SVEUČILIŠTE VERN'

Zagreb

ZAVRŠNI RAD

Aquapark Shhhuma

Dominik Prekrat

Zagreb, 2022.
SAŽETAK

U Velikoj u srcu prirode nalazi se jedan najznačijni park, to je Aquapark Shhuma,

tačnije na samom izvoru terminalne vode. Aquapark Shhhuma prostire se na kompleksu od
preko 17 000 m2. Od toga se sastoji šest bazena, tri tobogana, dječiji vodeni toranj, gljive,
spore rijeke, dječijeg pskališta, zatvorene igraone, fast food-a, restorana, vanjsko bara,
slastičarnice, bar u bazenu spore rijeke kao i trgovine. Sam takav kompleks osigurava
cjelodnevnu zabavu posjetiteljima. Zadatak ovog rada jeste kao što je i navedeno u naslovu,
analiza poslovanja preduzeća provedeno kroz finansijski pokazatelj kao i usporedbu. Za
način usporedbe odabrana su jedan od sva konkretna Aquaparka Shhuma koji su također
registrirani na istu djelatnost. Također predmet ovog rada jeste analiza kao finansiijski
pokazatelj Aquapark-a Shhuma. Iz ovoga možemo navesti da zemeljna podloga kao analiza
jeste finansijska izvješća bilansa i račun dobiti kao i gubitak. Odabrana preduzeća konkretno
su registrirana za istu djelatnost. U ovom radu pokazatelj su likvidnost, zaduženost, aktivnost
kao i profitabilnost. Dati finansijski uzvještaji ne daju nam svu informaciju koje su nam
potrebne pri donošenju ekonomske odluke. Bitno je navesti da nam daju sliku finansijskog
učinka prošlih događaja i ne pružaju nefinansijsku informaciju.

Ključne riječi: Aqquapark Shhuma, analiza, troškovi, planovi, unapređenje.

ABSTRACT

In Velika, in the heart of nature, there is one most important park, the Aquapark
Shhuma, more precisely at the very source of the terminal water. Aquapark Shhhuma covers a
complex of over 17,000 m2. It consists of six swimming pools, three slides, a children's water
tower, mushrooms, a lazy river, a children's playground, an indoor playground, fast food, a
restaurant, an outdoor bar, a pastry shop, a bar in the lazy river pool, and shops. Such a
complex alone provides all-day entertainment for visitors. The task of this paper is, as stated
in the title, the analysis of the company's operations carried out through financial indicators
and comparison. For the purpose of comparison, one of all specific Shhuma Aquaparks,
which are also registered for the same activity, were selected. Also the subject of this paper is
the analysis as a financial indicator of Aquapark Shhum. From this we can state that the
ground base as an analysis is the financial statements of the balance sheet and the profit and
loss account. The selected companies are specifically registered for the same activity. In this
paper, the indicators are liquidity, indebtedness, activity and profitability. The given financial
statements do not give us all the information we need when making an economic decision. It
is important to state that they give us a picture of the financial impact of past events and do
not provide non-financial information.

Keywords: Aqquapark Shhuma, analysis, costs, plans, improvement.

SADRŽAJ

SAŽETAK....................................................................................................................................

ABSTRACT..................................................................................................................................

1. UVOD..................................................................................................................................1

2. POJAM I RAZVOJ TURIZMA I TURIZAM U PARKOVIMA........................................2

2.1. Razvoj turizma.............................................................................................................2

2.2. Parkovi i nacionalni parkovi........................................................................................2

2.3. Značaj turizma u parkovima.........................................................................................4

2.4. Turizam i nacionalni parkovi.......................................................................................5

3. POSLOVNA ANALIZA I DJELOVANJE AQUAPRKA SHHUMA...............................7

3.1. Aquapark Shuma..........................................................................................................7

3.2. Razvoj parka i zaduženi timovi....................................................................................8

3.3. Swot analiza Aquapark-a Shhuma...............................................................................9

3.4. Investiciono organoziranje parka.................................................................................9

3.5. Ekonomski učinci.......................................................................................................11

3.6. Sezonske aktivnosti....................................................................................................11

4. ORGANIZACIONO-EKONOMSKI RAZVOJ PARKA AQUASHHUMA....................12

4.1. Pojam i segmenti ulaganja i zaposlenici....................................................................12

4.2. Korporativna analiza tržišta.......................................................................................13

4.3. Organizaciona struktura.............................................................................................13

4.4. Ekspertno poslovanja kroz biznis...............................................................................14

5. ANALIZA POTROŠAČA.................................................................................................18

6. ANALIZA KONKURENCIJE..........................................................................................19

7. PARTNERSTVO SA „SVIJETOM“.................................................................................20

7.1. Analiza makrookruženja............................................................................................20

8. IDENTIFIKACIJA PROBLEMA I ANALIZA................................................................21

8.1. Pregled najvažnijih problema.....................................................................................22

9. ZAKLJUČAK....................................................................................................................23

LITERATURA.........................................................................................................................24

POPIS SLIKA...........................................................................................................................25

POPIS TABELA.......................................................................................................................26
 1. UVOD

Bitno je navesti da kroz finansijki izvještaj ne dobijamo sve informacije za potrebe

analize pri donošenju ekonomske odluke, zato što uglavnom nam daju jasnu sliku finansijskog
učinka prošlih događaja. Ovaj vid izvještaja nam ne pruža nefinansijska informacije koje su
nam potrebne. Glavni cilj izvještavanja jeste samo informisanje korisnika o finansijskim
položajima poduzeća. Naime, ove infomraije su sadržane u finansijskom izvješaju, a neki od
tih su bilans, racun dobiti kao i račun gubitka, zatim promjene vlasničke glavnice, izvještaji i
toku novca, kao i finansijske bilješke. Ovakav vid izvještaja jeste međusobno povezani. „Neki
od njih (bilanca) su statičkog karaktera jer prikazuju situaciju u određenoj točki vremena, a
drugi pokazuju promjene ekonomskih kategorija u određenom razdoblju te stoga imaju
dinamički karakter (račun dobiti i gubitka).“

Naime, govorit ćemo i o razvoju predviđanja zabavnih parkova koji su i kojiće dobiti
razvitak u novom sjaju, bit će to isključivo na moderan način, moderne tehnologije koji će
smisao parka postaviti u potpuno novoj dimenziji, kako bi svi posjetitelji bili zadovoljni.
Bitno je navesti da su ovakav tip parkova postali izuzetno važan dio turističke ponude, a kroz
samu analizu ključne činjenice želimo predstaviuti njihove prednosti i nedostatke a sve zbog
toga jer je turizam dosta zanemarem. U suštini znanstvena literatura je pisana od strane,
američkih, njemačkih, engleski kao i austrijskih stručnjaka, to je i razumljivo da se navedena
nacija duži niz godina nalazi u industriji zabavnih parkova.

U primjerima zabavnih parkova u svijetu, često se dolazi do ideje o izgradnji zabavnih

parkova u Istri, kao prvog zabavnog parka u Hrvatskoj. Postoje tazni drugi zabavni parkovi u
Hrvatskoj, ali mi ćemo da predstavimo park koji se ponuditi specifične ponude. Prikazat ćemo
kako bi trebao da izgleda sadržaj i program ponude za posjetitelje. Za sam rad koristit ćemo
podatke iz bilansa i račune dobiti i gubitka, te će da finansijska izvještenja detaljno da
objasnimo u nastavku našeg rada.

1
 2. POJAM I RAZVOJ TURIZMA I TURIZAM U PARKOVIMA
2.1. Razvoj turizma

Na današnji jako je ubrzan razvoj turizma, pa je isto dovelo da određene promjene

kako na području društvene i prirode sfere, pa s tim je razvoj masovnog turizma negativno
odrazio na životni standard stanovništva na lokalnoj razini. U pogledu toga društvo se susreće
sa jako puno problema, jedan od tih je i nedostatak stručnog kadra u turizmu, zatim
narušavanje kulturnog identiteta zbog pretjerane i nepotrebne volarizacije naših resursa, pa je
iz toga i neadekvatno razvijena strategija.

Društvo se često susreće sa tim problemima, dok turistima i posetiocima jest veća želja
za putovanjem. Bitno je napomenuti da se ne radi o običnom pitovanju, nego putovanje
uočuvane destinacije gdje očekuju planirane susrete sa lokalnim stanovništvom, kako bi tako
upoznali kulturu i tradiciju sudjelovanja turističke ponude. U kontkstu toga počinje razvoj
održivog turizma koji veže za ekološkim, društvenim i ekonomskim aspektima jeste da se
svede problem na najnižu tačku. Nevest čemo ćinjenicu a finansijska sredstva predstavljauju
diskrecioni prihod. Diskrecioni prihod jeste platna sposobnost turističke usluge i samog
proizvoda koje treba da obezbjedi mobilnost.

2.2. Parkovi i nacionalni parkovi

Napomenut ćemo da nacionalni parkovi predstavljaju najkompleksniji i najefikasniji

zaštičeni prirodni resurs, s tim da mislimo i na nenaseljene prostoren cjeline koje jako bitno
sadržavaju visoki stupanj očuvanosti sredine bez da naruši ljudskim aktivnostima.
„Nacionalni parkovi su prostrana, pretežno neizmijenjena područja kopna i/ili mora iznimnih i
višestrukih prirodnih vrijednosti koja obuhvaćaju jedan ili više sačuvanih ili neznatno
izmijenjenih ekosustava.“1

Definicijom se ukazuje kako su nacionalni parkovi prilagođeni očuvanju prirodnih

vrijednosti s naglaskom na rekreativnu, znanstvenu, kulturnu te odgojno – obrazovnu
namjenu. U svakom nacionalnom parku zabranjena je upotreba prirodnih dobara i dopuštene
su isključivo one aktivnosti kojima se ne ugrožava jedinstvenost prirode. Proglašenje
1
Milisavljević, M. - Strategijski faktori poslovnog uspeha preduzeüa, u: Milisavljeviü, M., Grozdanoviü, D.,
Jovanoviü, M. i dr. - Razvojni faktori i efikasnost preduzeüa, Ekonomski fakultet: Institut za ekonomska
istraživanja, Niš, 1993.

2
određenog područja nacionalnim parkom označava kako je na tom području zaštićena
cjelokupna priroda, što znači biljke, životinje, geomorfološki i geološki prirodni resursi te sve
vrste pejsaža.

Zapravo, nacionalni parkovi su jedina zaštićena područja koja imaju posebnu radnu
organizaciju (tzv. vlastitu upravu) koja upravlja zaštitom cjelokupne prirode na njihovom
području pa tako nacionalni parkovi postaju jedan od najorganiziranijih oblika zaštite. Mnogi
misle da su nacionalni parkovi ujedno i najstroži oblik zaštite, to je zapravo djelomično točno
zbog toga jer isključivo pojedini dijelovi nacionalnog parka imaju takav oblik zaštite. Dok
prema Zakonu o zaštiti prirode za najstrožu zaštitu postoji kategorija „strogog prirodnog
rezervata“. Nacionalni parkovi trebaju biti uvijek otvoreni za posjetitelje, također većina
nacionalnih parkova pruža razne rekrativne aktivnosti te mogućnost smještaja, ali isto tako
postoji mogućnost pružanja edukativnih sadržaja s ciljem povećanja svijesti kod lokalne
zajednoce u svrhu očuvanja prirodne ljepote određenog područja.Formiranje nacionalnih
parkova sveobuhvatni je proces koji je započeo u Sjedinjenim Američkim Državama 1872.
godine proglašavanjem prvog Nacionalnog parka Yellowstone. Time se u 19. stoljeću počelo
pregovarati da se najvrijednija i najzanimljivija velika prirodna područja trebaju zaštititi pod
određenim nazivom, a u ovom slučaju je to nacionalni park. 2

Dok u Europi nacionalni parkovi nastaju malo kasnije (20. stoljeće) pa se tako prvi
nacionalni parkovi pojavljuju u Švicarskoj, Rusiji, Španjolskoj i Švedskoj. Da bi se određeno
prirodno područje moglo proglasiti nacionalnim parkom, najprije treba utvrditi određene
uvjete i kriterije koji trebaju biti zadovoljeni za mogućnost proglašenja. Pa tako prvi, a ujedno
i temeljni uvjet je da to prirodno područje treba biti veće područje sa izuzetnim prirodnim
kvalitetama. Također jedna vrlo bitna pretpostavka je da priroda mora očuvati izvorna
neznatno izmijenjena obilježja, k tome prirodni fenomeni trebaju biti višestruki odnosno ne
smiju biti nužno samo na primjer geomorfološki jer bi tada to bila druga kategorija zaštite.
Ujedno, vrlo je bitno da prirodno područje bude površine 20 kilometara kvadratnih, od čega
barem 10 kilometara kvadratnih treba biti potpuno sačuvano. Taj uvjet je vrlo važan zbog toga
jer je na malim područjima gotovo nemoguće očuvati ekosistem i izvorna obilježja, a
pogotovo izvornost kod biljnog svijeta. Osim navedenih kriterija vrlo bitan je i tzv. „kriterij
provedivosti“ ideje nacionalnog parka, drugim riječima ocjena kojom se utvrđuje može li se
na određenom području ostvariti odgovarajući način zaštite s obzirom na ostale mogućnosti
2
Milisavljević, M. - Strategijski faktori poslovnog uspeha preduzeüa, u: Milisavljeviü, M., Grozdanoviü, D.,
Jovanoviü, M. i dr. - Razvojni faktori i efikasnost preduzeüa, Ekonomski fakultet: Institut za ekonomska
istraživanja, Niš, 1993.

3
korištenja prirodnih resursa dostupnih na istom području. Također, poželjno je da u
nacionalnim parkovima bude što manji broj privatnih posjeda kako bi se mogli izbjeći lokalni
interesi.

2.3. Značaj turizma u parkovima

Nacionalni parkovi diljem svijeta predstavljaju najveće bogatstvo prirode pa tako i

biološka raznolikost postaje temelj turističke atraktivnosti, a ujedno i prednost na globalnom i
međunarodnom tržištu. Može se reći da nacionalni parkovi predstavljaju vodeća odredišta u
turizmu koji je temeljen na prirodi. Odnosno, nacionalni parkovi smatraju se kao najutjecajniji
čimbenik kod podizanja svijesti u očuvanju prirode i okoliša te oni nude mogućnost
rekreacije, obrazovanja i povezivanja s prirodom.

Pa se tako naglim razvojem turizma (posebice u drugoj polovici 20. stoljeća) i sve
većom potrebom za opuštanjem i rekreacijom potaknulo zanimanje za posjet nacionalnim
parkovima. Nacionalni parkovi predstavljaju potpuno različitu vrstu turističke atrakcije, oni
nisu namjenjeni isključivo za odmor i zabavu kao što su to druga turistička mjesta. Oni su
jednom rječju naorganiziraniji dio zaštićene prirode te tako omogućuju posjetiteljima da uz
poštivanje zakona zaštite upoznaju prirodu određene destinacije te daju im mogućnost odmora
i opuštanja u nenarušenoj prirodnoj ljepoti. Nacionalni parkovi su izuzetno pogodni za razvoj
pustolovnog turizma koji obuhvaća pješačenje, ekološki održive aktivnosti, istraživačke
ekspedicije, promatranje životinja, vožnja kajakom i slično. Osim ovog oblika turizma u
nacionalnim parkovima spajaju se i različiti oblici turizma kao što je to sportski turizam,
kamping, ekoturizam koji se nadalje nadovezuje na ruralni i avanturistički odnosno
robinzonski turizam te se tako ponuda obogaćuje i privlači se sve više posjetitelja. 3

Osim navedenog, nacionalni parkovi su turistička destinacija koja je aktivna tijekom

cijelog ljeta odnosno oni nisu destinacija sezonskog karaktera. Osim što zapošljavaju veliki
broj zaposlenika, oni nadopunjuju turističku ponudu drugih destinacija koje se nalaze u blizini
tako što imaju indirektni utjecaj okolnih ugostitelja, prijevoznika i malih obrtnika. U današnje
vrijeme s obzirom na sve veći razvoj masovnog turizma teži se za potrebom parkova i
zaštićenih područja kako bi se potaknula ekološka svijest među turistima. U nastavku slijedi
analiza razvoja nacionalnih parkova u skladu s održivosti, izazovi u razvoju istoga uz
upravljanje posjetima.
3
Žugaj, M., Bojanić – Glavica, B., Brčić, R., Šehanović, J. (2004.): Organizacijska kultura, Tiva tiskara Varaždin,
VaraždinHantington, P. S.), Sukob civilizacija i preoblikovanje svjetskog poretka, CID, Podgorica, 1998.

4
 2.4. Turizam i nacionalni parkovi

Po svojoj prirodi turizam je složena i disperzivna aktivnost koja je izrazito sklona

degradaciji prirode ukoliko nije dobro utemeljena i kontrolirana mjerama organizacije. Kako
je i ranije navedeno, nacionalni su parkovi najkomplesnija i najosjetljivija zaštićena dobra
prirode pa samim time i razvoj turizma na takvim područjima vrlo je bitan i mora biti u skladu
s održivosti. Naime, nacionalni parkovi su sve popularnije područje za raznovrsne segmente
turističke ponude.

Turizam temeljen na prirodi i očuvanju iste definira se kao velika i rastuća globalna
industrija. Eksponencijalnom valorizacijom zaštićenih područja koja se temelji na održivom
razvoju, moguće je stvoriti određena sredstva koja su iznimno potrebna za očuvanje resursa u
prirodi. Jednako važno područje djelovanja nacionalnih parkova, osim zaštite resursa je i
obrazovanje u njegovom široko definiranom smislu. Nacionalni parkovi te ostala zaštićena
područja predstavljaju primarne instrumente održivog turizma. Nacionalni parkovi trebali bi
biti jedna od osnovnih institucija koje imaju priliku promovirati održivi turizam, jer održivi
turizam jedan je od najprikladnijih načina za razvoj turizma općenito. Nadalje, održivi
turizam postavlja visoke standarde kvalitete i potiče turističke pakete s određenim fokusom na
ekološki odgovorne akcije. Osim uloge očuvanja prirode nacionalnih parkova, održivi turizam
u nacionalnim parkovima igra važnu ulogu u očuvanju kulturne baštine lokalnog stanovništva
te također pridonosi razvoju gospodarstva lokalnog stanovništva.

Isto tako održivi turizam u nacionalnim parkovima vrlo je bitan u poboljšanju

komunikacije između svih sudionika za razvoj turizma na tim područjima. U prvom redu to su
upravljači nacionalnog parka, lokalne samouprave, turističke organizacije i zajednice lokalnog
stanovništva. Iako se u mnogim nacionalim parkovima poduzimaju zaštitne akcije, turizam u
nacionalim parkovima često dovodi do sukoba između potreba turista i zaštite okoliša. Razvoj
u skladu s paradigmom održivosti teži maksimalizaciji društvenog blagostanja, ekonomske
efikasnosti i etičnosti.

Aktivnosti koje pridnose razvoju u skladu s održivosti su sljedeće:

o zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti;

o zaštita i očuvanje kulturne baštine;

5
 o suradnja s lokalnom zajednicom;
o edukacija;
o zaštita od požara;
o razvoj kapaciteta u skladu s održivosti.

„Razvoj turizma u nacionalnim parkovima potrebno je ostvarivati tako da se osigura

racionalno korištenje prirodne i kulturne baštine, da se afirmiraju autentične vrijednosti
nacionalnih parkova i da se odražava duh i tradicija okolnih krajolika kojima zaštićena dobra
pripadaju.“ Za razvoj nacionalnih parkova u skladu s paradigmom održivosti potrebni su
određeni napori. Za početak potrebna je suradnja u timovima, potrebno je vodstvo s vizijom,
odnosno međusobna odgovornost i povjerenje zaposlenih. Također, strategija razvoja treba
biti postavljena sukladno loklanim, regionalnim i globalnim trendovima. Ustanove i uprave
nacionalnih parkova velike napore ulažu u senzibilizaciju i uključivanje javnosti u
problematiku prirodne baštine i održivog razvoja lokalnih zajednica. Postoje brojne radionice
za sve uzraste, također i javna događanja za različite interesne skupine gdje se svakako teži
očuvanju prirode. Posebna pažnja posvećuje se aktivnostima obrazovanja i podizanja svijesti
kako bi se što prije usavršile vještine u oblasti održivog razvoja.4

4
Žugaj, M., Bojanić – Glavica, B., Brčić, R., Šehanović, J. (2004.): Organizacijska kultura, Tiva tiskara Varaždin,
VaraždinHantington, P. S.), Sukob civilizacija i preoblikovanje svjetskog poretka, CID, Podgorica, 1998.

6
 3. POSLOVNA ANALIZA I DJELOVANJE AQUAPRKA SHHUMA
3.1. Aquapark Shuma

Aquapark Shuma ima različito radno vrijeme za svibanj, lipanj i rujan je od 10 do 18

sati a u srpnju i kolovozu od 10 do 20 sati. Cjelodnevna ulaznica za odrasle košta 185 kuna,
snižena ulaznica (djeca do 15 godina i studenti do 26 godina s valjanim ispravama) košta 145
kuna, dok ona obiteljska stoji 580 kuna (2 odrasle osobe i 2 djece do 15 godina). Djeca do 6
godina i osobe u invalidskim kolicima imaju besplatan ulaz. Popodnevne ulaznice podijeljene
su u iste kategorije, s time da odrasli plaćaju 135 kuna, snižena ulaznica prodaje se po cijeni
od 100, a obiteljska po 390 kuna. Gost koji plati ulaznicu sve atrakcije može koristiti
besplatno .

Slika 1: Aquapark Shuma

Ministarstvo turizma kroz program dodjele bespovratnih potpora u 2019. godini pod
nazivom „Konkurentnost turističkog gospodarstva“, podupire turistički sektor s ukupno 26,65
milijuna kuna te sufinancira projekte usmjerene na obogaćivanja turističke ponude, stvaranje
inovativnih turističkih proizvoda, povećanje zaposlenosti, umrežavanje pružatelja usluga u
turističke klastere te unaprjeđenje međunarodne turističke prepoznatljivosti. Program dodjele
bespovratnih potpora sastavljen je od četiri mjere, od kojih svaka ima različitu namjenu
sufinanciranja. Kroz Mjeru B potiče se razvoj posebnih oblika turizma, između ostaloga
ulaganje u odmorišta za bicikliste, bike&bed smještaj, zabavni i tematski parkovi te dovršetak
izgradnje novih, odnosno obnova ili rekonstrukciju postojećih manjih turističkih brodova s
elementima tradicijske gradnje.

7
 Slika 2: Aquaprk Shhuma cjenovnik
3.2. Razvoj parka i zaduženi timovi

Od prilika tematskih i zabavnih parkova smatra se prilagođavanje, djelovanje na

tržištu sa baratanjem cijenama, popustima. Korigiraju se cijene za sezonu i vansezonsku
konzumaciju, popusti na grupe i djecu. Moguća prilika za bolje poslovanje i uklapanje u
lokalnu zajednicu jesu osmišljeni programi i sadržaji koji će djelovati skupa s programima
lokalne turističke zajednice na privlačenju posjetitelja. Pojedini parkovi mogu svojim
djelovanjem tokom cijele godine produžiti sezonu, koja je u pojedinim destinacijama samo
ljetna ili zimska. Nalaženje partnera na tržištu koji se bave istom ili sličnom djelatnošću ili
mogu zajedno funkcionirati olakšava svim uključenim stranama uštedu sredstava,

8
ujedinjavanjem pojedinih odjela, lakšom promocijom, boljom prepoznatljivošću i
eventualnim većim tržišnim udjelom.

Parkovi se mogu ponuditi ili biti zanimljivi za brojne izlete, školske ili dokoličarske.
Ukoliko je tematski park edukativnog karatera brojne škole i sudionici prepoznale bi važnost
te bi gotovo sigurno prihvatili i organizirali posjet parku. U današnje vrijeme na području
Europe ,pa tako i Hrvatske, moguće je koristiti fondove Europske Unije. Isto tako
Ministarstvo turizma Hrvatske podupire i bespovratnim sredstvima potiče razvoj tematskih
parkova. Time potiču obogaćivanje ponude, produženje sezone i povećanje zaposlenosti.
Vrlo je važna stvar da lokalna zajednica prepozna važnost i pozitivan utjecaj parka na život
destinacije. Prihvaćanjem i pozitivnim stavom lokale zajednice u destinaciji utječe se imidž
parka koji često posjetitelji vide ili osjete u interakciji s lokalnim stanovništvom prije posjeta
parku.

3.3. Swot analiza Aquapark-a Shhuma

Snage parkova svakako je autentičnost prikaza, ukoliko prikazuju autentične likove i

događaje iz kulturne baštine. Izgrađenost u destinacijama koje već imaju svoje stalne goste
olakšava pristup tržištu i početak dolaska gostiju. Zapošljavanjem lokalnog stanovništva
parkovi mogu pomoći lokalnoj zajednici te i sebi smanjiti troškove pronalaska radnika.
Ukoliko tematski park u svojoj ponudi ima zastupljene sadržaje iz kulturne baštine destinacije
te je ona autentično prikazana, posjetitelji mogu naučiti i prenijeti običaje i priče destinacije
koju su posjetili.

Lokacija parka može pomoći broju posjetitelja, ukoliko je povoljna. Velika prednost je
i prometna povezanost jer bez dobre prometne povezanosti ni sadržaji ne vrijede mnogo.
Jedinstvena priča ili sadržaji mogu uvelike pridonijeti posjećenosti.

3.4. Investiciono organoziranje parka

Fleksibilna organizacija omogućava lakše vođenje i upravljanje radnom

organizacijom. Slabost je svakako ovisnost o vremenskim prilikama poput snijega ili vjetra.
Svakim danom računalne igrice preuzimaju sve veći utjecaj na brojnim tržištima, te je vrlo
lako moguće da bi mogli zamijeniti pojedine parkove i njihove atrakcije. Mnogo parkova
ovisno je o sezoni, kao npr. Aquaparkovi u Istri, samim time prisutno je samo sezonsko
zapošljavanje. Prije realizacije, u planiranju potrebno je voditi brigu o opterećenju prostora,

9
odnosno koliko pojedina destinacija podnosi nove sadržaje i njegove utjecaje. Parkovi su vrlo
osjetljivi po pitanju životnog ciklusa proizvoda.

Vrlo su skupe investicije za osvježavanjem, novim sadržajima. Često to uzrokuje i

nedostatak prostora gdje bi mogli proširiti parkove. Vrlo često u parkovima prisutne su velike
gužve i u samome parku, ali često i na najzanimljivijim atrakcijama ili vožnjama. S pojavom
gužve prisutna je i visoka razina buke. S velikom količinom ljudi narušava se i prirodna
ravnoteža. Najčesšće zbog velike prenamjene prirodnih prostora u popratne ili pomoćne
sadržaje.

Tabela 1: SWOT ANALIZA

UNUTRAŠNJA ANALIZA VANJSKA ANALIZA

Snage:
Postoji mogućnost diferencijacije
Dovoljna finansijska sredstva
Dobar ugled među klijentima
Zaštićeni (koliko je to moguće od pritisaka
konkurencije)
Niske cijene aranžmana
Dobre organizacijske sposobnosti
Educirani mladi kadrovi
Izvanredna saradnja sa prevozničkim i
hotelsko-ugostiteljskim firmama
Menadžeri su veoma edukovani i posjeduju veliko
iskustvo
Prilike:
- Postoje potencijalna nova tržišta
(neistražene turističke destinacije) koje je
moguće otkriti među prvima
Širenje asortimana turističkih proizvoda (uz
forsiranje niskobudžetnih putovanja)
Brz rast na tržištu
Mogućnosti da se prošire i na druge grane
poslovanja i uvedu neke druge programe

Slabosti: Prijetnje:
Bez jake strateške orijentacije Jaka konkurencija koja ima vlastite
Neadekvatna regulativa za sigurnost kapacitete (prevoza i smještaja)
poslovnog ambijenta Negativan uticaj države usljed visokih
Loša marketing strategija poreza i doprinosa
Jačanje pregovaračke moći kupaca
Jačanje pregovaračke moći dobavljača
Promjenljive želje kupaca
Siva ekonomija
Slaba platežna moć stanovništva
Konkurencija na internetu: Internet je pružio
šansu brojnim turistima da isplaniraju svoje
putovanje na način na koji žele

10
 3.5. Ekonomski učinci

Ekonomski se učinci mogu definirati kao promjene koje nastaju u strukturi

gospodarstva određene zemlje uslijed posljedica turističkog razvoja. Kroz godine se pokazalo
kako sport i rekreacija u turizmu nisu samo sadržaji koji obogaćuju turističku ponudu, nego su
pravi generatori ekonomskih učinaka. Ekonomski učinci se odražavaju na više segmenata,
koji ne uključuju samo turizam i sport, nego i druge djelatnosti i aktivnosti izvan turizma.
Primjerice, razvija se graditeljstvo zbog izgradnje infrastrukture, smještajnih i sportskih
objekata, razvijaju se sportske i druge industrije, itd. Ovi primjeri su pozitivnog karaktera i
donose sa sobom, investiranje, novosti, modernizaciju i praćenje globalnih trendova. Oni se
mogu dijeliti na financijske i fizičke ekonomske učinke.

3.6. Sezonske aktivnosti

Važni čimbenik za produljenje sezone nalazi se u planiranju događanja, odnosno, u

njihovoj raspodjeli tijekom cijele godine, u čemu leži veliki potencijal. Uz adekvatnu i
ravnomjernu raspodjelu manifestacija moglo bi se utjecati na disperziju potražnje izvan
sezone (post i pred sezona). Produljiti sezonu znači produljiti turističko uobičajeno razdoblje i
nuditi turističku ponudu, manifestacije, smještaj i ugostiteljstvo tijekom dužeg razdoblja.
Slijedi analiza primjera dobre prakse za produljenje turističke sezone Istre. Božićne
biciklijade odnose se na prijateljske utrke koje se održavaju za vrijeme Božića. 5

Jedna od njih je Božićna biciklijada u Grožnjanu, u organizaciji brdskobiciklističkog

kluba Grožnjan. Staza je duga 30 km, isprepletena šumskim puteljcima koji prolaze kroz
unutrašnjost Istre. Dodatni sadržaj manifestacije je ponuda kuhanog vina i tradicionalnih
fritula. Takve manifestacije oživjet će grad u prosincu kada gotovo i nema puno posjetitelja
čime će utjecati na produljenje post sezone. Novogodišnja biciklijada održava se prvog
siječnja svake godine u Umagu i na njoj sudjeluje veliki broj rekreativaca. Kreće s glavnog
gradskog trga u Umagu oko 12 sati, prolazi obalom, dijelovima biciklističke staze Parenzane,

5
Žugaj, M., Bojanić – Glavica, B., Brčić, R., Šehanović, J. (2004.): Organizacijska kultura, Tiva tiskara Varaždin,
VaraždinHantington, P. S.), Sukob civilizacija i preoblikovanje svjetskog poretka, CID, Podgorica, 1998.

11
poljskim putevima do turističkog naselja Kanegra i natrag. Staza je duga 30 km te traje od dva
do tri sata.

4. ORGANIZACIONO-EKONOMSKI RAZVOJ PARKA

AQUASHHUMA
4.1. Pojam i segmenti ulaganja i zaposlenici

Tabela 2: Glavna struktura ulaganja

Vrsta imovine Ulaganja u kunama

Hostel 200.000
Unapređenje enterijera 100.000
Ukupna – osnovna sredstva 300.000
Ukupna – obrtna sredstva 500.000

Tabela 3: Struktura i broj zaposlenika

Zanimanj Stručna Broj Mjesečn Godišnj
e sprema djelatnik a bruto a bruto
a plaća plaća

Hotelski Ugostiteljstv 8 7500 90.000

radnik o kuna kuna

Ukupno: 8 8 60.000 720.000

kuna kuna

Tabela 4: Plan poslovanja i troškova hostela

Troškovi
Ukupno
Aktivnost u izravnim
satima rada 10.981,25
Varijabilni režijski trošk.:
Materijal 2.196
Režijski rad 4.393
Doprinosi 33.493

12
 Energija - varijabilna 1.647
Održavanje 2.196
Ukupni varijabilni trošk. 43.925
Fiksni režijski troškovi:
Amortizacija 10.000
Kontrola-nadzor 34.000
Energija-fiksna 2.000
Unutarnji transport
i ostalo 20.000
Ukupni fiksni troškovi 66.000
Ukupni režijski troškovi - 109.925
Pogon 1
Režijski troškovi primje-nom
stope režijskih tr. 109.813
Troškovi iznad (ispod)
zaposlenosti (113)
Kumulativni troškovi
iznad(ispod) zaposlenosti (113)
Ukupni proizvodni 202.490
režijski troškovi
Ukupni režijski troškovi
primjenom stopa rež.tr. 200.971
Ukupni rež.troškovi iznad
(ispod) zaposlenosti (1.519)
Uk. kumulativni troškovi
iznad (ispod) zaposlenosti (1.519)
Novčani odljev (ukupni režijski
troškovi proizv. umanjeni za
amortizaciju) 172.490

4.2. Korporativna analiza tržišta

Veliki broj stanovnika prigradskih i seoskih naselja, zaljubljenici su u seoski način

života, izuzetno su marljivi i radišni, ali šta je sa onim drugim dijelom seoskog stanovništva?
Značajan dio populacije koji se skrasio u seoskim naseljima, čvrsto vjeruje da je za sve
poslovne prilike neophodno sići u gradsku sredinu u nadi da ih tamo čeka velika zarada.
Mnogi od njih nisu nikada razmislili o mogućnostima koje selo nudi.

4.3. Organizaciona struktura

Uspjeh hostela nije najmanje određen stupnjem udobnosti življenja. Ovisi o uslugama
koje gostu pruža. Na primjer, svakodnevno čišćenje i čisto posteljno rublje su uvjeti rada u

13
bilo kojem fast food-u koji poštuje sebe. Ako poslovni plan fast food-a ne dopušta opremanje
rublja u njemu, potrebno je pronaći priliku za sklapanje ugovora s organizacijom izvana.

4.4. Ekspertno poslovanja kroz biznis

Priroda poslovanja je pružanje osobnih usluga i to je element iz kojeg fast food-u crpe
svoju snagu jer je jedna od njegovih osnovnih prednosti u odnosu na velike hotele i hotelske
lance takozvana ˝osobna nota˝, tj. mogućnost pružanja individualizirane, diferencirane usluge.
Naime, vlasnik/menager fast food-a može voditi fast food uz notu osobnosti te tako proizvesti
značajan volumen ponovnih posjeta djece. On ili ona je u stanju upravljati fast food-om kao
individua te generirati lojalnost zaposlenika. Prednosti fast food-a su višestruke. Takvi fast
food-ovi manje su komplicirani za izgradnju, niži su kapitalni troškovi i treba im manje
opreme. Ekonomija fast food-a temelji se na velikom godišnjem istraživanju kapaciteta, što
omogućava veće pokriće fiksnih troškova te optimalno usklađivanje varijabilnih troškova.
Daljnja karakteristika je posebnost, osobnost i prepoznatljivost.

Tabela 5: Administrativni troškovi

Prvo Drugo Treće Četvrto Ukupno

tromjesečje tromjesečje tromjesečje tromjesečje
Plaće admin. zaposlenika 8,750 8,750 8,750 8,750 35,000
Materijalni troškovi 1,250 1,250 1,250 1,250 5,000
Plaće izvršnih zaposlenika 15,000 15,000 15,000 15,000 60,000
Ostali admin. rashodi 2,000 2,000 2,000 2,000 8,000
Ukupni administrativni
rashodi
27,000 27,000 27,000 27,000 108,000

Neki od administrativnih rashoda u izravnoj su relaciji s količinom proizvoda. S

povećanjem količine i prisutnim rastom ovi će se troškovi povećati. Često može izgledati da
plaće zaposlenih u administraciji sadrže i varijabilnu komponentu, no, cijelo poduzeće trebalo
bi poduzeti sve potrebne aktivnosti da do porasta ovih neproduktivnih troškova ne dođe.
Međutim, to nije uvijek moguće. Tako državna uprava, fakulteti ili velika poduzeća imaju

14
potrebu za proporcionalnim rastom administrativnih zaposlenika bez kojih aktivnosti koje
osiguravaju nastanak prihoda ne bi mogle biti ostvarene.

Tabela 6: Amortizacija

Amotizacija Godina I Godina II Godina III Godina IV Godina V

Osnovica aktivnosti: 3.800 4.000 4.200 4.400
Strojni sati
Varijabilni troškovi:
Materijal 0,40 1.520 1.600 1.680 1.760
Režijski rad 1,50 5.700 6.000 6.300 6.600
Doprinosi 4,45 16.910 17.800 18.690 19.580
Energija - varijabilna 0,25 950 1.000 1.050 1.100
Održavanje 0,60 2.280 2.400 2,520 2.640
Ukupno varijabilni
troškovi 7,20 27.360 28.800 30.240 31.680
Fiksni troškovi: Svota
Amortizacija 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000
Kontrola - inspekcija 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000
Energija - fiksna 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000
Unutarnji transport
i ostalo 13.000 13.000 13.000 13.000 13.000
Ukupni fiksni 63.000 63.000 63.000 63.000 63.000
troškovi pogona 1
Ukupni režijski troškovi
pogona 1 90.360 91.800 93.240 94.680
Stope režijskih Očekivan
o
troškova:
Pogon 1 - varijab.tr. 7,20 7,20 7,20 7,20

15
 Pogon 1 - fiksni trošk. 16,58 15,75 15,00 14,32
Pogon 1 - stopa
rež. troškova 23,78 22,95 22,20 21,52

Tabela 7: Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka Godina I Godina Godina Godina Ukupno

II. III IV.
Novčani priljevi:

Naplata potraživanja 184.628 179.476 196.333 206.440 766.877

Naplata kamate 0 150 450 600 1.200
Ostali priljevi 0 0
Ukupni novčani priljevi 184.628 179.626 196.783 207.040 768.077

Novčani odljevi:

Kupnja materijala 23.580 24.291 26.719 27.243 101.833

37.125 42.788 46.450 46.475 172.838
Isplata plaća izravnog rada
40.518 42.942 44.506 44.524 172.490
Proizvodna režija
27.192 27.110 29.717 27.291 111.310
Rashodi prodaje
27.000 27.000 27.000 27.000 108.000
Administrativni rashodi
Plaćanje kamate 1.920 1.920 1.890 1.860 7.590
Plaćanje poreza na dobit 2.000 572 2.139 3.630 8.341
2.400 2.400 2.400 2.400 9.600

16
Isplata dividendi
8.000 0 10.000 15.000 33.000
Kapitalni izdaci
Otplata dugoročn. dugova 1.000 1.000 1.000 1.000 4.000
Ostale isplate 0
Ukupni novčani odljevi 170.735 170.023 191.821 196.423 729.002
Razlika priljeva i odljeva 13.893 9.603 4.962 10.617 39.075
15.000 23.893 23.496 23.458 15.000
Početno stanje
Ukupno raspoloživ novac 28.893 33.496 28.458 34.075 54.075
Višak novca iznad
poželjne razine (5.000) (10.000) (5.000) (5.000) (25.000)
Potrebne posudbe zbog
manjka gotovine 0 0 0 0 0
Stanje novca koncem razd. 23.893 23.496 23.458 29.075 29.075
Posudbe - kumulativno 0 0 0 0 0
Poželjne investicije -
kumulativno 5.000 15.000 20.000 25.000 25.000

17
 5. ANALIZA POTROŠAČA

Ključni potrošači se svrstavaju u sljedeće grupe: 6

 Mladi (18 – 24 godine) – radi se o potrošačkom segmentu s izrazito različitim
društvenim i/ili kulturološkim zaleđem i sklonosti različitim načinima putovanja
uključujući i backpacking. Putuju tijekom praznika, u trajanju od nekoliko dana do
nekoliko mjeseci, a preferiraju jeftiniji prijevoz i smještaj. Skloni su aktivnostima i
avanturi, čistoj prirodi te lokalnoj kulturi, a informiraju se u najvećoj mjeri preko
Interneta.
 DINKS (parovi s dvostrukim primanjima, bez djece) – karakterizira ih činjenica da
imaju novaca, ali su vremenski vrlo ograničeni. Interesiraju ih kratki odmori te oblici i
sadržaji putovanja kojima se nagrađuju. Informiraju se u najvećoj mjeri preko
Interneta, lifestyle časopisa i preko prijatelja. Segment nije cjenovno osjetljiv.
 Porodice– segment obitelji uključuje one s mlađom djecom (djeca do 7 godina) i
porodice sa starijom djecom (8-14 godina). Segment obitelji pretežito putuje tijekom
školskih praznika, uglavnom se informira usmenom predajom i cjenovno je osjetljiv.
 Prazna gnijezda (radno aktivni ljudi čija su djeca napustila roditeljski dom i žive
samostalno; 50-65 godina) – karakterizira ih to što putuju tijekom cijele godine, često
spajaju posao s odmorom te su skloni holističkom pristupu životu (wellness, zdrava
hrana, aktivnosti i revitalizacija). Nisu cjenovno osjetljivi, na putovanjima se
nagrađuju, temeljito se pripremaju za putovanja, a informiraju se preko preporuka,
specijalizirane literature o putovanjima te Interneta.
 Zlatna dob (penzioneri bez većih zdravstvenih problema, 65+ godina) – riječ je o
skupini koja još uvijek aktivno putuje, a zainteresirani su za obilazak glavnih atrakcija.
Cijene udobnost smještaja, a za starije među njima bitna je dostupnost medicinske

6
Žugaj, M., Bojanić – Glavica, B., Brčić, R., Šehanović, J. (2004.): Organizacijska kultura, Tiva tiskara Varaždin,
VaraždinHantington, P. S.), Sukob civilizacija i preoblikovanje svjetskog poretka, CID, Podgorica, 1998.

18
 skrbi. Cjenovno su osjetljivi, putuju pretežito u proljeće i jesen, a najviše uvažavaju
preporuke kao izvor informacija.
 Specijalizirani organizatori poslovnih putovanja – riječ je o specijaliziranim
posrednicima za poslovna i incentive putovanja koja se odvijaju pretežito tijekom
proljeća i jeseni. Preferiraju prepoznatljive/atraktivne destinacije i višu kvalitetu
usluga.

6. ANALIZA KONKURENCIJE

Analiza konkurencije obuhvata analizu organizacija koje se na istom tržištu bave istim
ili sličnim poslovima i koja opslužuju ili nastoje opsluživati iste ili slične segmente kupaca.
Na tržištu postoji jako puno turističkih agencija. Cilj je konkurentskom strategijom
diferenciranja razlikovati se od konkurencije. To razlikovanje se može ogledati u promociji
nekog dodatnog oblika turizma (npr. Avanturistički) ili kreiranja aranžmana za specifične
skupine ljudi (npr. Samo za poslovne ljude). S obzirom da u radu ne želimo da navodimo
najveće konkurente, možemo reći da su njihovi ciljevi zauzimanje što većeg tržišnog učešća
uz veliku primjenu strategije troškovnog vodstva. 7
Njihove jake strane su postojanje jačih kapaciteta u smislu da posjeduju vlastite
prevozničke kapacitete pa su u mogućnosti da ponude bolje uslove prilikom prodaje
aranžmana. Neki od konkurenata imaju vlastito tržište na području drugih zemalja, čime se
povećava njihova fleksibilnost kod organizacije cjelokupnog putovanja.
Njihove slabe strane su visoki fiksni troškovi kada kapaciteti nisu u potpunosti
iskorišteni.
Ako konkurenciju razmatramo kroz Porterov model dolazimo do sljedećih zaključaka:
 KONKURENCIJA U GRANI – postoji veliki broj konkurenata, primjenjuje se
agresivan marketing, cijene se maksimalnu obaraju u cilju stvaranja lojalnosti kupaca
 MOĆ DOBAVLJAČA – dobavljači u ovom slučaju su hoteli i prevoznici. Imaju
veliku pregovaračku moć s obzirom da postoji velika tražnja u određenom dobu
godine kada se kreiraju putovanja. Ovo je jako značajno s obzirom da od cijene koju
formiraju dobavljači zavisi i cijena paket aranžmana.

7
Žugaj, M., Bojanić – Glavica, B., Brčić, R., Šehanović, J. (2004.): Organizacijska kultura, Tiva tiskara Varaždin,
VaraždinHantington, P. S.), Sukob civilizacija i preoblikovanje svjetskog poretka, CID, Podgorica, 1998.

19
  MOĆ KUPACA – kupci imaju veliki izbor agencija sa kojima mogu putovati. Dosta
kupaca se odlučuje da samostalno organizuju svoja putovanja kroz rezervacione
sisteme dostupne na internetu.
 SUPSTITUTI – veliki je broj supstituta, s obzirom na veliku konkurenciju na tržištu.
 BARIJERE ULASKA – u nacrtu Zakona o turizmu se predviđa da će agencije morati
ispuniti niz uslova kako bi dobile status turoperatora, što će povećati ulazne barijere.

7. PARTNERSTVO SA „SVIJETOM“

U današnjim uslovima globalno umreženog svijeta, neophodno je što prije planirati i

ući u globalnu mrežu. Zbog toga logično se nameće potreba sagledavanja svih mogućnosti za
razvijanje okoline koja ne može biti uspostavljanjem i njegovanjem partnerstava s okolinom.
7.1. Analiza makrookruženja

DEMOGRAFSKO OKRUŽENJE - Najveće su promjene u strukturi porodice, a

naročito se osjeća sve ranije osamostaljenje najmlađih članova. Uočljivo je smanjenje stope
nataliteta, kao posledica želje pojedinaca da žive kao samci, što ima neposrednog odraza na
stopu nataliteta. Savremeni razvoj civilizacije omogućio je ženama da se sve više uključuju u
proces rada, čime osiguravaju ekonomsku nezavisnost, što takođe ima za posledicu tendenciju
izbegavanja ulaska u brak. Porodica su sa sve manjim brojem članova. Visok nivo
obrazovanja predstavlja značajan faktor turističke tražnje spremne za „istraživanja“ kulture,
običaja, jezika i drugih kulturnih vrednosti pojedinih destinacija. Ovi konzumenti svrstavaju
se u posebnu grupu turista sa specifičnim životnim stilom.
EKONOMSKO OKRUŽENJE - Ekonomska snaga turističkog tržišta obezbeđuje
dohodak, ali i povećanje slobodnog vremena namenjenog turističkim putovanjima, pa su to
dva ključna faktora od kojih zavisi turistička tražnja.
POLITIČKO OKRUŽENJE - U ovom području sve je više izražen trend deregulacije
ili liberalizacije u svim područjima ekonomskog života, a naročito na području harmonizacije
poreske i carinske politike, taksi (na vize i sl.), raznih administrativnih formalnosti i sl. Tu je
uloga državnih organa, dakle politike, presudna i sve se te aktivnosti usmeravaju na
osiguravanje „propusnosti“ turista ka nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj turističkoj

20
destinaciji. Postoje i negativni procesi na području politike u odnosu na turizam (npr.
Terorizam).
TEHNOLOŠKO OKRUŽENJE - Očekuje se da će uticaj tehnologije na turizam biti
dvostran: povećanje stepena automatizacije same turističke djelatnosti, i povećanje broja
potencijalnih turista koji će koristiti tehnologiju vizuelnih komunikacija (CD-rom, DVD…).
Najmarkantnije promjene već se odvijaju na području informacionih tehnologija: unapređenje
kompjuterskih rezervacionih sistema avio-kompanija, rezervacioni i upravljački sistemi
hotelijera, putničkih agencija, odnosno organizatora putovanja, brz razvoj mreža za prenos
podataka, implementacija satelitskih veza, brz razvoj Interneta i sl. Sve to daje sasvim nov
kvalitet i instrumentima marketing mix-a.

8. IDENTIFIKACIJA PROBLEMA I ANALIZA

Analizom poslovanja ove kompanije uočili smo da je osnovni problem taj što se radi o
porodičnoj firmi. Pod pojmom „porodična firma“ najčešće se podrazumijeva preduzeće u
kojem je većina glasova u rukama porodice pod čijom kontrolom je firma, uključujući
osnivača (osnivače) koji namjeravaju da prenesu firmu na svoje potomke.Osnivač firme je
otac koji ima tri sina koji su aktivno uključeni u proces donošenja odluka. Upravljanje u ovim
situacijama je puno kompleksnije u odnosu na upravljanje firmama koje nisu porodične.
Kompleksnije je zato što osim upravljanja firmom, podrazumijeva i upravljanje
porodicom.Iako ovaj način vođenja ima brojne prednosti kao što su akumuliranje znanja kroz
generacije, borba za reputaciju i opstanak firme duži period, stalno reinvestiranje, ranije
uključivanje mlađih potomaka, u ovoj kompaniji su izražene slabosti porodične firme. Prva
slabost jeste nejasno definisana upravljačka struktura.
Iako je vlasnik (otac) ključna karika u donošenju odluka razvojem poslovanja manje
odluke se često donose bez konsultacija sa vlasnikom. Razlog jeste brže i fleksibilnije odluke.
Posljedice su često dolazak do nelikvidnosti firme i povećanje nenaplativih potraživanja.
Drugi problem jeste što ne postoje formalne procedure koje su jasno definisane. Obično se
primjenjuje neformalni pristup i zaposlenici ne znaju koje su njihove odgovornosti. Ovo je
dobar pristup kada gledamo sa aspekta manje firme, ali kako se poslovanje širi ovo
predstavlja značajan problem.Treći problem jeste nepostojanje strateškog planiranja, često
zapošljavanje članova porodice bez obzira na kvalifikacije, izbjegavanje zapošljavanja
profesionalnih menadžera. Analizom poslovanja je uočen problem nepostojanja adekvatne

21
cjenovne politike. Cijene se formiraju slobodno ne uzimajući adekvatne parametre. Tako se
dešavaju situacije da aranžman košta puno više nego što je njegova prodajna cijena, što vodi
agenciju u gubitke.
Kod cjenovne politike je bitno i to što ne postoji sistem popusta za određene
kategorije, nego se popusti najčešće određuju proizvoljno. Analizom radnih mjesta uočen je
problem nepostojanja opisa radnih mjesta, a proces donošenja operativnih odluka je nejasan i
netransparentan. Firma već neko vrijeme stagnira zbog nemogućnosti dogovora oko
inovacija. Sve nove ideje koje zahtijevaju značajnija finansijska ulaganja nailaze na prepreku
od strane menadžmenta. Mlađi članovi podržavaju inovacije i skloniji su riziku, a stariji
članovi imaju averziju prema bilo kojem obliku rizika. Za zaposlenike je teško raditi na
razvoju karijere jer obično im je unaprijed postavljen maximum do kojeg mogu napredovati.
Veće pozicije su ostavljene za članove porodice.
Uvijek postoji razvijen odnos mi – oni. Porodični problemi se često prenose i na
posao. Tako na poslu nastaje netrepeljivost između članova tima. Povećana konkurencija na
tržištu otežava ovoj kompaniji značajniji prodor na tržište te povećanje profitabilnosti sa
trenutnim kapacitetima koje posjeduje.
8.1. Pregled najvažnijih problema

Iz svega navedenog, kao najzanačajnije problema prepoznali smo sljedeće:8

o Pad profitabilnosti uslovljen nedostatkom inovacija i povećanom konkurencijom u
sektoru turizma;
o Nepostojanje formalnih procedura i definisanih ljestvica odgovornosti, svako radi sve;
o Neadekvatna cjenovna politika i proizvoljno određivanje cijena;
o Nemogućnost balansiranja privatnih i porodičnih odnosa.

8
Žugaj, M., Bojanić – Glavica, B., Brčić, R., Šehanović, J. (2004.): Organizacijska kultura, Tiva tiskara Varaždin,
VaraždinHantington, P. S.), Sukob civilizacija i preoblikovanje svjetskog poretka, CID, Podgorica, 1998.

22
 9. ZAKLJUČAK

Zabavne parkove može se definirati kao mjesta zabave i razonode za sve dobne
skupine koji su željni novih doživljaja i iskustava. Bez obzira na godine, bili mladi ljudi željni
adrenalina ili obitelji s djecom željni zabave, zabavni parkovi uvijek će privlačiti ljude.
Današnji, moderni turisti ne putuju u određene destinacije samo zbog sunca i mora nego i
zbog rekreacije, sporta, avanture te učenja o povijesti i prirodi. Nekadašnji masovni turizam
promjenio se, te se novi turizam okrenuo pojedincima, njihovim željama za avanturom i
personaliziranim potrebama i užitcima. Zabavni parkovi su nastali zbog ljudske potrebe za
relaksacijom i zabavom koju danas moderni turisti uz svoje slobodno vrijeme, traže više nego
ikad. Današnji zabavni i tematski parkovi turistima nude potpuno novu ponudu zabave, koja
također može biti i edukativnog karaktera te upoznati ih s lokalnom kulturom i poviješću.

Nije više samo zabava bitna, bitno je da posjetitelji osjete da su dio događaja. Stoga se
u tematskim parkovima nude razni sadržaji koji djeluju na stvaranje emocija i doživljaja.
Tematski parkovi mogu uvelike povećati atraktivnost destinacije. Brojni lokalni autohtoni
proizvodi i lokalno stanovništvo su temelj zanimljivog tematskog parka, kako bi svojim
posjetiteljima ponudili specifičnu ponudu koja je autohtonog karaktera. Predstavljanje lokalne
autohtone kulture jedna je od glavnih karakteristika modernog turizma što dovodi do potrebe
za tematskim parkovima. Hrvatska ulaže velike napore i sredstva daljnjim ulaganjem i
podupiranjem projekata koji bi obogatili turističku ponudu, produžili sezonu i povećali
zaposlenost, čisti primjer je Aquapark Shhhuma za kojeg je ministarstvo turizma dalo

23
kompliment kako danas treba izgledati turizam u slavoniji, te da je ovo najbolji projekt do
sad.

LITERATURA

[ 1 ]Drašković, V.), Pojam, uzroci i posledice globalizacije, u: Globalizacija i tranzicija, Centar

za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka, Beograd, 2001

[ 2 ] Žugaj, M., Bojanić – Glavica, B., Brčić, R., Šehanović, J. (2004.): Organizacijska kultura,
Tiva tiskara Varaždin, Varaždin Hantington, P. S.), Sukob civilizacija i preoblikovanje
svjetskog poretka, CID, Podgorica, 1998.

[ 3 ] Luchars, J.Y. & Hinkin, T.R.The service-quality audit, a hotel case study, Cornell Hotels
and Restaurants Administration Quarterly, 1996

[ 4 ] Bierman, H., Smidt, S. - The Capital Budgeting Decision: Economic Analisis and
Financing of Investment Projects, Macmillan, New York, 1971.

[ 5 ] Milisavljević, M. - Strategijski faktori poslovnog uspeha preduzeüa, u: Milisavljeviü, M.,

Grozdanoviü, D., Jovanoviü, M. i dr. - Razvojni faktori i efikasnost preduzeüa, Ekonomski
fakultet: Institut za ekonomska istraživanja, Niš, 1993.

[ 6 ]Emerson, C. (2010.). Project Future: The Inside Story Behind the Creation of Disney
World. Lake Wales, Ayefour Publishing, (17.10.2016.), str. 108

24
[ 7 ] Sky, E. (2014.). Elijah's Ultimate Guide to Tokyo Disney Resort 2015. North Charleston,
CreateSpace Independent Publishing Platform, str. 124

[ 8 ] Veness, S. (2009.). The Hidden Magic of Walt Disney World: Over 600 Secrets of the
Magic Kingdom, Epcot, Disney's Hollywood Studios, and Animal Kingdom. Avon, Adams
Media, str. 115

[ 9 ] Gonan Božac, M. (2008). SWOT ANALIZA I TOWS MATRICA – SLIČNOSTI I

RAZLIKE. Economic research - Ekonomska istraživanja, 21(1), 19-34. Preuzeto s
http://hrcak.srce.hr/21453 (25.01.2017)

POPIS SLIKA

Slika 1: Aquapark Shuma...........................................................................................................7

Slika 2: Aquaprk Shhuma cjenovnik..........................................................................................8

25
POPIS TABELA

Tabela 1: SWOT ANALIZA....................................................................................................10

Tabela 2: Glavna struktura ulaganja.........................................................................................12
Tabela 3: Struktura i broj zaposlenika......................................................................................12
Tabela 4: Plan poslovanja i troškova hostela............................................................................12
Tabela 5: Administrativni troškovi...........................................................................................14
Tabela 6: Amortizacija..............................................................................................................15
Tabela 7: Račun dobiti i gubitka...............................................................................................16

26
27