VUČA VLAKOVA

SUSTAVI VUČE:
▪ PARNA LOKOMOTIVA
▪ ELEKTRIČNA LOKOMOTIVA
▪ DIZEL LOKOMOTIVA

LOKOMOTIVE:
▪ Parna lokomotiva - gubici 90 % - μ=0,1
▪ Elektro lokomotiva - gubici 85 % - μ=0,15 (μ = koeficijent iskoristivosti)
▪ Dizel lokomotiva - gubici 74 % - μ=0,26
 1. PARNA VUČA

Slika 1: Parna lokomotiva No 1 na pruzi Stockton – Darlington - 1825. godina (izvor: bbc.com)
Slika 2: Parna lokomotiva No 1 Stockton – Darlington - 1825. godina (izvor: artuk.org)
Slika 3: Jedan od prvih vagona Stockton – Darlington - 1826. godina (izvor: edgehillstation.co.uk)
Slika 4: Parna lokomotiva (Izvor: željeznice.net)
 GLAVNE ZNAČAJKE PARNE LOKOMOTIVE

▪ Tehnološki zastarjela , više je nema u upotrebi osim za turističke

atrakcije
▪ Razvila željeznicu, dominantna do 50. – 60.-tih godina 20. stoljeća
▪ Gubici 90 % - slaba toplinska iskoristivost
▪ 12% od ukupne težine lokomotive iznosi težina goriva (ugljen i
voda)
▪ 10 - 12 h prosječno dnevno je spremna za upotrebu
▪ Male brzine: 125 km/h (dimnjak naprijed), a 40 km/h vožnja u
nazad (tender naprijed)
Slika 5: Parna lokomotiva
 NEDOSTACI PARNE LOKOMOTIVE

▪ Nemogućnost kretanja naprijed-nazad jednakom brzinom

▪ Obavezne okretaljke ( da se okrene lokomotiva)
▪ Nemogućnost kretanja odmah - dakle prvo je potrebno loženje (predgrijavanje) koje traje do 2
sata
▪ Veliki lokomotivski kolodvor (3 puta veći nego remiza za električnu vuču)
▪ Utovar velike količine ugljena, vode
▪ Opasnost od požara (u šumskim predjelima)
▪ Zagađivanje okoliša
▪ Nagorijevanje drvenih pragova
▪ Nema sve pogonske osovine - ukupna težina lokomotive nije jednaka adhezivnoj težini (što teža
lokomotiva to bolje)
▪ Loši uvjeti rada za vozača i ložača
 PREDNOSTI PARNE LOKOMOTIVE

▪ Neovisni pogonski sustav

▪ Dostupnost pogonskog goriva (jednostavno doći do drvene građe)
▪ Jednostavna obuka vozača - jeftina radna snaga
▪ Na pružni odsječak može se postaviti više lokomotiva odjednom (nema
ograničenja kao kod elektro-lokomotiva)
 2. ELEKTRO-VUČA

Slika 6: Elektromotorni vlak (Izvor: skyscrapercity.com)

 RAZVOJ ELEKTRO LOKOMOTIVA KROZ POVIJEST

▪ Razlikujemo jednofaznu istosmjernu i trofaznu izmjeničnu struju

▪ Prve lokomotive na baterije 1835. godine – mali kapacitet baterija koje su teške (olovo)
▪ Berlin 1903. godine električna lokomotiva bez vagona postiže brzinu od 214 km/h
▪ Siemens 1879. godine odvaja elektro pogon iz lokomotive na vanjsku strujnu mrežu (kontaktni
električni vod)

POSTOJALA SU 3 SUSTAVA NAPAJANJA LOKOMOTIVA

▪ Trofazna struja- 3700 V – nema četkica, iskrenja - lagani motor, a mane su joj dva kontaktna voda gore u
zraku, a povratni vod u kolosijeku – opasno za željezničko osoblje, ovaj sistem se više ne upotrebljava
▪ Istosmjerna struja- 500 – 600 V – tramvaj - mala voltaža – veliki gubitci u transport – pogodno za tramvaje –
nije za željeznice dalekog prometa
▪ Monofazna izmjenična struja – 15000 V – problem je iskrenje te se smanjuje frekvencija – ne može
normalna struja za kućanstva
Slika 7: Električna lokomotiva
Slika 8: Električna lokomotiva (Izvor: končar.hr)
 DANAS POSTOJE TRI SUSTAVA ELEKTRO VUČE

1. Istosmjerna struja - 500 - 600 V - tramvaj - mala voltaža - veliki gubitci u transport struje - pogodno
za tramvaje - nije za željeznice dalekog prometa
2. Istosmjerna struja 3000 V - vodi se 25 KV izmjenična do napojnih postrojenja, dalje pretvarači
pretvaraju struju u istosmjernu i gubici samo u kontaktnoj mreži - lakši su motori, gusta napojna
postrojenja
3. Monofazna izmjenična struja 25 000 V (50 Hz) - imaju tu struju sve zemlje, veće smetnje za okolinu,
rjeđa napojna postrojenja, jeftinija izgradnja mreže te održavanje, a lokomotive postoje tiristorska i
diodna

PREDNOSTI
1. ENERGETSKA PREDNOST
2. POGONSKA PREDNOST
3. PERSONALNA PREDNOST
4. OBLIKOVANJE (TRASE I KOLODVORA)
1. ENERGETSKA PREDNOST
▪ μ= 0,15 → gubici 85%
▪ Ista struja od elektrane do pantografa lokomotive
▪ STRUJA: može nekvalitetni ugljen - termoelektrane
▪ Može struja svih izvora (hidro, termoelektrane, nuklearna)
▪ Stabilno ložište – veća energetska iskoristivost

2. POGONSKA PREDNOST
▪ Snaga lokomotive po jedinici njene težine znatno veća - ukupna težina lokomotive jednaka adhezivnoj težini
▪ Vozne brzine veće
▪ 20 - 22 h u pogonu (2 – 4 h za servis i održavanje) prijeđe duplo više kilometara
▪ Sve osovine pogonske
▪ Stalan okretni moment - nema zamašnjaka kao kod parne lokomotive
▪ Uvijek spremna za pogon - nema predgrijavanja

3. PERSONALNE PREDNOSTI
▪ Jedan čovjek dovoljan za pogon lokomotive
▪ Bolji uvjeti rada
▪ Manje ljudi - nema utovara goriva (nafte ili vode i ugljena)
▪ Ložionice – održavanje
4. OBLIKOVANJE KOLODVORA
▪ Manje remize za električne lokomotive
▪ RK lakša manipulacija
▪ 20 parnih lokomotiva - 10 mjesta u ložionicama - 3 - 4 mjesta u remizi
▪ Nisu potrebne okretaljke
▪ Vođenje trase – mogući veći usponi

NEDOSTACI
▪ Ovisnost o izvoru energije - nema struje sve stane - najveća mana - prekid prometa
▪ Oblikovanje voznog reda
▪ Vršno opterećenje - koliko struje može dati kontaktna mreža
▪ Smetnje u telekomunikaciji zbog kontaktnog voda
▪ Ako pukne električni vod – opasnost od stradavanja ljudi
▪ Izgradnja pruge - početne veće investicije za električnu kontaktnu mrežu
▪ NEFLEKSIBILNOST - ako se započne sa sistemom 3000 V (kao Slovenija) tada se ne može ništa
mijenjati – velika investicija
▪ Skupo je sve mijenjati ( napojne stanice, dalekovode, lokomotive, kontaktnu mrežu)
▪ Kontaktna mreža - početna skupa investicija koja se sigurno dugoročno isplati
 3. DIZEL VUČA

Slika 9: Dizel-elektro lokomotiva (Motor s unutarnjim sagorijevanjem – isključivo dizel) (Izvor: zeljeznice.net)
 PREDNOSTI DIZEL LOKOMOTIVE

▪ μ = 0,26 → gubici 74% - najbolja od svih lokomotiva

▪ Uvijek spremna na vožnju
▪ Manipulacija s tekućim gorivom lakša
▪ Kalorijska vrijednost nafte je veća od ugljena
▪ Neograničen broj lokomotiva na jednom pružnom odsječku

MANE DIZEL LOKOMOTIVE

▪ Moguć prelet signala, strojovođa automatski pritišće tipku od alarma svake 3 min - mora pritisnuti tipku ili
se uključe kočnice
▪ Nafta nesiguran izvor energije - skupa – nesiguran
▪ Područje optimalnog rada dizel motora je oko 2000 o/min najbolja iskoristivost od sva tri tipa lokomotiva
▪ održavanje kompliciranije nego kod parne lokomotive
 VRSTE DIZEL LOKOMOTIVA
1. ELEKTRO-DIZEL LOKOMOTIVA

▪ Dizel motor pokreće generator

▪ Idealan režim rada na 2000 o/min
▪ Struja pokreće elektromotore na kotačima
▪ Skup prijenos - motor - generator
▪ Dizel najbolji - ali ovisi o skupoj nafti – zato Europa uvela elektro vuču kao dominantnu
▪ Ne valja miješati sisteme vuče na istoj pruzi
▪ 1 dizel lokomotiva košta kao 4-5 parnih

2. ČISTA DIZEL LOKOMOTIVA

▪ Đuro Đaković – crvena mala manevarska lokomotiva
▪ Direktan prijenos + mjenjač - poput kamiona

3. DIZEL-HIDRAULIČNA LOKOMOTIVA

▪ Prijenos sile pogona preko hidraulike na kotače

LITERATURA: