Bio je italijanski kompozitor i bavio se uglavnom crkvenom muzikom.
Bio je jedan od značajnijih i popularnijih kompozitora crkvene muzike svog doba. Cenio ga je i voleo papa Julije III. Komponovao je isključivo a cappella muziku. Napisao je neke od najboljih misa, a bile su četvoroglasne, petoglasne pa čak i šestoglasne i osmoglasne po uzoru na Venecijanski responzionalni stil sa dva hora. Najpoznatije njegovo delo je ,,Misa Pape Marčela’’, posvećena dotičnom papi. Motete je komponovao u pet, u šest ili u osam glasova. Komponovao je i madrigale. Napisao je i svoju verziju ,,Salve regina’’. Koristio je imitaciju, izražene kadence, dijatoniku i u sve to dodavao narodni uticaj. Uticao je na mnoge pripadnike rimske škole. Orlando di Lasso Mons, Habsburška Holandija (1530/32, Mons – 1594, Minhen)
Smatra se jednim od glavnih predstavnika zrelog polifonog stila, uz
Palastrinu. Jedan od najznačajnijih kompozitora kraja 16. veka. Palastrinino radno mesto u bazilici San Giovanni držao je oko godinu dana pre nego što je ovaj došao, a par godina kasnije odlazi na dvor bavarskog vojvode Albrehta Petog, u Minhenu, gde i ostaje do kraja života. Uprkos svim željama kraljeva i papa koji su hteli da mu plate njegovo znanje, on nije želeo da napusti Minhen i dvor Albrehta Petog. Majstorski je pisao mise, psalme, motete, madrigale, frotole i šansone. Horsko komponovanje je činio po uzoru na venecijansku školu, tj. suprotstavljanje glasova, responzionalno i polifono pevanje. Napisao je oko 2000 dela sveukupno.
Frankenštajnova majka: Agonija i smrt Aurore Rodriges Karbaljejre u vreme vrhunca nacionalkatoličke Španije, Duševna bolnica u Sjemposuelosu, Madrid, 1954–1956.