Jezik, kao sredstvo komunikacije, mora zadovoljiti sve
komunikacijske situacije. Izbor riječi uvjetovat će nam svrha i cilj onoga što želim reći. Važno je izabrati pravu izražajnu mogućnost jer će samo takva poruka biti najjasnija. Funkcije jezika proučava stil i stilistika. Stilistika je jezikoslovna disciplina koja proučava odlike jezičnog stila, načine i sredstva kojima se postiže posebna kvaliteta iskaza koja nadilazi gramatičku analizu. Funkcionalni stilovi hrvatskog standardnog jezika jesu: - znanstveni stil - administrativno-pravni stil - novinsko-publicistički stil - književnoumjetnički stil - razgovorni stil
1. Za znanstveni su stil karakteristični termini, stručni nazivi. U
njemu nema kategorije individualnosti i osobnog iskaza ili osjećaja.
2. Za administrativno-pravni stil karakteristične ustaljene formule
izražavanja. On je impersonalan. Koristi se u upravno-pravnim poslovima. S gledišta književnoumjetničkoga stila rekli bismo da je to hladan stil, baš kao i znanstveni.
3. Novinsko-publicistički je stil na pola puta do slobodnog i
otvorenoga književnoumjetničkoga stila, ali i on u nekim svojim oblicima ima odlike znanstvenog stila. Vijesti moraju biti objektivne, kratke, sažete, bez osobnih stavova.
4. Književnoumjetnički stil je najslobodniji u izboru leksema i
načinima oblikovanja teme. Leksik je ovoga stila svakako najveći i potencijalno obuhvaća sve lekseme hrvatskoga jezika (i dijalektizme, i arhaizme, i historizme, i neologizme).
5. Razgovorni stil pokriva običnu, svakodnevnu komunikaciju.
Upotrebljava se uglavnom u usmenim oblicima. Bogat je izražajnim i ekspresivnim riječima. Pripadaju mu žargonizmi. To su leksemi određene društvene skupine, uglavnom se odnose na jezik mladih. Vulgarizmi su poseban tip razgovornog stila, tj. žargonizama. To su psovke i ružne riječi koje se često puta rabe kao poštapalice .