Linena algebra i geometri

11.01.2021

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri –

 1.Vektori i pravi

Vseki vektor −→v se predstav geometriqno kato nasoqena otseqka.

Dъlжina na vektora − →v nariqame dъlжinata na tazi nasoqena otseqka
i oznaqavame s ||−
→
v ||. Dva vektora −
→
v i−
→
w sa ravni, ako predstavwite
gi nasoqeni otseqki imat edna i sъwa dъlжina i edna i sъwa posoka.
Sъwestvuva edinstven vektor s nuleva dъlжina. Tova e nulevit vek-
−
→ →
−
tor, koto oznaqavame s 0 . S drugi dumi − →
v = 0 togava i samo togava,
kogato ||−
→
v || = 0. S nulevi vektor ne se svъrzva posoka.
Dva vektor nariqame usporedni, ako imat edna i sъwa ili protivo-
poloжni posoki. Vektorъt imaw sъwata dъжina, no protivopoloжna
posoka nariqame protivopoloжen za −
→
v i oznaqavame s −− →
v . Oqevidno
−
→ − → →
−
− 0 = 0 . Osven tova −
→
v sa −−
→
v usporedni, ako −
→v 6= 0 .
We definirame sъbirane i umnoжenie na vektori.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 1

Definici. Ako −→
u i−→v sa dva vektor thnata suma −→
u +−→
v definrame
kakto sledva: izbirame nasoqeni otseqki, koito predstavt − →u i −
→v
i koito zapoqvat ot edna i sъwa toqka P . Te opredelt usporednik.
Diagonalъt zapoqvaw ot P predstav − →
u +−→v . Tova nariqame pravilo
na usporednika.

sno e, qe −
→
u +−
→
v =− →
v +− →
u , zawoto dvata vektora uqastvat v defi-
nicita simetriqno. Vъpreki tova ponkoga e polezno da razgleжdame
−
→
u +− →
v kato “pъrvo −
→u , a sled tova −
→v ”, postavki naqalnata toqka
na −
→
v v kranata toqka na −→u.
Po-dolu sa opisani nkoi lesno proverimi svostva na taka defini-
ranoto sъbirane:

(1) −
→
u +−
→
v =−
→
v +−
→
u za vsiqki vektori →
−
u i→
−
v;

(2) −
→
u + (−
→
v +−
→
w ) = (−
→
u +−
→
v)+−
→
w za vsiqki vektori →
−
u, →
−
v,i→
−
w;

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 2

 −
→ →
(3) −
→
v + 0 =−
v za vsiqki vektori →
−
v;

−
→
(4) −
→
v + (−−
→
v ) = 0 za vsiqki vektori →
−
v.

Taka definiranite vektori mogat da se izpolzvat efektivno za do-

kazvane na fakti v Evklidovata geometri. Ako A i B sa dve toqki,
−−→
to s AB oznaqavame vektora, qito predstavitel e nasoqenata toqka s
naqalo A i kra B.
Primer 1. Da se dokaжe, qe diagonalite na vseki usporednik se raz-
polovvat.

Neka vъrhovete na usporednika sa A, B, C, i D. Neka E e preseqnata

toqka na dvata diagonla, a M e sredata na AC. We pokaжem, qe M = E
i qe tova e sъwo sreda na BD. Za tazi cel e dostatъqno da pokaжem,
−−→ −−→
qe BM = M D.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 3

 −−→ −−→
Faktъt, qe BM i M D imat edna i sъwa posoka oznaqava, qe M = E,
a tova, qe te sa s ravni dъlжini oznaqava, qe M = E e sreda na BD.
−−→ −−→ −−→ −−→
Imame AM = M C, tъ kato M e sreda na AC, a BA = CD, tъ kato
figurata usporednik. Sledovatelno

−−→ −−→ −−→ −−→ −−→ −−→ −−→ −−→

BM = BA + AM = CD + M C = M C + CD = M D,

kъdeto pъrvoto i poslednoto ravenstvo izpolzvat praviloto na uspo-

rednika.

Podobno na prednite ni definicii, izvaжdane na vektori se opredel

qrez ravenstvoto:
−
→
u −−→
v =− →
u + (−−→v ).
Rexenieto −→
x na vektornoto uravnenie −
→x +− →v = −
→
u e −
→
x =− →
u −−→v;

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 4

dostatъqno e da dobavim −−
→
v kъm dvete strani na →
−
x +−
→
v =−
→
u:

−
→
x +−
→
v + (−−
→
v) = −
→
u + (−−→v)
−
→ →
−
x + 0 = →
−
u −−→v
→
−
x = −
→
u −−→v.

Definici. Neka −→v e vektor, a α – realno qislo. Skalarnoto kratno na

−
→
v , umnoжen po α, nariqame vektora α− →v definiran po sledni naqin:

(1) Dъlжinata na α−
→
v e ||α−
→
v || = |α|||−
→
v ||.

→
−
(2) Posokata na α− →
v e sъwata kato tazi na −→
v ako α > 0 i −→
v 6= 0 ;
→
−
neopredelena, ako α = 0 ili −→v 6= 0 ; protivopoloжna na tazi na
−
→ −
→ −
→
v , ako α 6= 0 i v 6= 0 .

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 5

 Po-dolu sa predstaveni nkoi oqevidni svostva na umnoжenieto
po skalar:

(1) ||α−
→
v || = |α|||−
→
v || za vsiqki skalari α i vsiqki vektori →
−
v;

(2) 1−
→
v =−
→
v za vsiqki vektori −
→
v;

(3) (−1)−
→
v = −−
→
v za vsiqki vektori →
−
v;

−
→
(4) 0−
→
v = 0 za vsiqki vektori −
→
v;

−
→ − →
(5) α 0 = 0 za vsiqki qisla α.

Vektor s dъlжina 1 nariqame ediniqen vektor.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 6

Teorema 1. Sъbiraneto na vektori i umnoжenieto na vektor po skalar
imat slednite svostva:

(1) −
→
u +−
→
v =−
→
v +−
→
u za vsiqki vektori →
−
u i→
−
v.

(2) −
→
u + (−
→
v +−
→
w ) = (−
→
u +−
→
v)+−
→
w za vsiqki vektori →
−
u, →
−
v,→
−
w.
−
→ −
(3) u + 0 = →
−
→ u za vsiqki vektori →
−
u.
−
→
(4) −
→
u + (−−
→
u ) = 0 za vsiqki vektori →
−
u.

(5) 1−
→
u =−
→
u za vsiqki vektori −
→
u.

(6) α(β −
→
u ) = (αβ)−
→
u za vsiqki vektori →
−
u i vsiqki skalari α, β.

(7) (α + β)−
→
u = α−
→
u + β−
→
u za vsiqki vektori −
→
u i vsiqki skalari α, β.

(8) α(−
→
u +−
→
v ) = α−
→
u + α−
→
v za vsiqki vektori →
−
u, →
−
v i vsiqki α ∈ R.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 7

Primer 2. Da se dokaжe, qe sredite na stranite na proizvolen qeti-
riъgъlnik sa vъrhove na usporednik.

Neka vъrhovete na qetiriъgъlnika sa A, B, C i D (v tozi red),

a E, F , G i H sa sredite na stranite. Dostatъqno e da pokaжem, qe
−−→ −−→ −−→ 1 −−→
EF = HG. Sega faktъt, qe E e sreda na AB oznaqava, qe EB = 2 AB.
−−→ −−→
Analogiqno, BF = 21 BC, i taka

−−→ −−→ −−→ 1 −−→ 1 −−→ 1 −−→ −−→ 1 −→

EF = EB + BF = AB + BC = (AB + BC) = AC.
2 2 2 2

−−→ 1 −→ −−→ −−→

Podoben argument pokazva, qe HG = 2 AC, otkъdeto EF = HG koeto
trbvaxe da se dokaжe.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 8

 2. Koordinati v prostranstvoto

Za da izberem koordinati v prostranstvoto izbiram tri vzaimno per-

pendikulrni pravi, koito nariqame os X, os Y i os Z i koito se
presiqat v edna toqka – naqalo na koordinatnata sistema. Vska ot
trite pravi e kopie na realnata prava, pri koeto naqaloto sъvpara s
0.
Ravninata, opredelena ot osite X i Y nariqame ravnina X-Y ; po
podoben naqin opredelme ravninite X-Z i Y -Z.
Vska toqka P zadava edinstvena troka ot qisla (x, y, z), koito se
nariqat koordinati na toqkata P . Naprimer, x e preseqnata toqka na
osta X s ravninata Y -Z. taka toqkata P zapisvame kato P (x, y, z).
Definici. Neka P e toqka. Radius-vektor na toqkata P nariqame vek-
−−→
tora −
→
p = OP ot naqaloto kъm P . Ako P = P (x, y, z) e toqka v pro-

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 9

stranstvoto, to radius vektorъt e −→
p = (x, y, z), a qislata x, y i z se
nariqat X-, Y - i Z-komponenta na −→p . Ako P = P (x, y) e toqka v X-Y
ravninata, to radius vektorъt e p~ = (x, y).
In what follows we shall consider vectors in space. Every vector − →v is the
position vector of a unique point P (x, y, z). If − →
v is positioned with its initial
point at the origin, then the terminal point is P .In particular, the zero vector is
→ →
−
the position vector of the origin itself. The coordinate vectors E 1, −e 2, and −
→
e3
are defined by
−
→
e 1 = (1, 0, 0), −
→
e 2 = (0, 1, 0), −
→
e 3 = (0, 0, 1).

These are unit vectors pointing along the positive X, Y , and Z axes. Every vector
can be expressed in terms of −→
e 1, −
→e 2, and −
→
e 3.
Neka −
→
v = (x, y, z) e vektor. Razgleжdame toqkata P1(x, 0, 0) vъrhu
osta X. P1 e na razstonie |x| ot naqaloto i sledovatelno radius-

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 10

vektorъt na P1 e x−
→
e 1.Po shoden naqin poluqavame slednite tvъrde-
ni:

x−
→
e 1 = (x, 0, 0) e radius-vektor na P1(x, 0, 0),
y−
→
e 2 = (0, y, 0) e radius-vektor na P2(0, y, 0),
x−
→
e 3 = (0, 0, z) e radius-vektor na P3(0, 0, z).

Ot definicita na operacita sъbirane na vektori poluqavame

−
→
v = (x, y, z) = x−
→
e 1 + y−
→
e 2 + z−
→
e 3,

za proizvolni x, y i z. Priqinata za predstavne na vektorite v tozi

vid e, qe operaciite sъbirane i umnoжenie po skalar se sъglasuvat s
matriqnite operacii.
Teorema 2. Neka −
→u = (x, y, z) i −
→
u 1 = (x1, y1, z1) sa dva vektora. Togava

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 11

(1) −
→
u1 = −
→
u 2 togava i samo togava, kogato x1 = x2 , y1 = y2, z − 1 = z2;

(2) −
→
u1+−
→
u 2 = (x1 + x2, y1 + y2, z1 + z2);

(3) α−
→
u 1 = (αx1, αy1, αz1) za vseki skalar α;

(4) −
→
u1−−
→
u 2 = (x1 − x2, y1 − y2, z1 − z2).

Slednata teorema e osobeno polezno sledstvie ot Teorema 2.

Teorema 3. Neka P1(x1, y1, z1) i P2(x2, y2, z2) sa toqki v prostranstvoto.
Togava vektorъt ot P1 do P2 e
−−−→
P1P2 = ((x2 − x1, y2 − y1 , z − 2 − z1).

Tezi rezultati imat qislovi analozi za vektori v ravninata. Ako

−
→
u = (x, y) i −
→
u 1 = (x1, y1), to:

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 12

(1) −
→
u =−
→
u 1 if and only if x = x1 and y = y1 ;

(2) −
→
u +−
→
u 1 = (x + x1, y + y1 );

(3) α−
→
u = (αx, αy) for any scalar α;

(4) −
→
u −−
→
u 1 = (x − x1, y − y1 );

−−−→
(5) the vector from P1(x1, y10 to P2(x2, y20 is P1P2 = ((x2 − x1, y2, −y1),

Primer 3. Da se dokaжe, qe sredata na oceqkata s kraiwa P1(x1, y1, z1)

i P2(x2, y2, z2) e
 
x1 + x2 y1 + y2 z1 + z2
P , , .
2 2 2

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 13

Neka − →
p 1, −→
p2 i −
→
p sa radius-vektori sъotvetno na toqkite P1, P2 i
P (x, y, z). We namerim x, y z kato namerim −
→
p = (x, y, z).
−−→ −−−→ −−−→ −
Imame P1P = 21 P1P2, tъ kato P e sreda na P1P2 = →
p2−−
→
p 1. Sledo-
vatelno

−
→ −−→ → 1 − 1 − − 1
p =−
→ p 1 + (→
p 1 +P 1 P = − p 2 −−
→
p 1 ) = (→
p 1 +→
p 2) = (x1 +x2, y1+y2, z1+z2).
2 2 2

Da otbeleжim, qe radius-vektorъt na sredata −

→p = 21 (−
→
p1+−
→
p 2) e
sredno-aritmetiqno na radius-vektorite −
→
p1 i −
→
p 2.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 14

 3. Pravi v prostranstvoto

Moжem da izpolzvame vektori za poluqavane na prosto opisanie na

pravite v prostranstvoto. We izpolzvame fakta, qe sъwestvuva toqno
edna prava, koto minava prez fiksirana toqka v prostranstvoto i e
usporedna na daden nenulev vektor.
Definici. Vseki vektor, koto e usporeden na dadena prava se nariqa
vektor na posokata za tazi prava.

Vska prava ima mnogo vektori na posokata. Vseki vektor kraten

na vektor na posokata e sъwo vektor na posokata za dadena prava.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 15

 −
→
Neka P0(x0 , y0, z0) e toqka, a d = (a, b, c) e nenulev vektor. Sъwestvuva
→
−
edinstvena prava prez P0 s vektor na posokata d .

Iskame da poluqim uslovie za tova dali toqkata P = P (x, y, z) leжi

na tazi prava.

Neka −
→p 0 = (x0, y0 , z0) i −
→
p = (x, y, z) sa radius-vektorite na P0 i P .
Togava
−
→ →
− −−→
p = p 0 + P0 P .
−−→
Sledovatelno, P leжi na pravata togava i samo togava, kogato P0P
−
→ −−→ →
−
e usporeden na d , t.e. kogato P0P = t d za nkakvo qislo t. Taka
−
→p e radius-vektor na toqka ot pravata togava i samo togava, kogato
−
→ −
→ −
→
p = p + t d za nkakъv skalar t.
0

−
→ − →
Pravata usporedna na d 6= 0 prez toqka s radius-vektor −
→
p 0 se zadava

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 16

s
−
→ →
−
p =−
→
p0+td
za nkakvo t ∈ R.

V koordinatna forma gornoto vektorno uravnenie priema vida:

(x, y, z) = (x0, y0, z0) + t(a, b, c).

Priravnvaki komponntite, poluqavame parametriqno opisanie na

→
− →
−
pravata prez P0(x0, y0, z0) s vektor na posokata d = (a, b, c) 6= 0 :

 x = x0 + ta

 y = y0 + tb

 z = z0 + tc

kъdeto t ∈ R.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 17

Primer 4. Da se namert uravneni na pravata prez toqkite P0(2, 0, 1)
i P1(4, −1, 1).

−
→ −−−→
Vektorъt d = P0P1 = (2, −1, 0) e vektor na posokata za tazi pra-
va. Izpolzvaki P0 za toqka ot pravata poluqavame parametriqnite
uravneni:

x = 2 + 2t
y = −t
z = 1

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 18

kъdeto t e parametъr. Ako izpolzvame P1 uravnenita sa

x = 4 + 2s
y = 1−s
z = 1

kъdeto s e parametъr. Moжem da preminem ot ednoto v drugoto pred-

stavne qrez smnata s = t − 1.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 19

Primer 5. Da se namert uravnenieto na prava prez P0(3, −1, 2) uspo-
redna na pravata s uravnenie

x = −1 + 2t
y = 1+t
z = −3 + 4t
→
−
Koeficientite pred t zadavat vektor na posokata d = (2, 1, 4) za tъr-
senata prava. Taka parametriqnite uravneni sa

x = 3 + 2t
y = −1 + t
z = 2 + 4t.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 20

 4. Skalarno proizvedenie i proekcii

Teorema 4. Razstonieto meжdu toqkite P1(x1, y1, z1) i P2(x2, y2, z2) se
zadava s formulata:
p
(x2 − x1)2 + (y2 − y1)2 + (z2 − z1)2

Neka −
→u i −
→v sa nenulevi vektori i neka te sa predstaveni qrez na-
soqeni oceqki s obw naqalen vrъh. Te definirat edinstven ъgъl θ v
intervala 0 ≤ θ ≤ π. Tozi ъgъl θ nariqame ъgъl meжdu −
→u i−→
v.

Vektorite −
→
u i− →v sa usporedni ako θ = 0 ili π; vektorite →
−
u i→
−
v sa
ortogonalni, ako θ = π/2.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 21

Definici. Skalarno proizvedenie →
−
u ·−
→
v na vektorite →
−
u i→
−
v defi-
nirame kakto sledva:

||−
→
u ||||−
→
v || cos θ ako −
→
u 6= 0 i −
→

−
→ v 6= 0;
u ·−
→
v = →
− →
−
0 ako →
−
u = 0 ili − →v = 0.

kъdeto θ e ъgъlъt meжdu −

→
u i−
→
v.

Vaжno: skalarnoto proizvedenie na dva vektora e qislo.

Pri pesmtaneto na skalarno proizvedenie ni izpraw pred problem,

tъ kato obiknoveno ъgъlъt θ obiknoveno e neizvesten. Vse pak tazi
trudnost se preodolva, ako sa izvestni komponentite na dvata vekto-
ra.
Teorema 5. Skalarnoto proizvedenie na vektorite −→v 1 = (x1, y1, z1) i

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 22

−
→
v 2 = (x2 , y2, z2) se za dava s formulata

−
→
v1·−
→
v 2 = x1 x2 + y1y2 + z1z2.

−
→ −
→ →
− −
→
Dokazatelstvo.. Formulata e v sila, ako v 1 = 0 ili v 2 = 0 . V
protiven sluqa prilagame kosinusova teorema

||−
→
v2−−
→
v 1||2 = ||−
→
v 1||2 + ||−
→
v 2||2 − 2||−
→
v 1||||−
→
v 2|| cos θ
= ||−
→
v ||2 + ||−→
v ||2 − 2−
1
→v ·−2
→
v 1 2

Sledovatelno −
→
v1·−
→
v 2 = 12 (||−
→
v 1||2 + ||−
→
v 2||2 − |−
→
v2−−
→
v 1||2). Tъ kato

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 23

−
→
v2−−
→
v 1 = (x2 − x1, y2 − y1, z2 − z1), poluqavame

−
→ 1
v1·−
→
v2 = (x21 + y12 + z12) + (x22 + y22 + z22)−
2
2 2 2


−(x2 − x1) − (y2 − y1) − (z2 − z1)
= x1x2 + y1y2 + z1z2.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 24

Teorema 6. neka −
→
u, −
→
v i−
→
w sa proizvolni vektori. Togava

(1) −
→
u ·−
→
v e reano qislo;

(2) −
→
u ·−
→
v =−
→
v ·−
→
u;

−
→ −
→ →
(3) −
→
u · 0 =0= 0 ·−
u;

(4) −
→
u ·−
→
u = ||−
→
u ||2;

(5) (k −
→
u)·−
→
v = k(−
→
u ·−
→
v)=−
→
u · (k · −
→
v ) za vseki skalar k;

(6) −
→
u (−
→
v ±−
→
w) = −
→
u ·−
→
v ±−
→
u ·−
→
w.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 25

 −
→ → − →
Ako −
→
u 6= 0 i − 6 0 , to moжem da presmetnem ъgъla θ meжdu →
v = −
u i
−
→
v ot −
→
u ·− →v
cos θ = −→ →
− .
|| u |||| v ||

−
→ −
→ →
− → −
− → →
−
Dva vektora u i v nariqame ortogonalni, ako u = 0 , v = 0 ili
ъgъlъt meжdu th e π/2.
Teorema 7. Dva vektora sa ortogonalni togava i samo togava, kogato
−
→
u ·−
→v = 0.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 26

Primer 6. Da se dokжe,qe toqkite P (3, −1, 1), Q(4, 1, 4), R(6, 0, 4).

Vektorite po stranite na triъgъlnika sa

−−→ −→ −−→
P Q = (1, 2, 3), P R = (3, 1, 3), QR = (2, −1, 0).

Oqevidno
−−→ −− →
P Q · QR = (1, 2, 3) · (2, −1, 0) = 1 · 2 + 2 · (−1) + 3 · 0 = 0.

Primer 7. Da se dokжe, qe diagonalite v romba sa perpendikulrni.

Primer 8. Da se dokaжe, qe visoqinite vъv vseki triъgъlnik se pre-
siqat v edna toqka.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 27

Neka P e kranata toqka na vektora −
→
u , a neka P1 e peta na perpendku-
→
− →
− −−→
lra ot P kъm pravata prez Q usporedna na d . Togava u 1 = QP 1 ima
slednite svostva:

−
→
(1) −
→
u 1 e usporeden na d ;

−
→
(2) −
→
u2 = −
→
u −−
→
u 1 e ortogonalen na d ;

(3) −
→
u =−
→
u1+−
→
u 2.
−
→ −−→ −
→ −
→
Definici. Vektorъt u 1 = QP 1 nariqame proekci na u vъrhu d i
oznaqavame s
−
→
u 1 = proj→ →
−
− u.
d

−
→ −
→ − →
Teorema 8. Neka u i d =
6 0 sa vektori.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 28

 −
→ →
−
−
→ −
→ −
→ →
− u · d−→
(1) Proekcita u 1 na u vъrhu d se zadava s proj d u = −
→
− → 2 d.
|| d ||
−
→
(2) Vektorъt −
→
u − proj→ −
→
− u e ortogonalen na d .
d
−
→ −
→
Dokazatelstvo.. Neka u 1 = t d . Sega imame
−
→ −→ → − → → −
− → →
− →
−
0 = (−
→
u −td)· d =−
u · d − t( d · d ) = −
→
u · d − t d 2.

Ottuk
−
→ →
−
u · d
t= −→ 2.
|| d ||
Primer 9. Da se nameri na-kъsoto razstonie ot toqkata P (1, 3, −2)
→
−
do pravata prz P0(2, 0, −1) s vektor na posokata d = (1, −1, 0).

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 29

 5. Ravnini i vektorno proizvedenie

sno e, qe ot vsiqki ravnini perpendikulrni na dadena prava sъwest-

vuva toqno edna minavawa prez fiksirana toqka.
Definici. Edin nenulev vektor − →
n nariqame normalen na dadena rav-
nina, ako to e ortogonalen na vseki vektor v ravninata.
Taka, naprimer, koordinatnit vektor − →e 3 e normalen an ravninata
X-Y .

Neka sa dadeni toqka P0 = P0(x0, y0, z0) i nenulev vektor →

−
n . Sъwest-
vuva edinstvena ravnina prez P0 s normalen vektor − →n.
Toqkata P = P (x, y, z) leжi v tazi ravnina togava i samo togava,
−−→
kogato P0P e ortogonalen na −
→
n , t.e. togava i samo togava, kogato −
→
n ·
−−→
P0P = 0.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 30

 −−→
Tъ kato P0P = (x − x0, y − y0, z − z0), ravninata prez P0(x0, y0, z0) s
−
→
normala −
→n = (a, b, c) 6= 0 ima uravnenie

a(x − x0) + b(y − y0) + c(z − z0) = 0.

Toqkata P (x, y, z) leжi v tazi ravnina togava i samo togava, kogato

koordinatite í x, y, z udovletvorvat gornoto uravnenie.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 31

Primer 10. Da namerim uravnenieto na ravninata prez P0(1, −1, 3) s
normalen vektor −
→
n = (3, −1, 2). Obwoto uravnenie priema vida

3(x − 1) − (y + 1) + 2(z − 3) = 0,

koeto se uprostva do 3x − y + 2z = 10.

Ako poloжim d = ax0 + by0 + cz0, uravnenieto na ravnina s normala

−
→
n = (a, b, c) priema vida

ax + by + cz = d (1)

za nkakva konstanta d.
Primer 11. Da namerim uravnenieto na ravnina prez P0(3, −1, 2) koto
e usporedna na ravninata s uravnenie 2x − 3y = 6. Poslednata ima

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 32

normalen vektor −→
n = (2, −3, 0), koto e obw normalen vektor i za
dvete ravnini (tъ kato sa usporedni).

Sleovatelno ravninata, koto tъrsim e s uravnenie 2x − 3y = d za

nkoe d. Stonostta na d se opredel ot fakta, qe P0(3, −1, 2) leжi v
ravninata: d = 2 · 3 − 3 · (−1) = 9, t.e. uravnenieto e 2x − 3y = 9.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 33

Da razgledame toqki P0(x0, y0, z0) i P (x, y, z) s radius-vektori −→
p0 =
(x0, y0, z0) i −
→
p = (x, y, z). Neka e daden nenulev vektor −
→n . Skalarno-
to uravnenie na ravninata prez P0(x0, y0, z0) s normala − →n = (a, b, c)
priema vida:
−
→n · (−
→
p −−→p 0) = 0.
S drugi dumi radius-vektorъt − →p e v ravninata togava i samo toga-
va, kogato udovletvorva gornoto uslovie. Tova uravnenie nariqame
vektorno uravnenie na ravninata.

Moжem da kaжem sъwo, qe vska ravnina s normala →

−
n ima vektorno
uravnenie
−
→n ·−
→
p =d (2)
za nkakvo d ∈ R.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 34

Primer 12. Da se nameri na-kъsoto razstonie ot toqkata P1(2, 1, −3)
do toqka ot ravninata 3x − y + 4z = 1. Da se nameri toqkata P1, za
koto tozi minimum se dostiga.

Dadenata ravnina e s normala −

→
n = (3, −1, 4).

Da izberem proizvolna toqka P0 v tazi ravnina, da reqem P0(0, −1, 0),

i neka P (x, y, z) e toqkata v ravninata, koto e na-blizka do P1.

Vektorъt ot P0 do P1 e −
→
u = (2, 2, −3). Da razgledame nasoqena oceqka,
−−→
koto predstav n i ima za naqalna toqka P0. Togava P P1 = −
−
→ →
u1 e
proekcita na −
→
u vъrhu − →
n:

−
→n · −
→
u− −8 −4
−
→
u1 = − →
n = (3, −1, 4) = (3, −1, 4).
||→n ||2 26 13

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 35

Sledovatelno razstonieto e
√
−−→ 4 26
||P P 1|| = ||−
→
u 1|| = .
13

Za da namerim toqkata P1, neka − →

p = (x, y, z) i −
→
p 0 = (0, −1, 0) sa
radius-vektorite na P i P0. Togava

−
→ −
→ −
→ −
→ 4 38 9 −23
p = p 0 + u − u 1 = (0, −1, 0)+(2, 2, −3)+ (3, −1, 4) = ( , , ).
13 13 13 13

Tova dava koordinatite na P .

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 36

 6. Vektorno proizvedenie

sno e, qe ako tri toqki P , Q i R ne sa kolinearni, to sъwestvuva

−−→ −→
edinstvena ravnina, koto gi sъdъrжa. Vektorite P Q i P R leжat v
tazi ravnina i taka vseki vektor, koto e ortogonalen i na dvata moжe
da sluжi za normala. We namerim sistematiqen naqin za namirane
takъv vektor.
Definici. Vektorno proizvedenie na vektorite −
→
v 1 = (x1, y1, z1) i
−
→
v 2 = (x2 , y2, z2) definirame kato

−
→
v1×−
→
v 2 = (y1z2 − z1y2, −(x1z2 − z1x2), x1y2 − y1x2).

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 37

Vektorъt −→u = (x, y, z) moжe da se zapixe kato − →u = x− →
e 1 + y−
→e 2 + z−
→
e 3,
kъdeto −
→e 1 = (1, 0, 0), −
→
e 2 = (0, 1, 0), −
→
e 3 = (0, 0, 1). Togava vektornoto
proizvedenie na vektorite − →v 1 = (x1, y1, z1) i −→v 2 = (x2, y2 , z2) moжe
da se opixe po sledni naqin:


 −
→
e1 −
→
e2 −
→
e3

      
−
→ −
→   y1 z1  − x1 z1  − x1 y1  −
→ → →
   
v 1× v 2 =  x1 y1 z1 =
  y2 z2  e 1 − 
 x2 z2  e 2 +  x2 y2  e 3.

 x2 y2 z2 

kъdeto determinantata se razviva po pъrvi red.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 38

Primer 13. Da se nameri −
→
u ×−
→
v ako →
−
u = (2, −1, 4) i →
−
v = (1, 3, 7).

−
→

 −
→ →
−
e 1 e 2 e 3 

−
→
v1×−
→
v2

= 2 −1 4 
1 3 7 
     
−1 4  −
  →  2 4 −
→
 2 −1  −
→
=  e 1 −  e 2 +  1 3  e3

3 7   1 7 
= −19−→e 1 − 10−→
e 2 + 7−
→
e3
= (−19, −10, 7).

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 39

 Lesno se proverva, qe −
→
u ×− →v e ortogonalen na vektorite →−
u i− →
v.
V obwi sluqa tova e sledstvie ot rezultata po-dolu.
Teorema 9. Neka −
→w = (x1, y1 , z1), −
→
u = (x2, y2 , z2) i −
→
v = (x3, y3, z3).
Togava  
 x1 y1 z1 
−
→ −
→ −
→ 
w · ( u × v ) =  x2 y2 z2  .


 x3 y3 z3 

Teorema 10. Neka −

→
u, −
→
v i−
→
w sa proizvolni vektori.

(1) −
→
u ×−
→
v e vektor.

(2) −
→
u ×−
→
v e ortogonalen na −
→
u i na →
−
v.

−
→ − → − → →
(3) −
→
u × 0 = 0 = 0 ×−
u.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 40

 −
→
(4) −
→
u ×−
→
u = 0.

(5) −
→
u ×−
→
v = −(−
→
v ×−
→
u ).

(6) (α−
→
u)×−
→
v = α(−
→
u ×−
→
v)=−
→
u × (α−
→
v ) za vsko α ∈ R.

(7) −
→
u × (−
→
v +−
→
w ) = (−
→
u ×−
→
v ) + (−
→
u ×−
→
w ).

(8) (−
→
v +−
→
w) × −
→
u = (−
→
v ×−
→
u ) + (−
→
w ×−
→
u ).

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 41

Primer 14. Da namerim uravnenie na ravninata prez toqkite
P (1, 3, −2), Q(1, 1, 5) i R(2, −2, 3).
−−→ −→
Vektorite P Q = (0, −2, 7) i P R = (1, −5, 5) leжat v ravninata i taka

 −
→
e1 −
→
e2 −
→
e3


−−→−→   = 25−
 → →
− →
−
P QP R =  0 −2 7  e 1 + 7 e 2 + 2 e 3 = (25, 7, 2)
 1 −5 5 

e normalen kъm ne. Ot tova, qe P (1, 3, −2) e v ravninata sledva, qe

uravnenieto í e is 25(x−1)+7(y −30+2(z +2) = 0, koeto se uprostva
do 25x + 7y + 2z = 42.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 42

Primer 15. Da se nameri na-kъsoto razstonie meжdu dvete krъsto-
sani pravi

(x, y, z) = (1, 0, −1) + t(2, 0, 1),

(x, y, z) = (3, 1, 0) + s(1, 1, −1),

kakto i toqkite A i B za koeto tova razstonie se dostiga.

−
→ →
−
Vektorite na posokata ne dvete pravi sa d 1 = (2, 0, 10 i d 2 =
(1, 1, −1), otkъdeto

 −
→
e1 −
→
e2 −
→
e3


−
→ −
→ −
→  
n = d 1 × d 2 =  2 0 1  = (−1, 3, 2)

 1 1 −1 

e perpendikulren i na dvete pravi.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 43

Razlgleжdame ravnina, imawa − →
n za normala i sъdъrжawa pъrvata
prava. tazi ravnina sъdъrжa P1(1, 0, −1) i e usporedna na vtorata pra-
va.

Tъ kato P2(3, 1, 0) e vъrhu vtorata prava, to tъrsenoto razstonie e

na-kъsoto razstoni e ravno na razstonieto ot P2 do tazi ravnina.
−−−→
Vektorъt −
→
u ot P1 do P2 e −
→
u = P1P2 = (2, 1, 1) i taka tova razstonie
e dъlжinata na proekcita na −
→
u vъrhu −
→
n:
− → −
→  −
→ →
− √
 u · n− → |u · n 3 3 14
|
 ||−
→ n |= − =√ = .
||→

n ||2  n || 14 14

−
→ −
→ −
→ −
→ → −
− →
Neobhodimo e n = d 1 × d 2 6= 0 , koeto se garantira ot tova, qe d 1 i d 2
ne sa usporedni.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 44

Toqkite A i B sa s koordinati A(1 + 2t, 0, t − 10 i B(3 + s, 1 + s, −s) za
−−→
nkavi qisla s i t. Taka AB = (2 + s − 2t, 1 + s, 1 − s − t). Tozi vektor
−
→ −
→ −−→ − → −−→ − →
e ortogonalen na d 1 i d 2 i uslovita AB · d 1 = 0 i AB · d 2 = 0
davat uravnenita 5t − s = 5 i t − 3s = 2.
5 13
Rexenieto e s = − 14 it= 14 . Taka tъrsenite toqki sa A( 40
14 , 0, − 1
14 ) i
B( 37 9 5
14 , 14 , 14 ).
−−→ √
3 14
Osven tova otnovo poluqavame ||AB|| = 14 .

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 45

Teorema 11. (tъжdestvo na Lagranж) Ako →
−
u i→
−
v sa dva vektora, to

||−
→
u ×−
→
v ||2 = ||−
→
u ||2||−
→
v ||2 − (−
→
u ·−
→
v )2 .

Ako θ e ъgъlъt meжdu −

→
u i−→v , zamestvame →
−
u ·−
→
v = ||→
−
u ||||−
→
v || cos θ
v tъжdestvoto na Lagranж i poluqavame

||−
→
u ×−
→
v ||2 = ||−
→
u ||2||−
→
v ||2 − ||−
→
u ||2||−
→
v ||2 cos2 θ = ||−
→
u ||2||−
→
v ||2 sin2 θ.

No sin θ e neotricatelno v 0 ≤ θ ≤ π i korenuvaki poluqavame

||−
→
u ×−
→
v || = ||−
→
u ||||−
→
v || sin θ.

Tozi izraz za ||−

→
u ×−→v || ne zavisi ot bazisa i ima geometriqna inter-
pretaci: tova e liceto na usporednika, opredeln ot vektorite −→
u i−→v.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 46

 →
−
Tova e v sila i kogato −
→
u i−→v sa usporedni, zawoto togava −→
u ×−→v = 0
i sin θ = 0.
Teorema 12. Neka − →
u i−→v sa vektori, a θ e ъgъlъt, koto te sklqvat.
Togava

(1) ||−
→
u ×−
→v || = ||−
→
u ||||−
→
v || sin θ = e liceto na usporednika, opredelen
−
→ −
→
ot u i v .

→
−
(2) −
→
u i−
→
v sa usporedni togava i samo togava, kogato →
−
u ×−
→
v = 0.

Primer 16. Da se nameri liceto na triъgъlnika s vъrhove P (2, 1, 0),

Q(3, −1, 1) i R(1, 0, 1).
−→ −−→
Pъrvo namirame RP = (1, 1, −1) i RQ = (2, −1, 0). Tъrsenoto lice
e polovinata ot liceto na usporednika, opredelen ot tezi vektori.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 47

 −→ −−→
Taka to e ravno na 12 ||RP × RQ||. Sega imame

 −
→
e1 −→
e2 −
→
e3


−→ −−→  
RP × RQ =  1 1−1  = (−1, −2, −3).

 2 −1 0 

1 1
√ 1
√
Taka liceto na △P QR e 2 ||(−1, −2, −3)|| = 2 1+4+9= 2 14.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 48

Primer 17. Da se opredeli na-kъsoto razstonie ot toqkata
→
−
P (1, 3, −2) do pravata prez P0(2, 0, −1) s vektor na posokata d =
(1, −1, 0).

−−→
Presmtame −
→
u = P0P = (−1, 3, −1). Togava


 −
→
e1 −
→
e2 −
→
e3


−
→ −
→  
u × d = −1 3 −1  = (−1, −1, −2),

 1 −1 0 

−
→ −
→ →
− −
→
i taka usporednikъt,
√ √ opredelen ot u i d e s lice || u × d || =
1 + 1 + 4 = 6.

→
−
Ot druga strana liceto na tozi usporednik e || d || po vъprosnoto raz-

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 49

stonie. Sledovatelno to e ravno na

−
→ −
→ √
|| u × d || 6 √
−
→ = √ = 3.
|| d || 2

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 50

Teorema 13. Obemъt na paralelepiped opredelen ot vektorite →
−
u, −
→
v
i−→
w se zadava s |−
→
w · (−
→
u ×−
→
v ).
Primer 18. Da se nameri obema na paralelepipeda, opredelen ot vek-
torite −
→
w = (1, 2, −1), −
→
u = (1, 1, 0), and −
→
v = (−2, 0, 1).

Imame  
 1 2 −1 
−
→ −
→ −
→  
w · ( u × v ) =  1 1 0  = −3.

 −2 0 1 
Sledovatelno obemъt e |−
→
w ·(−
→
u ×−→ v )| = |−3| = 3, sъglasno Teorema 13.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 51

 We dadem opisanie na vektornoto proizvedenie − →u ×− →
v , koeto ne
zavisi ot bazisa. sno e, qe to e vektor, qito dъlжina e ||−
→
u ×−→v || =
||−
→
u ||||−
→
v || sin θ.
−
→
Ako −
→u ×−
→
v 6= 0 , posokata e (poqti) opredelena ot fakta, qe −
→u i−→v sa
ortogonalni na −
→
u ×−→v i taka tozi vektor ima napravlenie ortogonalno
na ravninata, opredelena ot −→u i−→v . Ostava da se rexi, ko ot dvete
vъzmoжni posoki da izberem.

Standartno se priema, qe posokata se izbira taka, qe →

−
u,−
→
v i→
−
u ×−
→
v
obrazuvat dsna troka:

Ako vektorъt −
→
u ×−→v se hvane s dsna rъka i prъstite soqat ot −
→
u kъm
−
→
v prez ъgъla θ, to palecъt soqi po posoka na vektora −→
u ×− →
v.

– CSCB038 Lekci 14: Linena algebra i geometri – 52