Sonata i sonatni oblik

Podsjetnik:
INSTRUMENTALNE VRSTE KLASICIZMA:
Sonata
Simfonija
Koncert
Komorne vrste
VOKALNO- INSTRUMENTALNE VRSTE KLASICIZMA:
Misa
Opera- buffa i seria

I sonata je višestavačno instrumentalno djelo za najčešće glasovir, violinu ili neki puhači
instrument. Upoznali smo ju još u prijašnjim stilskim razdobljima, a sad pratimo njezin razvoj.
Barokne su sonate nazive dobile prema ulozi koju su imale u društvenom okružju te
izvođačkom sastavu. Tako su crkvene sonate bile namijenjene namijenjene izvođenju u
crkvenim prostorima.
https://youtu.be/qw7BbZX99KE
S druge strane, dvorska je glazba bila namijenjena muziciranju podjednako profesionalnih i
amaterskih glazbenika, bogatih građana i plemstva u njihovim domovima i kraljevskim
palačama.
Većina baroknih sonata skladana je za malu skupinu svirača: jednog (solosonata) ili dvoje
solista uz pratnju bassa continua (triosonata). U izvedi solosonate i triosonate u pravilu
sudjeluje više od jednog ili troje glazbenika. Naime solistu / soliste je pratio basso continuo.
Broj glazbenika u bassu continuu mogao je varirati, kao i sastav glazbala.
U razdoblju su klasicizma najpopularnije sonate bile namijenjene izvođenju na glasoviru, ali i
za primjerice violinu, franuski rog, violončelo ili neko drugo glazbalo uz pratnju glasovira. U
pretklasicizmu se među skladateljima glasovirske sonate ističe Carl Philipp Emanuel Bach
(1714-1788), jedan od sinova velikog Johanna Sebastiana. On ustaljuje broj stavaka sonate
na tri, osim toga prve stavke sonate koncipira ponekad kao barokni dvodijelni oblik, a
ponekad kao sonatni oblik.
Joseph Haydn (1732-1809) i osobito Wolfgang Amadeus Mozart (1756-1791) ustaljuju
klasicističku sonatu i daju joj konačnu strukturu. Vrhunac ova glazbena vrsta doživljava u
djelima najmlađega klasičara, Ludwiga van Beethovena (1770-1827). Beethovenove 32
glasovirske sonate često nazivaju Biblijom za pijaniste i obavezni su dio repertoara svih
profesionalnih pijanista.
https://youtu.be/y-8LV7O7mzc
(izvor: YT, Škola za život- klasični instrumentalni ciklus)
Sonata klasicizma Ima tri ili četiri stavka poredana po principu kontrasta, a prvi je stavak kao
i kod većine višestavačnig vrsta- SONATNOG OBLIKA https://youtu.be/rDy5h9RQOD4
https://youtu.be/f4BIKBxS3GQ
(izvor: YT, Škola za život- sonata i sonatni oblik)
Sonatni je oblik najznačajniji oblik klasičnoga homofonoga stila (iako ponekad sadrži i fugato
dijelove).
Na njegov nastanak i razvoj utjecali su oblici koji su postojali u instrumentalnoj glazbenoj
praksi postojali još u renesansi. Prenošenjem obilježja vokalnih oblika poput moteta na
instrumente je, s jedne strane nastao ricercar koji se nadalje razvija u monotematičnu fugu.
Nasuprot tome pojedini instrumentalni oblici, poput sonate ili canzone, zadržavaju i dalje
razvijaju kontraste između pojedinih dijelova stavaka i zadržava brojnost tematskoga
materijala, što dovodimo u vezu s razvojem sonatnoga oblika.
Stavci skladani u sonatnom obliku obavezni su dio cikličkih vrsta klasičnoga
instrumentalnoga ciklusa: simfonije, sonate i gudačkih kvarteta.