olakšavao posao i organizacijskoj jedinici računovodstva koja bi na
jednostavan način mogla pregledati sav promet ostvaren tijekom određene smijene ili radnog
dana.

15
Cilj je, dakle, u roku 6 mjeseci izvršiti sve potrebne radnje od projektiranja te konačno do
implementacije informacijskog sustava uz povećanje broja gostiju i ugleda u sljedećih godinu
dana.

Slika 3.4. Dekompozicijski dijagram ciljeva

3.1.4. Dekompozicijski dijagram procesa

Ako se promatra restoran Verglec kao skup procesa, može se zaključiti da je glavna poslovna
djelatnost, odnosno proces, 'Uslužiti gosta'. Navedena djelatnost se pak dijeli na pet osnovnih
funkcija, a to su nabava, proizvodnja, skladište, prodaja i računovodstvo. Dekompozicijski
dijagram opisanih procesa restorana Verglec prikazan je Slikom 3.5.

Nabavu obavlja nekoliko djelatnika u interakciji sa dobavljačima. Restoran najprije pronalazi

potencijalne dobavljače te s njima surađuje, dobiva posebne ponude i slično. Suradnja se
sklapa ugovorom. Drugi proces započinje tako što se sastavlja narudžba i ona se šalje
dobavljaču, koji dostavlja robu na lokaciju restorana. Nakon dostavljene robe, ista se mora
zaprimiti od strane skladištara uz provjeru voditelja restorana.

Proizvodna funkcija je jedna od najvažnijih i po njoj se prepoznaje kvaliteta samog restorana.

Kuhar koji dolazi na smjenu dužan je prije početka rada provjeriti količinu namirnica u
kuhinji te u slučaju nedostatka svakako intervenirati i nadomjestiti ih onima iz skladišta.
Kako bi se uštedjelo na vremenu, obavezna je svakodnevna priprema namirnica za kuhanje, u
skladu sa cjelokupnim jelovnikom. Kao i većina, restoran Verglec svaki dan nudi novu
posebnu ponudu gotovih jela. Pripremu svakodnevnih gotovih jela obavljaju kuhari koji rade
prema smjenama, uz napomenu da se svaki dan pripremaju drugačija gotova jela. Također se
pod proizvodnu funkciju uključuje i priprema pića i napitaka, čije serviranje restoran vrši na

16
originalan način. Generalno gledajući, proizvodna funkcija je povezna s funkcijom prodaje,
odnosno procesom zaprimanja narudžbe.

Funkcionalnost skladišta u odnosu na ostale procese je najjednostavnija. Skladištar je dužan u

određenim vremenskim rokovima provjeravati stanje na skladištu te u slučaju nedostatka
intervenirati šaljući informaciju voditelju restorana. Nakon što osoblje nabavne funkcije
naruči robu, skladištar je dužan posložiti i preuzeti zaprimljenu robu te je razvrstati. Pod
robom se podrazumijevaju razna pića i namirnice, ali i ostale sirovine potrebne za proces
proizvodnje.

Prodaja je funkcija na koju se, između ostalog, želi najviše utjecati u ovom radu. Gledajući
trenutno stanje, ona se sastoji od nekoliko procesa, a među prvima je svakako zaprimanje
narudžbe. Taj proces se izvodi nakon što gost uđe i smjesti se u restoranu. Nakon toga
konobar je dužan prenijeti informaciju šankeru, koji priprema piće te prosljeđuje informaciju
u kuhinju. Kuhar započinje s pripremom jela. Konobar-poslužitelj tada poslužuje
pripremljeno piće te je dužan ostati u interakciji s gostima u restoranu. Nakon određenog
vremena poslužitelj dobiva od kuhara informaciju da je jelo gotovo i da se može poslužiti.
Odmah nakon toga navedena aktivnost se izvršava. U interakciji s gostom konobar naplaćuje
uslugu. Proces naplate usluge podrazumijeva kreiranje i izradu računa koji se dobije
sumiranjem svih cijena zabilježenih u narudžbi. Napomenimo da će se neki procesi prodajne
funkcije kasnije u detalje modelirati jer se na njima temelji osnovna ideja aplikacije.

Računovodstvene procese obavlja računovođa. Nakon svakog dana, on je dužan zbrojiti

promet svih narudžbi koje su bile naručene tijekom dana. Ta funkcija obuhvaća i procese
plaćanja namirnica i pića dobavljaču. Računovodstvo vodi glavnu brigu za sve troškove
restorana. Na kraju mjeseca, ali i godine, potrebno je kreirati analizu poslovanja čiji rezultat
može utjecati na različite promjene.

17
 Slika 3.5. Dekompozicijski dijagram procesa

3.2. Procesi i životni ciklus osnovnih resursa

„Metodom životnog ciklusa provjerava se kompletnost popisa procesa, dobivenih metodom

dekompozicije“ (Brumec, 2007). Odnosno, analiza životnog ciklusa osnovnih resursa izrađuje
se kako bi se provjerilo da je dekompozicijski dijagram procesa ispravno izveden. Kod
analize životnog ciklusa resursa potrebno je odrediti osnovne resurse koji se koriste unutar
poduzeća te izraditi životni ciklus za sve resurse pojedinačno. Životni se ciklus, prema
Brumecu (2007), sastoji od četiri faze: planiranje, prikupljanje, korištenje i nestajanje. U
životnom ciklusu resursa trebaju se nalaziti svi procesi koji su navedeni u dekompozicijskom
dijagramu procesa.

18
 Prikupljanje

Planiranje Korištenje

Nestajanje

Slika 3.6. Životni ciklus osnovnih resursa (Prema: Brumec, 2007)

Sada se mogu navesti resursi koji se koriste kod ugostiteljskog objekta, ali isto tako i proći
kroz osnovne faze životnog ciklusa osnovnih resursa s kojima se služi.

Novac
Planiranje – kreirati račun
Prikupljanje – naplatiti uslugu
Korištenje – kreirati izračun dnevnog prometa, kreirati analizu mjesečnog i godišnjeg
poslovanja
Nestajanje – plaćati naručenu robu, plaćati obveze

Jela/pića
Planiranje – zaprimiti narudžbu
Prikupljanje – pripremiti namirnice za kuhanje
Korištenje – pripremiti dnevna (gotova) jela/ pripremiti pića
Nestajanje – poslužiti piće i jelo

Namirnice
Planiranje – sastaviti ugovor s dobavljačem, sastaviti narudžbu
Prikupljanje – poslati narudžbenicu dobavljaču, zaprimiti namirnice
Korištenje – pripremiti dnevna (gotova) jela / pripremiti piće
Nestajanje – poslužiti piće i jelo

19
Skladište
Planiranje – vremenski provjeriti stanje na skladištu
Prikupljanje – skladištiti zaprimljenu robu
Korištenje – provjeriti i servisirati sve uređaje
Nestajanje – informirati voditelja restorana/kuhinje o nedostatku namirnica

Na temelju dobivene dekompozicije procesa i ciklusa osnovnih resursa izrađuje se MPK

matrica koja predstavlja odnose procesa i klasa podataka, tj. ona prikazuje koji proces koristi
koju klasu podataka. Nešto više o toj matrici bit će riječi u idućem poglavlju.

3.3. Matrična analiza: matrica procesa i klasa

Matrična analiza se kod projektiranja informacijskih sustava obično koristi onda kada treba
prikazati odnose između više nezavisnih skupova elemenata. Zbog preglednosti uglavnom se
koriste dvodimenzionalne matrice u kojima se prikazuje odnos između nezavisnih skupova
elemenata. Također je moguće, prema Brumecu (2008), prikazati odnose između nezavisnih
elemenata koji pripadaju istom skupu, ako se istovrsni elementi raspoređeni po obje matrične
dimenzije. U tom slučaju matrica prikazuje strukturno stablo (npr. zapis organizacijskog
ustroja) ili mrežnu strukturu (formalni opis sastavnice).

MPK matrica (Slika 3.7.) je matrica u čijim se redovima nalaze poslovni procesi koji
razmjenjuju neke sadržaje ili su tim sadržajem povezani, u slučaju da pripadaju istom
organizacijskom sustavu. Ti sadržaji mogu biti materijalni, nematerijalni, podatkovni,
financijski i slično te su na isti način opisani nekim skupom podataka. Prema Brumecu (2008)
taj se skup podataka općenito zove klasom podataka.

Slika 3.7. Matrica procesa i klasa podatka (Brumec, 1993)

20
Proces koji je definiran u ranijim poglavljima i ovdje se smatra transformacijskim
mehanizmom koji ulazne podatke (klase) koristi i pretvara ih u izlazne. Također, klase se
mogu prikazati kao način povezivanja poslovnih procesa. Prema Brumecu (2008) proces
može imati jednu ili više klasa podatka, a zbog svoje aktivne prirode može stvoriti jednu ili
više novih klasa podataka. Vrijednost svakog polja u MPK prikazuje odnos između procesa i
klasa podataka. Neki i proces može generirati (C), čitati (R), ažurirati (U) ili brisati (D) j-tu
klasu. Ako između i-tog procesa i j-te klase nema odnosa, onda je vrijednost koeficijenta
aij = 0.

Također, možemo izvorno navesti sva pravila za matrice veza (Andročec, 2012):
jedna se klasa podataka generira samo u jednom procesu,
jedna se klasa podataka može koristiti u više procesa,
u jednom retku može biti više oznaka C – proces može kreirati više klasa,
ako klasa nema oznaku C, onda je granični entitet,
proces koji samo koristi, a ne generira nijednu klasu podataka je “parazitski” ili radi
za okruženje,
proces koji samo generira, a ne koristi nijednu klasu podataka treba posebno
analizirati,
ne može postojati proces, niti klasa podataka bez ijedne oznake C,R,U ili D.

Na sljedećoj stranici nalazi se Tablica 3.1. koja prikazuje odnose procesa i klasa podataka u
ugostiteljskom objektu Verglec. Uz procese i klase prikazani su podsustavi restorana u kojima
se izvode pojedini procesi ili koriste pojedine klase. U kasnijem će se razvoju još koristiti PK
matrica koja na jasan način pokazuje odnose između više skupova elemenata. Iz matrice se
može primijetiti da neki procesi koriste klase i sami generiraju neke klase, dok neke klase
procesi ne generiraju, već ih donosi okolina sustava, odnosno dobavljači i/ili gosti.

21
Tablica 3.1. PK matrica za ugostiteljski objekt Verglec

22
3.4. Popis klasa
U Tablici 3.2. prikazuje se popis svih klasa koje se koriste tijekom svih procesa poslovnog
sustava Verglec.

Naziv klase Opis klase Sastavnice klase

Klasa u koju su upisani svi podaci o Oznaka poslovnog partnera;
poslovnim partnerima s kojima Naziv poslovnog partnera;
Poslovni partner
poduzeće surađuje pa se tako tu Adresa; Broj žiro računa;
nalaze dobavljači. Djelatnost.
Ovisno o tome što nam treba za
Popis sirovina; Količina
proizvodnju prema planu proizvodnje
Plan nabave sirovina; Dobavljači (naziv,
se definiraju vrste i količine potrebnih
sirovina adresa, OIB, kontakt podaci);
sirovina te prema tome odabire
Rok nabave.
dobavljača.
Narudžbenica služi za narudžbu ID narudžbenice; ID
namirnica (sirovina) od dobavljača. dobavljača; Oznaka i naziv
Narudžbenica
Predajemo je dobavljaču. Na temelju artikla; Količina; Datum
nje on isporučuje naručene materijale. narudžbe.
Pošto je potrebno izraditi ugovor s
dobavljačima, poduzeće šalje upit
ID dobavljača; ID naručitelja;
čime provjerava može li dobavljač
Upit dobavljaču Vrsta materijala; Vrijeme
isporučiti određene vrste materijala i u
isporuke (lead time).
kojem roku. Odgovor na upit je
ponuda dobavljača.
Ugovor s dobavljačima se sklapa kada
Ugovorna strana (naziv,
poduzeću određeni dobavljač ponudi
adresa, OIB poduzeća,
potrebnu sirovinu po cijeni koju je
Ugovor s odgovorne osobe); Broj žiro
ono spremno platiti. Ova klasa se
dobavljačima računa; Obveze ugovornih
rjeđe kreira (jedanput do dvaput
strana; Cijena; Uvjeti i način
godišnje ili rjeđe) pošto se dobavljači
plaćanja.
mijenjaju samo po potrebi.
Klasa se kreira kada se zaprime
Oznaka primke; Oznaka
namirnice od dobavljača, veže se uz
artikla; Datum zaprimanja;
Primka izdanu narudžbenicu i dokaz je da se
Količina zaprimljenih
sada naručene sirovine nalaze u
sirovina; Vršitelj knjiženja.
poduzeću, na skladištu.
Lista namirnica je klasa koja se
generira tijekom provjeravanja stanja Naziv artikla; Vrsta namirnica;
Lista namirnica
namirnica na skladištu, te je učitava Količina namirnica.
voditelj restorana ili voditelju kuhinje
Klasa nastaje kao produkt
računovodstvenih aktivnosti i daje
Naziv proizvoda; Trošak po
stanje ukupnih utrošaka proizvodnje i
jedinici proizvoda; Marža po
Obračun troškova skladištenja određenog proizvoda.
proizvodu; PDV; Prodajna
Određuje po kojoj cijeni naplatiti
cijena.
proizvode kupcu, a da se ti troškovi
pokriju te da se dodatno zaradi profit.
23
 Vremenska razdoblja; Ulazni
Podaci o tome kako se novac
Financijska troškovi; Financijski efekti
poduzeća kretao tijekom rada unutar
izvješća (prodaja, neto zarada); Potpis
jednog dana. odgovorne osobe.
Dokument koji se izdaje kada
podmirimo obveze prema Datum izdavanja; Podaci o
Potvrda o
dobavljačima ili banci te dokaz da vjerovniku; Iznos plaćene
plaćenim
smo te obveze zaista podmirili. Daje i obveze; Potpis odgovorne
obvezama
informacije računovodstvu o kretanju osobe.
novca.
Evidencija o zaposlenima je popis
Evidencija o ID zaposlenika; Ime; Prezime;
svih zaposlenih ljudi u poduzeću,
zaposlenima Adresa; Radno mjesto.
njihovih kvalifikacija i radnih mjesta.
Popis svih zaposlenih i broj njihovih
Mjesec; Podaci o zaposlenoj
radnih sati mjesečno te iznos
osobi; Realizirani radni sati;
mjesečne plaće za pojedinog radnika.
Postotak na staž; Bruto plaća;
Isplatna lista Ova klasa omogućuje da se
Doprinosi iz plaće; Osnovica
obračunaju plaće i temeljem tog
za oporezivanje; Porez; Neto
obračuna isplate. Ista se šalje u
plaća.
financijski odjel.
Dobavljač šalje ponudu materijala i Datum; Broj ponude; Podaci o
Ponuda od cijena na temelju čega se s njim dobavljaču; Vrsta i količina
dobavljača pregovara te ako je dogovor postignut, materijala; Cijena materijala;
potpisuje ugovor. Uvjeti plaćanja.
Dokument koji izdaje dobavljač i koji Oznaka otpremnice; Naziv
Otpremnica od prati materijale koje je poduzeće primatelja robe; Datum
dobavljača naručilo. Sadrži informacije o otpreme; Oznaka i količina
sirovinama koje se dostavljaju. artikala; Cijena.
Račun kojeg šalje dobavljač za Datum; Broj računa; Vrsta i
Račun od dobavljene materijale i kojeg količina materijala; Neto i
dobavljača poduzeće treba podmiriti u roku bruto cijena; Potpis odgovorne
zadanom u Ugovoru s dobavljačem. osobe.
Kada kupac (gost) izvrši aktivnost
narudžbe, poslužitelj bi trebao voditi ID narudžbe; Datum; Vrijeme,
Bilješke
evidenciju o pojedinim naručenim Zahtjev od gosta; ID stola; ID
usluživanja
stavkama iz koje će kasnije izraditi zaposlenika
račun za gosta.
Račun se izdaje za vrijeme prodaje
ID računa; Datum; Vrijeme;
kupcu (gostu). On sadrži iznos i popis
Račun za gosta ID stola; ID narudžbe; ID
svih korištenih usluga gosta u
zaposlenika
određenom vremenskom periodu.
Svaki kuhar mora imati zapisnik na
Zapisnik kojem će voditi evidenciju o količini
Vrijeme; Vrsta i ime
raspoloživih namirnica koje su ostale u kuhinji. Na
proizvoda; Količina.
namirnica određenoj razini dužan je informirati
skladištara.

24
 Klasu ponude čini cijeli popis usluga
ID ponude; Datum; ID
Ponuda (jela) koje je sustav proizvodnje u
zaposlenika
određenom danu kreirao.

Jelovnik je stalna ponuda koju

ID Jelovnika; Datum; ID
Jelovnik posjeduje restoran. Na jelovniku se
zaposlenika;
nalazi sav popis usluga koje se nude.

Stavka ponude je klasa koja se kreira

Stavka ponude iz ponude, odnosi se na jedinstveni i ID ponude; ID artikla
originalni proizvod ponude.

ID artikla; Naziv; Opis;

Artikli čine cjelokupni popis pića i
Artikli Jedinična cijena; ID jedinice
jela koje restoran nudi.
mjere
Stavke jelovnika je klasa koja se
kreira iz jelovnika, a predstavlja
Stavke jelovnika ID jelovnika; ID artikla
jedinstvenu identifikaciju svakog
proizvoda.
Jedinica mjere označava na koji se
Jedinice mjere način mjeri određeni proizvod, to ID jedinice mjere; Naziv
može biti recimo kilogram i sl.
Povratna informacije je vanjska klasa
Povratna koju nam isporučuje gost. Ona obično ID povratne informacije; Opis;
informacija nastaje na kraju procesa prodaje te se ID zaposlenika
šalje dalje k poslovođi.
Svake računa označavaju sve podatke
koje su povezane za račun i narudžbu
Stavke računa ID računa; ID narudžbe
određenog gosta. Iz stavka računa se
kreira i račun za gosta.
Popis stolova čine svi evidentirani
stolovi u restoranu, a oni su jako važni
Popis stolova ID stola; Opis
pri zaprimanju narudžbe ali i same
organizacije posluživanja.
Nakon što gost dobije jelovnik
Stavke narudžbe (ukoliko ga je tražio), dužan je izreći ID narudžbe, ID artikla,
gosta svoje želje. One se evidentiraju, kako Količina
bi se iz njih kreirao račun.

Izvod iz banke o stanju na računu

Datum izvoda; Podaci o banci;
kojim potvrđujemo stanje na računu
Izvod s računa Broj računa; Stanje na računu;
poduzeća, kolika je likvidnost
Potpis odgovorne osobe.
poslovanja i slično.

25
 Podaci o tome kako se novac
poduzeća kretao tijekom rada unutar Vremenska razdoblja;
jedne godine, tijekom kvartala i Imovina; Ulazni troškovi;
polugodišta te da li je poduzeće radilo Kratkoročne i dugoročne
Izvješće mj./god. obveze; Amortizacija;
s dobiti ili gubitkom. Kvartalna i
analize
polugodišnja izvješća se izrađuju za Financijski efekti (prodaja,
potrebe uprave i nadzornog odbora, a neto zarada); Potpis
godišnja za kontrolu i potrebe odgovorne osobe.
financijskih institucija.

Tablica 3.2. Popis klasa koje se koriste u restoranu Verglec

3.5. Dijagram toka rada (Work Flow Diagram)

U dijagramu tokova rada prikazano je kretanje informacijskih i materijalnih tokova rada u

poduzeću, koje je podijeljeno na pet organizacijskih jedinica. Postoje i tri vanjske
organizacijske jedinice a to su: poslovni partner, banka i gost. Dijagram toka radova za
ugostiteljski objekt Verglec može se vidjeti Slikom 3.3.

Cjelokupni proces započinje sklapanjem ugovora s dobavljačem koji se odvija u procesu

„Sastaviti ugovor s dobavljačem“. Nakon toga se ugovor zajedno s podacima o poslovnom
partneru šalju procesu „Sastaviti narudžbu“ koji dobiva plan nabave sirovina od voditelja
restorana. Kad se izradi narudžbenica, šalje se upit dobavljaču te dobavljač na temelju upita
dostavlja svoju ponudu. Također, proces „Poslati narudžbenicu dobavljaču“ šalje
narudžbenicu i upit procesu „Zaprimiti namirnice“ kako bi se znalo što treba biti dostavljeno
u skladište. Dobavljač isporučuje namirnice te zajedno s njima račun i otpremnicu. U procesu
„Zaprimiti namirnice“ se provjerava je li dostavljena količina jednaka naručenoj te se
namirnice zajedno s primkom šalju u skladište, a račun od dobavljača se šalje u
računovodstvo koje će tada platiti dobivenu robu te dobavljaču dostaviti potvrdu o plaćenim
obvezama. Proces „Skladištiti zaprimljenu robu“ upisuje u popis artikla zaprimljenu robu i
količinu te se vremenski provjerava stanje na skladištu, a ako ponestane određenih namirnica
onda se obavještava poslovođa koji kreira plan nabave sirovina. Iz skladišta se namirnice
(artikli) šalju u kuhinju zajedno s listom namirnica tj. popisom na kojem se nalaze sve
namirnice i njihova količina koja je poslana iz skladišta.

U proces „Pripremiti namirnice za kuhanje“ dolaze namirnice s listom namirnica te se vrši

sortiranje i priprema namirnica. Proizvodnja se pokreće na temelju naloga za proizvodnju koji
dolazi iz prodaje u obliku bilješki usluživanja. Proces „Pripremiti jela i piće“ dobiva
namirnice te izrađuje dnevnu ponudu i šalje je barmenu tj. konobaru na šanku. Također, na

26
temelju naloga tj. bilješki usluživanja pripremaju se jela koja se zatim šalju konobaru koji ih
poslužuje. Također, barmen priprema piće ukoliko je naručeno te se ono poslužuje najčešće
prije samog jela. Napomenimo da je proces „Zaprimiti narudžbu“ preduvjet za bilo koju
pripremu jela ili pića.

Prodaja je ključna organizacijska jedinica koja posreduje između gosta i proizvodnje. Proces
„Zaprimiti narudžbu“ započinje dobivanjem zahtjeva od gosta. Nakon što proces dobije
dnevnu ponudu, konobar je daje gostu uz jelovnik svih jela. Kada gost naruči, kreiraju se
bilješke usluživanja koje se šalju posebno u kuhinju za pripremu jela te posebno na šank za
pripremu pića. Proces „Poslužiti piće i jelo“ također prima te bilješke usluživanja, kao i
pripremljeno jelo i pripremljeno piće. Pripremljeno jelo i piće se poslužuje gostu, a artikli i
bilješke usluživanja se šalju procesu „Kreirati račun“ koji na temelju naručenog kreira račun.
Račun se šalje procesu „Naplatiti uslugu“ te u računovodstvo. Iz računovodstva je već prema
planu izdan popis stolova koji je definiran prije samog početka procesa zaprimiti narudžbu.
Proces „Naplatiti uslugu“ izdaje račun gostu i naplaćuje te se razmjenjuje povratna
informacija o zadovoljstvu uslugom.

U računovodstvu se nalaze procesi vezani uz plaćanja, analizu i planiranje. Proces „Kreirati

izračun dnevnog prometa“ dobiva sve izdane račune na temelju kojih se izračunava dnevni
promet te se izvješće uz povratnu informaciju šalje procesima „Platiti obveze“ i „Kreirati
analizu mjesečnog i godišnjeg poslovanja“. U proces „Platiti obveze“ šalje se potvrda o
plaćenim obvezama prema dobavljaču te dnevni promet, a u njemu se obavljaju plaćanja
zaposlenicima, obračunavanje troškova, evidencije o zaposlenima. Svi kreirani dokumenti
šalju se procesu „Kreirati analizu mjesečnog i godišnjeg poslovanja“, koji dobiva još plan
nabave sirovina od voditelja restorana, popis artikla iz skladišta kao i ugovor s dobavljačem te
financijska izvješća. Na temelju dobivenih dokumenata kreira se izvješće mjesečne i godišnje
analize. Proces „Kreirati godišnji plan za sljedeću godinu“ dobiva izvješće te kreira godišnji
plan koji šalje procesu „Zaprimiti narudžbu“ i početnom procesu „Sastaviti ugovor s
dobavljačem“, a na temelju tog plana se odabire dobavljač za sljedeću godinu.

27
Slika 3.8. Dijagram toka radova u ugostiteljskom objektu Verglec

28
 4. Modeliranje poslovnih procesa
Već na početku trećeg poglavlja istaknuta je povezanost poslovne tehnologije i
informacijskog sustava te utjecaja ICT-a i poslovnog okruženja na modeliranje poslovne
tehnologije. Bitno se prisjetiti važnosti modeliranja poslovne tehnologije te modeliranje
novog informacijskog sustava. U ovoj točki bit će kratko opisana jedna od metoda i tehnika
modeliranja poslovnih procesa. Sve metode dio su Business Process Modeling paradigme
(BPM), odnosno skupa metoda, tehnika i jezika za modeliranje i izvršavanje poslovnih
procesa.

4.1. Business Process Modeling and Notation (BPMN)

2005. godine u okviru BPM-a bilo je razvijeno 17 standarda (Hevey, 2005). Ukratko će biti
opisana jedna od normi za modeliranje poslovnih procesa, a koja se naziva Business Process
Modeling Notation (BPMN). Ona prema Brumecu (2007:14) predstavlja „skup konvencija za
modeliranje poslovnih procesa, sastavljen od grafičkih elemenata i formaliziranih grupa, koji
ima status profesionalne norme.“ Kako ne bi izgubio jednostavnost, BPMN je ograničen na
primjenu i podršku samo za modeliranje poslovnih procesa.

Za modeliranje poslovnih procesa prema Kousu (2010:1) BPMN omogućuje „grafičku

notaciju te podržava sve važne koncepte: procese, aktivnosti, događaje, usmjeravanje,
spajanje, sinkronizaciju, poruke i usluge.“ Godine 2005 osnovna je grupa Object Management
Group (OMG) zadužena za održavanje i razvoj BMPN-a, a posljednja verzija BMPN-a je 2.0 i
nastala je 2011. godine.

Temeljni skup simbola prema Brumecu (2007:17) i Kouseu (2010:1) ima četiri kategorije:

Aktivni objekti (eng. Flow Objects) su glavni grafički elementi koji određuju
ponašanje procesa: uključuje događaje, aktivnosti i vrata.
Vezni objekti (eng. Connecting Objects) povezuju glavne objekte ili im pridružuju
dopunske informacije pomoću različitih vrsta strelica.
Grupirajući objekti (eng. Swimlanes) grupiraju aktivne objekte po nekim zajedničkim
karakteristikama ili kako bi se odvojili oni sa drugačijim funkcionalnostima ili
odgovornostima od ostalih.
Dopunski objekti (eng. Artifacts) dopunjuju proces informacijama i komentarima.

29
Postoji više alata kojima se vrši modeliranje poslovnih sustava prema BPMN paradigmi.
Nekima je to jedina mogućnost npr. alat Intalio Designer, dok je to drugima temelj za različite
nadogradnje, poput nadogradnje za obavljanje simulacije na IBM-ovom alatu WebSphere
Business Modeler. Govoreći o ovom alatu, na sljedećim će stranicama biti prikazan model
procesa u ugostiteljskom objektu Verglec. Konkretno, riječ je o procesu „Zaprimiti
narudžbu“, koji pripada OJ Prodaje te je temelj za razvoj aplikacije koji se prikazuje ovim
radom.

4.2. Opis procesa „Zaprimiti Narudžbu“ AS IS

Proces „Zaprimiti narudžbu AS IS“ je dio kontinuiranog preglednog procesa „Uslužiti gosta“,
a koji obuhvaća OJ Proizvodnje i OJ prodaje. Prema tome se i on vrši kontinuirano, odnosno
sa svakim novim dolaskom gosta u restoran. Ovaj proces je jako bitan u ovom slučaju jer će u
sljedećoj „TO BE“ fazi projekta biti razrađen te će se pokušati usavršiti ga.

Proces „Zaprimiti narudžbu AS IS“ započinje onim trenutkom kada je gost zatražio uslugu u
restoranu. Nakon toga konobar, koji vrši sve aktivnosti u ovom procesu, upućuje gosta na
određene akcije, primjerice, ako je gost prvi puta došao u restoran, konobar ga upućuje na
moguće usluge koje se pružaju u restoranu, naravno ukoliko to gost želi. Nakon toga gost
određuje narudžbu. Određivanje narudžbe će uvjetovati daljnji tijek procesa.

Konobar potom odlazi po popis jela i pića do šanka te ga donosi i predaje gostu. Ako gost
želi, konobar mu može i pomoći pri odabiru, odnosno pri naručivanju. Cilj te aktivnosti je
informirati gosta o gotovim jelima koja su pripravljena u tom trenutku i koja su spremna za
serviranje. Gost odabirom gotovog jela automatski skraćuje trajanje preglednog procesa, ali i
vlastite usluge, a u suprotnom, proces bi duže trajao, ovisno o duljini pripreme naručenog jela.

Nakon pružanja pomoći, slijedi proces zaprimanja narudžbe. On počinje onim trenutkom kada
se gost u komunikaciji s konobarom odlučuje za određenu hranu ili piće. Konobar najčešće
zapisuje na određeni papir željenu narudžbu. Zapisivanje je ponekad nužno ako za istim
stolom sjedi veći broj gostiju koji različito naručuju. Također je nužno radi sigurnosti i
točnosti naručene narudžbe.

Primljenom narudžbom konobar analizira narudžbu i vlastite daljnje korake, koji su usko
vezani za obradu narudžbe. Analizom konobar zna kome preusmjeriti narudžbu gosta. Obrada
narudžbe se odnosi na aktivnost kojom konobar prenosi informaciju od gosta do šankera,

30
ukoliko je naručeno piće. Ali ako je naručena i hrana, drugi dio informacije, odnosno
narudžbe, konobar prenosi i do kuhinje. Nakon prijenosa informacije završen je proces obrade
narudžbe.

Na kraju je konobar dužan evidentirati naručeno piće i/ili jelo gosta. Evidencija se vrši na
računalu koji se nalazi pokraj šanka. Taj proces se izvodi prilikom svake zaprimljene
narudžbe, a nužan je jer na kraju iz sume konobar naplaćuje uslugu. Evidencijom završavaju
prethodno opisane aktivnosti, odnosno opisani proces „Zaprimiti narudžbu“ AS IS.

Sve trajanja aktivnosti su mjerene u restoranu Verglec, uz dopuštenje upravitelja restorana.

Napomenimo da je broj gostiju u restoranu bio prosječan i strogo veći od broja poslužitelja.

31
 4.2.1. Tablica procesa „Zaprimiti narudžbu“ AS IS

Naziv procesa: ZAPRIMITI NARUDŽBU AS IS

Početni Završni
događaj Aktivnosti ili radni koraci događaj

Evidentirati Evidentirano
Gost traži Donijeti popis Pomoći pri Zaprimiti Analizirati Obraditi
Uputiti gosta naručeno jelo naručeno jelo
uslugu jela i pića odabiru narudžbu narudžbu narudžbu
i/ili piće i/ili piće

Prosječno Prosječno
1 min 1 min 2 min 2 min 30 s 1 min 1 min i 30 s
trajanje trajanje
Izvršitelj Konobar Konobar Konobar Konobar Konobar Konobar Konobar Izvršitelj

Razlozi za promjenu Vizija novog poslovnog procesa

 Predugo čekanje na uslugu  Smanjenje vremena usluživanja gosta

 Potreba za poznavanjem stranih jezika  Uvođenje IT-a u proces usluživanja
 Nemogućnost efikasnog praćenja svih narudžbi  Izbjegavanje grešaka prilikom naručivanja
 Zastarjeli oblik komuniciranja s okolinom  Modernizirani oblik davanja informacija gostu

Učesnici Mehanizmi Metrika

 Konobar  Računalo  Trajanje postupka

32
4.2.2. Model procesa „Zaprimiti narudžbu“ AS IS

33
4.3. Opis promjena u odnosu na AS IS stanje

Organizacijska jedinica prodaje u restoranu se sastoji od četiri glavna procesa, te svih

aktivnosti koje su sadržane u navedenim procesima. U OJ Prodaje nalazi se proces
„Zaprimiti narudžbu“ i čiji model se nalazi na prethodnoj stranici. Na sljedećoj stranici
ukratko će biti obrazložene promjene.

Gledajući cijelu OJ Prodaje, promjenom procesa „Zaprimiti narudžbu“ navedenog procesa i

sama će se OJ imati koristi, kao i cijeli organizacijski sustav, što se jasno može prepoznati u
vremenskom trajanju procesa i nepotrebnom obavljanju nekih aktivnosti.

Prisjetimo se da detaljni proces „Zaprimiti narudžbu“ AS IS je proces čije aktivnosti izvršava

konobar-poslužitelj, u vremenskom rasponu od približno 9 minuta. Proces je sačinjen od
devet aktivnosti, čije smo opise detaljno već naveli u poglavlju 4.2.

Što se tiče promjene procesa „Zaprimiti narudžbu“ u TO BE fazi, bitno je navesti nove
resurse koje ćemo uvesti, a to su Tablet uređaji, čiji broj ovisi o broju stolova, te uvodimo dva
umrežena monitora (računala) koja će se nalaziti u kuhinji i na šanku. Cijeli proces bi u
temelju funkcionirao na način da se digitalni jelovnik u obliku tableta nalazi na svim
stolovima, te gost uz jednostavne dodire naruči određeno jelo i/ili piće. Informacija se zatim
automatski prenosi na monitor od šanka te u kuhinju. S primljenom informacijom
šankera/kuhara proces je završen.

Jasno se može uočiti da u odnosu na AS IS fazu, TO BE faza procesa „Zaprimiti narudžbu“,

više nema akutnosti „Donijeti popis jela i pića“, „Pomoći pri odabiru“, „Analizirati
narudžbu“, „Obraditi narudžbu“ i „Evidentirati naručeno jelo i piće“. Sve navedene
aktivnosti se istovremeno obavljaju pri unošenju informacija u Tablet uređaj, što će rezultirati
smanjenjem trajanja procesa približno 6 minuta i 45 s. Pomnožimo li taj broj s brojem
poslužitelja, osjetiti ćemo jednu vremensku rupu koja može biti razlog za rezanje troškova
poduzeća ,ali i poboljšanje usluge.

34
4.3.1. Model procesa „Zaprimiti narudžbu“ TO BE

35
4.4. ERA model (Entity Relationship)

Metoda E-V ili metoda entiteti-veze je jedna od prvih semantičkih bogatih metoda za
modeliranje podataka. To je grafički prikaz međusobno povezanih grupa podataka
promatranog sustava. Prema Pavliću (1996) shema modela podataka lako je razumljiva i može
se koristi u komunikaciji između korisnika i projektanta.
Model E-V se ne sastoji samo od temeljnih koncepata. Postoje i posebni koncepti kojima se
detaljnije opisuje pojavnost (tip entiteta), odnosno dodatno se stvara točnost između dva
entiteta u nekom sustavu. Tako se npr. može uvesti i koncept atribut koji može uz svoj sadržaj
povećati semantičku (opisnu) vrijednost nekog entiteta.

Prema Kaluži (2009) koncepti koji se koriste u E-V metodi su :

Tip entiteta – skup više različitih pojava koje se na temelju jednakih osobina
međusobno razlikuju. Jednaka osobina koja se promatra u različitim pojavama ne
mora uvijek biti različita. Postoje osobine koje su u potpunosti različite u svim
promatranim pojavama. Ako se pojave negdje skladište, mogu se na jedinstven način i
dohvatiti.
Tip veze – prikazuje skup više različitih povezivanja među entitetima. Sve one veze
koje imaju jednaku početnu i završnu povezanu pojavu pripadaju istoj skupini veza.
Takve veze koje pripadaju istoj vrsti povezivanja čine tip veze.
Atribut – prikazuje vrstu opisanog svojstva pojave koja se promatra i vrednuje u
svakoj pojavi. Opisano svojstvo je način na koji se uniformno može opisati pojava.
Uniformno znači da će određeno svojstvo uvijek na isti način opisati pojavu. Što više
atributa opisuje jednu pojavu, to je kvalitetniji opis same pojave.

Na sljedećoj stranici se nalazi ERA model koji prikazuje osam entiteta, a koji su povezani
primarnim i vanjskim ključevima. ERA model je jako bitan pri izradi same aplikacije i baze
odakle će se vući potrebni podaci. Pri izradi modela je korišten alat Visual Paradigm – UML
modeling 10.1.

36
Slika 4.2. ERA model baze podataka

37
 5. Aplikacija i tehnička dokumentacija
U ovom poglavlju će na osnovi dijagrama korištenja biti prikazana aplikacija Verglec –
FastOrder.Net koja koristi online bazu podataka, a čiji je model već ranije prikazan.

5.1. Dijagram slučajeva korištenja (Use Case Diagram)

Na dijagramu slučajeva korištenja (Slika 5.1.) možemo uočiti da je korisnik sustava konobar,
kuhar i gost. Na temelju njihovih zahtjeva, kreirali smo slučajeve korištenja:
kreiranje narudžbe,
odabiranje jela,
odabiranje pića,
pregledavanje uputa za korištenje,
login u sustav,
pregledavanje narudžbi,
informiranje o gotovom jelu,
kreiranje računa.

Prvo ćemo proanalizirati slučajeve korištenja od strane učesnika - gosta. Kreiranje narudžbe
je slučaj korištenja koji podrazumijeva da je gost već ušao u ugostiteljski objekt i sjeo za svoj
stol. Navedeni slučaj nudi tri mogućnost dodatnih slučajeva korištenja.
Prvi slučaj je Pregledavanje uputa za korištenje gdje gost u koliko nije upućen u sustav
naručivanja može na jednostavan način pročitati kratki opis i upute za korištenje.
Drugi slučaj korištenja je Odabiranje jela, gdje gost jednostavnim klikom na jela dobiva listu
i prikaz svih jela i cijena koje restoran nudi u svom jelovniku, ali i opciju za gotova jela
ukoliko gost želi naručiti već pripremljena jela.
Treći mogući slučaj korištenja je Odabiranje pića, gdje gost na sličan način kao i kod
prethodnog slučaja klikom na pića dobiva s popis svih pića i cijena koje restoran nudi.
Klikom na gumb Naruči gost šalje svoju narudžbu konobaru ili kuharu te prije toga ima
detaljan opis i listu svih zahtjeva koje želi poslati.

Slučajevi korištenja koji na neki način predstavljaju unutarnji sustav ugostiteljskog mjesta,
odnosi se na učesnike: kuhara i konobara, koji nasljeđuju klasu Zaposlenik. Prije korištenja
aplikacije i bilo kojih drugih slučajeva korištenja, zaposlenik se mora Ulogirati u sustav.
Nakon toga ima pristup slučaju korištenja Pregledavanje narudžbi, u kojem zaposlenik može

38
pregledavati sve dospjele narudžbe od strane gosta. Dakle, kuhar putem tog slučaja korištenja
pregledava sve narudžbe vezane za pripremu jela, a konobar sve narudžbe vezane za pripremu
pića. Kada kuhar obavi aktivnost pripreme jela, on je dužan konobara (poslužitelja)
informirati, a to se vrši u slučaju korištenja Informiranje o pripremljenom jelu. Zadnji slučaj
korištenja se odnosi na konobara koji kreira račun kada dobije tu naredbu od strane gosta
(Kreiranje računa). Za navedenu aktivnost također se koristi slučaj korištenja Pregledavanje
narudžbi na kojoj se nalazi lista svih evidentiranih i naručenih jela i/ili pića.

39
Slika 5.1. Use Case dijagram Verglec – FastOrder.NET

40
5.2. Aplikacija Verglec – FastOrder .NET

Aplikacija Verglec – FastOrder.NET je rađena u alatu Visual Studio 2012 te je pisana u C#

programskom jeziku. Aplikacija zadovoljava i realizira sve slučajeve korištenja koje smo
naveli u prethodnom poglavlju. Online baza podataka koja se koristila je kreirana u MS SQL
Serveru 2012. Kako korisničko sučelje imamo prikazano grafički, konekciju i dohvaćanje
podataka iz baze prikazat ćemo preko komentara (//) objasniti u sljedećem programskom
kodu.

namespace DBHelper
{
//kreiramo klasu za rad s bazom(bazaRad)
public class bazaRad
{
//definiramo SQL konekciju i spajamo se na bazi s odgovarajućom adresom,
//accountom i passwordom
private static bazaRad instance;
private SqlConnection connection;
private string ConnectionString = "Dana Source =
161.53.120.217\\VARAZDIN,1433;Initial Catalog=pi2013FastOrderdb;User
ID=pi2013FastOrder;Password=pi2013";

//kreiramo instancu baze

public static bazaRad Instance
{
get
{
if (instance == null)
{
instance = new bazaRad();
}
return instance;
}
}

//kreiramo metodu kojom ćemo otvarati nove konekcije prema bazi

public bool OpenConnection()
{
connection = new SqlConnection(ConnectionString);
try
{
connection.Open();
return true;
}
catch (SqlException )
{
return false;
}
}
//kreiramo metodu za izvršavanje SQL upita (upis) nad bazom
public bool Query(string query)
{
bool val = false;
if (OpenConnection())

41
 {
SqlCommand cmd = new SqlCommand(query, connection);
try
{
cmd.ExecuteNonQuery();
val = true;
}
catch (SqlException )
{

val = false;
}
}
return val;
}

// kreiramo metodu za izvršavanje SQL upita (čitanje) nad bazom

public SqlDataReader QueryReader(string query)
{
OpenConnection();
SqlCommand cmd = new SqlCommand(query, connection);
return cmd.ExecuteReader();
}
//vraća vrijednost koju smo unijeli u SQL upitu
public object DohvatiVrijednost(string query)
{
OpenConnection();
SqlCommand cmd = new SqlCommand(query, connection);
return cmd.ExecuteScalar();
}
//kreiramo metodu kojom zatvaramo otvorenu konekciju
protected bool CloseConnection()
{
bool val = false;
if (connection != null)
{
val = true;
connection.Close();
connection.Dispose();
}
return val;
}
}
}

42
Nakon što smo prokomentirali jednu od klasa koja vizualno nije vidljiva i nije u obliku forme,
sada možemo prikazati ostatak aplikacije. Aplikacija će biti prikazana u vidu slika te
zadovoljava sve slučajeve korištenja. Prvo će biti pokazan dio koji koristi eksterni dio
(okolina) sustava, a to su našem slučaju gosti. Zatim ćemo prikazati interni dio sustava kojeg
čine zaposlenici.

Na Slici 5.2. prikazan je početni zaslon aplikacije za gosta na kojem se vidi sučelje s dva
gumba. Aktivacija se vrši jednostavno klikom na gumb, odnosno preciznim dodirom na
tabletu.

Slika 5.2. Početni zaslon aplikacije Verglec - FastOrder.NET

Ako korisnik dodirne na gumb „UPUTE(HELP)“, otvoriti će mu se nova forma koja na

jednostavan i algoritmiran način prikazuje funkcioniranje aplikacije. U slučaju da korisnik ne
zna hrvatski jezik, dodirom na gumb „ENG“ korisniku će se prikazati iste upute, ali na
engleskom jeziku. Na Slici 5.3. grafički je prikazan navedeni događaj korištenja.

43
 Slika 5.3. Prikaz kojeg pokreće gumb „UPUTE(HELP)“

Programski prikaz uputa je riješen na jednostavan način, Event koji generira novu formu, a u
ovom slučaju forma sadrža samo dva gumba (za izlaz i za promjenu jezika). Cijeli tekst
korištenja se nalazi Textboxu koji uz jednostavan način dodavanjem na gumb ENG generira i
englesku verziju korištenja.

Na Slici 5.4. nalazi se prikaz forme za sve funkcionalnosti naručivanja. Podaci (naručene
stavke) se nalaze na DataGridView objektu koji ima poredane stupce prema Nazivu, Cijeni i
Količini određenog proizvoda. Cijena i količina se sumiraju te se dobiva konačan iznos za
naplatu. Također forma sadrži Zahtjev narudžbe u kojoj gost može napisati neke dodatne
stvari (npr. ako je naručen Hamburger, može se napisati da pri pripremi bude bez luka).
Također prikazuje se i broj stola za kojim gost sijedi, odnosno konobar koji poslužuje taj stol.
Dodirom na gumb Naruči šalje se popis svih željenih usluga (proizvoda) koje gost traži,
odnosno šalje se informacija zaposlenicima o novoj narudžbi.

44
 Slika 5.4. Prikaz forme funkcionalnosti za naručivanje

Na Slici 5.5. prikazuje se dio funkcionalnosti od prethodno opisane forme. Klikom na odabir
pića ili jela otvara se forma koja sadrži dva DataGridView tipa. Na lijevoj strani gost odabire
željeno piće ili hranu (popis svih proizvoda), a na desnoj strani se nalaze odabrane stavke.
Klikom na gumb Spremi odabir, odabrane stavke se vraćaju i slažu u DataGridView objekt
Naručene stavke, a nalazi se na formi koja je prikazana na Slici 5.4.

45
 Slika 5.5. Prikaz forme za odabir pića

Nakon prikaza korištenja aplikacije u pogledu gosta, potrebno je prikazati i ono sučelje koje
koristi zaposlenik, odnosno kuhar ili konobar.
Na Slici 5.6 prikazana je forma za logiranje u sustav. Zaposlenik za razliku od gosta nužno
mora imat podatke za pristup sustavu. Postoje dva korisnička imena: jedan se odnosi za
logiranje konobara, a drugi za logiranje kuhara. Kako smo već ranije napomenuli, sustav uz
tablete posjeduje dva monitora (računala) koji se nalaze na šanku i u kuhinji. S obzirom na
vrstu narudžbe dolaze obavijesti o novima te se prikazuje na odgovarajući monitor.

Slika 5.6. Prikaz forme za logiranje u sustav

46
Na Slici 5.7. prikazano je unutarnje sučelje za zaposlenika. Sučelje se sastoji od dva objekta
tipa DataGridView te klikom na neku narudžbu u donjem objektu se prikazuje sve pojedinosti
odabrane narudžbe. Primijetimo da su narudžbe prikazane u sortiranom obliku, što znači da će
svaki gost dobiti uslugu prema redoslijedu u kojem je i došao u restoran.

Također, možemo primijetiti prozor u kojem se nalazi tekst „Imate nove narudžbe!“.
Takva obavijest će svaki put zaposleniku iskočiti u obliku Pop-up prozora, te ga informirati o
novoj narudžbi. Navedeni prozor se aktivira svaki put kada korisnik (gost) klikne na opisani
gumb Naruči.

Slika 5.7. Prikaz forme „Pregled narudžbi“

Bitno je naglasiti da se navedena funkcionalnost s prozorom realizira preko Timer-a, tako se

svako 5 sekundi osvježava lista s narudžbama. Funkcionalnost je programu kreirana u metodi
frmPregledNarudzbi();

47
 public frmPregledNarudzbi()
{
InitializeComponent();
timer.Tick += new EventHandler(timer_Tick); // svaki put kad timer učita
poziva se event timer_Tick
timer.Interval = (5000) * (1); // učitava se svakih 5 s
timer.Enabled = true; // omogućujemo timer
timer.Start(); // pokrećemo timer
nZ = new noviZahtjev(this); // kreira se nova instanca koja
nZ.pregledajNoveZahtjeve(); // će pogledati nove zahtjeve i
this.Refresh(); // osvježiti listu
}

void timer_Tick(object sender, EventArgs e) //pokreće se event

{
if (nZ.pregledajNoveZahtjeve() != 0) //provjerava ima li narudžbi
{
nZ.updateNoviZahtjevi(); //osvježava nove zahtjeve i
MessageBox.Show("Imate nove narudzbe!"); //šalje obavijest

//ponovo refreshamo listu narudžbe pošto smo dobili informaciju da je

pristigla nova
this.artikliTableAdapter.Fill(this.pi2013FastOrderdbDataSet.Artikli);

this.stavke_narudzbeTableAdapter.Fill(this.pi2013FastOrderdbDataSet.Stavke_
narudzbe);

this.narudzbaTableAdapter.Fill(this.pi2013FastOrderdbDataSet.Narudzba);

48
Na Slici 5.8. prikazuju se ostale mogućnosti unutarnjeg korisnika (zaposlenika). Tako npr.
voditelj restorana može dodavati nove zaposlenike, artikle, stolove. Također, vlasnik i voditelj
restorana mogu učitavati Povrate informacije gosta. Navedene informacije mogu biti razlog
za procese i na višim razinama sustava.

Slika 5.8. Prikaz forme za unos stolova, zaposlenika, artikala i prikaz povratnih
informacija

49
Slika 5.9. prikazuje obrazac Račun, kojeg generira zaposlenik. Gost može poslati zahtjev za
naplatom na dva načina. Jedan ide konobar poslužitelju i šalje se putem Zahtjeva narudžbe i
to prilikom kreiranja nove narudžbe. Drugi način je poslati račun voditelju restorana u obliku
povratne informacije. Svaka narudžba trebala bi biti ispisana i u digitalnom zapisu, sa svim
stavkama: nazivom, količinom, cijenom i iznosom. Nakon toga taj zapis se ispisuje i odnosi
gostu. Također, svi računi ostaju u bazi podataka i njih će lako kasnije ispisati OJ
Računovodstva.

5.9. Prikaz forme za ispis računa određene narudžbe

50
 6. Proračun troškova projekta
Nakon kreirane aplikacije, potrebno je odrediti proračun troškova projekta i samu isplativost.
Informacijski sustav kojeg predstavili zahvaća najviše OJ Prodaje, ali i druge dijelove
organizacije, kao što je i OJ Računovodstva. Na Tablici 6.1. nalazi se analiza trajanja i
troškova razvoja informacijskog sustava za restoran Verglec. Vrijeme koje je bilo potrebno za
izradu je približno osam tjedana, odnosno oko 303 sati. Cijena po satu je približna i ona je
određena prema potrebnom znanju i zahtjevnosti rada u alatu.

Faza projekta Cijena po satu Vrijeme trajanja Trošak

Analiza sustava i prikupljanje
40 kn/h 30 sati 1.200 kn
podataka o poslovnom sustavu
Izrada potrebne dokumentacije i
55 kn/h 40 sati 2.200 kn
izgradnja modela u COOL Biz-u
Izgranja modela u WebSphere
95 kn/h 30 sati 2.850 kn
Business Modeler
Izrada aplikacije - Visual Studio
120 kn/h 125 sati 15.000 kn
2012 (C#) + MS SQL Server
Testiranje aplikacije u poslovnom
80 kn/h 30 sati 2.400 kn
sustavu
Uvođenje sustava u rad i edukacija
80 kn/h 48 sati 3.200 kn
zaposlenika
Ukupno trajanje i troškovi 303 sati 26.850 kn

Tabela 6.1. Proračun troškova projekta

Napomenimo da u cijenu nije uračunat Hardware, odnosno uređaji koji su potrebni za

implementaciju informacijskog sustava. Za početak bi bilo dovoljno jedno računalo za
kuhinju (uz postojeće na šanku), čija je cijena oko 2000 kn te dvadeset Tablet uređaja s
minimalnim performansama za pokretanje aplikacije. Na tržištu se danas oni mogu naći i za
cijenu od 500 kn. Što znači da vlasnika restorana, dio vezan za uređaje informacijskog sustava
bi koštao oko 12.000 kuna.

51
 7. Zaključak

Poduzeće, da bi opstalo, mora se prilagođavati različitim promjenama ili ih uvoditi. Razvoj

informacijskog sustava je složen zadatak i sastoji se od više faza. Te faze su nabrojane u
ovom radu te su neke detaljnije razrađene. Teorija za razvoj informacijskog sustava je
potvrđena i u praksi, a konkretan primjer je restoran Verglec. Određena je genetička definicija
ugostiteljskog objekta, prođeno je kroz poslovnu tehnologiju i neke metode za razvoj IS-a te
je uz dopuštenje voditelja restorana izmjereno vrijeme procesa. Dekompozicijski dijagrami su
predočili trenutno organizacijskog stanje u restoranu te smo njihovom analizom bez problema
napravili i PK matricu procesa. Iako se u restoranu vrši dosta poslovnih procesa, najveću
pozornost u ovom radu imao je proces Zaprimiti narudžbu. Navedeni proces je modeliran u
WebSphere Business Modeleru te je prikazano AS IS i TO BE stanje, uz prethodno opisanu
BPMN normu. Nakon kreiranog ERA modela, napravljena je online baza preko koje smo
dohvaćali sve podatke za izradu aplikacije Verglec – FastOrder.NET.

Tehnologije i alati koji su korišteni u ovom radu:

Cool:Biz - izrada dekompozicijskih dijagrama, PK matrica, dijagram radnih tokova
IBM - WebSphere Business Modeler – modeliranje procesa
MS Office – Word dokumenti
MS Visual Studio 2012 (C# .NET) – Izrada aplikacije
MS SQL Server – Baza podataka
Visual Paradigm – UML Modeling 10.1 – izrada UML dijagrama

Prema medijskim informacijama ideja koja je razvijana u ovom radu još nije implementirana.
Prema Brumecu (2007) „projektiranje informacijskih sustava nije samo crtanje dijagrama, pa
makar to bilo i pomoću CASE-alata, već promišljanje.“ Pri izradi sam se susreo s činjenicom
da projektiranje i razvoj informacijskog sustava nije nimalo jednostavan i lak zadatak, ali je
svijetlo budućnosti u suvremenoj organizaciji.

52
 8. Literatura
[1] Andročec D (2012) PK matrica – materijal s laboratorijskih vježbi. Dostupno na
10.9.2013. na http://elfarchive.foi.hr/12_13/course/view.php?id=158
[2] Bakić O, Crnković J (1990) Fleksibilnost hotelskog poduzeća putem informacijske
tehnologije. Opatija: Zbornik radova Međunarodnog kongresa, str.146-153.
[3] Brumec J (2011) Uvod u BPMN – sažetak predavanja iz kolegija Modeliranje poslovnih
procesa. Dostupno 5.9.2013 na http://elfarchive.foi.hr/11_12/course/view.php?id=116.
[4] Brumec J, Vrček N (2002) Strategic Planning of Information Systems (SPIS). Journal of
Computing and Information Technology.
[5] Brumec J (2007) Projektiranje informacijskih sustava – predavanje iz kolegija
Projektiranje informacijskih sustava. Dostupno 10.9.2013. na
http://old.foi.hr/CMS_library/nastavnici/brumec.josip/PDS_SPIS.pdf
[6] Brumec J (1993) Optimizacija strukture složenih informacijskih sustava. Dostupno
12.9.2013. na http://hrcak.srce.hr/file/118054.
[7] Brumec S (2008) Razvoj mobilnih informacijskih sustava – magistarski rad. Dostupno
2.9.2013. na http://brumec.com.hr/Data/Sites/1/clanci-i-
radovi/SBrumec_Magisterij.pdf%E2%80%8E.
[8] Kaluža M (2009) Metoda za procjenu složenosti poslovnog informacijskog sustava na
temelju atributa i vanjskih ključeva u shemi normalizirane baze podatak – magistarski
rad. Varaždin: FOI
[9] Kous K (2010) Comparative analysis versions of BPMN and its support with Control-
flow patterns. Dostupno 12.9.2013. na
http://ieeexplore.ieee.org/xpl/articleDetails.jsp?reload=true&arnumber=5533326&conten
tType=Conference+Publications.
[10] Lipljin N (1993). Čime se bave informacijske znanosti – zbornik radova, FOI. Varaždin:
str. 67-92.
[11] Strahonja V (2012) Informacijski i poslovni sustavi – predavanje iz kolegija Projektiranje
informacijskih sustava. Dostupno 10.9.2013. na
http://elfarchive.foi.hr/12_13/course/view.php?id=158.
[12] Tomičić-Pupek (2011) Sustavi planiranja i upravljanja resursima visokih učilišta –
doktorska disertacija. Dostupno 9.9.2013. na
http://services.foi.hr/thesis_phd/rad_tomicic_pupek.pdf%E2%80%8E
[13] Vrček N, Brumec J, Tomičić-Pupek K (2013) Strateško planiranje informacijskih sustava
– predavanja iz kolegija Strateško planiranje informacijskih sustava. Dostupno
10.9.2013. na http://elfarchive.foi.hr/12_13/enrol/index.php?id=249
[14] Žugaj M, Cingula M (1992) Temelji organizacije. Varaždin: FOI
[15] Žugaj M, Strahonja V (1992) Informacijski sustavi proizvodnje. Zagreb: Informator
[16] Žugaj M, Schatten M (2005) Arhitektura suvremenih organizacija. Varaždinske
toplice:Tonimir
[17] Žugaj M, Šehanović J, Cingula M (2004) Organizacija. Varaždin: TIVA tiskara Varaždin

53