Professional Documents
Culture Documents
Imenice
Rod imenica
Kod nekih imenica može se pojaviti dvojba o tome kojega su roda.
NE DA
Neke su imenice u množini dvorodne. Dobro je i: To su bili njegovi kolege. i: To su bile njegove
kolege.
jednina množina
N ronilac ronioci
G ronioca ronilaca
D roniocu roniocima
A ronioca ronioce
V ronioče ronioci
L roniocu roniocima
I roniocem roniocima
jednina množina
N zaselak zaseoci
G zaseoka zaselaka
D zaseoku zaseocima
A zaselak zaseoke
V zaseoče zaseoci
L zaseoku zaseocima
I zaseokom zaseocima
NE DA
NE DA
Uvijek, kao što pokazuju primjeri u tablici, treba sklanjati i ime i prezime. Više o tome vidi u
poglavlju Sročnost i upravljanje.
NE DA
Jednosložne i dvosložne imenice muškoga roda koje u slogu ispred nastavka imaju
samoglasnik e (i završavaju na nepčanik), npr. hmelj,Beč, padež, imaju vokativ na -u i
instrumental na -om. Takav instrumental imaju i posuđenice bendžo i gaučo. Višesložne
imenice koje završavaju na nepčanik, a ispred nastavka imaju samoglasnik e, imaju promjenu
imenica s osnovom na nepčanik (palatal), npr. učitelj – učiteljem.
NE DA
Postignut je dogovor s Bečem. Postignut je dogovor s Bečom.
jednina množina
N realist realisti
G realista realista
D realistu realistima
A realista realiste
V realiste realisti
L realistu realistima
I realistom realistima
NE DA
Pročitao sam roman toga realiste. Pročitao sam roman toga realista.
NE DA
jednina množina
N kći* kćeri
G kćeri kćeri
D kćeri kćerima
A kćer kćeri
V kćeri kćeri
L kćeri kćerima
I kćeri kćerima
NE DA
Protiv nje bila je i njegova kćerka. Protiv nje bila je i njegova kći.
Sklonidba imenice mati
Imenica mati sklanja se ovako:
jednina množina
N mati* matere
G matere matera
D materi materama
A mater matere
V mati matere
L materi materama
I matero materama
m
NE DA
To mu je matera. To mu je mati.
To mu je mater. To mu je mati.
Sklonidba imena
Imena Ante, Drago, Juraj, Marko, Mile i Pavao sklanjaju se ovako:
Sklonidba pokrata
Pokrate se u hrvatskome standardnom jeziku sklanjaju. Između obličnoga nastavka i pokrate
piše se spojnica: NA DNK, G DNK-a, DL DNK-u, I DNK-om. Pokrate su muškoga roda osim
pokrata na -A koje se čitaju kao jedna riječ (npr. INA, HINA). Te su pokrate ženskoga roda.
Pokrate na -A koje se čitaju slovkajući, npr. PA [pe a], PSA [pe es a] muškoga su roda. Pokrate
na -A ženskoga roda katkad se pišu kao riječi, pa se onda tako i sklanjaju, npr. Ina, Hina, G Ine,
Hine, DL Ini, Hini, A Inu, Hinu, I Inom, Hinom.
NE DA
NE DA
Pridjevi
Sklonidba odnosnih pridjeva
Odnosni se pridjevi (pridjevi na -ski, -ni, -ji) sklanjaju kao određeni pridjevi (po pridjevnoj
sklonidbi):
jednina množina
NE DA
NE DA
Nikad nije vidio žuća cvijeta. Nikad nije vidio žućeg(a) cvijeta.
jednina množina
NE DA
jednina množina
N sve sva
G sveg(a) svih
D svem(u) svim
A sve sva
L svem(u) svim
I svim svim
NE DA
Osim svog novca koji je imao nije imao ništa. Osim sveg novca koji je imao nije imao ništa.
Stupnjevanje pridjeva
Pridjevi optimalan, minimalan i maksimalan nemaju komparativ i superlativ.
NE DA
Međutim, ipak postoje neka pravila za navezivanje kojih se treba pridržavati. To su ova pravila:
1. Ako odlučimo navezivati pridjeve i zamjenice, treba ih navezivati tako da se u genitivu dodaje
navezak -a (lijepoga), u dativu navezak -u(lijepomu), u lokativu navezak -e (lijepome).
2. Ako se u nizu nalaze dva pridjeva ili više njih, navezuje se prvi, a ostali se ne navezuju
(npr. Upoznao je dobroga skromnog dječaka.).
Zamjenice
Sklonidba osobnih zamjenica
Tri su lika akuzativa muškoga roda zamjenice on – njega, ga i nj. Prvi je naglašen, a druga su
dva nenaglašena. Lik ga upotrebljava se samo bez prijedloga, a lik nj samo uz prijedloge. Dobro
je stoga upotrebljavati lik nj uz prijedloge po, u, za, na, kroz, pred, uz itd. Tada prijedlozi koji
završavaju na suglasnik dobivaju navezak a, npr. kroza nj. Prijedlog se nikad ne piše sastavljeno
sa zamjenicom.
NE DA
NE DA
Akuzativ zamjenice koji
U hrvatskome jeziku kategorija živosti odražava se u akuzativu pridjeva i zamjenica koje se
sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi. Kod većine se pridjeva i zamjenica ne griješi, npr.: Vidio sam
lijepog(a) dječaka., Imao sam dobrog(a) prijatelja., ali: Vidio sam lijep stol., Imao sam dobar
sat.
živo neživo
NE DA
Neodređene zamjenice
Neodređene zamjenice nitko, gdjetko, koješta itd. nastaju dodavanjem riječi ili predmetaka
koji upitno značenje pretvaraju u neodređeno. Uz neke predmetke stoji oblik -šta (ništa). Likovi
bez t (niko, svako, iko, neko) ne pripadaju standardnomu jeziku.
NE DA
NE DA
NE DA
NE DA
Bio je to momak koga je upoznao na balu. Bio je to momak kojeg(a) je upoznao na balu.
Teško je reći komu su se posjetitelju više Teško je reći kojem(u) su se posjetitelju više
obradovali. obradovali.
Brojevi
U hrvatskome standardnom jeziku sklanjaju se svi redni brojevi i broj jedan. U njegovim
biranijim stilovima sklanjaju se i brojevi dva, tri ičetiri.
NE DA
NE DA
Glagoli
Infinitiv
Infinitiv je neodređeni glagolski oblik, npr. ići, peći, pjevati, trčati. Završno se i u infinitivu ne
smije izostavljati osim u futuru I., u kojemu se glagol htjeti, tj. njegovi
oblici ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, nalazi iza infinitiva. Vidi poglavlje Futur I.
NE DA
Završno se i u infinitivu ne smije izostavljat. Završno se i u infinitivu ne smije izostavljati.
Prezent
Prezent se tvori tako da se na prezentsku osnovu glagola dodaju nastavci. U nekim je
dijalektima hrvatskoga jezika nastavak za prvo lice prezenta -an, -in, -en ili -jen. U
standardnome jeziku nastavak je za prvo lice prezenta jednine -am, -im, -em ili -jem.
NE DA
Perfekt
Perfekt je opće prošlo glagolsko vrijeme koje se tvori od nenaglašenoga prezenta pomoćnoga
glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga. O tome na što treba obratiti pozornost pri uporabi
glagolskoga pridjeva radnoga vidi u poglavlju Glagolski pridjev radni.
NE DA
On me volio. On me je volio.
Futur I.
Futur I. tvori se od nenaglašenih oblika pomoćnoga glagola htjeti i infinitiva glagola. Kad je u
rečenici infinitiv ispred oblika glagola htjeti, ne izgovara se i ne piše završno infinitivno i,
npr.: pjevat ću, radit ću. To vrijedi samo za glagole čiji infinitiv završava na -ti, a ne vrijedi za
glagole čiji infinitiv završava na -ći. Kad infinitiv dolazi iza glagola htjeti, završno i ostaje.
NE DA
Ja ću radit. Ja ću raditi.
Futur II.
Futur II. upotrebljava se u rečenicama u kojima su dvije radnje koje se odvijaju u budućnosti za
označivanje predbuduće radnje, tj. one radnje koja je preduvjet drugoj, koja se mora dogoditi
da bi se mogla ostvariti ona druga, a koja se označuje futurom I.
NE DA
Ako se predbuduća radnja označuje glagolom biti, umjesto futura II. može se upotrijebiti i
prezent:
NE
Ako će biti dobro, doći će., Ako bude bio dobro, doći će.
Ispričat će joj sve kad će biti sami., Ispričat će joj sve kad budu bili sami.
jednina množina
NE DA
Čita je sve što je moga nabaviti. Čitao je sve što je mogao nabaviti.
Nije dobila sve što je želila. Nije dobila sve što je željela.
Glagolski pridjev trpni
Neki glagoli, poput glagola dati, donijeti, dovesti, iznijeti, izračunati, izvesti, udati itd. imaju
više pridjeva trpnih. U paru ili nizu trpnih pridjeva jednoga glagola prednost se uvijek daje
jednomu.
NE DA
dat dan
dovežen dovezen
izračunat izračunan
izvežen izvezen
udata udana
Glagolski prilozi
Glagolski prilog sadašnji tvori se od nesvršenoga glagola, a glagolski prilog prošli od svršenoga
glagola.
NE DA
pjevavš pjevajući
i
slavivši slaveći
Glagolskim prilozima prošlim (prilozima koji završavaju na -vši) izriče se radnja koja se zbila prije
druge radnje u rečenici, pa te priloge ne treba upotrebljavati kao da se njima izriče radnja koja
se zbiva istodobno s kojom drugom radnjom. Istodobnost radnja izriče se glagolskim prilozima
sadašnjim (prilozima koji završavaju na -ći).
NE DA
Kondicional I.
Kondicional I. tvori se od aorista glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga. Često se griješi tako
da se oblik bi upotrebljava u svim licima. Kondicional I. glagola raditi glasi:
jednina množina
NE DA
Došao bi nakon škole da vidim tko je tamo. Došao bih nakon škole da vidim tko je tamo.
Vi bi ste trebali biti zadovoljni tim rješenjem. Vi biste trebali biti zadovoljni tim rješenjem.
Povratni glagoli
NE DA
NE DA
Ona je koristila sve dobivene podatke. Ona se koristila svim dobivenim podatcima.
Prilozi
Prilozi onak, tak, nekak, ovak, kak itd. ne pripadaju standardnomu jeziku. Umjesto njih treba
upotrijebiti priloge onako, tako, nekako, ovako, kako.
NE DA
NE DA
Gdje vodi ova ulica? Do kina. Kuda vodi ova ulica? Do kina.
NE DA
Oni bi se rađe igrali nego učili. Oni bi se radije igrali nego učili.
Prilozi optimalno, minimalno i maksimalno te
pridjevi optimalan, minimalan i maksimalan nemaju komparativ i superlativ.
NE DA
Najminimalnije se trudio. Minimalno se trudio.
Čestice
Čestica kojom se izriče usporedba ili moguća nesigurnost u standardnome jeziku glasi kao, a
ne ko.
NE DA
NE DA