Radioaktivnost:

RADIOAKTIVNI RASPAD:

- Proces prelaska radionuklida iz energijski nestabilnog u energijski stabilnije ili potpuno

stabilno stanje
- stabilnost jezgre ovisi o omjeru broja neutrona i protona (što je omjer veći, jezgre su
nestabilnije i radioaktivno se raspadaju)
taj proces može pratiti emisija:
alfa-čestica
Čestična zračenja
beta-čestica
elektromagnetskog zračenja emisija fotona

ALFA-ZRAČENJE (jezgra He):

- Početna se jezgra pretvara u drugu jezgru s 2 p+ i 2 n0 manje

- Domet: nekoliko centimetara, zaustavlja ga list papira

- ZADATAK: napiši jednadžbu reakcije alfa-raspada atoma polonija (214Po) i uranija -

238
BETA-ZRAČENJE:

- Domet: do nekoliko metara, zaustavlja ga tanka aluminijska folija

- BETA-MINUS:
o pretvaranje jednog n0 u p+ ELEKTRON

ANTINEUTRINO

primjer:

- BETA-PLUS:
o pretvaranje jednog p+ u n0 POZITRON

1. Zadatak: Napišite jednadžbu beta-minus raspada cezija – 137. NEUTRINO

2. Zadatak: napišite jednadžbu beta-plus raspada fosfora – 30.

GAMA-ZRAČENJE:
 - SNOPOVI FOTONA visoke energije (milijun puta veća E od fotona VIS-a)
- Najprodornija vrsta ionizirajućeg zračenja
- Nakon radioaktivnog alfa – raspada ili beta – raspada nastane atom u pobuđenom stanju,
gama zračenjem se atom vraća iz pobuđenog stanja u stacionarno.
- Za smanjenje intenziteta zračenja: olovo debljine nekoliko centimetara ili 5 x deblji
sloj betona
Pri emisiji gama-zračenja NE MIJENJA se ni Z, ni A!

POBUĐENO

stanje atoma STACIONARNO

stanje atoma

Vrijeme poluraspada: Vrijeme potrebno da se broj radioaktivnih čestica smanji na pola.

KEMIJA ODABRANIH BIOMOLEKULA:

STEREOKEMIJA – proučava prostorni raspored molekule i njihovu trodimenzijsku strukturu
Izomeri: imaju jednake molekulske formule, ali su različiti po fizikalnim, kemijskim i biološkim
svojstvima

- KONSTITUCIJSKI (STRUKTURNI) IZOMERI – ista vrsta i broj atoma, ali različit

raspored, tj različit redoslijed kovalentno vezanih atoma
- STEREOIZOMERI– isti broj, vrsta i slijed povezivanja atoma, ali različito prostorno
usmjerenje
Kiralne molekule: molekule koje se u prostoru NE MOGU preklopiti sa svojom zrcalnom slikom zbog
odsutnosti simetrije u molekuli. (Molekula koju ne možeš prepoloviti i spojiti i da se poklopi jednako)
Enantiomeri: kiralne molekule koje se ponašaju kao predmet i
njegova zrcalna slika
( dvije molekule koje su međusobno zrcalne ; jedna molekula
nije sama po sebi enantiomer već je enantiomer uodnosu sa
drugoj molekuli )

Dijasteromeri: stereoizomeri čije se molekule ne odnose kao

predmet i zrcalna slika

KIRALNI (asimetrični) ATOM UGLJIKA:

- Atom ugljika koji ima sve 4 skupine različite

( nijedna veza nije jednaka drugoj )
 - Kiralno ili stereogeno središte

- BROJ MOGUĆIH STEREOIZOMERA: 2n

(n = broj asimetričnih atoma C)

AKIRALNA MOLEKULA: molekula koja se MOŽE preklopiti sa svojom zrcalnom slikom

- Sve molekule kroz koje se može povući os simetrije su akiralne, iako možda imaju kiralna
središta

Konfiguracija: raspored atoma u molekuli (za promjenu konfiguracije neophodno je kidanje veze).
Konformacija: prostorni raspored atoma. Stereoizomeri mogu prijeći jedni u druge rotacijom, ne
kidaju se veze.

- dvije zrcalno simetrične molekule (dva enentiomera) imaju suprotne konfiguracije da bi se

znalo o kojem se enantiomeru radi.

APSOLUTNA KONFIGURACIJA: ( R,S )

- CIP- pravilo R- rectus ( desno ) S- sinister ( lijevo )
- Određivanje apsolutne konfiguracije:
o Broj 1 → atom najvećeg protonskog broja u PSE
o Broj 4 → atom najmanjeg protonskog broja u PSE
o molekulu gledamo tako da skupina broj 4 bude nasuprot nas!
o ako su supstiuenti povezani u smjeru kazaljke na satu radi se o R- konfiguraciji, a
ako je redoslijed suprotan od smjera kazaljke na satu (S – konfiguracija)

Primjer apsolutne konfiguracije:

FISCHEROVE PROJEKCIJSKE FORMULE:
- Koriste se za šećere i aminokiseline
- D, L – RELATIVNE KONFIGURACIJE

- Određujemo tako da
gledamo OH skupinu
na PREDZADNJEM
C atomu- Ako je OH
na desnoj strani
formule onda je D
konfiguracija, L ako
na lijevoj

- Početni C atom kod Fischerove formule je GORNJI C atom

Optička aktivnost:
- enantiomeri imaju ista kemijska i fizikalna svojstva osim smjera zakretanja
polarizirane svjetlosti
- zakretanje u desno → (+)
- zakretanje u lijevo → (-)
• Enantiomeri  → zakreću ravninu polarizirane svjetlosti za isti iznos,
ali u različitim smjerovima!

• RACEMAT → smjesa koja se sastoji od jednakih količina R- i S- enantiomera

→ optički inaktivna smjesa (ne zakreće ravn. pol. svj.)
→ Označuje se (±) ili (R,S)

CIKLOALKANI:

nestabilni stabilni

Dvije najstabilnije konformacije cikloheksana jesu konformacija stolca i konformacija čamca:

Fizikalna svojstva:
- vrelište raste s porastom Mr
- talište ovisi o obliku molekule (razgranatije strukture  niže talište)
- slabo reaktivni, osim ciklopropana i ciklobutana

Zbog kutne napetosti (ciklopropan i ciklobutan) daju spojeve otvorena lanca – reakcija adicije

UGLJIKOHIDRATI:
 1 MONOSAHARIDI:
- Opća formula: CnH2nOn
- Kristalne tvari, topljivi u vodi, slatkog okusa

- Određivanje aldo ili keto skupine tj. aldoza ili ketoza: Ako je dvostruka veza na prvom C
atomu (CHO) ugljikohidrata onda je ono ALDOZA ,a ako je dvostruka veza na drugom C
atomu onda je ono KETOZA.

• Monosaharidi s:
3 atoma C → TRIOZE

4 atoma C → TETROZE

5 atoma C → PENTOZE

6 atoma C → HEKSOZE

Deoksišećeri imaju manji udio kisika od uobičajenog :

RELATIVNA KONFIGURACIJA
MONOSAHARIDA
 Svi prirodni šećeri su D-šećeri!

- Pozicija OH skupine na predzadnjem C atomu

GLUKOZA: FISCHEROVA FORMULA HAWORTHOVA FORMULA

Monosaharid koji gradi većinu polisaharida kao što
su škrob, celuloza glikogen ( inzulin pretvara )
itd.

Glukoza u cikličnome obliku ima

svoje anomere ( molekule sa
razlikom u konfiguraciji na C1
atomu )

Ovisno ako je OH skupina iznad ili

ispod C1 atoma glukoza je ili beta
ili alfa

FISCHEROVA
Zbog sličnosti s molekulom FORMULA
pirana, 6-eročlani prsten nazivaHAWORTHOVA
se PIRANOZA FORMULA

FRUKTOZA:
Zbog sličnosti s molekulom furana, 5-eročlani prsten naziva se FURANOZA

Ovisno o konfiguraciji na C2
atomu određujemo ako je
molekula alfa ili beta
anomer

Fruktoza - jedan od najslađih šećera, u organizmu se brzo iskorištava bez djelovanja inzulina

GALAKTOZA:

aldoheksoza, od
glukoze se razlikuje po
konfiguraciji na C-4
atomu

2 DISAHARIDI:
-od 2 MONOSAHARIDA koji su povezani glikozidnom vezom/ eterska veza
- hidrolizom se mogu rastaviti na monosaharide
 - SAHAROZA
( glukoza+ fruktoza )

- LAKTOZA
( glukoza + galaktoza )

galaktoza glukoza

REDUCIRAJUĆI ŠEĆERI:
- imaju OH-skupinu u glukoznoj jedinici na C-1 atomu
- djeluju kao reducensi (reduciraju kation metala iz karakterističnog reagensa, a sami se
oksidiraju) (s Fehlingom, Tollensom, Trommerom testiramo prisutnost reducirajućih
šećera)

- reducirajući:
- Laktoza (glukoza + galaktoza)
- Maltoza (glukoza + glukoza)
- Glukoza
- Fruktoza
NEREDUCIRAJUĆI ŠEĆERI:
- saharoza – nereducirajući šećer
- hidrolizom se dobije tzv. INVERTNI ŠEĆER – smjesa jednakih količina glukoze i fruktoze
(zakreće ravn.pol.svj. suprotno od saharoze )

Reagensi za dokazivanje glukoze i fruktoze:

- TOLLENSOV :
- Test srebrnog zrcala ( ako postoji glukoza u smjesi testom će nastati srebrni reflektivni sloj )

RCHO + 2[Ag(NH ) ]OH → RCOOH + 2Ag + 4NH +

32 3
H O
glukoza Tollensov reagens Karboksilna kiselina SREBRO
2
 - FEHLINGOV / TROMMEROV (isto je )
- Ako se plava boja promjeni u crvenu onda otopina sadrži glukozu ili fruktozu
2+ -
RCHO + 2Cu +4OH → RCOOH + Cu O + 2H O
2 2
glukoza Fehlingov reagens Karboksilna kiselina BAKROV(I)OKSID (daje crvenu boju )

3 POLISAHARIDI:
- opća formula: (C6H10O5)n
- nastaju povezivanjem velikog broja monosaharida
- netopljivi u vodi, ne kristaliziraju, nisu slatki
- ŠKROB
- GLIKOGEN
- CELULOZA

ŠKROB:
- polisaharid biljnog podrijetla (žitarice, grah, krumpir…)
- Sastoji se od: AMILOZE i AMILOPEKTINA
- Indikator za škrob je JOD → nastaje PLAVO OBOJENJE
– Lugolova otopina ( test lugolovom otopinom ) (Lugolova otopina = otopina I2 u KI)
- AMILOZA :
- Nerazgranati polisaharid ( glikozidnom vezom građen od 200 do 400 glukoza )
- AMILOPEKTIN:
- Razgranati polisaharid, čini većinu mase škroba ( 4/5 mase ) , do milijun je Mr
GLIKOGEN:
- rezervni polisaharid (mišići i jetra)
- sličan amilopektinu, samo što ima razgranatiju strukturu
- u organizmu odrasle osobe ga ima oko 350 g
- enzimskom razgradnjom cijepa se do glukoze

CELULOZA:
- Biljnog porijekla (kao pričuvna hrana i kao strukturni polisaharid)
- u drvu (40-50%) i pamuku (>90%)
- linearni polimer glukoze (od nekoliko stotina do nekoliko tisuća glukoznih jedinica)
- Razlika od amiloze je u vrsti glikozidne veze:

CELULOZA: β(1,4)-glikozidna veza

AMILOZA: α(1,4)-glikozidna veza

 Beta/alfa (1,nesto) – određuju konfiguraciju prstena ( alfa beta) i koji su ugljikovi atomi
povezani npr. 1. i 4.

MASTI I ULJA:
- po kemijskom sastavu masti, ulja i voskovi pripadaju esterima. (alkohol + kiselina )
- MAST: alkohol glicerol i uglavnom zasićene MK (masne kiseline)
- ULJE: alkohol glicerol i uglavnom NEzasićene MK.

- masti i ulja se zbog svojeg sastava nazivaju još i TRIACILGLICEROLI (-IDI).

- MASTI – uglavnom čvrste tvari životinjskog porijekla
- ULJA – uglavnom tekuće tvari biljnog porijekla
MASNE KISELINE:
- Masne kiseline su dugolančane molekule na čijem se kraju nalazi jedna karboksilna skupina (-
COOH)
- uvijek imaju paran broj C atoma.

- zasićene MK imaju samo jednostruke veze između svih ugljikovih atoma.

- nezasićene MK imaju dvostruke veze.
- sve prirodne nezasićene MK imaju cis - kofiguraciju (lanci idu u istom smjeru)

zasićene MK

nezasićene MK

- POPIS MASNIH KISELINA IMA NA LISTIĆU / TESTU ,ALI I U UDZB STR. 153.
ESTERIFIKACIJA: nastajanje masti i ulja

+ 3 H2O
 GLICEROL 3 MK MAST (ulje)

- OBJAŠNJENJE ESTERIFIKACIJE: uvijek je glicerol plus neke 3 masne kiseline…

pazi da je HO-C=O – R jedna masna kiselina , a da nije samo R masna kiselina…..
Dakle kada pišeš koliko je C i H atoma u R za neku masnu kiselinu moraš paziti da je
jedan C i jedan H izvan R…. npr: palmitinska masna kiselina: C16H32O2 dakle kada bi
nju zapisali u obliku kao u jednadžbi morali bi napisati HO-C=O- C15H31 jer se
jedan C i jedan H već zapisao kao i 2 O.

HIDROLIZA MASTI I ULJA:

- KISELA HIDROLIZA: isto kao esterifikacija samo drugi smjer
-
1. KISELA HIDROLIZA

TRIACILGLICEROL + 3 HOH → GLICEROL + 3 MK

- BAZIČNA HIDROLIZA (SAPONIFIKACIJA): mast + lužina

OMEGA KISELINE:
- omega” mjesto na kojem se u molekuli nalazi dvostruka veza.

- početni ili prvi ugljikov atom u molekuli MK je karboksilni atom C (-COOH)

- kraj molekule naziva se omega. Brojeći od kraja molekule do prve dvostruke veze,
dolazi se do broja koji stoji uz naziv “omega”.
 - npr., linolna kiselina je omega-6
MK,
- a linolenska omega-3 MK.

Važnost nezasićenih kiselina MK u prehrani:

- u ljudskom tijelu mogu nastati skoro sve MK
- esencijalne MK – organizam ih ne može sintetizirati i moraju se unositi hranom.
To su linolna i linolenska MK
- uloga nezasićenih MK u organizmu:
pomažu u pravilnom radu svih organa, jačaju imunološki sustav, reguliraju
krvni tlak, utječu na grušanje krvi, artritis…
Jodni broj:
- određuje udio nezasićenih MK u uzorku

- određuje se adicijom joda (ili broma) na C=C vezu, pri čemu se žutosmeđa
(ili kod broma crvenosmeđa) alkoholna otopina joda obezboji

- jodni broj govori o masi joda koju može vezati 100 g nekog uzorka
(iz omjera utrošenog joda određuje se udio nezasićenih MK)
Masti: najefikasnije skladište metaboličke energije u organizmu (jer se u najmanjem
volumenu masti može pohraniti najviše energije)
Vosak nastaje od dugolančanih alkohola i dugolančane kiseline , a MASTI I ULJA su od
glicerola ( kratkolančani alkohol )

- ulja se češće kvare, nego masti zbog oksidacije na dvostrukim vezama.

- adicijom vodika na dvostruke veze nezasićenih MK nastaju zasićene MK.

- npr., od nezasićene OLEINSKE kiseline (C18H34O2) reakcijom katalitičkog

hidrogeniranja nastaje zasićena STEARINSKA kiselina (C18H36O2).
Na taj se način od ulja proizvodi polutvrda mast koju nazivamo MARGARIN.
Ako ulja oksidiraju ( tj. nezasićene kiseline koje grade ulja )onda se pokvare , a ako na
dvostruku vezu dodaje vodik postaju masti, a udio masnih kiselina u nekoj tvari se dokazuje
jodnim brojem tj, dodavanjem joda na dvostruku.