Charles Baudelaire, Suglasja

Charles Baudelaire francuski je simbolistički pjesnik koji se smatra prvim modernim pjesnikom i
tvorcem riječi modernitet.1857. godine objavljuje prvu modernu pjesničku zbirku u europskoj
književnosti, Cvjetovi zla. Oksimoronom u naslovu zbirke prikazuje svoj doživljaj svijeta i razapetost
između dobra i zla. Zbirku posvećuje parnasovcu Theophilu Gautieru i njome opisuje tadašnje
francusko društvo u kojem osjeća spleen, osjećaj dosade i životnog zamora. Zbirka je zbog raznih
tema poput suprotstavljanja duhovnog i materijalnog u pjesmi Suglasja, kritizirana te naposljetku i
zabranjena.

Pjesma Suglasja opisuje Baudelaireov pjesnički program. Pisana je vezanim stihom, a tema
pjesme je otkrivanje svijeta raznim simbolima u prirodi. Programatska je pjesma zbog svoje strukture
koja ima četiri strofe i sonete od dva katrena i dvije tercine. Vrsta stiha je dvanaesterac, dug stih koji
čini ritam ove pjesme usporenim. Na početku pjesme Suglasja, lirski subjekt opisuje prirodu kao šumu
simbola koja ga povezuje s duhovnim svijetom. Prirodu predstavlja kao svetu koristeči se motivom
hrama. Pjesnikov cilj je razotkriti simbole i zato sinestezijom opisuje razotkrivanje služeći se svojim
osjetilima, vidom,sluhom i njuhom : „Sklad prostran ko noć i ko svjetlost što je / Slivaju se boje, mirisi
i zvuci.“ Baudelaire vizualnom i ofaktivnom pjesničkom slikom opisuje različitosti u prirodi te smatra
da u njoj nije sve skladno : „Mirisi su jaki ko put dječja svježi, / Ko polja zeleni, slatki ko oboe, / A
drugi pak bujni, razbludni i teži. „ U trećoj strofi uspoređuje dijelove prirode sa stvarnim svijetom. Na
kraju pjesme lirski subjekt koristi motive teških opijajućih mirisa, tamjana, mošusa i ambra kojima
prikazuje daleki neistraženi svijet. Baudelaire svoje pjesme obogaćuje stilskim izražajnim sredstvima
čime pjesme čini kompleksnijim. Pjesma Suglasja sadrži sinesteziju, razne usporedbe, motive i
pjesničke slike.

Baudelaireovo pjesništvo može se povezati sa stvaralaštvom hrvatskog pjesnika Antuna Gustava

Matoša. Matoš pod utjecajem Baudelairea piše razne pjesme i pokušava pratiti njegov način pisanja.
Bio je obuzet osjećajem spleena što je uočljivo u motivima smrti i ljubavi koje u svojem stvaralaštvu
često koristi. Matoš je svoje pjesme temeljio na simboličkoj poeziji te je pod utjecajem Baudelairea
pisao pjesme poput Utjeha kose i Jesenje večer koje su ljubavne i pejzažne tematike.