Lista za provjeru studija

o procjeni utjecaja na okoliš

Ovaj projekt
financira
Europska unija.
WWF
u suradnji sa partnerima iz Albanije,
Bosne i Hercegovine, Crne Gore,
Srbije i Turske provodi projekt
„Civilno društvo zagovara ekološki
prihvatljiv društveno – ekonomski razvoj“ (CO-SEED).
CO-SEED ima za cilj pridonijeti upravljanju prirodnim resursima
na održiv način podržavanjem poboljšanih regulatornih okvira te
osiguravanjem veće transparentnosti i uključenosti organizacija
civilnog društva u donošenju odluka. CO-SEED se fokusira na
unaprjeđenje zakonodavnog okvira koji regulira Procjenu utjecaja
na okoliš i Stratešku procjenu utjecaja na okoliš angažiranjem
regionalne mreže organizacija civilnog društva i medija koji su
informirani i zainteresirani za održivi okolišni razvoj. Kao dio ovog
projekta CO-SEED i regionalna partnerska mreža organizacija civilnog
društva pripremile su ovu listu. Lista je kreirana kako bi pomogla
zainteresovanim građanima, predstavnicima organizacija civilnog
društva i vladinim službenicima, koji odlučuju o valjanosti Procjene
utjecaja na okoliš tako što im daje komplet pitanja na koja dobra
procjena okoliša može i treba dati odgovore.
Više informacija na:
CO-SEED
www.co-seed.eu

E-mail: info@co-seed.eu
Tel: +387 36 830 270

Koordinator projekta:
WWF – Turska

Partneri projekta:
INCA - Instituti per Ruajtjen e Natires Shkiptare Shokata, Albanija
Udruga Dinarica, Bosna i Hercegovina
Green Home - Zeleni dom, Crna Gora
BPSSS - Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
WWF Adria

Verzija za printanje je dostupna na web stranici:

http://co-seed.eu/bs/publikacije/istrazivanja

Autori fotografija:
Michel Gunther (COVER)
WWF (str. 1, 13, 29, 39)
Elio della Ferrera (str. 5)
Andrija Vrdoljak (str. 6, 7, 9, 11, 21, 31, 33, 37, 41)
Mario Romulić (str. 17, 25, 35)
Edward Parker (str. 10, 23)
Instituti për Raujtjen e Natyrës në Shqipëri (str. 26)

Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove publikacije je

Ovaj projekt
isključiva odgovornost partnera za implementaciju CO-SEED projekta i ne može financira
se koristiti na način da odražava stavove Evropske unije. Europska unija.
SADRŽAJ
Uvod 6
O listi 10
Kako koristiti ovu listu 14
Elementi za evaluaciju
Opis projekta 18
Razmatranje alternativa 23
Opis okoliša na koji može utjecati projekat 26
Opis mogućih značajnih posljedica projekta 30
Mjere ublažavanja utjecaja na okoliš 36
Korisni izvori 40
UVOD
P
rocjena utjecaja na okoliš
(Environmental impact
assesment) je proces
identificiranja posljedica
određene radnje u budućnosti sa
ciljem da osigura pozornost na
okoliš prilikom donošenja odluka.
Proaktivno identificirajući posljedice
PUO (eng. EIA) dovodi do ispravnog
donošenja odluka baziranog na
društvenom prihvatanju ekoloških
rizika gospodarskog razvoja.
Cilj je izbjeći okolišne promjene
koje u konačnici štete lokalnom
stanovništvu i njihovoj okolini.
Kada se ispravno implementiraju
ove procjene osiguravaju
transparentnost i inkluzivnost, šire
demokratske vrijednosti i doprinose
većoj uključenosti javnosti u razvoju
društva.
Međunarodno udruženje za
procjenu utjecaja (IAIA) definira
Procjenu utjecaja na okoliš (EIA) kao
“proces identificiranja, predviđanja,
procjene i smanjenja biofizikalnih,
društvenih i ostalih relevantnih
6
posljedica prije donošenja velikih
odluka i obaveza o nekom prijedlogu
za razvoj”.
Iako postoje razlike u državnim
procesima EIA zbog razlika u
zakonodavnim okvirima, proces se
najčešće dijeli na 3 glavne faze:
1. “Odluka o potrebi za
procjenom mogućih utjecaja na
okoliš te obim procjene, uzimajući u
obzir karakteristike planiranih radnji
(npr. vrsta, veličina, lokacija), koristi se
termin ‘screening and scoping’”
2. Priprema opsežne procjene
mogućih utjecaja na okoliš i kako
bi oni mogli biti smanjeni, iz toga
proistječe okolišna studija;
3. Javna rasprava o rezultatima
studije i konačno donošenje odluke.
Okolišna studija je ključni dokument
u donošenju odluke. Njena svrha je
informiranje o dizajnu i konfiguraciji
predloženog projekta kako bi
se izbjegli negativni utjecaji, te
određivanje obima uticaja i njihovo
smanjenje, uključujući i kompenzaciju
za one utjecaje koji se ne mogu izbjeći.
Prema tome, sve okolišne studije
moraju osigurati stručan, opsežan i
objektivan savjet o tome je li okolišni
utjecaj predloženog projekta na
zadovoljavajućoj razini.
Evaluacija kvalitete ovakve studije
nije isključivo zadaća kompetentnog
javnog organa koji je odgovoran za
donošenje odluka. Stručnjaci i javnost
koja je zainteresirana te nevladine
organizacije mogu i trebali bi biti
uključeni u komentiranje informacija
i zaključaka koji su predstavljeni u
okolišnoj studiji. Na ovaj način se
provjerava i poboljšava kvalitet studije
te određuje mogućnost korištenja
studije kao osnove za donošenje
odluka o razvoju.

7
O LISTI
O
kolišne studije su često
vrlo opsežni dokumenti.
Ponekad ih je potrebno
pročitati više puta kako
bi ispravno prosudili ispunjavaju
li namijenjenu svrhu objektivne
i nepristrane procjene utjecaja
određenog projekta. Za one koji
se ne bave okolišnim procjenama,
kao što su nevladine organizacije i
članovi lokalne zajednice, može biti
teže da dođu do informacija koje su
predstavljene u takvim studijama
i da daju konstruktivnu povratnu
informaciju. To može dovesti do
pogrešne percepcije da oni nisu
vjerodostojni partneri u konsultaciji
te se njihovi komentari i mišljenja
odbacuju ili nisu traženi.
Postoji niz dokumenata koji su
već dostupni, a cilj im je olakšati
pripremu i reviziju okolišnih studija.
Većina njih je usmjerena prema
stručnjacima i zakonodavcima pa se
samo jedan manji dio fokusira na one
koji nisu stručnjaci u tom području, a
10
žele iznijeti svoje mišljenje na najbolji
mogući način. Kako bi ovo promijenili,
ovaj dokument je namijenjen da
usmjeri osobe koje su zainteresirane
da se aktivno uključe u donošenje
odluka prilikom procjene utjecaja
na okoliš. Nevladine organizacije i
lokalno stanovništvo bi trebali koristiti
ovaj dokument kako bi uvidjeli jesu
li svi važni aspekti utjecaja na okoliš
uključeni u studiju.
Ova lista se bazira samo na
znanstvenoj i tehničkoj adekvatnosti
okolišne studije. Ona nije instrument
za ocjenjivanje pomoću kojeg će se
odrediti ‘ocjena’ kvalitete procjene.
Lista pruža smjernice za zainteresiranu
javnost kako bi dali visokokvalitetnu
povratnu informaciju o okolišnoj
studiji. Odgovaranjem na komplet
pitanja čitatelji bi trebali moći zaključiti
koji dijelovi studije nisu u skladu sa
standardima najboljih praksi i koje
informacije nedostaju ili nisu pravilno
procijenjeni. Na taj način, recenzenti
mogu formulirati konstruktivnu i
vjerodostojnu povratnu informaciju
koju bi podijelili prilikom javnih
konsultacija.
Usklađenost sa nacionalnim
zakonodavnim okvirom, najboljim
međunarodnim praksama ili bilo
kojim drugim zahtjevima nisu
obuhvaćeni u ovom dokumentu.
Evaluacija kvalitete, transparentnosti
i inkluzivnosti procesa donošenja
zakona, koji je utjelovljen u
načelima sudjelovanja javnosti i
relevantnim nacionalnim okvirima
i međunarodnim konvencijama,
također nisu obuhvaćeni u ovom
dokumentu. Međutim to ne znači da
evaluiranje ovih aspekata nije bitno
ili da bi se trebali zanemariti. Pravilna
implementacija oba dokumenta je
oznaka dobre prakse prilikom procesa
donošenja odluka i predlaže se da
ocjenjivači studije o okolišu uzmu u
obzir sve dokumente.

11
KAKO KORISTITI
OVU LISTU
L
ista je temeljena na dokumentu
Europske komisije ‘Vodič za EIA:
Osvrt na Studiju o utjecaju na
okoliš’ iz 2001. godine koji je
detaljno pregledan. Uzimajući u obzir
ciljanu publiku za ovaj dokument,
nevladine organizacije i javnost,
najvažnija pitanja su odabrana kako bi
omogućili razumljiv pregled pomoću
kojeg osobe koje nisu stručnjaci
mogu pregledati kvalitetu okolišne
studije.
U svrhu razumljivosti i lakoće
praćenja okolišne studije, ova lista je
podijeljena na specifične fragmente
posvećene najvažnijim dijelovima
okolišne studije. Važnost ovih
dijelova je objašnjena ispod svakog
naslova, popraćenog setom pitanja
na koja treba kvalitativno odgovoriti
nakon što se studija pročita. Neki od
mogućih odgovora su:
Nije primjenjiv.
Ovaj odgovor je prikladan u
slučajevima gdje su pitanja specifična
za jedan tip razvoja ili tehnologije,
koji nisu tema okolišne studije koju
se procjenjuje. Ova pitanja nemaju
utjecaja u procjeni ukupne kvalitete
studije. Na primjer, ako je okolišna
studija o gradnji hidroelektrane
unutar granica nacionalnog parka,
pitanja vezana za nuklearni otpad
‘nisu primjenljiva’ za ovu evaluaciju.
14
U potpunosti
zadovoljava praksu.
Ovaj odgovor ukazuje da su pružene
informacije koje bi odgovarale na
relevantna pitanja dobro objašnjene,
utemljene na prikladnim podacima
i drugim informacijama, te mogu
biti korištene kao baza za donošenje
odluka o razvoju. Ovakvi podaci
moraju odgovarati trenutnim
podacima, biti razumljivi i relevantni
za temu diskusije; sa pravilno
navedenim službenim izvorima i
citiranim studijama koje su dostupne
za prikaz.
Na primjer, ako je pripremljena
okolišna studija za konstrukciju
hidroelektrane unutar granica
nacionalnog parka, recenzenti bi
trebali prepoznati da pitanja povezana
sa utjecajem na biodiverzitet u
potpunosti zadovoljavaju praksu
samo onda kada okolišna studija jasno
procjenjuje utjecaje na biodiverzitet u
zaštićenom području.

Djelomično zadovoljava
ispravnu praksu.
Ovaj odgovor ukazuje na to da u
studiji o procjeni uticaja na životnu
sredinu nema dovoljno informacija
ili analiza kako bi se u potpunosti
odgovorilo na određeno pitanje;
studija ne uzima u obzir sve važne
podatke ili najnovije informacije, pa
prije nego što se donese bilo kakva
odluka o razvoju, ove procjene treba
poboljšati.
Na primjer, ako se pripremi studija o
procjeni uticaja na životnu sredinu
za izgradnju hidroelektrane u
granicama nacionalnog parka, i ako se
informacije koje bi sadržale odgovore
na pitanja koja se odnose na uticaj
na biodiverzitet odnose samo na
postojanje zaštićenog područja
bez značajnog razmatranja uticaja,
takva pitanja treba procijeniti kao
“djelimično usklađena sa najboljom
praksom”.
Ne zadovoljava
ispravnu praksu.
Ovaj odgovor ukazuje na značajno
odstupanje od smisla okolišne
studije, podižući ozbiljnu zabrinutost
o kvaliteti odluke koja se može
donijeti na temelju informacija
koje su predstavljene u studiji. On
podrazumijeva da ovi dijelovi studije
moraju biti ponovo procijenjeni ili
poboljšani sa više podataka prije
nego što se može donijeti odluka. Na
primjer, ako je pripremljena okolišna
studija za konstrukciju hidroelektrane
unutar granica nacionalnog parka,
a informacije u studiji koje bi se
iskoristile kako bi se odgovorila
pitanja o utjecaju na biodiverzitet
uopće ne spominju postojanje
zaštićenog područja, onda bi ovakva
pitanja trebala biti procijenjena da ‘ne
zadovoljavaju ispravnu praksu’.
15
P
rije čitanja okolišne studije,
recenzenti bi se trebali
upoznati sa listom kako bi
razumjeli koja vrsta informacija
im je potrebna. Dok se čita okolišna
studija, pitanja na svaki odgovor bi se
trebala zabilježiti koristeći kvalitativne
opise koji se prethodno spominju.
Također se preporučuje zabilješka
dojmova, pitanja i nedoumica koje se
javljaju sa procjenom svakog pitanja
kako bi se bolje formulirali komentari
na studiju. Nakon odgovaranja svih
pitanja, trebala bi biti napravljena
sintetizirana povratna informacija
koja bi se dostavila kompetentnim
vlastima tijekom javnih konsultacija.
Važno je zapamtiti da osim što
osigurava kritičku procjenu
studije, ova lista može pomoći u
prepoznavanju pozitivnih primjera
i ispravnih praksi. Recenzenti bi ih
trebali uključiti u svom komentaru
jer su oni važni kako bi se istakle
aktivnosti koje poduzimaju oni koji
imaju visoke standarde i bolje prakse.
OPIS PROJEKTA
D
etaljna i opsežna prezentacija planiranog projekta je važna kako bi se na pravi način procijenili mogući utjecaji.
Važno je razumjeti smisao projekta kako bi se utvrdila važnost koju ima za cjelokupno društvo, njegov razmjer
i dizajn, procese proizvodnje i lokaciju unutar okoliša. Dostupnost ovako jasnih informacija će osigurati da su
ispunjeni svi postavljeni uvjeti za razvoj (zahtjevi zemljišta, vremenski okvir, itd.) prilikom donošenja odluka.

1 Jestrategijama,
li objašnjeno usklađivanje projekta sa relevantnim
razvojnim planovima i regulatornim 6 Postoji li mogućnost da će se pojaviti dodatni ili izmijeniti
postojeći radovi kao posljedica projekta?
okvirima?

2 Jeodređujući
li program koji će se implementirati opisan, detaljno
vremenski okvir te početni i krajnji datum 7 Postoje li/jesu li planirani ikakvi radovi sa kojima bi
projekat mogao imati cjelokupni efekt?
izgradnje, operacija i razgradnje?

3 Jesu li svi glavni dijelovi projekta opisani i

predstavljeni grafički na planu, pokazujući granice
razvoja, uključujući čak i zemlju koja se privremeno
koristi tijekom izgradnje?
8 Jepodručje
li izmjereno i prikazano na umanjenoj karti zemljišno
koje je, prema tlocrtu projekta, trajno zauzeto
fizičkim komponentama projekta?

4 Jesu li opisane sve aktivnosti tijekom (i) izgradnje, (ii) 9 Jepotrebno

operacija i (iii) razgradnje uključujući veličinu, kapacitet,
propusnost, ulazni i izlazni materijal? (Odrediti koje se
aktivnosti mogu primijeniti na konkretnom primjeru).
5 Jesu li potrebni dodatni radovi i/ili servisi za projekat?
Ukoliko jesu – opisati ih i izmjeriti, uključujući detalje
potrebnih dozvola.
li izmjereno i prikazano zemljišno područje koje je
za privremenu konstrukciju te je li određen
plan za obnavljanje navedenog područja?
10 Jeradova
li opisana veličina, oblik i izgled struktura ili ostalih
koji su predviđeni u okviru projekta?
11 Jesu li izračunati brojevi i druge karakteristike za projekte
koji podrazumijevaju premještanje ljudi ili biznisa?

18
12 Jesu li tip i količina izlaznog materijala koji je
proizveden kroz projekat prikazani kroz proračun,
a ne procjenom?
18 Jesu li opisane metode za prikupljanje, skladištenje,
postupanje, transport i u konačnici odlaganje svih
odgovarajućih ostataka i emisija (tj. čvrstog otpada,
otpadnih voda i emisija plinova i čestica)?

13 Jesu li razmatrani tip i količina sirovina i energije

potrebne za izgradnju i rad?
19 Jesu li razmatrane lokacije za konačno odlaganje svih
odgovarajućih ostataka i emisija (tj. čvrstog otpada,
otpadnih voda i emisija plinova i čestica)?
14 Razmatraju li se ekološke implikacije nabavke
sirovina?

20 Jesu li pronađeni i izmjereni ikakvi izvori buke, topline,

15 zaposlenosti
Jesu li razmatrani rezultati projekta u okviru
ili smanjena broja zaposlenih
svjetla ili elektromagnetske radijacije koji su nastali zbog
projekta?
tijekom (i) izgradnje, (ii) operacija i (iii) razgradnje?
(Odrediti koje se aktivnosti mogu primijeniti na
konkretnom primjeru). 21 Jesu li identificirane metode za procjenu količine
i sastava svih ostataka i emisija? Je li diskutirane
nedoumice oko procjene ostatka i emisija?
16 Jesu li identificirane vrsta i količina ostataka i
emisije (tj. čvrstog otpada, otpadnih voda i emisija
plinova i čestica) nastalih tijekom (i) izgradnje,
(ii) operacija i (iii) razgradnje? (Odrediti koje 22 Jesu li diskutirani rizici povezani sa projektom kao što
su rizik od rukovanja opasnim materijalima, rizik od
se aktivnosti mogu primijeniti na konkretnom izlijevanja, požar, eksplozija, rizik od prometne nezgode,
primjeru). rizik od kvara ili greške u proizvodnim procesima
ili pogonima, te rizik od izloženosti prirodnim
katastrofama?
17 Jesu li razmatrani sastav, toksičnost i druge opasnosti
nastale od ostataka i emisija (tj. čvrstog otpada,
otpadnih voda i emisija plinova i čestica) koje je
izazvao projekt? 23 Jesu li iznesene mjere za prevenciju i reagiranje prilikom
nesreća i neočekivanih događaja?
19
RAZMATRANJE
ALTERNATIVE
P
rocjena alternativnih opcija razvoja veoma je važna
za uspjeh u procesu donošenja odluka te od ključnog
značaja za djelotvornu procjenu utjecaja na okolinu.
1 Jesu li opisani osnovni ekološki uvjeti u situaciji ‘bez
akcije’?
Razmatranje više različitih opcija koje ispunjavaju
isti cilj moglo bi osigurati da se izabere najbolja moguća
opcija, što dovodi do smanjenja rizika za okoliš i društvo. 2 Jesu li alternative navedene tijekom razvojne faze
projekta detaljno opisane te jesu li objašnjeni njihovi
Alternativne opcije obuhvaćaju različite lokacije, veličine, ekološki utjecaji?
tehnologiju, dizajn i operacijske procedure kao i alternativu
bez akcije (sa nula akcije). Ona ne podrazumijeva samo
predstavljanje osnove/trenutne situacije nego pruža kratak
pregled buduće situacije zasnovane na evoluciji osnovnih 3 Jesu li navedene alternative i njihovi ekološki utjecaji
uspoređeni sa situacijom ‘bez akcije’ i sa predloženim
uvjeta bez realizacije predloženih radova. Pravilna procjena projektom?
alternative uključuje njihov opis, prezentaciju o njihovim
ekološkim implikacijama i objašnjenje o prihvatanju ili
odbacivanju alternative. 4 Jeobjašnjenje
li opisan proces razvoja projekta uključujući
razloga odabira predloženog projekta?

23
OPIS OKOLIŠA NA
KOJI MOŽE UTJECATI
PROJEKAT
P
rikladna procjena utjecaja je moguća samo ako postoji opsežna i ažurirana analiza postojećih uvjeta u okolišu gdje
će se odvijati razvoj projekta. Posebno je važno da se osiguraju detaljne informacije o postojećem biodiverzitetu
i ekosustavima jer će one poslužiti pri izradi mjera za smanjenje posljedica i cjelokupnom odlučivanju ukoliko
predloženi razvoj bude usvojen. Naime, jedan od ciljeva poduhvata okolišne procjene je osigurati da nema neto
gubitka u biodiverzitetu ili nepopravljive štete unutar ekosustava. Biodiverzitet i ekosustavi moraju biti očuvani kako bi
se osiguralo da oni prežive, nastave pružati dobrobiti, vrijednosti i prednosti za sadašnje i buduće generacije.

26
1Jekojilićepredstavljen postojeći plan korištenja zemljišta
biti izmijenjen projektom i njegovim okolnim 7Jemože
li opisana ikakva materijalna imovina područja na koju
utjecati projekat?
područjem? Hoće li ta zemljišta biti zauzeta projektom
i njegovim okolnim područjem i može li doći do
potencijalnog konflikta sa već postojećim načinom
korištenja ovih zemljišta?
8Jesu li opisane karakteristike pejzaža, gradskog pejzaža
ili arheološke, povijesne, arhitektonske ili druge lokacije
od društvenog ili kulturnog značaja u tom području na
koje ovaj projekat može negativno utjecati, uključujući
2Jesu li opisane izmjene u topografiji, geologiji i tlu
ovih zemljišta? Jesu li opisane značajne karakteristike
bilo kakve bitne ili zaštićene lokacije, pejzaže i znamenite
vidikovce?
topografije i geologije tog područja te uvjeti i način
korištenja tla?

9Jesu li opisani demografski, društveni i socio-ekonomski

uvjeti područja (npr. zapošljavanje)?
3Je li opisano vodeno okruženje tog područja?
4Jesu li opisane hidrologija, kvaliteta vode ili način
upotrebe vodenih resursa na koje može utjecati
10Jesu li poduzete metode i istražni procesi pravilno
opisani? Jesu li izvori podataka i informacija o postojećem
projekat? okolišu pravilno navedeni?

5 Jesu li opisani mikroklima, meteorološki uvjeti i

trenutna kvaliteta zraka područja?
11Si mogući
obzirom da su predstavljene okolišne informacije
utjecaji predloženog projekta i njegovih
alternativa, postoje li ikakvi problemi koji nisu jasni? Jesu
li predstavljeni potrebni podatci? Ako postoje aspekti

6Jeelektromagnetske
li opisana trenutna situacija svjetlosti, buke, topline i
radijacije?
okoliša koji nisu ispravno opisani, postoje li ikakve
planirane mjere kako bi se razjasnili ovi problemi?

27
OPIS MOGUĆIH
ZNAČAJNIH
POSLJEDICA
PROJEKTA
P
rocjena utjecaja bi trebala biti informativna vježba zasnovana na dobroj kvaliteti podataka, početnim uvjetima i
identifikaciji svih potencijalnih značajnih posljedica predloženog projekta. Utjecaj predloženog projekta na okoliš
mora biti opisan što preciznijim terminima. Njihova važnost se procjenjuje pitanjem o tome je li utjecaj prihvatljiv
u okolišnom i društvenom kontekstu predloženog projekta, uključujući razmatranje osnovnih uvjeta, alternativnih
mogućnosti razvoja, izravnih utjecaja i cjelokupnih posljedica sa ostalim postojećim i planiranim projektima. Kriteriji i izvori
kvalitetnih standarda korištenih u procjeni moraju biti jasno prezentirani, a racionalne pretpostavke i procjene vrijednosti
korištene u odlučivanju o važnosti moraju biti u potpunosti opisane. U slučajevima u kojima su informacije o početnim
uvjetima jako loše ili postoji nedoumica oko utjecaja projekta predlaže se oprezan pristup prilikom određivanja važnosti
utjecaja.

1Jestudije?
li opisan proces kojim je definiran djelokrug okolišne
7 Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne posljedice na
vodeni okoliš?

2 Jetijekom
li u potpunosti provedena cjelokupna konsultacija
određivanja djelokruga te jesu li prezentirani
8 Jesu li opisane i izmjerene izravne, primarne posljedice
njeni popratni komentari i stajališta? na kvalitetu zraka i klimatske uvjete?

3 Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne

posljedice na zemljište i način njegovog korištenja,
9 Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne, primarne
ljude i imovinu? posljedice na akustični okoliš (npr. buka ili vibracije)?

4 Jesu li opisane i izmjerene primarne posljedice na

geološke značajke i karakteristike tla?
10 Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne, primarne
posljedice na toplinu, svjetlost ili elektromagnetsku

5 Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne radijaciju?

posljedice na floru, faunu i staništa?
11 Jesu li opisane izravne, relevantne, primarne posljedice
na materijalnu imovinu i trošenje neobnovljivih
6 posljedice na hidrologiju i kvalitetu vode opisanih prirodnih izvora (npr. fosilna goriva, minerali)?
Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne

vodenih područja?
30
12 Jesu li opisane izravne, relevantne, primarne
posljedice na lokacije ili značajke kulturne važnosti? 16 Jesu li opisane privremene, kratkotrajne,
dugotrajne i trajne posljedice nastale prilikom
radova ili tijekom određenih vremenskih perioda
projektnih operacija ili razgradnje?
13 Jesu li opisane i ilustrirane izravne, relevantne,
primarne posljedice na kvalitetu pejzaža, vidikovaca
i pogleda? 17 Jesu li opisane i izmjerene posljedice koje bi mogle
biti rezultat nesreća, neočekivanih događanja te
izloženosti projekta prirodnim katastrofama?
14 Jesu li opisane i izmjerene izravne, relevantne,
primarne posljedice na demografske, društvene i
društveno-ekonomske uvjete područja?
18 Jesu li opisane cjelokupne posljedice projekta na
okoliš zajedno sa ostalim postojećim ili planiranim
razvojem na lokalitetu?
15 Jesu li opisani i izmjereni sekundarne posljedice

19
bilo kojih od gore spomenutih aspekata okoliša Jesu li identificirani geografski obujam, trajanje,
uzrokovani primarnim posljedicama? učestalost, mogućnost preokreta i vjerovatnost pojave
svake posljedice?
31
20 Jesu li opisani i izmjerene primarne i sekundarne
posljedice na ljudsko zdravlje?
21 Jesu li razmatrane i diskutirane posljedice na
biodiverzitet, globalne klimatske promjene i održivi
26 Je li jasno opisana osnova za procjenu značaja ili
razvoj?
22 Jeposljedice
li razmatran značaj ili važnost svake predviđene
te je li diskutirana njihova usklađenost
sa zakonskim zahtjevima, važnosti, i osjetljivosti
pogođenih ljudi i resursa?
23 Jesu li korišteni prikladni lokalni, nacionalni ili
internacionalni standardi te relevantno rukovođenje
u slučajevima u kojima je procijenjeno da posljedice
nisu u skladu sa zakonskim standardima i zahtjevima?
24 Jeopisanih
li se vodila diskusija o metodama za predviđanje
posljedica, razlozima za njihov odabir,
poteškoćama koje se javljaju i nedoumicama u
rezultatima?
25Jesu li opisana najgora moguća predviđanja u
slučajevima gdje postoji nesigurnost oko preciznih
detalja projekta ili u slučajevima gdje nema dovoljno
podataka o utjecaju na okoliš?
važnosti utjecaja?
27
Jesu li utjecaji opisani na osnovu pretpostavke da su
sve predložene mjere smanjenja implementirane npr.
jesu li opisani rezidualni utjecaji?
28 Jenačin
li se prema bitnim posljedicama prilazi na drugačiji
od onih manje bitnih prilikom donošenja
usaglašene odluke? Je li se diskusija fokusira na
ključne probleme te je li se izbjegavaju beznačajne i
nepotrebne informacije?
29Jeposljedice
li se posebno naglašavaju najozbiljnije i najštetnije
projekta, a manje one posljedice koje
nemaju veliki značaj?
32
MJERE UBLAŽAVANJA
UTJECAJA NA OKOLIŠ
S
vrha procjene utjecaja na okoliš je predvidjeti bitne
okolišne i društvene utjecaje predloženog razvoja
kako bi se osiguralo da nema neto gubitka unutar
biodiverziteta ili nepopravljive štete u ekosustavima.
Zbog toga su mjere ublažavanja ključni element dobre
procjene utjecaja. Pravilno razmatrano ublažavanje uvijek
prati sljedeću hijerarhiju:
1. Izbjegavanje nepovratnih gubitaka biodiverziteta/
oštećenja u ekosustavima uzimajući u obzir alternative
za predloženi razvoj što može dovesti do potpunog
napuštanja predložene ideje.
2. Minimaliziranje gubitaka biodiverziteta/oštećenja u
ekosustavima tražeći alternativna rješenja koja mogu
dovesti do potpune promjene projekta ili redizajniranja
nekih od njegovih dijelova.
3. Smanjenje neizbježnih utjecaja kroz različite mjere
ublažavanja kako bi se obnovili resursi biodiverziteta i
ekosustava.
4. Nadoknada za neizbježne gubitke osiguravajući
zamjene slične biodiverzitetske vrijednosti.
36
Mjere ublažavanja su usvojene samo onda kada nije moguće
izbjeći utjecaje kroz alternativna rješenja ili promjene
na dizajnu predloženog projekta. Predložene mjere
ublažavanja treba podržati dokazima o njihovoj prikladnosti
i djelotvornosti, uključujući demonstraciju uspješnosti i
popratnih pojava u sličnim slučajevima. Predanost izvođača
projekta prema implementaciji mjera ublažavanja i
nadoknade mora biti izražena, ako je moguće, sa vremenskim
okvirima i troškovima koje ih prate.
1 Jetamoli razmatran potencijal za ublažavanje posljedica
gdje se javljaju štetne posljedice na bilo koji dio
okoliša?
2 Jesu li mjere koje izvođač predlaže kako bi se smanjile
posljedice jasno opisane i je li njihov efekt na dimenzije
i važnost ovih posljedica jasno objašnjen?
3 Jemjerama
li jasno naglašena namjera koju izvođač ima sa
ublažavanja? Je li izvođač obvezan ugovorom
da implementira predložene mjere ublažavanja ili su
one samo prijedlozi i savjeti?
4 Jesu li objašnjeni razlozi za odabir određene mjere za
ublažavanje?
5 Jesu li jasno definirane odgovornosti prilikom
implementacije mjera ublažavanja, uključujući i
financiranje?
6 Je li jasno objašnjen razlog u slučajevima gdje je smanjenje
značajnih štetnih posljedica nemoguće ili gdje je izvođač
odlučio da ne predlaže ikakvu mjeru za ublažavanje?

7 Je li očita upotreba širokog spektra mogućih rješenja

problema smanjenja, uključujući mjere za smanjenje ili
izbjegavanje utjecaja kao što su alternativne strategije,
lokacije, metode/procesi, mjere naknade, itd.?

8 Je li monitoring plan objašnjen u EIA studiji?

9 Jesu li indikatori monitoringa jasno definirani na temelju

osnovnih informacija i vjerovatnih utjecaja koje je
indentificirala EIA studija?

10 Je li EIA studija jasno definirala obavezne radnje koje moraju

biti odrađene kao odgovor na ove štetne posljedice tamo
gdje ih monitoring otkrije?

11 Je li prikazan plan informiranja zainteresiranih subjekata o

ovim štetnim posljedicama?

12 Uključuje li predložena monitoring shema praćenje

vjerovatnih prekograničnih utjecaja?

13 Ako jeste, je li jasno kako će pogođena država biti informirana

o rezultatima monitoringa i na koji način će sudjelovati
u aktivnostima kojima će se odgovoriti na ove štetne
posljedice?

37
KORISNI
IZVORI
P
regled okolišne studije pomoću pitanja u ovoj listi će prikazati ispunjava li studija svoju svrhu – provjerava predloženi projekt
i osigurava da on ne uzrokuje nepopravljivu štetu okolišu te predlaže mjere ublažavanja kako bi se ublažili određeni neizbježni
utjecaji. Ova lista je dizajnirana kako bi pomogla onima koji se ne susreću svakodnevno sa procjenama utjecaja na okoliš, a
žele konstruktivno i vjerodostojno sudjelovati u procesu donošenja odluka. Nažalost, sva pitanja koja postave i nedoumice
koju iskažu nevladine organizacije i lokalna zajednica mogu ostati neodgovorena i zanemarena. Također mogu postojati drugi
nedostatci u procesu procjene utjecaja na okoliš koja nisu obuhvaćena u ovoj listi, kao što su kvaliteta sudjelovanja javnosti koja
značajno može ograničiti pristup donošenju okolišnih odluka. U slučaju da se to dogodi, navedeno je nekoliko izvora koji su javno
dostupni:

Arhuska konvencija. Espoo konvencija.

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti
u odlučivanju i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša –
poznatija kao Aarhuska konvencija – osigurava prava javnosti i
nalaže potpisnicama i vlastima da ispune obaveze (i) pristupa
informacijama, (ii) sudjelovanja javnosti i (iii) pristup pravosuđu
koje imaju članovi lokalne zajednice. Konvencija povezuje
okolišna i ljudska prava te vladinu odgovornost i zaštitu okoliša
fokusirajući se na demokratsku interakciju između javnosti i
organa vlasti. Unutar Sekretarijata Konvencije, osnovan je Odbor
za usklađenost (Compliance Committee) kako bi nadgledao je
li rad zemalja članica u skladu sa konvencijom. Javnost može
uspostaviti kontakt sa odborom ako smatraju da se potpisnice
ne ponašaju u skladu sa konvencijom.
Konvencija o prekograničnoj procjeni utjecaja na okoliš –
poznatija kao Espoo konvencija – obvezuje zemlje članice da
procjene prekogranični utjecaj na okoliš koje imaju određene
aktivnosti u raznoj fazi planiranja. Također propisuje osnovne
obaveze država da obavijeste i konsultiraju se jedna sa drugom
na svim velikim projektima ukoliko postoji mogućnost da će se
pojaviti značajni štetni utjecaji na okoliš na teritoriju više država.
Odbor za implementaciju je utvrđen kako bi nadgledao rad
zemalja članica i primjenu njihovih obaveza prema konvenciji.
Javnost i nevladine organizacije mogu podnijeti informacije
komitetu ukoliko su nezadovoljni sa radom potpisnica i njihovim
pridržavanjem pravilima konvencije.

Više o Arhuskoj konvenciji: Više o Espoo konvenciji:

http://www.unece.org/env/pp/introduction.html http://www.unece.org/env/pp/introduction.html
Detalji za podnošenje slučaja nepridržavanja pravilima, kao i pregled prethodnih Detalji za podnošenje slučaja nepridržavanja pravilima, kao i pregled prethodnih
prijava: prijava:
http://www.unece.org/env/eia/implementation/implementation_
http://www.unece.org/env/pp/pubcom.html committee.html
40
Bernska konvencija.
Konvencija o očuvanju europske divljine i prirodnih staništa –
poznatija kao Bernska konvencija – je obvezujući internacionalni
zakonodavni instrument u polju zaštite okoliša koji obuhvaća
cjelokupno prirodno naslijeđe europskog kontinenta.
Konvencija cilja da se osigura očuvanje divljih vrsta flore i
faune te njihovih staništa sa posebnim naglaskom na ugrožene
i osjetljive vrste. Sukladno tome potpisnice se obvezuju da će
poduzeti sve prikladne mjere kako bi osigurale zaštitu staništa
divlje flore i faune, čak i tijekom odluka o razvoju. Mehanizam
nadgledanja, poznatiji kao arhiva slučajeva, je postavljen kako
bi omogućili nevladinim organizacijama, znanstvenoj zajednici i
privatnim licima da podnesu primjedbe o mogućim prekršajima
prema konvenciji.

Više o Bernskoj konvenciji:

https://www.coe.int/en/web/bern-convention
Detalji za podnošenje slučaja nepridržavanja pravilima, kao i pregled prethodnih
prijava:
https://www.coe.int/en/web/bern-convention/monitoring

41