1. Definicija medija i mas.

medija

Masovni mediji su institucije koje zadovoljavaju potrebu društva za javnom komunikacijom u

kojoj mogu sudjelovati svi pripadnici društva. Masovna komunikacija kao društveni proces i
potreba institucionalizirana je u masovnim medijima.
Masovni mediji su istovremeno komunikacijski oblici/proizvodi, institucije i kulturne
formacije.
Masovni mediji su knjiga, tisak (novine, časopisi), film, televizija, radio, nosači zvuka i
slike (video, CD, DVD). Mediji mogu biti lokalni, nacionalni i međunarodni, privatni, javni,
državni i community,tj. asocijativni ili mediji trećeg sektora te matični (mainstream) i
alternativni.
Institucije masovnih medija proizvode i distribuiraju simbolička dobra koja su fiksirana na
medij i mogu se reproducirati neograničen broj puta; proizvodi i sadržaji masovnih medija
namijenjeni su prodaji (komodifikacija) i dostupni su svim pripadnicima društva. Zbog
svog komunikacijskog i organizacijskog karaktera internet ne ubrajamo u masovne
medije – proizvodnja proizvoda nije institucionalizirana kao kod masovnih medija,
proizvodi nisu nužno komodificirani, tj. namijenjeni prodaji, a komunikacija nije samo
jednosmjerna nego je i interaktivna.
Medij (od latinskog medius,srednji, koji je između) je u svojem prvom značenju posrednik,
onaj putem kojega se prenosi komunikacija. U tom značenju medij može biti i osoba no
najčešće su to materijalni ili fizički nositelji komunikacije, na primjer papir, zvučni valovi,
radiovalovi ili nosač zvuka (CD). Definicija medija kaže da je to „svaki način,
posredovanje ili oruđe, a posebno način komunikacije koji doseže opću javnost i sadrži
reklame“

2. 5 činjenica tv-a

-Svaka definicija tvrdi da je to sustav koji se odnosi na sve aspekte televizijskog

programa, ali i na načine transmisije slike i zvuka
- Jedan od ključnih izuma bio je mehanički disk pomoću kojeg se pokazalo da je sliku
moguće pretvoriti u el.signal i taj signal prenijeti na drugo mjesto. Taj mehanički disk je
nazvan Nipkowljev disk.
- Katodna cijev – također važan izum za nastanak televizije koju je patentirao K.F.Braun.
To je zapravo vrsta elektronske cijevi koja uz pomoć snopa elektrona na fluorescentnom
zaslonu iscrtava sliku
-Prvu televizijsku sliku dobio je Baird koji je koristio mehanički sustav Nipkowljeva diska
i taj je uređaj nazvao televizor
- NBC ostaje u povijesti zabilježen kao američka mreža koja je prva počela emitirati
televizijski program.
 3. Zajedničke karak. mas medija po McQuailu

-proizvodnja i distribucija simboličkih proizvoda(inf, znanje)

-kanali
-mediji djeluju kao komunik infrastruktura za javnost i javno mijenje,
-sudjeluju dobrovoljno
-organizacija je profesionalizirana, povezana s tržištem i industrijom
-uvijek su u određenom odnosu s javnošću.

4. Karakteristike novina

Novine su najstariji oblik masovnog komuniciranja koji ima 4 glavne karakteristike:

1. PUBLICITET (javnost),
2. AKTUALNOST (informacija se odnosi na sadašnjost i može na nju utjecati),
3. UNIVERZALNOST (nijedna tema nije isključena),
4. PERIODIČNOST (pojavljivanje u redovitim razmacima).

5. Mediji i popularna kultura s obzirom na žanrovsku matricu

ŽANROVSKE MATRICE:
• žanrovi realnosti ( niska emotivnost, visoka realnost – vijesti)
• žanrovi natjecanja ( visoka realnost i visoka emotivnost – sport,kvizovi)
• žanrovi uvjerenja (niska emotivnost i niska realnost -reklame)
• žanrovi fikcije ( niska niska realnost i visoka emotivnost – drama, sapunice)

6. Teorije medijske pismenosti

-znanja i vještine za razumijevanje medijskog sadržaja i utjecaja medija

-cilj medijskog opismenjivanja je upoznati medije i razviti analitičke i kritičke sposobnosti

prema medijskim sadržajima kod djece i kod odraslih
-mediji se koriste specifičnim simboličkim jezicima koje nije moguće razumijeti bez medijske
pismenosti
ŠTO SE UČI U KONTEKSTU MEDIJSKE PISMENOSTI:
-što su mediji
-koja je njihova društvena uloga
- kako utječu i kako manipuliraju gledateljima
- kako su medijski sadržaji štetni i zašto
-što znači biti odgovoran i etičan korisnik
 7. Grane kom.znanosti

znanstveno i umjetničko područje: društvene znanosti

polje: informacijske i komunikacijske znanosti
grane:
 4. komunikologija,
 5. odnosi s javnošću
 8. masovni mediji,
 9. novinarstvo
8. Proces komunikacije

9. Povijest radija

Radio je medij koji koristi radiovalove u cilju emitiranja nekodiranog govora i glazbe, pritom
ima kontinuitet i raspored emitiranja te je namijenjen javnosti.
Prvi radio je počeo s emitiranjem 1920. u Americi, a u Hrvatskoj 1926 (program "Lijepom
našom", Radio Zagreb - prva radijska postaja u jugoistočnoj Europi). Do 1950ih je vladao
scenom elektroničkih medija. te je bio shvaćan kao sredstvo zabave, medij kulturnog značenje
i informativni medij.
Radiofonija je započela eksperimentalnim emitiranjem glazbe i govora kao plod aktivnosti
radioamatera. Komuniciranje putem radio veza je bio prvi bežični način prijenosa poruka,
zbog čega je iznimno važan.
1920. postaja KDKA počela je emitirati prvi radijski program na svijetu. KDKA je stekao
status prvog radija jer je ispunio ključne uvjete ( Koristio je radiovalove u cilju emitiranja
nekodiranog govora i glazbe, imajući pritom kontinuitet i raspored emitiranja namijenjenog
javnosti, uz dozvolu države).
Prvi radijski program u Europi emitirala je 1922. postaja BBC (Marconi).
Pojavom televizije 1950ih, radio je u svim zemljama počeo stagnirati, no iz krize se izvukao
ponajviše zbog toga što nudi mogućnost slušanja glazbe bilo kada i bio gdje, što je privlačilo
posebno mlađu populaciju.

10. Što bi trebale škole poučavati o medijskoj pismenosti?

Nastava medijske pismenosti bi trebala razviti:

-tehničke kompetencije
-kritičke kompetencije
-praktične kompetencije

11. Poz i neg posljedice pr-a

- Izvor informacija
- Razumijevanje uprave i unutarnje i - Promicanje posebnih interesa,
vanjske javnosti ponekad nauštrb javne dobrobiti
- Stvaranje dijaloga - Pretrpavanje komunikacijskih
- Postizanje konsenzusa kanala pseudo-događanjima i
- Uvažavanje javnosti suvišnim frazama koje više
- Društvena odgovornost zbunjuju nego razjašnjavaju
- Potiču raspravu........ - Nagrizanje našin komunikacijskih
kanala cinizmom i gubitkom
vjerodostojnosti

12. Komunikacija,komunikologija i mas.komunikacija

KOMUNIKOLOGIJA- interdisciplinarna znanost koja istražuje ponašanje i

komunikaciju ljudi, društva i grupe./proučava komunikaciju kao temeljni sociopsihološki
proces kroz njene funkcije. Veći dio istraživanja okrenut je sredstvima javnog
priopćavanja tj kom putem javnih medija
KOMUNIKACIJA- Komunikacija omogućuje povezano djelovanje ljudi, a ta je
povezanost u osnovi svih ljudskih društvenih pojava jer one i nastaju putem te
povezanosti u djelovanju ljudi

Masovna komunikacija- kao znanstvena disciplina

Institucionalizirana 1920-ih do 1940-ih u SAD-u razvojem studijskih programa te
osnivanjem znanstvenih časopsia i profesionalnih udruženja.

13. Pet škola kom.istraživanja

Pet škola komunik. istraživanja.

Chicago -
Columbia - persuazija i gratifikacija
Frankfurt – kritička škola medijskih studija
Toronto – tehnološki determinizam
Britanija – britanske kulturne škole

14. Istraživačka pitanja po haroldu

Harold Lasswell – prvi je naglasio glavna istraživačka pitanja u dijelu discipline

masovne komunikacije koja je usmjerena na komunikacijski tok:

 „Istraživanje komunikacije („tko?“) proučava osobe i organizacije u nastanku i širenju

medijskih sadržaja…
 Istraživanje iskaza („što“) bavi se predmetom medijskih sadržaja i analizira formalna
obilježja, žanrovske oblike i njihove medijske osobnosti.
 Istraživanje medija („kojim kanalom?“) bavi se pojedinačnim masovnim medijima, tj.
njihovim, tj. njihovim organizacijskim oblicima…
 Istraživanje o recipijentima („kome?“) bavi se publikom i proučava vrstu i količinu
korištenja medija, njezin tijek i uvjete te funkcije i motive recipijenata.
 Istraživanje učinaka („s kojim učinkom?“) proučava izravne i neizravne posljedice i
učinke različitih medija…“

15. MEDIJSKI SUSTAV

Medijski sustav je skup svih masovnih medija u određenoj državi ili na nekom teritoriju.
Medijski sustav prvenstveno je nacionalan, tj. definiran i ograničen političkim granicama
države u kojoj se razvija.

Medijski sustav sadrži različite medijske sektore koji obuhvaćaju različite tipove
medijskih organizacija: izdavaštvo, televiziju, radio, filmsku industriju. Na trećoj
razini je pojedinačna medijska firma ili poduzeće u smislu određenog medijskog
kanala, npr. HRT, Jutarnji list, Vjesnik, Večernji list, Radio 101. Na četvrtoj su razini
medijski proizvodi koje proizvode medijske kompanije npr. 101 dalmatiner, Mali
princ ili Hrvatska traži zvijezdu.

16. ODNOSI S JAVNOŠĆU

 dio komunikacija koje se su potrebne različitim organizacijama,institucijama.

-žele stvoriti i osigurati politički,gospodarski i društveni prostor za djelovanje neke

organizacije u procesu stvaranja javnog mnijenja.

ZADAĆA im je da posreduju:
-identitet ,
-ciljeve
-interese te organizacije i
-načine njezinih djelovanja i odnosa unutar nje i prema van.

Stručnjak za odnose s javnošću mora dobro poznavati novinarstvo i zakone društvene

komunikacije da bi novinarima na pravi način mogao dati podatke za koje želi da uđu
u medije.

PR ČINE:
-odnosi s medijima,
-odnosi s potrošačima,
-odnosi s društvenom zajednicom,
-interni odnosi s javnošću,
-međunarodni odnosi s j,
-odnosi s vladom i tijelima vlasti,
-krizni odnosi s javnošću.

društvena znanost koja: analizira trendove, predviđa njihove posljedice,savjetuje

menadžere, provodi planirane programe akcija sa svrhom da služe organizacijskom i
javnom interesu.

Praktičari odnosa s javnošću planiraju, uspostavljaju i održavaju dobar glas i

međusobno razumijevanje između organizacije i njenih javnosti.
Neki autori smatraju da su odnosi s javnošću istovjetni propagandi.

17. MASOVNI MEDIJI KAO PREDMET ZNANSTVENE ANALIZE

Znanost o medijima: svu pažnju posvećuje medijima u njihovoj unutrašnjoj strukturi,

posebno estetici, te njihovim odnosima u području politike,društva,gospodarstva i njihovim
povijesnim,antropološkim i pedagoškim vidovima.
-institucionalizirana 1920tih do 40tih u SAD-u razvojem studijskih programa, te osnivanjem
znanstvenih časopisa i profesionalnih udruženja.

Predmet istraživanja su: tisak,tv,radio i internet (njihova povijest medijsko pravo, med
ekonomija, upravljanje med, med pedagogija ili pismenost i izdavaštvo).

18. Povijest i nastanak novina

Novine su najstariji oblik masovnog komuniciranja (jedna vrsta tiska kao medija).
Prenose najnovije suvremene događaje u najkraćim pravilnim nastavcima najširoj
 javnosti. Dijele se na informativno-političke, specijalizirane i zabavne. Novine po
periodici izlaženja dijelimo na dnevne, tjedne, dvotjedne i mjesečne, a po formatu na
novine tabloidnog formata i velikog formata…

Nastanak i povijest novina u RH:

1. 1771. prve novine u Hrvatskoj, na latinskom jeziku – Ephemerides
Zagrabienses (Zagrebačke novine).
2. Kraljski Dalmatin je počeo izlaziti 1806. u Zadru, te iznjedrio prvog hrvatskog
novinara - don Nikolu Dominika Budrovića.
3. Pojava feljtona u Europi rezultirala je povećanim konzumiranjem novina. M.
Jurić Zagorka je pisala feljtone i slala ih svakodnevno Vjesniku – prva žena novinar,
povećala je konzumiranje novina.
4. Zbog porasta broja informacija i ekspanzije tiska novinarstvo se u 19.st
profesionaliziralo.
5. Max Webber 1910. na 1. njemačkom skupu sociologa Njemačkog sociološkog
društva je zahtjevao izradu "Sociologije novinarstva" koja bi trebala istražiti učinak
novina na suvremeno društvo.
6. 1916. Karl Bucher je utemeljio Institut za publicistiku.
7. Hrvatska : 1. priručnik za povijest hrvatskog novinarstva izdao je Ivo Hergešić
1936.g. "Hrvatske novine i časopici do 1848"
8. 1948. osnovana je jednogodišnja novinarska škola sa 37 polaznika koja
prestaje s radom gušenjem hrvatskog proljeća.
9. 1970. otvoren studij novinarstva na Fakultetu poltičkih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu.

19. Zajedničke karakteristike masovnih medija

-proizvodnja i distribucija simboličkih proizvoda(inf, znanje)

-kanali
-mediji djeluju kao komunik infrastruktura za javnost i javno mijenje,
-sudjeluju dobrovoljno
-organizacija je profesionalizirana, povezana s tržištem i industrijom
-uvijek su u određenom odnosu s javnošću.

20. Grane unutar info i kom znanosti

 1. arhivistika i dokumentalistika,
 2. informacijski sustavi i informatologija,
 3. knjižničarstvo,
 4. komunikologija,
 5. odnosi s javnošću,
 6. leksikografija i enciklopedistika,
 7. muzeologija,
 8. masovni mediji,
 9. novinarstvo,
 10. organizacija i informatika,
  11. informacijsko i programsko inženjerstvo

21. Funkcije medija

- funkcija informiranja
- stvaranje javnosti
- funkcija artikulacije
- funkcija posredovanja
- funkcija kompenzacija
- funkcija tematiziranje/selekcije/strukturiranja
- funkcija kritike i kontrole
- funkcija socijalizacije
- funkcija obrazovanja i odgoja
- funkcija integracije
- funkcija rekreacije odnosno zabave
- poticaji gospodarstvu reklamama

22. Novinarstvo

Novinarstvo je praktična vještina oblikovanja sadržaja za masovnu komunikaciju;

profesionalno posredovanje informacija nekoj publici.

Novinar je osoba kojoj je glavni posao da u nekom periodičnom mediju obrađuje i proizvodi
aktualne sadržaje, bez obzira na to bio stalno zaposlen ili se time bavio kao slobodnim
zvanjem.
Razvoj novinarstva i istraživanja novinarstva: prema sistematizaciji D. P. Baumerta
povijest novinarstva u Njemačkoj može se podijeliti u 4 faze:
1 .prednovinarska (od otprilike 1500.)
2. korespondentsko novinarstvo (16. st do sredine 18. st)
3. literarno novinarstvo (sredina 18. st do sredine 19. st.)
4. redakcijsko novinarstvo (od sredine 19. st.)
5. redakcijsko - tehničko novinarstvo (ovu fazu su dopunili H. Purer i J. Raabe 1996. g.)

23. Neverbalna komunikacija

odnosi se na sva namjerna i nenamjerna značenja koja nemaju oblik napisanje ili izgovorene
riječi
-ovom obliku komunikacije primatelj obraća više pozornosti

Neverbalni komunik. kanali se ovisno o čulima kojima primatelj prima inf. mogu razvrstati
u:
1. Auditivni ili vokalni kanal (govoren jezik, tj. verbalna i paralingvistička komunik.)
- npr. što se dogodilo-boja glasa, ŠŠŠŠ!!!
 2. Vizualni kanal (izraz lica, razmjena pogleda, geste i pokreti tijela, držanje,
interpersonalna distanca, odnosno korištenje prostora)

3. Taktilni kanal (npr. dodir tijela, milovanje)

4. Olfaktorni kanal (osjećanje mirisa tijela)

5. Termalni kanal (osjećanje tjelesne topline)

6. Gustatorni kanal (osjećaj okusa)

24. Ezopovska komunkacija

- značenje određene riječi tj. rečenice ovisi o samoj riječi odnosno rečenici, kao i o
odgovarajućem situativnom kontekstu
- nije samo zbroj značenja riječi od kojih se sastoji rečenica; odnos između riječi jedne
rečenice je interaktivan
25. Gatekeeper

Gatekeeperi- filtriraju i omogućuju ulaz u javnost-virtualna zajednica koja raspravlja o

pitanjima zajedničkog interesa/društveni kolektiv koji svojom međusobnom
komunikacijom stvara javno mijenje(public sphere, the public, publicity, javni govor,
škole,skup,emitiranje