UPRAVLJANJE IDENTITETOM I IMIDŽOM

9.UIiI-Stratesko_upravljanje_identitetom_imidzom_i_ugledom_Studije_slucaja
Best global brands 2022:
(1) Apple, (2) Amazon, (3) Microsoft, (4) Google, (5) Samsung (top 5)
Pa slijede (6) Coca Cola, (7) Toyota, (8) Mercedes, (9) McDonalds, (10) Disney, Nike, BMW, Louis
Vuitton, Tesla, Facebook, Cisco, intel, IBM, Instagram, SAP
APPLE (408.251 milijardi $)
Promijenili industriju: 1976 Apple I / ’77 – II ; 1984 – Mac ; 2001 – iPod ; 2007 – iPhone ; 2010 –
iPad
Slogani → Zagrizi jabuku → Think Different → iThink, therefor iMac …
“Why every kid should have and Apple after school”
Apple – inovativni I drugačiji
- Osobnost – ime, logo, komunikacija
- “Bez branda, Apple bi već odavno bio mrtav.”
- Tajna uspjeha: revolucionarni proizvodi, dizajn, inovacija, emocije, antikonformizam…
GOOGLE (196.811 milijardi $)
1998. Larry Page i Sergey Brin
Pretraživanje = veza
PageRank → BackRub → Google
Googleov „ključ“
- Odličan koncept
- Proizvod koji isporučuje/pouzdan
- Značajno ime
COCA – COLA (57,488 milijardi $)
‘Čarobna formula’
1886. izmislio John Pemberton (Prvo ime: John Pemberton's French Wine Coca). Prvotno je
reklamirana kao lijek jer je bilo najlakše tržište (Nakon Američkog rata, ljudi su jeli previše mesa
i hrane sa škrobom, imali su probavne smetnje. Većina ljudi bila je polupismena, bili su jako
lakovjerni i to je bilo plodno tlo za dobavljače patentiranih lijekova).
Coca-cola, navodno liječi: glavobolju, neurološke bolesti, histeriju, melankoliju, impotenciju…
„tonik za mozak“. Prodavala se u fontanama u ljekarnama (koliko natočiš toliko plaćaš)
Prihod prve godine – 50$ (potrošeno 74$)
1911. godine proračun oglašavanja iznosio je 1 mil $, to je bilo prvi put u povijesti SAD-a.
Frank Robinson: smislio ime Coca-cola, krasopis u logotipu, oglašavanje (trostruki doprinos)
1915. javno natjecanje za dizajn boce (jer su fontane bile nepraktične)
1926. – odjel međunarodne prodaje
1931. brendiranje Djeda Mraza
1939. – sponzorirali premijeru filma…
Ugled su učvrsnuli tijekom WW2 – riješila problem šećera…?
1955. – prve limenke
Danas: > 25 mil. Reklamnih predmeta
Dnevno: više od 1,7 milijardi Cola/ 89 pića po osobi godišnje
LOUIS VUITTON (36,766 milijardi $)
LOUIS VUITTON – najveći svjetski luksuzni brend (1845. prva LV trgovina u Parizu)

Diferencijacija: koristi Trianon platno radi prepoznatljivosti i sprečavanja krivotvorenja.

1876. – crvene, smeđe i bež crte, uveo Damier LV logo, 1888. patentirao svoje simbole

LVMH (LOUIS VUITTON MOET & HENNESSY) – danas najveća i najuspješnija tvrtka luksuznih proizvoda,
povezuje se s francuskom raskoši. Posjeduje obilje marki od kojih mnoge nisu francuske. Nastala je 1987.
spajanjem grupa Moet Hennessy + Louis Vuitton.

Ima 5 poslovnih grupa: Vina i alkohol (Moet, francuski konjak Hennessy); Moda i kožna roba (Kenzo –
Japan, Louis Vuitton); Parfemi i kozmetički proizvodi (Dior); Satovi i nakit (TAG Hue); Selektivna
maloprodaja (La Bon Marche)

Iako je LVMH golema tvrtka, njezine marke se jako trude održati osobno podrijetlo te je svaka
samostalna (mnoge se preklapaju i zapravo su si međusobna konkurencija). Svaka je posve neovisna. Sve
one iskorištavaju vrlo moćne osobnosti i stav – kvalitetu, dizajn, ekskluzivnost, samostalnost. Većina
marki (npr. Hennessy) potječu od tvrtki koje imaju dugu i cijenjenu tradiciju i vlastitu povijest.

GUERILLA MARKETING

10.susret-FPZG-guerilla2022-upload

PREDNOSTI GUERILLE
 - Niska cijena (?)
- Veliki doseg
- Uključenost
- Brzina (viralnost)
- Subverzivnost = originalnost, zanimljivost
- Nema ograničenja – zabranjeno ne postoji
KAKO?
Taktika – sve prolazi
Kanali – svi dostupni oblici
CILJ – iznenaditi, šokirati, zaintrigirati, uključiti
 KORPORACIJE MEDIJI I OGLAŠAVANJE
2022_Korporacije, mediji i oglasavanje_SKOKO
Tradicionalno oglašavanje
- TV i radio reklame
- Novinski oglasi (dnevne i tjedne novine)
- Printani materijali (letci, brošure, katalozi i sl.)
- Nastupi na sajmovima i prezentacije
- Vanjsko oglašavanje (bilbordi i plakati)
- Oglašavanje na mjestu prodaje
- Direktna prodaja
Native oglašavanje u tisku
- Brendirani sadržaj, sponzorirani tekstovi, advertorial (npr. savjesti za lijepu kožu na kraju
s actual brendom koji će nam omogućiti da imamo lijepu kožu), učinkovito
kontekstualno oglašavanje (oglas za sportsku odjeću smješten je u članak o wellnessu i
zdravlju)
- Digitalno native oglašvanje
Vanjsko oglašavanje – PR: Znak „Dobrodošli u Vegeta grad“ na ulazu u Koprivnicu
Digitalno vanjsko oglašavanje – smješteno na ulici, šoping centrima ali na velikim ekranima
Pokretni oglasi – oglas za Deichmann na tramvaju, oglasi na biciklima, autićima
Hodajuće reklame – ljudi nose reklame po gradu na leđima
Oglašavanje i promocije na prodajnom mjestu- PR: promocija neke kozmetike u DM-u, Dukat
štand u Interšparu gdje promoviraju novi jogurt, štandovi pekara u šoping centrima
VRSTE DIGITALNOG OGLAŠAVANJA
- SEO – optimizacija web stranice
- Content marketing/ marketing sadržaja (članci, blogovi, webinari, vodiči, video snimci,
aplikacije, prezentacije, e-mail, newsletter, ebook i sl.)
- Video marketing
- Search Engine Marketing – SEM (Google AdWords – plaćanje po kliku/ PPC, web-
banneri/display oglasi)
- E-mail marketing
- Marketing putem društvenih medija (Social media Marketing, Facebook, Linkedin,
Twitter, Google+, Instagram) i viralni marketing
- Mobilni marketing (SMS, MMS)
PREDNOSTI DIGITALNOG MARKETINGA
- Jeftin i i isplativ
- Lakše „gađa“ ciljane skupine
- Precizno je mjerljiv
- Zahvaća veći broj pripadnika ciljane javnosti
- Mogućnost preciznog ciljana kupaca pri oglašavanju
- Mjerljivi rezultati i povrat na uloženo
- Visoka stopa konverzije (pretvaranje posjetitelja stranice u kupce)
Kreativnost u oglašavanju

APELI U OGLAŠVANJU
- Apeli usmjereni na proizvod – funkcionalna obilježja proizvoda
- Apeli usmjereni na potrošača – psihološke koristi za potrošaća
- Emocionalni i racionalni apeli
 - Pozitivni i negativni apeli
- Jednostrani, dvostrani apeli i komparativni apeli
- Izravni i neizravni apeli
APELI U OGLAŠAVANJU
- Apeli na humor (dobar za privlačenje pažnje i poticanje upoznatosti s markom, povećava
pažnju i pamćenje)
- Apel na strah (pozitivni i negativni apeli)
- Apel na krivnju (humanitarne akcije…)
- Apel na seks (dva oblika: nagost, sugestivnost, skreće i zadržava pažnju, jača sjećanje na
poruku, poticanje emocionalnih reakcija, važno paziti na usklađenost poruke i
proizvoda)
FUNKCIJE OGLAŠAVANJA
- Komunikacijska i prodajna
PODFUNKCIJE OGLAŠAVANJA:
Informiranje; zabava; podsjećanje; uvjeravanje; osiguranje prodaje; potvrđivanje; podržavanje
ostalih komunikacijskih aktivnosti
CILJEVI OGLAŠAVANJA
- Stimulirati pažnju potrošača na brend
- Pozitivno utjecati na potrošačevu percepciju brenda
- Olakšati zadržavanje brenda u svijesti potrošača
- Stvoriti pozitivan stav prema brendu
- Kreirati pozitivnu reakciju na oglašavani brend
- Utjecati na pozitivno poslije-kupovno ponašanje
Stimuliranje pozornosti
- Veći oglas izaziva veću pažnju
- Dinamičan oglas izazova veću pažnju od statičnog
- Što je oglas intenzivniji (zvuk ili boja) pažnja je veća
- Neobičan ili nov oglas privlači veću pažnju
- Korištenje kontrasta u oglasu privlači veću pažnju
- Oglas u boji privlači veću pažnju
- Neuobičajen oblik oglasa privlači veću pažnju
- Oglašavanje koje utječe na više osjetila privlači veću pažnju
A I D A model
- Privući pozornost (Attention)
- Pobuditi interes (Interest)
 - Izazvati želju (Desire)
- Potaknuti na akciju (Action)
OGLAŠAVANJE U HRVATSKOJ U KRIZNOJ 2020.
Oglašavanje na radiju, u tiskovinama I na vanjskim površinama – pad oglašavanja u tiskovinama
uzrokovan koronakrizom u travnju je značajan, ali još je vidljiviji kod vanjskog oglašavanja gdje
su oglašivači osjetno smanjili ili čak stopirali kampanje u travnju i svibnju 2020. godine
Trendovi
• Kod prvog zatvaranja uslijed korona krize oglašivači su naglo zaustavili oglašavanje dok je u
drugoj polovici godine, unatoč drugom valu pandemije, pad oglašavanja bio značajno manji
• U 2021 došlo je do blagog povratka oglašavanja na prijašnje razine
• U 2021 najveća medijska inflacija očekuje se na TV mediju, kod ostalih medija očekujemo
nešto manje povećanje cijena
• Po sektorima maloprodaja zadržava vodeću poziciju iz prethodne godine bez velikih rezova u
budžetu, a najveći pad oglašavanja u 2020 bilježimo kod sektora pića, u financijskom sektoru,
autoindustriji te kod telekoma
Konzumacija medija
Televizija ostaje i dalje medij s najvećim potencijalnim dosegom za širu populaciju, a slijede
Internet i YouTube koji su u stalnom porastu. Prosječno korištenje TV-a je 125 min/dan, a
Internet se konzumira 218 min/dan. Radio se u prosjeku sluša 145 min/dan.
Ukupno ulaganje u oglašavanje (utjecaj COVID-a)
- Covid-19 utjecao je značajno na smanjenje ukupnih bruto investicija u medije tijekom
2020. g. Najveći pad bilježimo u razdoblju „lock down“-a u periodu ožujak – lipanj (-34%)
dok je u zadnjem kvartalu 2020. (drugi val COVID-a) pad iznosio 8%
- Dakle, kod prvog vala pandemije („lock down“) oglašivači su naglo zaustavili oglašavanje
dok je u drugoj polovici godine, unatoč drugom valu pandemije, pad oglašavanja
značajno manji (-3% vs isti period 2019.)
TOP sektori
- U 2020. maloprodajni sektor zadržava vodeću poziciju iz prethodne godine bez velikih
rezova u budžetu
- Najveći pad prisutan je u sektorima pića, financijskom sektoru i autoindustriji
- Sektor prehrambenih proizvoda je u padu 21%, a telekomi su u padu 26% u odnosu na
2019.
TOP oglašivači
 - Pet od top 10 oglašivača su retaileri (Konzum i Kaufland su povećali oglašavanje u
odnosnu na 2019.)
- T-HT i A1 bilježe pad oglašavanja od 25% dok Tele2 pada za 32%
- Značajan pad oglašavanja bilježi Ferrero

TRENDOVI BRENDIRANJA DESTINACIJA

2022_Trendovi u brendiranju destinacija_Skoko
Zašto se destinacije brendiraju?
Logika brendova i brendiranja iz korporativnog sektora proširila se na brendiranje destinacija
(mjesta, gradova, regija, država)
Brend turističke destinacije – brendovi nam služe poput svjetionika u moru ponude. Užurbani
kupac ima sve manje vremena za detaljne analize onoga što kupuje, a ponuda ispod njega
svakodnevno se povećava. Zato pribjegava provjerenom ili preporučenom iskustvu, odnosno
onome što mu ulijeva povjerenje i sigurnost, što mu se čini poznatim, na taj način štedeći
vrijeme i smanjujući rizik razočaravanja .
PR:
Verona je dragulj srednjovjekovne arhitekture i umjetnosti, u kojem se odigrala najljepša i
najtragičnija ljubavna priča svih vremena, ona o Romeu i Juliji.
Pariz je grad svjetla, mode, kulture, romantike, provoda i odlične kuhinje nije samo francuska,
nego i istinska kozmopolitska prijestolnica te jedino od najposjećenijih svjetskih odredišta.
Primjer gradova:
Pariz – romantika
New York – energija
Verona- ljubav i opera
Rim – povijest
Milano – moda/stil
Barcelona – kultura
Rio – zabava/karneval
Tokio – tehnologija
Bruxelles – politika
Prag – kultura
Las Vegas – dobar provod
Zagreb - ?
Izbor turističkog odredišta – znatiželja, životni stil, dostupnost, trendovi, duhovno ispunjenje
- Svijet je jedinstveno tržište!
- Gradovi, regije, države se međusobno natječu za turiste, ulagače, studente,
međunarodnu pozornost, politički utjecaj
- Na raspolaganju imaju goleme komunikacijske tehnološke mogućnosti
- Mi potrošči imamo sve manje vremena da ih upoznajemo, ali smo pokretljivi i izbirljivi
- Brendiranje nam pomaže u približavanju suvremenim turistima
RAZLOG BRENDIRANJA DESTINACIJA
Regije postaju brendovi u određenom političkom i ekonomskom okruženju, u borbi s
konkurencijom koja nudi sve sličnije proizvode i usluge. Pritom su im na raspolaganju slične
komunikacijske i marketinške strategije, tehnike i alati. Stoga do izražaja dolazi njihov identitet,
odnosno posebnost i razlikovnost u odnosu na okruženje i konkurenciju, ali i sposobnost i
kreativnost da taj svoj identitet učine konkurentnim.
Po čemu pamtimo destinacije? Ljudi; doživljaju; gastronomija; arhitektura; legende i priče;
atrakcije; običaji; tradicija…
BREND je iskustvo korisnika i osjećaj koji kreiramo našim proizvodima ili uslugama, ponašanjem
i komunikacijom. (PR. Starbucks – prodaje se najviše iskustvo)
BRENDIRANJE
- Stvaranje emocionalne asocijacije na neki subjekt pomoću neopipljivih atributa poput
imena, povijesti, imidža
- Omogućava identifikacije subjekta i njegovo razlikovanje od ostalih
- Podrazumijeva jačanje prepoznatljivosti i povećanje vrijednosti određenog proizvoda ili
institucije i njihovih zaštitnih znakova…
Brend je obećanje i sposobnost da se to obećanje ispuni!
Kvaliteta je preduvjet, a brend je dodatna vrijednost!
Brend je ono što korisnici govore, osjećaju i doživljavaju kad su u pitanju neki proizvod ili usluga.
ZAŠTO KREIRAMO BRENDOVE? (Van Ham 2002.)
4 glavna razloga zbog kojih je dobro razmisliti o stvaranju brenda:
 (1) Proizvodi, usluge i destinacije su postali toliko slični da se više ne mogu razlikovati po
svojoj kvaliteti, pouzdanosti i drugim osobinama. Brendiranje tim proizvodima daje
emociju i povjerenje, nudeći tako tragove koji potrošačima olakšavaju izbor
(2) Ovaj emotivni odnos između brenda i potrošača osigurava lojalnost brendu
(3) Stvaranjem želje za životnim stilom, brendiranje nudi svojevrsni surogat za ideologije i
političke programe koji su izgubili na važnosti
(4) Kombinacija emocija, odnosa i životnog stila (vrijednosti) omogućava brendu da naplati
dodatnu cijenu za njihove proizvode, usluge i destinacije, koja bi se inače teško
razlikovala od tipične konkurencije
KARAKTERISTIKE U POZICIONIRANJU BRENDA (Bahr Thompson (2003.)
Relevantnost (snažni brendovi se povezuju s kupcima te zadovoljavaju njihove funkcionalne, ali
i emocionalne potrebe i želje)
Diferencijacija (snažni brendovi imaju dodanu vrijednost zahvaljujući čemu se ističu od
konkurencije)
Vjerodostojnost (kako bi kupci bili lojalni brendu, brend mora biti vjerodostojan i ispunjavati
dana obećanja)
Rastezljivost (trajni uspjeh brenda ne počiva samo na relevantnosti u promjenjivom svijetu, već
i na inovativnosti, lansiranju novih proizvoda i proširenju vlastite vrijednosti )
DESTINACIJE BRENDOVI
IDENTITET (Ponuda) – što neka destinacija jest i što je razlikuje od drugih, po čemu je posebna i
što bi nekome mogla značiti
VIDLJIVOST (Komunikacija) – jesu li ljudi upoznati s tom destinacijom i njezinom ponudom, kako
se ona predstavlja i komunicira u javnosti?
PONUDA (Proizvodi i usluge) Što tamo mogu vidjeti, doživjeti, iskusiti?
(Dodana vrijednost kao nužnost) Brendiranjem kreiramo:
- Diferencijaciju
- Jedinstvenu emociju
- Relevantan udio svijesti potrošača
- Potražnju
- Dugovječnost brenda
- Višu financijsku vrijednost
Piramida dobrobiti brenda destinacije (Morgan i Pritchard, 2004.)
DOSLJEDNOST – brend mora biti dosljedan – od vizualnog identiteta i promotivnih materijala do
označavanja objekta, promocije i komunikacije, odnosno kvalitete usluge.

***DODATNO ŠTO BI MOGLO BITI***

Koncept „proširenog“, sveukupnog proizvoda (Levitt) – proizvod se sastoji od:
1. Generičkog proizvoda (ili dimenzija ili značajka)
2. Očekivanog proizvoda
3. Proširenog proizvoda
4. Potencijalnog proizvoda.
Generički proizvod – temelji se na osnovnoj koristi odnosno na potrebi podmirivanja postojeće
potrebe. To je osnovna dimenzija, srž svega na čemu se temelje ostale dimenzije proizvoda. To
je odgovor na osnovnu korist te čini ono na što se nadograđuje sve ostalo. Spomenuti proizvodi
kupuju se uglavnom zbog cijene i nisu baš diferencirani jedan od drugog. Primjerice, brašno i
šećer se često promatraju kao generički proizvodi. Isto tako, generički proizvod je noga od stola
– ona mora biti ali nije dovoljna za određivanje vrijednosti. Kod generičkih proizvoda
usmjerenost je uglavnom na fizičke značajke. Za njih je važno primijetiti da nema naziva/imena,
nema nikoga tko sa sigurnošću jamči njihovu vrijednost. Promatra li se hijerarhija dimenzija
proizvoda, to je dimenzija koju proizvod mora imati.
Očekivani proizvod – jest ono što klijenti misle da kupuju odnosno ono što očekuju da će dobiti.
Očekivani proizvod uključuje generički proizvod i sve dodatne značajke i usluge koje klijenti
očekuju kao dio ponude. Očekivani proizvod automobil podrazumijeva preglednost upravljačke
ploče, udobnost sjedala i dr. te postojanje servisne radionice gdje će se po potrebi moći kupiti
dodatni ili zamjenski dijelovi. Za uslugu prijevoza zrakoplovom očekuju se ljubaznost, polijetanje
i slijetanje bez kašnjenja i dr. Na toj razini se podrazumijeva ispravnost očekivanog proizvoda.
Cijena je još uvijek važno konkurentsko sredstvo, ali ne toliko kao što je bilo na razini generičkog
proizvoda. Očekivani proizvod treba dati klijentu jer mu se to i obećalo. To je neophodno da bi
klijent bio zadovoljan.
Prošireni, dodatni proizvod uključuje značajke koje nisu bile očekivane i koje podrazumijevaju
pokušaj nadmašivanja klijentovih očekivanja. Davanje očekivanog proizvoda je generator
zadovoljstva klijenta u danom vremenu, ali dugoročno može biti i nedovoljno zbog napora
konkurencije. Zato je bitno razmišljati o tome da se nadmaše očekivanja klijenata. Za automobil,
kontrolna ploča može biti još preglednija, a sjedala još udobnija. Isporučivanjem takvih
proizvoda postići će se visoka razina zadovoljstva klijenata koji će biti oduševljeni. Kao što se sve
mijenja, tkao se mijenjaju i očekivanja. Isto tako, prošireni proizvod će vrlo brzo postati
očekivani proizvod. Očekivanja klijenata se mijenjaju, i po pravilu, u normalnim tržišnim
okolnostima rastu. Posljedica je da niti prošireni proizvod nije jamstvo opstanka tvrtke na dugi
rok.
Potencijalni proizvod je iskaz napora tvrtke da uvijek razmišlja o sljedećem koraku, da uvijek
bude ispred klijentova očekivanja. To je ono što svaki proizvod zaista može biti u svojoj
konačnoj svrsi, npr. možda i odlazak zubaru može biti uživanje. Klijenti su spremni platiti više za
proizvode kojima su oduševljeni i koji nadmašuju njihova očekivanja, ali glavni pokretač
djelovanja klijenata je dobivanje što veće vrijednosti u odnosu prema uloženom. Očekivanja
nisu uvijek racionalna. Pružanje dodatnih značajki nije uvijek presudno za zadovoljstvo klijenata,
ali njihov izostanak može biti poguban. Većina će se konkurenata na tržištu posije određenog
vremena „poravnati“ na razini proširenog, dodatnog
PREDNOSTI KOBRENDINGA
Zbog okolnosti na tržištu, mnoge se tvrtke odlučuju na suradnju i uspostavljaju saveze s drugim
tvrtkama kako bi zadržale vlastitu poziciju ili osvojile nova tržišta. Kobrendingom se povećava
vrijednost brendova. Niti jedan brend koji sudjeluje u kobr.ne gubi svoj identitet. Kompanije se
udružuju kako bi zajedno postigle ciljeve koje same ne bi mogle postići. Izbjegavaju se
opasnosti, rizici, veća je uloga jamstva i doživljavanje kvalitete brenda, privlačenje novih
klijenata, mogućnost osluškivanja i pripreme tržišta za nove proizvode i širenje brendova,
prelijevanje pozitivnog imidža s brenda na brend. Ulaganja su financijska, znanje, istraživanje,
sposobnosti….
Prednosti i nedostaci kobrendinga:
Prednosti:
1. iskorištavanje tržišnih prihoda (npr. osvajanje novih segmenata) i izbjegavanje opasnosti (npr.
obrana od napada konkurenata) uz manja ulaganja
2. uloga jamstva i doživljena kvaliteta izraženija je jer surađuju dva ili više brendova
3. privlačenje novih klijenata (npr. klijenata brenda partnera) i zadržavanje postojećih klijenata
(zbog nuđenja većeg izbora)
4. postizanje veće poznatosti kroz novos „povezivanja“ kao temeljne poruke u promo
aktivnostima
5. mogućnost osluškivanja i pripreme tržišta za nove proizvode i širenje brendova
6. mogućnost zadržavanja pa ponekad čak i povećanja premijske cijene osnovnih brendova zbog
sinergije veće vrijednosti oba brenda odnosno djelovanja dodatne vrijednosti brenda partnera
7. „prelijevanje“ pozitivnog imidža s brenda na brend pa na taj način i na imidž tvrtki vlasnika
brendova i njihovih kulturnih vrijednosti
8. Pretpostavka širenja trajnosti suradnje između tvrtki partnera – čak i mogućnost spajanja ili
trajni strateški nastup na tržištu.
- Taktičkim odgovorom u obliku kobrendinga tvrtke mogu popuniti svoje proizvodne kapacitete,
povećati prihode te dalje raditi na izgradnji i održavanju tržišne vrijednosti brenda
- Ako dvije marke nemaju iste vrijednosti, klijenti u većoj mjeri procjenjuju konačni rezultat
(kobrendirani proizvod) prema vrijednosti dominirajućeg brenda – brenda s većom vrijednosti
- Pod ulaganjima podrazumijevao – financijska ulaganja, znanja, istraživanje, sposobnosti,…
- Osnovne pretpostavke za uspjeh kobrendinga su komplementarnost brendova i nikakvo
narušavanje tržišne vrijednosti niti jednog brenda u „savezu“
- Zbog nekompatibilnosti brendova pojavljuju se brojni rizici kobrendinga
- Najveći je gubitak identiteta brenda i općenito lošije pozicioniranje brenda s obzirom na
poziciju brenda prije ulaženja u kobrending, što može rezultirati dugotrajnim:
Narušenim povjerenjem u brend

 Gubitkom lojalnih klijenata

 Slabim povratom ulaganja u kobrending
  Narušavanjem odnosa s tvrtkom partnerom u kobrending aktivnostima
- Kobrending može za rezultat imati kreiranje novog, mutiranog, hibridnog brenda koji započne
svoj samostalni život na tržištu te ugrožava osnovnu vrijednost brendova, a i tvrtki koje su u
dobroj namjeri pokrenule kobrending aktivnosti