Čista inf- prop povećanje W i P

Okunov zakon-odnos između u i gubitaka u proizvodnji

-C0 je + jer t=g a c1 između 0,1 stoga g-c1T + pa i co
-U ravnoteži, realna ponuda novca (M/P) jednaka je
realnoj potražnji za novcem (YL(i), koja ovisi o realnom
dohotku Y i kamatnoj stopi i
ex-ante se baziran na očekivanoj a ex post na ostvarenoj inflaciji
Phillipsova krivulja je odnos
između inflacije, očekivane inflacije i nezaposlenosti, a kakav će
konkretno biti odnos između inflacije i nezaposlenosti u velikoj
mjeri ovisi o tome kako ljudi formiraju očekivanja pri čemu način
formiranja očekivanja jako ovisi o ponašanju inflacije.
Indeksacija nadnica pojačava učinak nezaposlenosti na inflaciju.
Prirodna stopa nzp-ona stopa nzp potrebna za održ inf konstantom
Činjenica da monetarna politika ne utječe na realne
varijable u srednjem roku naziva se neutralnošću novca.
Realna aprecijacija: rast realnog tečaja, tj. rast relativne
cijene domaćih dobara u terminima inozemnih dobara.

Arbitraža od strane investitora implicira da domaća

kamatna stopa mora biti jednaka inozemnoj kamatnoj stopi
umanjenoj za očekivanu aprecijaciju domaće valute.
Udaljenost između Z Z i A A je konstanta zato što izvoz ne
ovisi o domaćem dohotku, ali ovisi o stranom dohotku.
Marshall-Lerner uvjet: Realna deprecijacija dovodi do porasta netoX
Multiplikator manji u otv gosp zbog manjeg učinka G na output ; ZZ
položenija od D.D.
(n-godišnja kamatna stopa) je konstantna godišnja kamatna stopa
koja današnju cijenu obveznica izjednačava sa sadašnjom vrijednošću
budućih plaćanja po obveznici.
IS krivulja strmiji k jee gleda utjecaj i na I uz ostale uvjete np, a to
znaci i it+1 nep
Razina kapitala povezana s vrijednošću stope štednje koja rezultira
najvećom razinom potrošnje u stabilnom stanju.
U stabilnom stanju, stopa rasta OUTPUTA (proizvodnje)
jednaka je stopi rasta stanovništva (gN) plus stopa tehnološkog
napretka (gA). Implicitno, stopa rasta proizvodnje je neovisna O
stopI štednje. Dakle, ekonomija ne može trajno rasti brže od
(gA + gN).