40 % čistog dobitka pripada „ Hrvat. nar .

Straži “,
i privatnom muslimanskom konviktu “ .

KRATAK
PREGLED
HRVATSKE KNJIGE
HERCEG - BOSNI
U

OD NAJSTARIJIH
VREMENA
!! DO DANAS . !!

NAPISAO

MAMDIJA
KREŠEVLJAKOVIĆ .

V
VLASTITA NAKLADA .

CIJENA | KRUNA .

CROATIA
PRINTED IN
 .

KRATAK PREGLED

HRVATSKE KNJIGE
U HERCEG - BOSNI
OD NAJSTARIJIH VREMENA DO DANAS .

SASTAVIO

HAMDIJA KREŠEVLJAKOVIĆ .

U SARAJEVU 1912 .
PRVA HRVATSKA TISKARA KRAMARIĆ I M. RAGUZ .
 Slaw.5695.13
V

HRVATSKOM KNJIŽEVNIKU I SVOME UČITELJU

JOSIPU MILAKOVIĆU
U ZNAK NAJDUBLJEG POŠTOVANJA POSVEĆUJE

PISAC .

6J9

HARVARD
UNIVERSITY
LIBRARY
JUN 1U 1953
 PREDGOVOR .

Prošle godine navršilo se 300 godina , otkako je

najstariji hrvatski književnik u Bosni , Matija Divković
tiskao prvo svoje djelo . Mislio sam , da će se tom zgo
dom pozvani odazvati i hoju o našoj knjizi u Bosni
jer

progovoriti , Napotnikov Kratki pregled Matko

i
vićeva Bibliografija jesu što pogrješni što nepotpuni ,
pa

poznato niko riječi Hrvat

je

baškoliko meni ni

U
,

.
skoj Zajednici broj 49—53 napisao sam tome jedan
o
“
(

taj

koga potaknuo
ne

na

ali
člančić bih posao džaba
li
,

,
da

mi

drago što su
je

laf Pravo rečem bilo oni

se
.

,
pa

brojevi Hrv Zajednice dosta tražili tim osokoljen

„

,
.
po

da
nagovoru nekih mojih prijatelja odlučih
se
a

,
i

ovaj člančić malo proširim napose tiskam

i

me

Još valja svakako ovdje spomenuti

da

gosp
je
,

Ljudevit Dvorniković bio neko vrijeme uči

mi
je

kada
(

od .trg

telj hrvatskoga jezika školi zainteresovao svojim

u

predavanjima tada počeo življe zanimati

se
te

sam
,

literarnu historju svoga roda

za

Sarajevu ljetu 1912

U

u
,

Hamdija Kreševljaković
.
hoa
 Literatura :

Dr. Gj. Šurmin : Povijest književnosti hrvatske i srpske .

Zagreb 1898 .
Dr. S. Bašagić : Kratka uputa u prošlost Bosne i Herce
go vine . Sarajevo 1900.
Dr. T. Alaupović : Ivan Franjo Jukić ( 1818. — 1857 . ) S. 1907 .
J. Milaković : Naša pjesma II . S. 1905 . Spomenica Fra
G. Martića 1906 .
Dr. M. Murko : Geschichte der älteren südslavischen Lite
raturen . Leipzig 1908 .
Dr. J. Jelenić : De Patarenis Bosnae . Sarajevo 1908 .
Serafinski Perivoj 1907. , 1908. i 1909 .
Dr. D. Prohaska : Das kroatisch - serbische Schrifttum in
Bosnien und der Hercegovina , Zagreb 1911 .
knj XIV XVII
III

IV

Starine , . I. ,
,

i
.

Biblijografija hrvatske srpske knjige Bosni Hercegovini

u
i

.-- 1911 rukopisu

U

1611
(

.
).

.
M.

Batinić Djelovanje Franjevaca Zagreb 1887

III
V.

.
:

.
.

Ign Strukić Povjestničke crtice Kreševa Sarajevo 1899

,
:
.

.
Ferdo Miller Hrvatska čitanka
Z.

1908
Ž

:
.

Ivan Radetić Pregled hrvatske tradicionalne književnosti

:

Senj 1879
.
yama G0026 Qc0eQN0OS
9000000 CORENO
Hooc O
00000000ooooo hoc00000000000000 0000000000000000011000000000000000
** 0000000000000001000000000000000000000000000000000001
00000000000000000

000000000 @

Upravo navršilo 300 godina , otkako se započelo raditi

se
oko umjetne knjige u ponosnoj Bosni , pa ću ovom zgodom u
najkraćim crtama da pokažem njen razvoj od najstarijih vremena
pa sve do danas .

Povijest hrvatske knjige u Bosni ima više razdoblja , a ovo

svako moglo bi se opet dijeliti u manje odsjeke . Ovaj je pre
gled razdijeljen u 3 doba , i to :
1. od najstarijih vremena do Divkovića ( 1189. — 1611 . )
2. od Divkovića do ilirskog pokreta ( 1611. 1835 . ) , i -
3. od ilirskog pokreta do danas .

Prvo doba ( 1189. --1611 . )

Kaošto se u ostalim hrvatskim zemljama nailazi dosta rano
na tragove književnoga rada prije pravoga umjetnoga , tako i
ovdje nailazimo na dosta stare književne spomenike . Iz ovog
doba sačuyalo nam se nekoliko povelja i knjiga , koje nas upo
znavaju s naukom popa Jeremije .
Padom slavnoga kraljevstva bosanskoga propade i državni
arkiv i u njemu mnoge knjige i spisi . I tako se mnogo drago
cjenih spisa za povijest kulturnu i književnu izgubilo .
Povijest nas uči , da je na bosanskom kraljevskom dvoru
bio učitelj praya , koji je bez sumnje imao kodeks domaćih
zakona i naredaba . U dvorskoj kancelariji bio je gramatik , koji
je pisao i potpisivao povelje i pisma vladareva . U ono doba
kao i kasnije širili su knjigu megju katolicima čestiti fratri , koji
su držali i škole po prostranijim samostanima . ')
Da su zbilja fratri držali škole po prostranijim samosta
nima , zaključujemo po tome , što je to bio običaj kod redovnika
ret

4) Sravni : dr . J. Jelenić , Kulturni po ': bos herc Hrvata Seraf

.

.
i
str

Perivoj
za

1909.
3,
.
 - 6 - -

-
srednjeg vijeka . A doznajemo to i na temelju pisma bosanskoga
bana Stjepana Kotromanića ( 1314 ? 1322. 1353 . ) iz godine 1347. ,
u kome izričito moli papu Klementa VI . ( 1342. - 1352 . ), da
dozvoli fratrima izmegju ostaloga da mogu u prostranijim samo
stanima držati škole , u kojima bi poučavali novoobraćenike u

nauku kršćanskom i u latinskom jeziku ) . I tu je svakako bilo

knjiga , iz kojih se obučavalo .

-
Nastariji dosad poznati književni spomenik iz ovih krajeva
jest povelja bosanskoga bana Kulina ( 1180. 1204 . ) Dubrovča
29.

nima od kolovoza 1.189.2 Ovom poveljom dozvoljava Kulin)

po
da

Dubrovčanima smiju trgovati njegovom vladaniju

,

“
.
povelja
se

Ova čuva sada Petrogradu biblioteci carske

u
u

akademije Dubrovniku kupio

je
nauka Neki ruski konzul
u
.

jednoč sira koji mu trgovac zamotao papir Bila

je

je
ova

to
to u
,

.
povelja Kada opazio povratio
je

se
konzul došao kući

,
i
·

trgovcu našao još nekoliko povelja koje skupa otpremio je

u
,
i

Petrograd Bog zna šta takih stvari ovako propalo

je
,
.

.
Ove vrsti književnih spomenika imamo dosta Većinom

su
.
Mnogi
su

pisani bosančicom glagolicom tiskani spomenutom

u
.
i

Miklošićevu djelu Starinama Jugoslavenske akademije Glasniku

,

,
još

po
itd

zemaljskog muzeja Mnogo ima raznim arhivima

ih

a
,
.
po

Ugarskoj Lijep broj objelodanio poznati madžarski

je

osobito
ih
.
Lj

Thallozzy
.dr

historičar
.
)
.

Bogumilska literatura Bosni

u

pojavi Bugarskoj nova

-
za

Još
se

cara Petra
927. 969
u
(

)
.

Sljedbenici ove sekte poznati našoj povijesti

su

vjerska sekta
u
.
po

imenu Bogumili Začetnik ove sekte bijaše neki pop Jeremije

.

po

Bogumil Njegov poče brzo širiti najprije

se

nauk Balkanu
,
po ).
(

po

onda Njemačkoj apeninskom poluotoku Franceskoj

te
a

,
?

doprije čak Englesku Pristaše bogumilskoga nauka nazi

do
u

.
po
su

su

zemljama
se

vali raznim raznim imenima kao što

,

:
i

Albigenezi
se

vijeku poče
XI

Patareni Katari Valdenzi

U
,

.
po

širiti Bosni nauk bogumilski Sljedbenici ove sekte prihva

.
i

28

Fermendžin Acta Bosniae str

1

,
)

Miklossich Monnumenta Serbica 1858

2

,
)

Glasnik zem muzeja 1906

3
)

.
 -7
tiše samo şv . Pismo . Bogomolje bile su im obične
djelomice
kuće . O stvorenju
svijeta slijedili su dualizam , a sakramente ,
koji su kod katolika kanali , kroz koje teče milost božja , zaba
civali su . ) Takogjer su zabacivali krst , slike , kipove i sv . vodu ,
a sami sebe nazivahu krstjanima (bons homnes ) .2 ) Dijelili su se
na savršene i obične . Bosanski Bogumili zabacivali su crkvenu
hijerarhiju a sami su imali
, biskupe
( goste ) , starce i strojnike .
U prvoj polovici XV . vijeka postižu Bogumili u Bosni svoj
najveći ugled . Oni dobivaju svoje posebne povlastice , njih re
spektiraju i sami kraljevi ; bez njih se oveće stvari u državi ne
rješavaju.3 ) Nema sumnje , da je u ovo doba lijepo cvala i bogu
Pi
jer

milska knjiga u Bosni , Bogumili

su

sv
vrlo rado čitali

.
smo apokrifna djela
i

Mitska bića pričanju pjesmama našega

na
drevnome
u

u
i

roda zamijeniše oni kršćanskim imenima isto tako mnogu

a
,

priču Pisma prekrojiše

sv

prema duhu svoga vjerovanja

iz

.
Prof. Radetić svom Pregledu hrvatske tradicijonalne književ
u

nosti nahodi traga takovu pričanju kralju Salamunu Vukovoj

o

u
41.

prip Djevojka udovica puštenica 42. Jedna gobela

u

u
i

i
.

su

druga Take dalje one pjesme gdje pjeva

se

kao kala
iz
a
,

,
.

ophodu pravednika pakao Vukoyoj pjesmi

je
to

kao što
u
o

Ognjena Marija paklu onda Petranovićevima Sestre

II

u
u

),
(

:
.

Grješna
Sv

svetog Petra 312. Petar majka mu 313.

1.

I.
(

)
),

i
.

paklu još one ostale mito

ići

kolo
to će
to

udovica
U

315.
u

I.
(

).

pjesme svakako većina njih

ne

loške Vukove ako sve

a
,

.
i
Da

tih

bogumilskih priča mnogo bilo svjedoče nam najbolje

je

,
do

našoj tradi
se

toliki tragovi štono sačuvali novijega doba

u
,

cijonalnoj literaturi
.

Bogumili pisali svoje knjige narodnim jezikom

su

pismom
i
po

svoju Bosni bogu

su

su

tako širili vjeru Katolici zatirali

.
i

pa

nas doprlo vrlo malo Najsta

do

milske knjige toga

je
ih

s
,

.
riji

dosad poznati pisani spomenik bogumilske knjige jest Stan

rukopist koji imperator
se

kov lista sada čuva

4
8

u
)
(
°,

).

skoj publičnoj biblioteci Petrogradu napisan

je

Na lista
4
u

str

Dr. Jelenić De Patarenis Bosnae Sarajevo 1908.

34
1
)

.
M.

Dr. Murko Die Geschichte der älteren südslavischen Litera

2
)

Leipzig
83

turen 1908. str

.

Dr. Jelenić Kulturni pokret bosanskih hercegovačkih Hrvata

J.
3
)

.g :

Perivoj
— str

Serafinski 1909.
.2
„

.
str

Starine XVIII 230. 232

4

,
)

.
 - 8

svršetak Ivanova evangjelja . Ovaj je rukopis pisan 1393. godine

za Tepačiju Batala od njegova „ dijaka “ Stanka Kromirijanina .
Jedan brat Batalov bijaše ban hrvatski, kako je to potonja ruka
zabilježila na istom rukopisu.- ) Osim ovog spomenika poznat
nam je : Hyalov rukopis . Na svršetku ovog rukopisa ima
bilješka , iz koje doznajemo , da je pisan rukom Hvala „ Kristi
janina“ na počtenije slavnomu gospodinu Hrvoju , hercegu spljet
skomu i velikomu vojvodi bosanskom , god . 1404 .
Ovaj rukopis sadržaje sve knjige novog zavjeta , psalme
s pjesmama , deset zapovijedi božjih iz knjiga Mojsijevih , te
članke raznih pisaca o knjigama novog zavjeta .
Papa Benedikt XIV . poklonio je ovaj rukopis sveučilišnoj
biblioteci u Bolonji , gdje je i sada , a sam ga je dobio na poklon
od slavnog talijanskog lingviste Giacoma Facciolatia
17692 ) .
( 1682. -
Od istog ovog Hvala poteklo je i t. zv . nikoljsko
evangjelje , koje je dobilo ime po
samostanu Nikolju u Sr
biji , u kom je nagjeno . Na svijet je izdao Gj . Daničić ( Bio
ga
grad U ovom evangjelju
1864. ) . ima dosta lijepe jezične starine ,
premda iz novije dobe (XV . vijek ) .
potječe
Za vladanja predzadnjeg bosanskog kralja Stjepana To
maša ( 1444. — 1461 .) živio je bogumilski pisac Radoslav , koji je
prepisao za Gojsaka Krstjanina Otkrivenje Ivanovo . Sada
se ovaj Radosavljev rukopis čuva u knjižnici zbora de Propa
ganda fide u Rimu . Ovaj rukopis sadržaje apokalipsu sv . Ivana
evangjeliste , molitvu gospodnju i nekoliko drugih manjih moli
tava , te odlomak iz Ivanova evangjelja .
što

ovaj rukopis znamenit povijest bosan

za

Osim toga ,
je

za

takogjer
je

skih Patarena znamenit paleografiju njemu

U
,

.
pa
na

nahodimo nekoliko mjesta glagolske pripise toga

za
iz
,

pi
Fr.

ključuje slavni hrvatski učenjak glagolsko

da
je
dr

Rački
,
.
od

smo bilo bosanskim poznato Time

se

Patarenima davnine
.

nikoljsko evangjelje prepisano

Pa da

sklad mnijenje
je

dovodi
u

glagoljskog rukopisa bolonjski rukopis Hvalov pre

iz

i
.

pisan glagolskog Glagolica imala Bosni udomiti

je

se
iz

u
.
joj

na
pa IX

starije vijeka nalaze tragovi

se

doba kada iza raznim

,

mjestima Balkana Adrije Bosni inače mah pre

je

dok
u
;
i

.Gj

str

Povijest književnosti
od

Sravni dra Šurmina 114

1

,
)

.
IV
III

Starine
2

I,

,
)

i
 9

otela bosančica , sačuvala se glagolica podulje kod Patarena ,

koji su uopće u odnošajima života nepromjenljivi bili i negibi
viji živalj u zemlji predstavljali . Opširno o ovom rukopisu vidi
XIV . knjigu Starina . Osim ovih ostataka patarenske literature
imamo još mnoga apokrifna djela i priče .
Najnoviji spomenik hogumilske literature je oporuka gosta
Radina .

Gost Radin bio je posljednji patarenski biskup . Ovom

oporukom odregjuje , kako se ima razdijeliti njegova pokretna
imovina . Kada je herceg Stjepan , videći rasulo Bosne i sluteći
propast svoje Hercegovine , pobjegao u Novi na moru , otišao je
i gost Radin u Dubrovnik , gdje je napisao spomenuti testamenat
5. siječnja 1466. Ovaj je testamenat našao godine 1910. u
dubrovačkom arkivu naš učenjak dr . Ciro Truhelka , a objelo
danio ga je u knjizi Glasnika zem muzeja 1911
III
.

.
*
*

po

Na stećcima kojih ima

danas još mnogo našim kraje
,

se

vima sačuvala nam nesamo mnoga imena prezimena kao

,

po i
kratke biografije pokojnika nego gdjekoja jezična starina
,

i
gdjekoje dragocjeno historijsko etnografsko zrnce Na tim
i

natpisima spominje ime onoga koji spomenik

je

obično
se se

,
i

postavio spominje slobodna plemenita zemlja

ili

baština
je a

(
,

),
ne

kojoj pokojnik sahranjen čiji grob neka

na

se

dira
d
,

t.

.
i

Naš učenjak Ciro Truhelka objavio Glasniku ze

je
za dr

u
.

maljskoga muzeja Bosnu Hercegovinu cijelo čislo ovakovih

i

natpisa koje skupio poslije zajedno zborniku Wissen

je

u
,

schaftliche Mitteilungen aus Bosnien Hercegovina

u

"
)
.

je po

ipak sudeći
da

Makar imamo malo pisanih

spomenika
,

da

svemu što dosele rekosmo možemo pouzdano ustvrditi

,

bogumilska knjiga doba bosanske samostalnosti vrlo lijepo

u

prigrliše patareni islam

bi ali

cvala padom bosanskoga kraljevstva

,

tako kraj njihovoj literaturi

i

.
i

Turskoj pisalo
B.

sjeverozapadnoj Hrvatskoj
zv

sni
U

,
t.

glagolicom doprlo nekoliko listina

su
je

Do nas
se

što
ih
,
i

izdavale svjetske crkvene vlasti zatim privatne osobe

d
,
i

t.

.
i

Dr. Ćiro Truhelka Die bosnischen Grabdenkmäler des Mittelalters

1
)

Slayische Inschriften Bosnien Altbosnische Inschriften

in

1893. 896. 1896

,

1897.
d,
t.
i

>
 10 -
Dosad poznate glagolske listine potječu iz mjesta : Ostrošca ,
Ripča , Rmanja , Blagaja , Čovca , Bihaća i Peći . ?)
Glagolicom je napisan i misal poznatog bosanskog oligarha
Hrvoja Vukčića Hrvatinića ( 1350. — 1416 .) Original ovog misala
čuva se u arkivu staroga dvora u Carigradu , a potpuni tumač
sa vjernim snimcima izdala je bos . herc . zemaljska vlada
u Beču 1891. pod naslovom : Missale Glagoliticum Hervoiae
Ducis Spalatensis . Na poziv zemaljske vlade prikazao nam je
V. Jagić ovaj misal sa literarno - historijskog gledišta , historičko
heraldičke momentenam je dr . Ljudevit Talloczy , a
osvijetlio
prof . Franjo Wickhoff opisao ga je s umjetničko - historijskog
gledišta . Ovaj misal sačinjavaju legende o svecima . Ovo je
najkrasniji glagofski , a najzanimljiviji hrvatski spomenik . Oko
godine 1407. napisao je po nalogu Hrvojinu ovaj misal i sitno
slikarijama uresio katolički pisac Butka .
Ovaj je misal donešen u Carigrad poslije pada Budima sa
mnogim drugim sredovječnim spomenicima , što su se do onda
čuvali Korvinovoj knjižnici . Kada je god . 1845. liberalni sultan
u
Abdul - Medžid dozvolio pristup u eski - sarajski arkiv i evropskim
učenjacima , saznalo se izmegju ostalog i za ovaj misal . Pruski
filolog Mordttmann , koji je god . 1849. i 1850. proučavao eski
sarajski arkiv , prvi je objelodanio u godišnjaku „ Philogus “ (za
"
str

god . 1854. 582. 584 popis rukopisa toga arkiva megju

,
)
.

kojima pod ovaj misal Legenden von Heiligen

br

44. navodi
, su (

“
:
i
.

Kada neki madžarski akademici proučavali arkiv carigradski

Hrvojin
da

nagjoše ovaj misal spoznaše

je

1862.
.g

,
i

Opširnije
za

ovome vidi Glasniku zemaljskog muzeja

u
o

god 1892. knjiga

II
,

.
.

*
Poslije
na

kosovske katastrofe 1389. stajahu Turcima

(

udarcu posestrime zemlje Bosna Hercegovina Dalmacija Sla

,

vonija koje više puta zalijetale akindžije njih od

su
se

iz
na u
,

vodile stotine ljudi ropstvo Bosanski kralj Tomaš proga

u

se .
pa

iseljavali
su

njao opet mnogi njegovog

je

Patarene
iz
,

kraljevstva Kobne 1463. godine propade slavno bosansko kra

.

na

ljevstvo hiljade stanovnika ostavi zauvijek svoju domo

a
,

na
R.

Strohal Kratak osvrt hrvatsku glagolsku knjigu Zagreb

1
)

1912. str 12-13

.

.
 - 11 -
vinu i nastani se po susjednim hrvatskim zemljama , koje još
Osmanlija ne bijaše pritisnuo . Neki se odseliše čak u Italiju .
Izmegju ovih naših zemljaka , koje odvedoše kao roblje na
koji pred Turčinom pobjegoše

na
zapad proslaviše

se
ili

istok ,

,
mnogi kao vrsne vojskovogje državnici sudije svećenici uče

i
polju
na

se se
njaci svjetskog glasa književnom istakoše kao
,
a

vrsni pjesnici teolozi filozofi Na istočnom Parnasu istače kao

,

.
pjesnik Mahmut još dva druga

su

sa
paša Hrvat koga akindžije
,

negdje početkom XV vijeka zarobili

je
odveli Jedrenu Bio

u
i
.

.
ga
duže vremena velikim vezirom ubrajaju megju prve pjesnike
a
,
27.

turske Pogubljen Carigradu čije

je

je
kolovoza 1474.

,
.

osvojenje javno mnijenje njemu pripisivalo Njegovi drugovi

.
Ajas radili
na

naučnoj knjizi ovoj trojici

su

Abdulkerim

O
i

.
prvih pijonira polju istočne književnosti napisao
na

je
dr
naših

.
Bašagić vrlo lijepu

IX
dosta opsežnu studiju tečaju
S.

u
i

.
što

pred turskim jataganima pobje

br

Behara 1—4 Od onih

na )

,
(
.

goše istače polju teološke knjige Juraj Dragišić

se

ili
kako
,

,
je ga

je

neki pogrešnozovu Dobretić ako živio doba kada

u

,
,

)
I
.
'

humanistički pokret bio najljepšem cvatu Dragišić je bio

u

velik pristaša školasticizma Na latinskom jeziku napisao

je

više
.

je

djela Rogjen
je
13

Srebrenici umro Barleti 1520

u
a
u
?

.
(

).

najstariji poznati pisac koji pisao gla

je

dosad hrvatski
,
I

golicom gore list arkivu Jugoslavenske akademije

je je

naše
U

u
,

Zagrebu našao Rudolf Strohal jednu kvadirnicu format

8
(

fra ",

pisanu kurzivnom glagolicom Pisac

je

340 ove kvadirnice

)

Matej Zadranin rogjen 1420. umro rapskom samostanu 1525.

u
a
,
(

iz )
fra
se

djelo nabožnog sadržaja Matej iselio

je

po je

Ovo Kad
..

valjda
se

je

Bosne prozvan
je

nastanio Zadru tom

u
,

i
i

Zadranin
.
)

Mirko Breyer Prilozi starijoj književnoj kulturnoj povjesti

k
1
)

hryatskoj Zagreb 1904. str

21
.
.

Opširnije broju
za

tom Prosvjete god

1.

2.

1912
„"
2

u
o

“
)

.
i
 90000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

оо 00 ,
o
208.0 00

0000
.%
00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000

Drugo doba 1611. 1835

-
(

)
.
XVI vijeku poče lijepo procvate hrvatska umjetna
U

knjiga Dalmaciji Dubrovniku Dalmacija

se re
dubrovačka
u
u

i
.
i

publika stajali Italijom kojoj

su

su
sa
tada živoj vezi
u

u
,
latinski pisci povjesnici
na

yas mah proučavali antikni grčki

i
i

.
ovaj preporod Italiji potaknuo
da
,je

je

Poznato dalmatinske
u

i
književni rad Izum štampe osobito
na

je
dubrovačke Hrvate
i

dobro došao ovo doba

u

drugoj polovici istoga vijeka otpoče književni pokret

U

u
ga

užoj Hrvatskoj što prouzrokova protestantizam koji nagje

,

pristaša Hrvatskoj osobito megju plemstvom Zrinjski

U
u

)
,

.
Bosni pravo mrtvilo prošlo punih
je

ovo doba vlada Skoro

u

150 godina poslije propasti slavnoga kraljevstva bosanskoga a

,
bo

traga pravom knjižeynom megju

za

vrijeme radu
to

nema
ni

Povijest nas uči sve prilike bile

do su

sanskim Hrvatima kakve

u
,
.

Bosni osobito ono doba kasnije sve slavnoga Hati hu

a
u

doba mnogi naši zemljaci selili Bosne

su

majuna
se

iz

ovo
U
).
'

Turci budu gospo

im
da

susjedne hrvatske zemlje htijući

ne
u

Bogumili pregjoše listom koji

na

darima Islam Učenjaci fratri

,
.

očuvaju
da
su

su

mogli baviti književnim poslom nastojali

se

vjeru kršćanskog puka koji bio izopačio vječnim rato

je
se

u
,

Učenjaci pri
na

vima podivljao vjeru zaboravio muslimani

a
,

.
uz

onuše istočnu literaturu počeše pisati većinom turski

te
,

perzijski pisali hrvatskom jeziku arap

na

ali
su

arapski Neki
i
.
i

na

skim slovima Kada sve ovo uzmemo oko opet možemo reći
,

,
.

počelo raditi
da

našoj domovini relativno

je
se

dosta rano
u

18.
od

Hatihumajun pismo veljače kojim

je

carsko 1856. sultan

1

,
)

Mahmut isporegjuje kršćane muslimanima svojoj državi

u
s

.
 - 13 -
oko umjetne knjige . Ali da nije bilo čestitih bosanskih franjevaca ,
vrlo bismo malo imali što reći o hrvatskoj knjizi prije okupacije
Bosne . Mnogi literarni historičari drže , da je uzrok književnom
pokretu u Bosni protestantizam , koji se počeo širiti po hrvat
skim zemljama . Širenju Luterova nauka doprinijelo je najviše to ,
što su propovjednici pisali knjige pismom i jezikom prostog
puka. Anonimni pisac piše u Nadir ) ovako : „ Potreba u narodu
samome , a ne reformacija , izazva književni rad u Bosni . Da su
onda pisci uzimali za uzore djela katolička , što ih izazva refor
macija , to stoji . No to je sve “ .
Pismo , kojim su najstariji bosanski fratri tiskali svoja djela ,
–

jest bosančica , nekoji zovu bosanska ćirilica

je
ili

kako

.
postanku bosančice raspravljalo mnogo Neki
se

tvrdili

su
O

e
,
.
da
ali su

od
to je

se

izumili bosanski fratri pismom razlikuju Srba

,

,
jer

nije istina bosančicom pisanih spomenika imamo sta

,

rijih
od

od
franjevačkog
osnutka reda 1209 kamo li njihova
a
je ),
(

Bosnu Drugi opet tvrde

da

od
dolaska bosančica nastala
u

,
.

ćirilice poprimivši neki posebni karakter slično kao hrvatska

,

i
bugarska glagolica
.

Ali ovo nije posve sigurno Prema onome što piše dr

ni

,
.

.
zemaljskog
za

Truhelka Glasniku muzeja bosančica

bi Ć

1889.
u

,
.

grčkog pisma Još rano

se

kao ćirilica razvila srednjem

iz iz

u
i

po

vijeku kako vidimo raznih pisanih spomenika koji

to
-

bosančicom katolici bogumili

—

se

tječu toga doba služili

su
iz

pravoslavni Bogumili prešavši

na

Islam zadržaše bosančicu

te a

,
i

još dandanas njom ponešto služe potomci njihovi bo

se

,
i

hercegovački bezi Bosančica bijaše službeno pismo

na

sanski
i

katoličkoj
sa

bosanskom dvoru saobraćaju Dubrovnikom

U
u
i

seoskoj općini Poljicima kod Spljeta upotrebljavala

se

takogjer
je (

bosančica Bosančica bila dosta rasprostranjena

ne

samo
).
po

po

.Stj

Bosni nego susjednim hrvatskim zemljama Fra Mar

,

.
i

gitić veli predgovoru svoga djela Ispovid krstjanstva Mleci

da u

(
„

ima dosta duhovnih djela pisanih latinicom

ali

1704.
ih
),

prosti narod
ne

zna čitati dok bosančicu znaju čak čobani

,

po
pa

ne samo Bosni Hercegovini nego Dalmaciji čak

u

u
,

,
i
i

Ugarskoj
.

79

Nada 1897. str

1

,
)

H.
B.

Prohaska Das kroatisch serbische Schrifttum

in
. 2

d
,

,
-
)

.
11

str
.
 - 14

Bosančicom se pisalo u Bosni redovito sve do početka

prošlog stoljeća . Otada je sve više i više nestaje , a mjesto nje
stupa latinica . Bosančicom se još i danas služe naši mnogi bezi ,
i nastoje da je očuvaju , te svoje sinove i kćeri poučavaju u
čitanju i pisanju bosančicom . 1)
Kada su bosanski fratri cijenili bosančicu , vidi se iz cirku

fra
lara provincijala bosanskih fratara Luke Karagića izdanog

,
srpnja 1737. gdje definitorija

na
točki svoje svoga ime
1.

6
u
,

i
privatnu

za
zabranjuje pisati hrvatski latinskim slovima pak

ni
,
porabu prijeteći pokorom podpisati one koji
da
će
postom
,

,
i
razlog navagja
se

za

su
bi

više usudili činiti

to

tomu Pošto
a

„
,

;
slova dar božji narodom jezikom vanredno podijeljena koja

,
i

i
lišeni ćemo biti
su

mnogim uskraćena ako ih budemo prezirat

,

,
većih milosti
“
2
i

)
.

Jezik nazivlju raznim imenima kao što slovinski ilirski

su

,
,

,
:
slaveno bosanski hrvatski najviše upotrebljuju provincijalni
a
,
-

Ljubušak fra Lovro Sitović prvi naš pisac

( U je
naziv bosanski

,
.

koji zove naš jezik prayim mu imenom hrvatskim svom djelu

.
od

pakla naylastito
od

Pisma paklenoga oggna Mleci 1727.

)
„

“
na

72. strani pjeva naš fra Lovro

:

Makarskoj premda pisana

je
V
„

,
da

Vazdi želim bude pivana

,

Karstianskomu dragomu narodu

,
po

svitu jošter živi gredu

Ki

karstianam još karstianicam

I

,
i

didičkama još divičicam

I

,
i

Razumise onizima pukom

,

hrvatskim jezikom
Ki

govore
“
.

koji pisali bosančicom

su

Pisci
,

.
da

Sada ukratko spomenemo pisce koji svoja djela

su
,

Matija Divković Za
je

tiskali bosančicom Prvi

nj

veli anonimni
.

.
da

pisac zacijelo bio čovjek plemenit

je

Nadis naobražen
u

,
),

bogobojazan On
da

će

ono malo
je

uvidio
to

uza nestati
a

i
.
ne

stane marljivo trijebiti korov narod pouča

se

katolika ako
,

,
je

opet begovska
je

Bosančica lapidarna kurzivna Kurzivna

1
)

samostanska
.

Fra M. Djelovanje franjevaca

V.

Zagreb
H.

Batinić
III
B.

1887
2

u
)

.
i

str 101-2
.

79

Nada 1897.
sr
3
)

.
 15 -
vati i upućivati . Eto to ga je i potaklo piše dalje da je
u Mlecima dao izrezati slova bosančice ; da je počeo pisati
Nauk i ostala djela . Divković je rogjen u selu Jelaškama 1563 .
Svršivši ( po svoj prilici ) nauke u Italiji dogje u svoju domovinu ,
te najprije službovaše u Sarajevu kao kapelan , a onda kao pro

21.
povjednik u Kreševu i Olovu , gdje je i umro kolovoza 1631

.
Sarajevu dovršio svoje prvo djelo god 1609.
je
U

u
a
,
.
svibnja godine počeo pisati

je
subotu 23. iste Sto čudesa

da
oliti znamenja Dana 24. ožujka

je
1611. dobio dozvolu

,
.

ih ga
Te

smije tiskati oba djela godine nalazimo Mlecima

je u
.

.
Pošto Mlecima nije našao gotovih slova

to
sam dao
u

,
lijevati
.

pri

prvog Divkovićeva
da

Budući imam ruci prvo izdanje

djela
na
ću

ovdje listu piše

to

navesti sve ono što naslovnom

,

:
Nauk Karstjanski
za

narod slovinski Ovi nauk diačkoga

iz
.

jezika ispisa prevede složi jezik Slovinski bogoljubni bogo

u
i
fra

provincie Bosne
U O.

slovac
P.

Matie Divković Jelašak

iz

iz

Argentine mnoge
se

vomu nauku zdarže stvari vele korisne

.

za

za

spasene koliko redovnike toliko svietovnje ljude kako

i

Iza
se

očito vidi časenjem ove knjige ovoga

je

slika Isusova
(
.

po
na

uskrsnuća mnetcie iliadu šesat iedinonaest Petru Marii

U
)

i
.

Bertanu kod carkye koja

je

zove Sveta Maria Formoža Ovo

se

djelo tiskano nepaginiranih

16

osminskom formatu ima

u

a
,

i
ga

paginiranih posvetio prijateljima

je

308 stranica Pisac svojim

.

Antunu Gargureviću Bošnjaninu Sarajeva Paviji sinu nje

iz

,
i

govú Od Divkovića nam ostalo još nekoliko djela

je

Beside
(

,
.

Mali nauk krstjanski

sv

1616. Plač blažene divice Marie Život

,
(

).

.
po
itd

kojih neka doživjela

od

su

Katarine desetak izdanja

),
.

Rudolf Strohal izučavajući staru hrvatsku glagolsku knji

njoj djela koja Divković preradio prosto
je

je

ili

ževnost našao
u

,
Na

str

prepisao Kratkog osvrta glagolsku

na

53. svoga hrv

„»
.

cijeli literarni rad Divkovićev osim neznatnih

da

knjigu veli
,
“

no

izuzetaka nije drugo preradba starijih djela popova glagolaša

,
i

To divice Marije Prilike

se

za

osobito može reći djela Plač

bl
:

Isusove vele lipi verši

na

na

Molitve verše složene poštenje

,

gospodina Isukrsta našega spasitelja osobito pjesma Vele

„»
,

slatko bogoljubno prigovaranje megju križem gospom divicom

i

Marijom kojima djelima jesmama starijoj gla

je

našao
u
)
“
,

(p

golskoj knjizi mjestimice

za

upravo doslovne paralele dok

,

pri
po

djela kao Verši kako Abram zapoviedi božjoj hotijaše

„2
,

,
 16 -

kazati na posvetilišće jedinoga sina svoga Izaka “ i „ Život Kata

rine “ pozitivno drži , da su preradbe glagolskih prikazanja ,

ali
glagolskoj knjizi
im

do

za
sada nije našao originala
Beside

,
u

a
da
su
drži raznih zbirki propoviedi popova glago
ekscerpt

iz
,

pitanje nije temeljito proučio ipak

je
laša Premda

to
već sada

,
.

mogao opaziti neke paralele glagolskim zbirkama propovijedi

u
sa

onima Divkovićevim

.
kasnije
Divkovićevim djelima dje
se

Isto desilo

a
s

fra s
,

i
lima drugih pisaca iz Bosne Savremeni glagolski pisac Ma

.
fra

Pope
de
tije Divkov pre
ća

Antun sela Brzaca otok Krk

iz

)
uz

pisao glagolicom neke neznatne promjene sva Divkovićeva

je

djela Ovaj rukopis čuva arkivu Jugosl aka

se
osim Besida

.
.

45
demije Zagrebu pod signaturom

I.
a
u

.
Još kod Pro
za

Divkovićeva izagje
života Rimu 1630.

)
ga

pagande latinskog prevede takogjer

> Ispoviedaonik
što
,

s
„

sarajevski kapelan Fra Stjepan Matijević rodom Tuzle

se
te
iz
,

,
zvao Solinjanin zanimljiv početak predgovora
je

Dosta ovom
.
i

djelu koji glasi

,

Ljubeznivi štioče knjižice ove ispovidi prošnjom nikih

od

drazieh prijatelja budući kapelan Sarajevski Sarajevu počete

,
u
,

nanukanjem Rafaela Levakovića moga reda države

.p

0.
a

a
,
f.

Bosne Hrvatske bogoslovca razumnoga

d
i
t.

Pavao Papić rodom Sarajlija prevede talijanskog na hr

s
,

,
Le

vatski mistično djelo sette trombe

:

Biskup fra Pavao Posilović rodom Glamoča ostavio

iz
,

dva djela nabožnog sadržaja Naslajenje

je

duhovno
to

nam
,
i

Mleci 1639. kriposti duhovni Mleci 1647.

ot

Cviet tilesni
(

(
)
i

je ).

veljače Zadnji pisac koji

je

Posilović umro 28. 1651

,
.

fra

syoja djela tiskao bosančicom jest Stjepan Markovac oliti

,

Margitić Jajca njegovom nije

se

rodom životu dosada

iz

O
,

mjestu
je

skoro ništa znalo Duže vremena bio svom rodnom

u
.

župnik gvardijan Fojnici gdje

je

je

God 1688. bio umro

u

i
,
.

.
13.

studenoga Carigradu gdje

se je

God
je

1714. 1682. bio

u
)
"

,
.

isposlovao kod sultana ferman kome zabranjuje rišćanskim

u
,

poslove
se

vladikama pačati fratarske

u

Margetić svoj narod iskreno ljubio gdje god koju

je

je
a
,
je

nepravdu vidio osugjivao one koji Ovdje

je

žestoko nanose
,

Ovaj datum dosad nije bio poznat našoj povijesti književnoj Na

1
)

.
ga

šao sam Jajačkom nekrologiumu

u

.
 - 17 -
ću donijeti jednu crticu iz njegova života , koju je on sám u
Jajačkoj Kronici zabilježio .
„ Kuga prestal ) i ja prije nego ću u Fojnicu dilit (iz Rame ) ,
>

posla po me Arslan - beg Kovačević ; kad mu dodjoh reče mi :

Imam jednu oporuku na duši ; imao sam jednog momka krstja
nina u najmu , koji je od kuge umro i reko mi je još za života
da od njegova najma ukopam ga u groblje krstjansko i da mu
usadim križ od kamena i greb ogradim i to sam mu sve ispu
nijo . Ali je još reko da mu činim reći misu na grebu i da mu
dadem Kanta ( pjevana ) misu . Za to molim da mu načiniš oltar više

fra
glave , i misu rečeš . I dade mi misu govoreć : „» Neka znadeš Sti
njegovo pri meni ništa sve zabilježi
da

ja

iz za
pane ostaje
ne

to
A
“
višu pogrdu niki naših krstjanah koji .
mogu

ne
se
lakome
,

,
i
vršit poruke njihovih mrtvih Ovakim ljudima treba viknut vje

:
.

čna mu slava na obadva svita

“
!

Od Margitića ostalo nam više djela Jednome

je

je
naslov

:
.

Ispovid krstjanska Tu jako zanimljiv predgovor

je

komu nam u
,
.

pisac govori ilirskom jeziku ovog predgo

ili

bosanskom
Iz
o

po

Margitić mnogo putovao našim kraje

da

vora doznajemo
je
,

yima
je da

govor Osim ovog djela

za
se

svuda zanimao narodni

i

po

još Fale djela dožiyila

od

su

napisao sveti Oba više

.

izdanja
.

Megju Margitićeva djela koja ostadoše rukopisu ubrajaju

u
,

Likarušu koja fojničkoj samostanskoj knjiž

je jerse

mnogi čuva
u
?
)

,
i

pogrješno ova knjiga pisana pedeset godina

je

je

nici Ovo
,
.
iza

smrti Margitića Prvi

na

ovo došao naš historičar

dr
J.
.

Jelenić
.

napisana
je

Bosančicom Kronika fra Nikole Lašvanina

,
i

koja
se

sada čuva samostanskoj biblioteci Livnu Jedan dio

je u

ove kronike tiskan Glasniku zemaljskog muzeja 1889. 1890.

u

)
i

Fojnička kronika samo prepis ove

sa

sijaset pogrješaka
je
.

kronike
.

još Pisanku gospodina Augusta Vlasteli

mi

Spomenuti
je

koja ćirilicom Rimu 1637. Vlastelinović

je

novića tiskana
u
,

Sarajlija tom prigodom

je

Spomenutu pjesmu spjevao

je

bio
,
.

ujak Jerolim Lucić postao biskupom

je

kad mu Vareša
U
iz
(

Rai
– po

godine harala kuga tamo Margitić

je

je

Kada 1690. bio

1

,
)

Jukić Bosanski prijatelj str 32. Matković Bibliografija bos

1.
>

,,
,

.
)

.
11.

franj
dr

Sarajevo 1896. str

.
.

i
.

2
 18 -
ovoj pjesmi Vlastelinović bosanskim
naziva se Hrvatom . Oyo
nam dokazuje , da su Bosanci od vajkada znali , da su Hrvati .
I najslavniji turski historičar Aali ( 1542—1599 ), koji je bio tur
skim činovnikom u Bosni , naziva nas Bosance Hrvatima. :)
Lozu je vukao iz Bosne pop Ivan Filipović iliti Grčić , koji
je bosančicom tiskao u Mlecima 1704. svoje djelo : Pisma , koja
se piva iliti kanta po epistoli na misi svake nedilje četvrte u
misecu . Na zadnjoj strani ove knjige stoji : „ Svagda nam bilo
ime Isusovo u pomoć i ob dan i ob noć i prisveto trojstvo i
divica Maria naša pomoćnica i sveti Jerolim , sveti Juraj mučenik ,
sv . Ilija , naše zemlje protektori , Bosne Ercegovine , Harvata i
svega slavnoga slovinskoga naroda i jezika harvatskoga .

Pisci , koji su pisali latinicom .

Još godine 1613. počeše bosansko - hercegovački fratri tis
kati svoja djela latinicom . Tome je bilo mnogo razloga . Bile su
u prvom redu dvije tiskare , u kojim su se mogle tiskati knjige
pisane bosančicom ( Mleci i Rim ) , a u njima , kako piše Mar
gitić u predgovoru svojeg djela „ Ispovid karstjanska “, slagari
nijesu znali ni jednom slovu imena , niti su išta znali hrvatski .
da

Uvijek je dakle valjalo samom piscu nadzire tiskanje

ići

'

.
Drugi Gjuro svojoj po
je

uzrok bio
dr

kako veli Šurmin

u
,

.
na

da

vijesti književnosti 121. strani sigurno Rimu nijesu rado

u
,

gledali pisma ćirilskoga Već spomenute 1613. godine izdade u

.
fra

Mlecima Ivan Bandulavić rodom Skopljak svoje Pisctole

i

Evangelia priko svega godiscta koje 1842. doživjelo dva

do
su je
,

naest izdanja Iza Bandalavića pisali ovi latinicom Ivan Ančić

.

rodom Lipe kraj Duvna umro 1685. napisa Vrata nebeska

iz

)
,
(

poštenje božije
na

korist crkve iliričke G. 1682. izdade

u
.
i

na

Jakinu Marko Dobretić Jezerčić svoju moralku slavnom

ili

iliričkom jeziku Fra Jerolim Filipović Rame 1688.

iz

1765
—
(

.)
.

jeziku kojih
od

napisa više djela najznamenitije

tri je

ilirskom
u

Pripovidanje duhovnog nauka karstjanskoga dijela Ovo

je
u

djelo dovršio dubokoj starosti gotovo napola obnevidio Još

u

svećenici ovim djelom Nešto popravljeno do

se

danas služe
– i

punjeno ovo djelo izdao nadbiskup Štadler knjiga

je

osam
u

Fra Lovro Sitović Ljubuškog umro 1729. napisa

iz

Gram
(

matica latino illyrica koja doživlje izdanja

tri

1712. 1742.
,

i
X.

Behar str
)

5
.
.
 19

1781. ) , spomenutu već Pismu od pakla

List nauka krstjanskogå
–
i

Lekušić prevede Bogo

fra
( Mleci 1752. ) Mostarac- Marijan
ljubna razmatranja jezik slovinski Mleci 1730.
u

)
(
Fra Filip Lastrić Oćevije 1700. 1783

je
bio vrlo učen

iz

—
(

.)
pisao svoja djela latinski Sva djela
je
redovnik hrvatski
a
,

.
su
napisana napisao

je
hrvatski nabožne sadržine latinskom

U
.
povijest svoga naroda Bosni mnoge članke Bosni Farla
u

u
o
i
tijevu djelu Illyricum Sacrum
“
„

.
:

Potomak stare plemenitaške kuće fra Luka Vladimirović

Šime Zadranina Slavodobitje karstjan
je

sv

ostavio nam Život

,
:

Biskup Grgo Ilić

itd

sko Cvit nauka karstjanskoga Vareša

je iz
,

,
.

više nabožnih djela kano što

je

umro 1813. ostavio Nauk

(

:
karstjanski Četiri govorenja
dr

Babušu dodade
U

1804.
(

?
)
i

čudoredna Laštrića djelo izdanje 1796. Od uzame

II
a
u
,

)
.

dodade četrnaest govorenja Djelo Epistola pastoralis napisao

je
.

dijelom hrvatski dijelom latinski

a

Biskup Augustin Miletić 1763. Fojnice ostavio

—

1831
iz
(

.
)

Početak slovstva napomene kratko istumačenje stvari

je

nam
,

i
:

potribiti nauka karstianskoga Split 1815. Ovo djelo poznato

je
(

).

narodu pod imenom Biskupovače Prvi dio ovoga djela

u

je ".

sadržava uputu čitanju latinice separatno štampana

te
u

u
,

Splitu 1822. poznato narodu bilo pod imenom

je

Liberice
u
su a
,

to .“

Od Miletića još Naredbe upute biskupa dva izdanja

(
:

1818. 1828. Istomačenje stvarih potribitih nauka karstjan

)
i

skoga takogjer dva izdanja knjiga opet

je

Ova
se

1828. 1867.
(

).

zvala Velike Biskupovače

„

2
)
.
“

Don Jakov Perković rogjen Županjcu umro Rakit

u

u
a
(

duže vremena kapelanom

je

nomu 1817 bio svom rodnom

?

u
)

mjestu Ostavio nam knjige nabožnog sadržaja

je
tri

Kratko
to
.

:
i

izkazanje pokore Jakova Pustinjaka

sv

života smarti čudesa

,

.
i

priprava bogoljubnih
za

Dubrovnik 1808. Deyetice štovati

),
(

syetkovine Dubrovnik 1808. Pet razsudjenja apostolskoga

sv
(

)
i

sidališta varhu pet dogadjaja podloženi sudu otca pape Du

sv

(
.

jedini
do

brovnik 1809. sad poznati pop glagolaš

je

Ovo
iz
se ).

Bosne koji bavio knjigom Godine 1844. izdade Splitu

u
,

go

Ivan Frano Jukić Pisme razlikena poštenje Božie što

ih
,
:

od

Cvit razlika mirisa duhovnoga

se

Tome Babića zove zapad

1

u
)

noj Bosni Babuša

“
„

Milaković Fra Grgo Martić pomen knjiga Sarajevo 1906

J.
T. 2)

)
-
:

.
. (S
str

Dr. Alaupović Jukićev list Martiću 39.

(

)
:
 - 20 -

dine složi Vico Vicić Fojničanin . Ovo je prva knjiga

1785.

tis
kana novim pravopisom Dalmaciji

za u

.Stj
Pisanjem knjiga Marijanović

su
se
škole bavili

i
Ambroz Matić

.
Sa
svih strana potisnute školastičke humanističke nauke

i
zajedno latinštinom nagjoše Bosni zadnje utočište Koncem

u
s

.
do
skoro polovice vijeka naporedo

je
17. 18. 19. cvala
u
,

knjigom Latinski pisali Ancio Ančić

su
hrvatskom latinska
s

),
(
:
i

.
Lastrić Martinović Franjo Gracić Vladimirović Putljičević Ilić
,

,
itd
Marijanović Josić
,

Muslimani književnici

na
su
se
Muslimani Herceg Bosne školali većinom Istoku
-

.
od
su

su
sa

Tamo upoznali mnogi

se

istočnim literaturama

a
,
i

njih pisali razna naučna djela pjevali zanosne pjesme tur

u
i

jeziku Naš poznati književnik pjesnik

dr
skom perzijskom
i

i
.

.
Safvetbeg Bašagić koji nam književni rad nekolicine
je

ocrtao
,

i
na

su
naših zemljaka istočnom Parnasu veli Oni slobodno
),

,
:
'

polju istočne koliko naši susjedi

na

smijem reći toliko učinili

,

polju zapadne prosvjete

na

pjevali svom hrvatskom jeziku slu

na
su

Ali muslimani
i

arapskim pismom
je
Balkanski inštitut iznio nam skoro
se

žeći
tu
.

posebnoj knjizi pjesme jedanaesterice pjesnika popratio

ih u

nekim uvodom
.

ispjevane pod
su

Kako ovih pjesama vidi većinom

se
iz

utjecajem orijentalne poezije Megju ovim pjesmama najviše

je
.

ilahija pobožne pjesme kasida oučne

)
(

).
i

(p

Muhamed Hevaji Uskjuti Hasan Kaimija pjesnici

su

je 17
i

vijeka Hevaji rodio zvorničkom sandžaku 1601./2 On

se

.
.

prvi pjesnik prvi koji ističe narodno

je

je

Bosne kao što

iz

,
,

Bošnjaka vjere pjesmi

na

dinstvo svih bez razlike Poziv

U
.

vjeru pjeva
:

Otac jedan jedna mati

,

Prvo nam valja znati

bi

,
se

Jer ćemo paski klati

5.

str
4.
?
(
.

).
i

Kratka uputa prošlost Bosne Hercegovine Od 1463 --1850

.g
u

(
)

)
-

.
i

str

Sarajevo Herceg Bosna istočna prosvjeta

–
—

1900. 189. 215 Behar

(

.
i

IX str
3
.

.
.

Serbokroatische Dichtungen bosnischer Moslims aus dem XVII

2

.,
)

XVIII und XIX Jahrhundert Sarajevo 1912

.

.
 - 21 -

Hasan Kaimija rogjen je u Sarajevu , a umro u Zvorniku

1690./1 . Pored rada na arapskom , turskom i perzijskom jeziku
imamo od njega i pjesme pjesmu osvo

na
tri

to
našem

0
,

:
i
jenju Kandije 1669. dvije kaside

.
i
18.

duvanjski arzuhal

od
vijeka potječe nepoznatog
Iz

pjesnika živjeli Kadija Hasan Meh

su

ovom vijeku radili

U

,
:
.

i
med Razija Šefkija Illhamija najplodniji pjesnik Koncem

18
,

.
,

.
i
19.

početkom vijeka živjela Sarajevu Umihana Cujdin

je je
u

,
i

prva pjesnikinja Bosne koja duhu narodne pjesme

is
iz

u
,

vojsku protiv Srbije 1813. XIX

na

pjevala Sarajlije igju

U
(
„

.
).
:

još

Sirija Amed Karahogja Omer Humo

—

vijeku pjevali Šejh

su

.
i
:

umro 1880.
(

Skoro cijeli književni rad Bosni sve ilirskog pokreta do

u

Najviše pisalo

da se
duhovnoga smjera prozi
je

bio Kad
se

u
.

.
oko onovremene prilike mirne duše možemo reći
na

uzmu

,
,
Ta

stotine godina nami

od
je

relativno dosta radilo

se

više
,

Bosna svojim knjigama potrebu slavonskim svećenicima

je

rivala

,
do

da

kad oni nisu mogli doći toga sami sebi priregjuju

,

knjige
).
'

na
su

Latinicom izdane knjige pisane većinom poznatim

kaznim talijanskim pravopisom
.

str

Ispor Povijest književnosti

dr

Šurmin 122
,
1
)

.
OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO DOOOOOO
0000000000 00000000 0000000000000000000 ooooooooo 0000000000
( ooooooool 0000 ooo 00000000 00000000

0000000000
000000000
OOOOO0000

Treće doba 1835. 1911

.)
DO OKUPACIJE
A
)

.
političke
na
Utjecaj ilirskog pokreta Bosnu kulturne

i
i
prilike njoj
u

Poslije smrti sultana Sulejmana 1566. . stade osman

II
(

)
.
iza

lijska sila slabiti pogotovu poraza pod Bečom 1683

a
,

.
poče sjaj polumjeseca tamniti Nesretni ratovi Austrijom Ru
s

i
.
pa

sijom nepovoljni najgore unu

ugovori
je
osobito što

,
a
,

,
i

trašnje bune nemiri znatno oslabiše državu osmanlijsku Svemu

i

.
uzrok jenjičari Jenjičari uzdigli Tursku vr

do
su

su

tome bili
.

njene privilegija

od
hunca moći zadobivši mnoga prava
te
,

pojedinih sultana počeše raskošno živjeti postadoše prave sile

,

džije slabiji sultani bili pustom igračkom njihove samovolje

su
a
,

.
Nekoji njihov neposluh
da
su

za

sultani htjeli kazne jenjičare i

glavom platili kako nam
ali
su

samovolju svoj naum

to

crta
,

,
i

XVI.—XX. go
.pj

slavni Gundulić svome Osmanu Istom

I.
u

).
i

ukine jenjičare
da
za

dine 1826. pogjesultanu Mahmudu rukom

.

On zavede nizam nova vojska provede neke reforme državi

u
?
(

)
i

.
:nje

Bosanski jičari opriješe usta

se
da ili

baše carskim naredbama

i

brane svoja privilegije

na

doše oružje prava Stambulski

za ii
,

Bosnu jednog pašu

da
da su

sultani slali drugim svlada baše

u

da ,

kako zna zavede nizam Za većinu njih možemo reći

,

,
i

.
pa

pravi na
su

upamtila
je

bili krvoloci kao takove naša

ih
,

kr
Za

pjesma ovu borbu kojoj učinio kraj poznati

je

rodna
:)

,
.

volok poturica Omer paša Latas Okupavši Bosnu krvi svladavši

u
,

,
.

baše zavedavši nizam tamzimat veli slavni naš Jukić svome

u
,
i

i
M.

Fra Nedić Poraz baša zavedenje nizama Bosni Pečuh

1

. u
a
,
)

.
str
–

Alaupović Ivan Frano Jukić Sarajevo

T.

1884. 1907. 18—26

(

.)
.
:

Bos Prijatelja
.sv

Vidi
II
2
)

I,
.

.
 23

članku „ Omer paša i bosanski turci“ 1) ovako : „ Više je od 25

godina , kako se Bosna sabljom bran od tanzimata . Od malog
djeteta do sijedog starca , od najbogatijeg bega do prostog čo
vjeka sve je protivno novim uredbama , sve mrzi na cara , nje
gove činovnike i uopće na sve Osmanlije ; svi očito i općenito

svi
govore , da su njihov car , ministri , paše i seraskeri Moskovi

,
da
Raci Vlasi Kauri

je
Dindušmani turski zakon svagdje pro
,

,
i

Osmanlije

su
pao samo
se

Bosni čist održao staro tursko

u
,

.
odijelo ostavile navukle briju glavu
na
vlaške pantalune

ne
se
,

,
šišaju
se

već ko kauri
“

žestoka prepirka
se

ovo doba zapodjede izmegju bosanskih

U

?
)
fratara apoštolskog namjesnika
Barišića koja potraja nekoliko
,
i

godina 1839. borbi sudjelovali najučeniji

—

su

ovoj
U

1846
pa (

)
.
su

tada vrlo malo bavili knjigom

se

fratri
,

.
prilikama bila ponosna Bosna ono doba
je

Eto kakvim
u

,
Hrvatskoj otpočeo preokret prosvjetnom političkom
je

kada
u

i
životu poznat našoj povijesti pod imenom ilirski pokret
u

“
.
,

.
ovog Ljudevit Gaj još
sa
pokreta stajao
je

Na čelu
dr

nekoliko
.

drugova Gaja
uz

Pored Hrvata pristadoše njegove drugove

ii
.

braća Slovenci neki Srbi

i

bosanski franje
su

Pošto Bosni nije bilo viših škola

to
u

vački klerici većinom zagrebačkom sjemeništu učili mudru

Tu u

knjigu bogosloviju upoznali

su
se

ilirskim pokretom
,
s
i
i

koji oni pristali jer

uz

su

ime ilirsko bilo već poznato

je
im
,
i

Tim imenom kako smo već spomenuli često zovu stari pisci
,

naš jezik
.

se

Vrativši nauka domovinu donesoše sobom ideje

u
s

živoj vezi
od

bra
su

ilirske Bosanski Hrvati stajali vajkada

ih u

s
.

kojih dijelio
od

je

ćom one strane Save Dinare duže

s

,
Pa i

vremena tvrdi kordun sada pristadoše mnogi stariji knji

i
.

Danici ilirskoj
uz

ževnici ilirski pokret Naš Martić pjeva

u
.

pod imenom Ljubomir Hercegovac oduševljene davorije Poznati

.
Za

naš učenjek Gjuro Šurmin piše smutnja

dr

nemira 1836
3
)
:

i
.

1837. god Gaj

je

Bosni bilo dosta odziva Hrvatima

tu
u
i

njegovi drugovi poticali svoju braću otpor protiv Osman

na
su

lija odnošajima
su

sami imali svoje izvjestitelje tamošnjim

a

o
,

počeli odličniji musli

uz
su

Kada braću katolike pristajati neki

i
str

Bos Prijatelj
fra 34
II
1

,
)

11.
str

80

Glavaš Život rad Rafe Barišića Mostar 1900.

2
)

-
:

.
i

Povjest književnosti str 183

3

,
)

.
 24

mani , potuži se onovremeni valija na Bosni Mehmed Salih Ved

žhi
Gaja kao glavu pokreta

na
paša 1835.- 1840. banu Vlašiću

se )
"
.
Kada god 1846. borba počelo

se
dovrši Barišićem

,
.
oko osnutka jednog književnog društva pro

od
raditi listu

fra 1.
.
sinca 1846.- Fojnice pišu Jukić Franciskan Blaž

F.
iz

I.
)

i
Ljudevitu Gaju

da

da
učitelj želja svih domorodaca

je
Josić
,

,
ovu nesretnu ilirsku pokrajinu poslije toliko stoljeća jednoč već
njekoliko rodoljubne

za
sunce prosvjete ograne obasja

to
I
.
i
početkom godine jedno knji
je

mladeži naumilo nove 1847.

s

kog cilj proteranje

će
ževno društvo zavesti biti tminah
,

slavjanske

od
neumitnosti ove nevoljne svakog zapušćene
iz

,je i

za
deržave Naša želja velika istina toliko poduzetje verlo

al
,
.

na
-
malahna snaga Sve
je

što nas teši pouzdanje priatelje

u
ne ,
.

rodnosti čemu ako budemo prevareni zaista dobar napredak

u
,

,
pošto megju prijatelje ubrajaju prvog Gaja
ne
će

mimoići
im te
“

,
nj I
.

nove godine šalje besplatno

na

da

od

obraćaju
se

mole
,
i

po
po

za
tri

istiska Narod Nov. Danicom svaki manastir

s

,
.

jedan
.

Kolo bosansko
je

Ovo Pravila
se

društvo imalo zvati

:)
.
su

na
se
tri

imala tačaka Prve tačke odnose članove člana

7

,
.

rinu starješinstvo odbor biblioteku Četvrta tačka glasi ovako

:
(

)
,

će .
i

po

jednu knjigu pod

na
Društvo ovo svake godine izdavat
„

Svetogled Bosanski Knjiga razne pred

će

slovom ova sadržavat

.

bit

mete književne umjetne ekonomičke njezin sadržaj će

u
,

,
:

posebnom oglasu govor troškovima oko knjige

je

tački
5.
U

o
“
.

da

preporuci časnog definitorija

se

se

točke razabire
6.
uz iz
a

,
,
i

svaku godinu
za

Jukić prima redakcije ove knjige nadarenje

„
po

govori koji
se

zadnjoj
10

ima
se

talira tački odboru

U

o
“

,
.

pravila podnešena
su
za

brinuti podizanje narudnih škola Ova

.
na

odobrenje časnom definitoriju

.

Do osnutka književnog društva Bosni nije nikad došlo

u

,
jer

potvrdi pravila oko prilike

na

definitorij
ne

časni Uzevši
,
ne .
su

se

koje upray onda nastale Bosni može mu najmanje

ni
u

zamjeriti
.

ako nijesu pravila potvrgjena ipak počeše fratri nastojati

,
I

oko podizanja osnovnih škola Već 30. rujna 1847. piše Jukić
.

Vidi Nastavni Vjesnik XII

1
)

Alaupović Jukić Sarajevo pisma

T.

Ivan Frano 1907. Jukićeva

2
)

)
:

pismo
V.

str 55.
,
.

14.

za

Hrvatska Zajednica broj god 1908

,

,
*)

.
 25

taj
Fojnici

da
Martiću , da je dan otvorio školu djece

36
ima

,
i
da
nuka Već iduće godine
te

Martića otvori školu Kreševu

u
i

.
su

bile Krešeyu Livnu

je
otvorene škole Varcaru ovako

uz u

I
i

.
neku pripomoć austrijske vlade Oso
za za

nicala škola školom

fra .
bitih zasluga osnivanje osnoynih škola stekoše jošte Lovro
fra

Karaula Mijo Kutleša Mjesto Svetogleda Bosanskoga poče

i

.
Jukić izdavati Bosanski Prijatelj opet jedan lijep
.g

1850.
)
(

I
.
primjer hercegovački brinuli nijesu
se

kako bosanski fratri

,

da
za

spasenje nego nastojali prosvje

su
samo duše kako

:
u
,

,
nom gospodarstvenom pogledu podignu svoj narod

)
i

.'
Željama molbama krstjana Hercegovini
U

Bosni u
„

,
i

“
-)
i
što svibnja 1850. podastriješe sultanu Abdul Medžidu traže
ih
1.

,
da
se

izmegju ostalog zemaljskom trošku uvede štamparnica

o
,

im
da
za

krstjane bude slobodno sastajati

se
točka 14. brez
(

)
i

oružja dogovarati stvarima školskim književnim ekono

o

,
i

i
18.

da
je
mičkim točka tački mole sultana slobodno
U

27.
(

,
).

svakoj općini učionice škole zavcditi učitelje potrebne

da iz
(

,
i

da
se

druge zemlje zoynuti ovi zemaljske

kese platjaju
iz

;
,
i

većeg napredka druge deržave slati

U je

slobodno učenike radi

u

.
da
se

H.
B.

19. tački traže od nas kršćana učenici

iz
,

)
i

primaju ljekarsko
na

carigradsko učilište inženirsko carski

u

trošak
.

20. svibnja 1853. podastre starje

od

predstavci
ju

što
U

:)

,
fra

šina bosanskih ruhbana fratara Andrija Kujundžić bosan

(

valiji
—

skom Mehmed Huršid paši 1853. 1856 veli izmegju

(

),
.

ostalog
od

se za

carstvo tursko jedna

da

bila velike koristi

bi
„
:

mala tiskarnica tipographia koja imala predati ruke

bi

u
(

),

sveštenstva katoličkoga koje vazda goji lojalnu simpatiju prema

,

Visokoj Porti Ovim načinom sveštenstvo katoličko moglo

bi
a
)
:
.
po

izdavati jedan list novinski odbijati nepravedna nasrtanja

i

novina izvanskih protiva Visokoj Porti njezin interes štititi

b
)
,
i

Knjige školske mladež bosansku mogle

za

Bosni
se

tiskati
bi

u
po

nit
za

smislu Visoku Portu probitačnoine novci

je se

duhu
se bi
,
i

do
za

Bosne knjige iznosili kako

to

inostrane države
iz

,
se

sad od velike nužde činilo Kad ova osnova odobrila

bi
c

,
)
.

Vali paša pribavi jedan ferman

od

da

od

bilo potrebe Visoke

bi

16.
od

Ispor Hrv Zajednicu prosinca 1909

1
)

.
.

Jukić Zemljopis povjestnica Bosne Zagreb 1851. str 156

2

.
.
,

.
)

Strukić Povjesničke crtice Kreševa franjevačkog samostana

3

.
i
)

Sarajevo 1899. str 121–122

.
.
 26

Porte kano izključivu povelju , da nitko drugi u Bosni ne smije

zavesti tiskarnu , van samo sveštenstvo katoličko , kome nadležati
mora pravo censure samome Valii
, a nadzirateljstvo
bosan
skome “ . Uz neku malu preinaku toplo preporuči Huršid paša ovu
predstavku Visokoj porti ,

ali
bez uspjeha

.
Bosanski franjevački klerici Djakovu osnovaše god 1855

.
književno društvo koje danas opstoji Sarajevu pod imenom

u
,

i
ovo društvo izdalo dosta vrlo lijepih knjiga
je
Jukić Do sada
„

“
.

i
za narod Bosni
u

Proglasom slavnog Hattihumajuna dolaskom valije Topal

i
Šerif Osman paše
Bosnu 1860. 1869 nastadoše kod nas

(
u

.)
nešto povoljnije prilike Sarajevu

se
Godine 1866. osnova

u
.

vilajetska štamparija državna poče izlaziti službeni list Bosna )

),
(

'
dvije godine kasnije poče Mehmed Šakir Kurtčehajić izdavati
a

politiku pouku
za

Sarajevski cvjetnik list ekonomiju ovom

poU
,

.
listu ima takih članaka kakvih danas malo nalazimo našim
,

knjige
su

za
listovima ovoj štampariji štampane besplatno
U
.

katoličke pravoslavne ćirilicom Osim toga

škole latinicom

.
i

ilirskog jezika
su

ovdje tiskani neki kalendari gramatike turskog

,

,
zbirka Petranovićevih narodnih pjesama itd i
.

Don Frano Miličević osnova Mostaru godine 1872. tis

u

tiskale najviše školske knjige koje

su
se

ovoj

je
karu tiskari
U

,
.

većinom pisao don Frano Iste godine poče izdavati kalendar

.

i
do

koji uregjivao sam sve

je

Mladi Hercegovac 1882. onda

,
a
,
“
„

primi redakciju ovog kalendara poznati naš književnik njegov

je a

bratić Ivan Miličević Ne potpunu godinu dana izlazio Mo

u
.

što

ga
za

list
staru službeni Hercegovinu Neretva uregjivaše
,
„

Mehmed Hulusija
.

God 1868. zaključiše fratri Gučoj gori knji

da

osnuju
u
.

na

odbor čelu mu bijaše

je to

ževno društvo ime izabraše

U

a
,
.

Fra Grgur
se

ovo sve što ovome društvu zna

o

?
)
,
I
.

Književnici pjesnici
.
i

Fra Martin Nedić ogjen Tolisi umro 1895.

je 1.

1810.
u

,)

).
(r

Mnogi drže
da
je

Prvi duhu ilirskom Jukić

,>

radio vele
u

i
.
Ilir
po

prisvaja
ali

prvi Nedić sebi

to

vremenu Bosne
iz

U
.
,

.
16.

28.

Prvi broj Bosne ponedjeljak svibnja 1866

je

izišao
1

(
)

.
se do

okupacije zamijeni Bosansko herce

je
je

Bosna izlazila sve onda

e
a

-
,

je
od

govačke novine koje god 1883. zovu Sarajevski List Bosna

iz
,

.
:
.

lazila jednoč hefti

u

str

Strukić Povj crtice Kreševa 138

,
,
2

.
)

.
 27

jednom pismu piše : „) Kad je Gaj pokrenuo „ Danicu ilirsku “ i

Pavao Štoos zapjevao ilirsko kolo mili
„ U ..." , tada sam se
prvi iz Bosne javio , dopisujući se s Gajem
šaljući članke u i

Ali
„ Novine ilirske “ i „ Danicu ilirsku “ . zbog nepovoljnih okol

ga
nosti nisam imena pisao već krio kao zmija noge Poslije

.
iza pokreta pode Jukić dopisivati Kukuljevićem književ
na se

o
s
nosti svoje ime javnost iznositi zaista Nedićev Raz

„
.
')
I
i

govor koga vile Ilirkinje imadoshe onog doba kako

je
čedo

),
2
,

,
vidimo na strani 30
to

.:

Evo jurve ima

tri
stotine
Sedamdeset dvi tom godine
k
i

,
'

Odkad slavnu Bosnu Turci uze

.
pjesnik razgovor izmegju
djelu
je

ovom nam opjevao

U

ga

Na poziv Vile
su

vila što imale ovako proljeće 1835.

se do u
,

:
Primorkinje Ilirkinje

da
su su

došle njena dvora svekolike vile

,

,
skupile uhvate
se

provesele Čim kolo koje povede

se
u
,

,
.

Vila Budimkinja Igrajući kolu pjevajući zovu pobratima Apo

u

i
.

dojezdi pobro
im
da

lona veselje bude što veće

to

zelene
U

iz
,

.
ga

lijepo dočekaše
on

gore Vile pogostiše pritegnuvši žice

a
,
i
.

kojima spominju
na

poče pjevati pjesme

se

tamburi razne
u
,

slavni junaci ilirski Pjevajući Apolon često

je

duboko uzdahnuo
.

.
ga

preklinjaii
im
da

Kad spaziše vile stadoše

to

kaže što mu
,

ne ,

manjka Apolonu bijaše Vile Bosanke

je

bilo žao što kolu

u
,
.

Znajući Bosanka joj

da

da
se

posestrime vesele videći ona

,

,
i

njihovo
ne

na

kolo popne visoku klisuru počne

se

može
u

roniti suze radi hude sreće proklinjati sudbinu Bosne nabra

i

jajući sve muke nevolje ljute Vila Srimkinja nastoji

da

utješi
je

,
i

nabraja sve ljepote krasote ponosne Bosne završuje

te

Pristan dakle Bosankinjo tuxit

,
„

Nemoj višhe slavnu Bosnu ruxit

“
.

Riječi Vile Srimkinje još većma rastuže Bosanku počne

te
,

Bošnjake
na

dugo široko nabrajati jade nevolje koje stigoše

,
i

Pjesmu završuje ovako

:
A Ja

chu kukat kano kukavica

,

privrachat kano lastavica

,

str

Jukića Sarajevo
21

Markušić Škarica Život rad

F.

1908.
1

I.
,
-
)

.
i

Razgovor Nedićev tiskan

N.
je

Karlovcu kod Pretnera bez

J.
u
2
)

godine Neki bibliografi ukuljević Matković navode ovo djelo pod druk
,

)
.

(K

čijim naslovom naznačuju godinu 1840

,
i
 - 28

Suze ronit kano udovica ,

A nabrajat kano sirotica ,
Dokle bude biti ovi kamen ,
Na kom sidim , makar uvik ... ,

Amen .

Kad je Nj . Veličanstvo car i kralj Franjo Josip I. g . 1852 .

Martin vrlo za

fra
prolazio kroz hrvatske zemlje , ispjeva mu

fra
nosnu pjesmu Šunjić postade biskup

M.
kada mu učitelj

,
,
a

ispjeva prekrasnu radosnicu duhu narodne pjesme opjeva

U
mu

.
od
pokret god 1848. što izagje troškom Ivana
sa

Šunjićem 1849.

,
.

i
Kukuljevića Carigradu 1851. 1875. izagje kojoj

G.
Kitica
u

u
,
„

“
pri zgodama ispjeva
su

pjesme što raznim hrvatskom meceni

ih
,

narodnu opjeva ulaz austro ugarske

na

Strossmayeru Posve
J.
J.

-
.

vojske Bosnu Ratovanje slovinskog naroda Turcima 1875

s
u

.
i

Dubrovniku 1881. pod

do

1877. Ovo potonje djelo izagje

u

fra
pseudonimom Marijana
G.

Žalovana 1883. izdade > Život

„
.
što

ga

Šunjića složi devet pjevanja osmercu poput Gundu

u

u
“,

lićeva Osmana Zadnje njegovo pjesničko djelo jest Poraz

„
.

baša zavedenje nizama Bosni kojemu nam ocrta već spo

u

u
a

,
,

menutu dvadesetpetgodišnju borbu bosanskih jenjičara baša

je )
njihovu propast
sa

carskim vezirima Osim ovoga napisao

i

Nedić više prigodnih

su

što tiskane pjesama

Danici Kolu
u
,

.
polju historijskomu svesci Kuku
IV
je

na

Nedić radio
U
i

povijest jugoslavensku napisa dosta lijepu

za

ljevićeva Arkiva
„

studiju bosanskim starinama zasebnoj knjizi ocrtao nam

u
o

a
,

turskog gospod
za

stanje bosanske franjevačke redodržave

je

stva našoj domovini

2. u

Banjalučanin
je

Ivan Frano Jukić 1818–1857 bio

(

je .)

upravu
na

naukama Zagrebu ono doba kada otpočeo

u

priključio nje
on
se

ilirski pokret kome odmah Gaj

,

ga i

govi drugovi ljubezno primiše Jukića svoje kolo upu

te
u

,
da

Bog
će

tiše kako raditi sebi svomu narodu pomogne

,

nije
da

sa da

se
je

zna naš Jukić ikada bio ono što bio

bi
li
,

nije upoznao
da

ono doba Zagrebu

se

desio Gajem
u

,
i

drugima Vrativši Jukić

se

Vrazom nauka domovinu 1840

.g
u
s
i

pitomini fojničkog samostana

ne

zgrijati
se

dadoše mu
ni

,
ga

se

se sa

nego jurnuše hrvatsku Atenu gdje upozna našom

,
u

starom literaturom Nakon kratkog vremena povrati opet

u
.

Fojnicu poče živo nastojati oko osnutka čitaonice književnog

ii
i

spomenuli
Sa

društva kako smo već pobratimom Radovanom

,

.
 fra - 29

G.
pjesme što

sa
( Martić Sunjićem sakupljaše narodne

ih
je ,
)
i
Osijeku fra Filip Kunić Mnogo

se
.g

1858. izdade bavio

.
historijom geografijom napisao prvi zemljopis

je
nam

te
,
i

i
povjesnicu naše domovine Zagreb 1851. mnogo

je
tim nam

),
i
štošta osvijetlio složio Slavodobitnicu Omerpaši

je
Martićem
S

„
.

prikazanu ime svih Krstjana Bosni agreb 1852. kojoj

u

,
u
“
)
(Z
po
nain nabrajaju njegova junaštva Bosni Kako smo već spo

.
19nuli Bosanski Prijatelj

od
počeo časopis
je

izdavati koga
,

“,
je je

tri

naš Jukić uredio sveske Zagreb

1850. 1851. 1860. Jukić
(

).
bio suradnikom mnogih
Gajeva Danica časopisa
Novine

,
i
Kolo Srpsko dalmatinski Magazin kojima pisao većinom itd

U je
u
,

),
-

.
članke historijsko geografsku sadržine Bosni Bos Prijatelju o
za -

hr
napisao nam ono vrijeme dosta informativan članak
je

o
vatskoj knjizi Bosni Kukuljeviću

za
davao podatke njegovu
je
u

Hrvatsku Bibliografiju
„

“
.

Do Omer paše Latasa innogo

je je

držao naš Jukić

je to
kako

,
sv

Pr

vidimo Bos njim često sastajao Njemu

se
iz
I.

S
.

.
posvetio Omer pašinu poslu išao
Pr

sa
sv

Bos Fazli je je
U
II
i

pašom Šerifovićem Zagreb banu Jelačiću bio 1851.

u

u
,

tamo dolazio pjesnik

je

Travniku kada Petar Preradović kao

,

ga

poslanik
za

Jelačićev ovo sve nagradi Omer hapsom

I
.

i
ga

surgunlukom kome dopade teške bolesti koja grob

u

u
,

,
i

najljepšim godinama Pošto pet godina potucao

je

obori
se
u

.
od

Beču 20. svibnja 1857

do

nemila nedraga umre

u
,

po

kako veli naš Tugomir

–

Jukić nije bio pjesnik

„

po

pjesnik
ali

goreći sav željom

je

zanatu bio srcu duši

,

,
i
da

svoj svijet povede kolo ostale obrazovane prosvijetljene

u
i

braće Cijeli svoj teški

da

mukotrpni život gorio

,je

samo
.

domovini makar malo posvijetli gustoj tami neznanja

u

“
.

Fra Marijan Šunjić 1798. naj

—

od

bijaše jedan
3.

1860
(

)
.

učenijih fratara što

do

Herceg
je

danas ala Bosna Poznavao

ih

in

-
,

skoro sve evropske jezike turski arapski perzijski pisao

je je

a
,

govorio kao hrvatski Učitelj jezika bijaše mu čuveni po

i

liglot Mezzofanti Iznajprije pisao latinski talijanski

je

francuski
,

,
i
.

poslije stupi
Sa

kolo ilirsko Nedićem opjeva pokret Hrvat

u

u
a

skoj Ugarskoj osim toga napisa Razgovor

od

1848. 1849.
a
,
i

vile Njemkinje Slavjanke Jelačkinju veliku pjesan Rodo

„
,

)
i

:
i
'

Kukuljević navodi ovo djelo dijelu Bibliografije hrvatske

I.
1

“
)

Za

Jelačkinju
se

pod brojem 1882. njim povede Matković Milaković

J.

„ .
i

spominje takogjer Martić svojim Zapamćenjima Nedić Životu fra

u
a
,
u

i
 30

slovna Slovjenkinja vila “ ( 13 pjesama ) , u kojoj nam ocrta povijest

slovjenskoga naroda . Ova pjesma tiskana je poslije smrti Šunji
ćeve u IV . sv . „ Bos. Prijatelja “ . Na svim ovim pjesmama vidimo ,
da je Šunjić jako dobro poznavao klasike i narodnu poeziju .
Fra Petar Bakula ( 1816. — 1873 .) sin je kršne Hercegovine ;
4.
pisao je kao i Šunjić najprije talijanski i latinski, a poyrativši se
iz Italije u domovinu zapjeva hrvatski . U duhu narodne pjesme
opjeva nam historiju Hercegovine za vezirovanja Alipaše Stoče

rat
vića od 1832. do 1851. ( Beč 1863. ) i francusko - pruski od

–
Dubrovnik izd stihovima

.;
.g

U
1870. 71. 1873 1890.

U
–

II

-
(

))
.

.
napisa još oveću posve didaktičnu pjesmu Pravo mudroznanstvo

.
Fra Grgo Martić1

–
takogjer

je
kršne
sin
5.

1822. 1905
)
(

.
)
pa

Hercegovine toga potpisivao pod svojim pjesmama

je
se

s
,

tiskanim Danici Ljubomir Hercegovac Prve latinske nauke

u

“
.
izuči Mudru knjigu učio Zagrebu gdje upozna je

se
Kreševu
u

,
.

bogosloviju Biogradu
se sa

ilirizmom svrši Stonom Vrativši

a

u
,

.
po
raznim mjestima Dugo
je

Bosnu obnašao razne službe

u

se
sarajevskim župnikom
je

vremena bio Od 1879. nastani

u
.

Kreševu gdje umre kolovoza 1905.

nadživio sve
30. On je
,

ga

jedini Trnski
od

je

Ilirce Bosne svih Ilira nadživio

iz

a
,

.
St.

Pjevati počeo Biogradu 1842. Svoje

je

kao klerik
u

prvijence slao Danicu Vrazovo Kolo Pjesma Plač Bosne

je
u

“,
i

tiskana knjizi Kola pribavi mu lijep glas megju onovre

.II
u

mu lijepe pjesme Poziv

su

menim našim pjesnicima Vrlo

u
:
.

kolo bratsko poznanstvo vječni spomen

za

Prvo Tužni glasi

,

pjesme jedva pronijele njegov glas

ne
da

Jukiću
F.

ove
bi
1.

,
I
.

po

ispjeva Osvetnike kojima ugje megju prve epske hrvatske

,

pjesnike
.

naša Ilijada Odiseja sastoje

se

Osvetnici sedam
iz
ta
,

,
i

boj Grahovcu Bojevi

na

spjevova Obrenov Luka Vukalović

,

,
(

turski crnogorski Kiko Zelić Ustanak Bosni Hercegovini

u
,

,
i

i
po

Lojina Posjednuće cesarsko kraljev

H.

Hadži krajina
B.
-

-
i

skoj vojsci njima nam pjesnik ocrtao sve znatnije doga

je
U
).
No
M.

li M.

Napotnik
ili ne

Šunjića pored najboljeg nastojanja

do ja

isto tako
a
.“

da i

ga

mogosmo doći uvog djela Mnoge sam fratre pitao imaju

,

,
.
ga

pa

mi

jesu igdje vidjeli Jelenić dade Jelač

dr

sve uzalud Veleč

.g
li

Po
da

kinju rukopisu pročitao vidio sam pjevanje

je

je
to

Kad sam
II
u

,
.

.
od

ne
je
49

kreta separatno tiskano

to

1848. Da znam
li
-

,
.

Josip Milaković Fra Grga Martić pomen knjiga Sarajevo 1906

1

-
)

.
(S

Dr. Jozo Dujmušić Bilješke jeziku Martićevih Osvetnika Sarajevo 1899

o
,

.
 - 31

gjaje od 1857. pa do bkupacije , samo u Kiki i Zeliću dogagjaj iz go

dine 1832. Dogagjaji , što nam ih Martić opjeva , posve su raz
I ličiti , te ih samo veže osnovna ideja , ratovi za oslobogjenje
ispod gospodstva osmanlijskoga .
I to čini Osvetnike jedinstvenim
djelom . Nikakvedruge veze nema megju pojedinim spjevovima .
U „ Obrenovu “ ( I. dio „ Osvetnika “ ) ocrtao nam je pjesnik
dogagjaj, što se desio u Hercegovini god . 1857. Zazvavši u
pomoć posestrimu prikazavši nam prirodne krasote onoga
vilu i
kraja , opjeva , kako bašibozuci porobiše kuću
nam u 6 pjesama
starca Obrena i kako mu Trebinjac Šahinaga zarobi sina Dragu
i odvede u svoju kulu .. Kada u Šahinaginu kulu udari grom ,
izbavi se Drago tamnice , skupi četu osvetnicu ubije unesrećitelja
,

svoje obitelji Šahinagu , njegovi drugovi naložiše vatru na kuli

Šahinage . U II . dijelu Osvetnika , koji je po sudu prof . Šurmina
jer

najbolji spjev Martićev , njem pjesnik najbolje pokazao

je
u

svoju pjesničku opjevao junačinu Luku Vuka

je

sam moć nam

,
)
'
na

boj Grahovcu god 1858. Vukalović mogavši više

ne

lovića
,
i

podnositi zuluma
da

hajduke svojima
se

odmetnu sebi
u
,

Pjesniku osobito lijepo pošlo

za
da

je

pomogne pogine
ili
,

vjernom mu ljubom majkom

sa

rukom prikazati rastanak Lukin ,

i

podsjeća Na Spasov
na

što rastanak Hektora Andromahom

s

.
)
na

ljut boj Grahovcu izmegju

se

dan spomenute godine zametnu

Crnogoraca svojom
sa

Turaka odlučnom času priteče Luka

u
i

Crnogorcima kojima ostade

na

hrabrom četicom pomoć

u

mejdan
.

spjevu Martić boj turski crnogorski

III

je

ocrtao nam
U

i
.
od

godine 1862. Zelić smrt dvojice hajduka

IV

Kiko
,
u
a

)
,

i
.

Ivana Grgića Jovana Bošnjaka Ustanak Bosni Hercegovini

u
„
i

i
.
od

godine 1876. bojevi srpski crnogorski sačinjava

-

V.
8

“
je i

i
.

više nastavak trećeg dijela spjevu

VI

dio Osvetnika Ovo

U
.

prikazan Hadži Lojin vakat Sarajevu pred okupaciju Po

je

u
-

„
.
po

sjednuće Bosne Hercegovine cesarsko kraljevskoj vojsci

-
i

god 1878. zadnji spjev njim zaklapa knjiga Osvetnika

je

se

,
s
“

i
.

sada pjesnik počinje pjevati Posvetnike Sarajevo 1895.

u
a

),
(
“
„

kojima opjeva život nekih svetaca crkvenih dostojanstvenika

.
i

ko
je

Prema nacrtu Armina Pavića sastavio Martić 1885.

kojoj četiri njegove pjesme dok
tri

sovsku epopeju
su

narodne
,
,
u

1884. izagje Dubrovniku oveća njegova pjesma kojoj ocrta

u

u
,
15.

Vijenac 1895. broj

- 17
1
)

65.
str

Josip Milaković Škol Vjesnik

-
–

1895. 147
2

.
.

i
.
)
 32 -

svoj put iz Kreševa u Dubrovnik g . 1882. God . pak 1887. ugleda

svijet u Zagrebu njegova pjesan „ Obrana Biograda 1456. “ Martić
je ispjevao više prigodnica , a mnogo je i prevodio . Zadnje je
njegovo djelo „» Zapamćenja “ , što ih po njegovu kazivanju za
bilježi Koharić , a na svijet ih izdade poznati naš historičar Ferdo
pl . Šišić ( Zagreb 1906. )
Osim „ Zapamćenja “ i Početnog zemljopisa ( Sarajevo 1871. )
sva su ostala Martićeva djela u stihu .

Skoro cijeli Martićev rad u duhu je narodne pjesme , koju

je usisao s mlijekom majčinim . Sam veli , da je od djetinjstya
slušao pjesme , što mu ih je uza gusle pjevao stric Rade . Za
Martića veli Jagić bio ubogi slijepac , bio bi u istinu
: „ Kad bi

ali
prvak megju narodnim pjevačima , postao učenim

je
kad
on

sa
čovjekom znade spajati svojstva narodne poezije svim
,

vještinama umjetnika pjesnika

Pročitavši Jagić 1864. prvi
“
.

i
drugi Homer pjesnik narod
je

je
dio Osvetnika rekao Ako
„

„
:

«
sigurno Homerid
je

noga pjesništva Martić

to

“
.
,

kao pjesnik umjetnik

se
je

Martić istaknuo prva četiri

u
dijela Osvetnika osobito Obrenovu Luki Vukaloviću
u
a

“
„

“
,

.
i

Ovdje nam Martić pokaza kao izvrstan poznavalac narodne

joj se
ne
ali

poezije podražava
kao starac Milovan naprosto
već
,

,
je

na
mu kao klasično naobraženu čovjeku samo osnovom
ona

,
kome gradi umjetnu pjesmu dok zadnja spjeva
tri

Osvetnika
,

“
i
još razlikuje prostog
od

djelima guslara Naš

se

nekim slabo
u

Šurmin veli prikazajući Luku Vukalovića ovo Za „

:
da

sredini izmegju
je

Martića bih rekao Kačića Mažuranića ,

u
,

i
po

najmlagji
da

da

ku

njega
je

vidi
se

ma vremenu žicu
u
;

„
ga

po

pod sijede vlase Pjevanje

na
se

uzme čedo grebe

ta
,

“
i

zaobljenim pjevanjem
ali

sa

narodnoj žici pjevanje spojeno

,

ne

nije ugodan
će

umjetnoga pjesnika komu Kačić mu biti

,
,

ga

odviše mio Martić premda može potresti Mažuranić

ni

“
,

Svih sedam dijelova Osvetnika izdade poznata naša zem

„

ljakinja spisateljica Milena Mrazović Preindlsbergerova Sa

u
-
i

fra

rajevu 1893. pod naslovom Pjesnička djela Grge Martića

„»

“
,

predgovor napisa Josip Selak

a

Fra Knežević Rad Kneževićev

6.

Antun 1834. 1889

(

.
).

pada takogjerovo doba On nije osjećao Ilircem nego

se
u

,
.

najvećim ponosom Bošnjakom bosanskome

se

naziva traži
s

imenu historiji životu ista prava što ima ime hrvatsko

ih
u

,
i

ime srpsko Kao Margitić nazivlje jezik bosanskim što

ni
a
,
i
.
 -- 33

jedan do sada , ističe Knežević i narodnost bosansku . Bio je

rodoljub do fanatičnosti , kako to vidimo iz svakog retka njego
vih djela , a osobito iz „ Krvave knjige " ( Zagreb 1869. ) Evo što
on sam veli u IV . knjizi „ Jajačkog arkiva “ 1) na strani 103 .: „ Ja
izdajem drugu knjigu pod imenom „ Krvava knjiga “, koja se i
danas rado čita , a onda mal ne svaki ju je imao , koji je čitati
znao . Ona je tolko uzbunila , da se je u Bosni pokolj krstjan
stya očekivao , a Topal - paša ( Osman ) i Safet - paša veziri na

ali
Bosni davali su po čizmu dukata , ko im pisca prokaže . bez
jur

me
Djakovu bio
Ja

svijet

je
koristi sam čuvao Čitavi
u

a
,
.

.
pa

zborovi ljudi sabirali

im
jedan ovu knjigu čitao
se
bi

bi

mi a
,

,
pripravni ustanak pokazivali Ob ovoj knjizi reče
za

oni
se

.
jednom Zagrebu smijući
Ivan Perkovac glasoviti
Jedan
se
u

:
–

–
fanatik pisao drugi
Velimir Gaj izdao
a
,

“
Pored članaka kao što Prirodna plodnost Bosne Značaj !
su
,

,
njihov Bošnjaci

na
Beza dolazak Bosnu Bosna ponosna
,
u

,
i

glasu junaci Bogumili Propast Bosne Smrt kralja plemstva

,

,
Progonstvo i
Bosanski mučenici Onovremeno stanje Bosne
,
,

i
Ropstvo Tursko pravo pro
na

Bosnu Zakoni vjera Nauk

,

,
i

i
svjeta Tudjinci Tursko prijateljstvo Svećenici Prokletstvo Od
,

luka bosanskoga mladića Svrha poziva pod zastavu dodata je

i

pjesma Suze Bosne nad grobnicom kralja svoga Jajcu što

u
„

,
:

još godine 1865. tiskano Gajevoj

-
je

39

Danici
br

37.
u

)
„

401. godišnjicu ropstva njegova Nikada prije

na

kao spomen
,
.

poslije nije izašla pjesma kojoj bilo žalosnije prikazano

ni

bi
,
u
a

stanje bosanskog seljaka God 1870. izagje

IV

svezak Bosan
„
.
.
.
što

ga

skog Prijatelja zaostaje

ne

uredi Knežević čem

ni
,

u
a
“

,
za

prvim trim sveskama Ostali Kneževićev rad ogledaćemo

u
.

idućem poglavlju
drugih starih naših pi
.

duhu Divkovića Bandulavića

U

ovo doba prya dya biskupa hercegovačka Ba

su

saca radili
u

Kraljević
je

rišić Barišić sastavio molitvenik Paša duhovna

“
„
.
i

Rim 1842. poznat narodu pod imenom Biskupova knjiga

„»

,
u
(

izdao dvanaesto izdanje Bandulavićevih Pistola Evangjelja

„

“
i

Nekoliko djela ostade rukopisu Fra

je

Pisao latinski
u
i

Angjeo Kraljević napisao ova djela Razgovor duhovni

je

Rim
(
:

Govorenja Molitvenjak
za

za

1860. svetkovine Rim 1870.

),

),
(

dicu Mostar 1875. Put Križu Rim 1867. Od njega imamo

(

)
(

)
i

dvije gramatike turskog latinskog jezika

to
i

Ovaj rukopisu
je

Arkiv
1

u
)

3
 ‫ نت‬34 ‫م‬

Sakupljanje narodnog blaga.

Istom četrdesetih godina prošloga vijeka počelo se ozbiljno
raditi oko sabiranja narodnog blaga . Prvi se tim poslom počeo
Jukić,

ga
tom
baviti slavni a u pomagaše Šunjić Martić

.
22.

drugo

za
Već rujna piše Jukić Vrazu sad

al
1843.

se po
dijelo brinem pijesme koje pijevaju
se

se
„ Narodne ilirske

,
!

knjigu pak bojim

od

10
Bosni već sam tabaka datiro
I.
“,
da

Zagrebu

ne
ilirske

će
rad naslova moći izaći tom

U
u

.
jih

mi

da
slučaju Splietu bilo oyako
bi

bi
to
tiskao žao
u

da
blago mimoigje Gajevu tiskaru Zagreb grad tom mislim

U
,

.
me razumite 31. kolovoza 1844. piše Jukić Vrazu šalje mu
?
“

i
ga

da
poradi
za

nar pjesme priregjene tisak moli Babu

te

s
,
,
.

Ali

kićem oko izdanja poslije Jukićeve smrti

sve uzalud Istom
.

posla Martić tisak svoju

za

priredi
Jukića zbirku
ju se

lati
te
,

,
i
što izdade Osijeku fra Filip Kunić pod naslovom
.g

1858.
u

:
Narodne piesme bosanske Hercegovačke Prije ove zbirke
„

“
i

Jukić mnoge pjesme Prijatelju

je

je
tiskao Bos Ova zbirka
u

dosada doživjela četiri izdanja Pored Kačićeve Pismarice naj

„

“
.
po

prije čitala zapadnim krajevima

je
se

više naše domovine

.
–
ova knjiga poznata pod imenom
je

narodu Jukićke

A
U

-
„

"
.
god 1864. izdao Luka Marjanović zbirku Hrvatske narodne
je

:
.

po

pjesme štono sabra Turskoj Hrvatskoj

je ih
,

.
po

Narodne pjesme Bosni sakupljao posve zaboravljeni

fra

Kreševljak kojih
—

od

je

Dobroslav Mihačević 1839. 1864

(

),
.

neke tiskao pod naslovom Narodne pjesme Bosne Naše

iz

u
"
„

gore listu Glasonoši Posebne zbirke nije izdao Desetak

u
“

je “.
i

junačkih pjesama ostalo ostavštini pokojnog Šunjića Ove

u

rukopisima
se

pjesme sada čuvaju megju ostalim njegovim

u

Gučoj gori
.

počeo poslovice
je

Gođ 1840. Jukić sakupljati zagonetke

,
.

--
jer

pripovijetke veli on
se

njima kao ogledalu

u

u
,

„
i

St.

vidi narodni jezik pismul

od

već spomenutom
Vrazu
U

)
“
.

Splitu kod Olivetia tiskati zbirku

da

22. rujna 1843. piše kani

u
,

narodnih pripovjedaka pod naslovom Različite Pripoviedke

„

su “.
:

pripovijedaka
do

No toga nije nikad došlo Od ovih neke

.

prve Bos Prija

tri

tiskane Vrazovu Kolu neke sveske

u

u
a
,

.
str

Alaupović Sarajevo
57
T.

Jukić
F.

1907.
)

I.
,

.
 _--35
telja “ . U „ Bos. tiskao je Jukić lijepu zbirku narodnih
Prijatelju “
poslovica (863. ) i narodnih zagonetaka (329. ) s odgonetkama.
Sakupljanjem narodnih pripovijedaka bavili su se franje
vački klerici . Njihov „ Zbor redovničke omladine bosanske “ iz
dade u voj . Sisku 1870. I. svezak pod naslovom „ Bosanske

narodne pripovjedke “.

Školske knjige .
God . 1843. nastojali su neki fratri da sastave rječnik i slo
vnicu ilirsku . „ Izmegju najglasovitijih domorodaca primio se je
toga posla da

–
jedan ( Kunić Šunjić piše Jukić Vrazu
ili

,
?
)

Sloynicu Bosansku sastavi

da
toga Jukić moli Vraza mu
S
„

,
.

pribavi pošalje Babukića Slovnicu Institutiones Linguae Slawi

,
i

Dobrovskog najbolje slovnice što

od

cae dialecti yeteris

ih
ne te
,

,
imaju Česi Rusi Poljaci Rječnik ugleda svijet

je je
kad

a
?
)
,

,
i

.
na

Jukić
sa

pošao Beč liječenje ponese sobom Slovnicu

u

što
za

zika latinskoga

ju
ilirski iztumačenu mladež bosansku
,?
)
,
fra

Filip Kunić 1821. Ova slovnica izigje Beču

—

sastavi 1871
u
(

se .)

1858 Pisanjem slovnica bavio don Frane Milićević koji

.

,
i

Slovnicu talijansku Mili

za
je

sastavio Slovnicu osnovne škole

i

napisao više knjiga koje

su

za

školsku upotrebu
je

ćević služile
,

Mnogo
za

širenje pismenosti svojim Bukyarom

je

učinio
„

“
,
i
20

koji poslom
su
se

izdanja
je

doživio oko Ovim bavili Martić

,
:
.

Knežević Mihovil Marijanović Nikola Šimović Knjiga ove

dr
,

vrsti imamo oko dvadeset

.
od

Isporedi pismo 22. rujna 1843

1
)

F. .

str

Markušić Škarica Život rad Jukića 117

2

I.
,

,
-
)

.
i
 @@@@@@@ D @@@@@@@@@@@@@@@@@@
0000000000 00000000 000000001 0000000000
00000000001
0000 1000000000000000000
00000
00000000 00000000 loo 00000000 00000000
000000000

9000000000
BE

56
OD OKUPACIJE PA DO DANAS
B
)

.
Okupacijom Herceg Bosne 1878. promijeni

ne
se
samo
(

)
-

političko nego kulturno stanje ovijeh zemalja Mnogo povoljnije

,

.
i

prilike nastadoše razvoj knjige koju poče

za

nova vlada
,

za i
i

ponešto pomagati Tiskare počeše nicati jedna drugom

te
,
.

sada skoro svako oveće mjesto jednu

ili
ima više tiskara Iza

.
okupacije pristadoše Hrvati
uz

islamske vjere braću katolike

su te
,
počeše pisati svoja djela hrvatski latinskim pismom što
,
na

dotad radili većinom orijentalnim jezicima su pisali

ili

ako
,

i
se

jezikom služili arapskim pismom Bosanski

su

hrvatskim
,

već spomenuli prije okupacije upotreb

su

to

bezi kako smo

,

ljavali mnogo bosančicu kojom danas ponešto služe

se
,

.
i

Narodne umotvorine
1.

poslije umo
se

Odmah okupacije počelo sabirati narodne

tvorine Već godine 1883. izagjoše Vukovaru Hrvatske na
„>
u
.

pjesme pripovijetke Bosne što sabra Nikola

ih

rodne
iz

,
“
i
–

Tordinac Pod istim naslovom izagje Zagrebu god 1886

u
.

zbirka narodnih pjesama pripovijedaka koje sakupio Kamilo

je
,
i

Blagajić Po nalogu pokojnog kraljevića Rudolfa proputovao

.

prouči ćud
da

zemlje poznati Krauss

dr

Friedrich
je

S.

ove
,

i
.

običaje Bosanaca Hercegovaca Bečko antropološko društvo

.
i

zbornik jugoslavenskih umo

da

usput sabire
je

naredilo mu
i

običaja zgodom zabilježio oveću pjesmu

je

tvorina Tom 2160

(
.
i

Mehi koja
je

stihova Smajlagiću tiskana Dubrovniku 1886

u
je o

,
)

Krauss takogjer zabilježio pjesmu Tri riječi Hercegovca

:

i
no

Pandžić Huso Pavečić Luka nepouzdan

je

ovo skroz
,
i
 - 37

sakupljač , koji je štošta sâm mijenjao

i prekrajao , pak sve nje
gove zbirke nemaju gotovo nikakve znanstvene vrijednosti .
Mehmedbeg Kapetanović Ljubušak bavio se mnogo saku
pljanjem poslovica , koje izdade u Sarajevu 1887. pod
narodnih
nasloyom blago “. U ovoj knjizi ima osim poslovica
„ Narodno

nekoliko pjesama , popijevki i priča . U dvije knjige „ Istočnog

blaga “ iznese nam u originalu i prijevodu arapske , turske i per
zijske poslovice i mudre izreke , zatim priče , gatke , pitalice it . d .
Od većih narednih pjesama , što ih zabilježi , valja spome
nuti : Boj pod Banjalukom , koji dosad doživlje dva izdanja .
God . 1888. izagjoše u Sarajevu „ Hercegovke i Bo sanke “ , sto
ženskih pjesama , što ih sabra Ivan Zovko . Još izda : Dvije islamske
pjesme na hrvatskom jeziku . (Mostar 1899. II . izd . 1902. ) . — Iste
godine izagje u Senju zbirka narodnih pjesama i pripovi
jedaka
(
, što ih po Bosni i Hercegovini pokupi Njegoslav Dvo

-
rović Dragutin Hofbauer ) i izdade pod naslovom „ Hrvatsko

narodno blago “. U dvije knjige izdade Kosta Hörmann Na

„>

rodne pjesme Muhamedovaca “ ( Sarajevo 1888. i 1889. ) - Matica

Hrvatska izdala je takogjer dvije knjige hryatskih narodnih pje
sama ( Zagreb 1898. i 1899. ) pod naslovom „ Junačke pjesme “
( „ Muhamedovske ). Ove je zbirke uredio i krasnim uvodom po
pratio dr . L. Marjanović . — G. 1909. ugledala je svijet peta knjiga
Hrv . nar . pjesama , koju je uredio dr . Nikola Andrić . U ovoj su
knjizi same ženske pjesme , a ima ih 219 , od ovih 79 ih je iz
fra
fra

Herceg - Bosne , što ih sakupiše : Mato Duić Mirko Šestić

,
,

fra

Safvetbeg Bašagić Mihovio Pavlinović Zovko Odić

lv
I.
,

,
.
M.

M.

Marković Pajić Popović Hangi Palunko Hasan

P.

A.
,

Fehim Nametak fra Rafo Barišić Osvitova knjižnica

u
i

Mostaru izdade 1901. Cvieče narodne bašče zbirku vrlo

iz

",
„
što

po

lijepih pjesama Turskoj Hrvatskoj sakupio Trusan

je
ih
,

Nikov Volavski Josip Šebečić God 1902. izagje takogjer

u
(

.
).

Mostaru oveća zbirka pod naslovom Hrvatske narodne ženske

„
po

M.

pjesme Muslimanske Mostaru sabra Dželaludin

ih

što
,
)“
(

po

Kurt Narodne pjesme što Herceg Bosni sabra Ivan

ih
,
.

-
“
„

Marunović izašle Zadru 1906 Iste godine izagjoše

su

-
u

u
.
,

Sarajevu Muslimanske sevdalinke narodne pjesme Bosne

iz
,
„

Hercegovine sakupio neki Abdul Hak Viša pola

je

što tobože
ih
,

ovih pjesama prepisana zbirke Milana Bugarinovića

je

tom
iz

s
da

zamijenjena
su

preinakom 2na kršćanska muslomanskim

::
1
,

.
i

pjesme,
Po

kojim
će

knjigama sakupljene
to

ostale znati
su
 38

Abdul „ Hak “
> Mihajlo Milanović . Samo po svom naslovu
spadala bi ova knjiga u našu literaturu . Ovdje je spominjem
samo radi toga , da se zna , kakva je ovo rabota . Nakladom
S. Ugrenovića izagjoše u Banjaluci g . 1909. „ Muslimanske na
rodne junačke pjesme“ , što ih prigodom ramazanskih noći sakupi
po junačkoj našoj Krajini Esad Hadžiomerspahić . - Mnoge su
naše narodne pjesme i pripovijetke tiskane po raznim časopisima
izlazio deset go

itd
i kalendarima ( Hrvoje , Bošnjak

je
Behar

.)
„

“
.
dina skoro nema jednog broja izuzev VII tečaj kom
ni

u
a

(
,

),
.
po

nije izašla koja pjesma pripovijetka hrvatskim omla

ili

U
.
dinskim listovima Smilje Pobratim Bršljan izagjoše mnoge
(

)
i
pripovijetke Hrvatski pedagoško književni zbor Zagrebu izdao
—

u
.

po
zbirku narodnih pripovijedaka što
je

ilustrovanu

ih
1899.

,
Bosni Hercegovini sabra Jelica Belovićeva pet tečajeva

U
-
.
i

Pjesme
-

su
1906. 1910 Glasnika zem muzeja izlazile na
(

)
„

i
.

pjevi Hercegovine napjev

je
Bosne što sabrao dosta
ih
iz

i
i

melograf Ljudevit Kuba Pjesama

na
loše naznačio slavenski

i
.
Mnoštvo narodnih pjesama preko
–

pjeva ima svega 1113. 200

),
(
po

koje
je su

rasturene raznim hrv listoyima kalendarima sakupio

,
.

učitelj se poslom bayi

H.

nam Fehim Baščaušević Ovim

,

Alija Aliefendić Salih Mešić

.
i
i

Folklora
2.

Na ovome polju počelo življe raditi istom

se

onda kada
,

pokrenut zemaljskog muzeja Sarajevu

je

1889. Glasnik
.g

iz i
Jugoslavenska akademija Zagrebu počela
je

kada 1896.
u

)
(

običaje južnih Slavena

za

davati Zbornik život Kod nas

u
i

folklorom baviti najprije Ivan Zovko Glas

se

Bosni počeo
U
.
po

je

niku Zborniku raznim hrvatskim listovima izašla sva

te
,
i

sila članaka njegova pera kojima nam crta život običaje

iz

u
,

Hrvata Herceg Bosne dvije knjige Mostar 1899. iznio nam

U

)
-

narodnoj predaji Glasnik

je

Herceg
U

još je

Hrvatstvo Bosne
u
-

kadija Sadik Ugljen

—

su

mnogo pisao Folklorom bavili

se
i

:
.

Muhamed Fejzi beg Kulinović Nešto nar praznovjerju lije

o
-

(
.

i
.

itd

čenju kod Muhamedovaca Muhamedanska ženidba Bosni

u
,

),
.

Emilijan Lilek gospo

H.
B.

Ženidba udadba Zadružne

u
(

,
i

po

darske prilike pabirci

H.

H.

Etnološki
B.

B.

Antun
u

),
i
i

Hangi običaji muslimana Bu

N.

dva izdanja
H.

Život
B.
u

),
(

conjić običaji Hrvata katoličke vjere Mijo

H.

Život
B.
u
(

),
na i

itd

Žuljić gre sijelu Narodna medicina Varešu zadnje

u

V
)
,

.
(I
 39

vrijeme mnogo se bavi folklorom Jelica Belović - Bernadzikowska ) .

Najviše piše za znanstveno veliko djelo „ Anthropophyteia “ i aka
demen „ Zbornik “ . Za Zbornik su do sada pisali : fra A. Nuić ,
St.

Rubić Klarić Šajnović drugi

Iv

I.
,

,
.

.
Beletristika

3.

.
Na beletrističkom polju istače

od
najviše sviju pjes

se
Silvije Str Kranjčević koji već svojim prvim pjesmama

je
nika ,
.

ugarkinje Senj 1885. svratio opću pozornost

na
sebe Prve
,

.
(B
su

mu pjesme patriotske sadržine što dalje pjeva

to
sve više

a
,

,
više njegova pjesma napušta uzani krug rodne grude roni

te
,
i

tajne ljudske duše svijeta svemira tražeći pravdu ideale

te u

,
,

,
i

i
pa
kako uzalud traži zapada često rezignaciju
ih

čak u

u
,

i
Trzaji odlikuju osobitom lje
se

beznagje Kranjčevićeve pjesme

(

).

potom jezika putem tome nikog

je

metru udario novim

U

te
u
,
.
ne

nasljeduje nego mnogo koječem povode

se

tom kao
u

u
,

Izabrane pjesme izdala Hr

za

drugi njim Njegove

je
Matica
“
„
.

vatska 1898. njegovi Trzaji izigjoše

Od Tuzli 1902.
u
a
“

većih pjesničkih radnja valja spomenuti

Uskočke elegije ale
„

“
i
goriju Prvi grijeh Naskoro iza pjesnikove smrti 29./X 1908.
(

)
„

“
.

njegov prijatelj naš pjesnik Milaković Kranjčevi

je

izdao
J.
a
,

opširnim
na

ćeve Odabrane pjesme omladini osvrtom život

s

rad pjesnikov Društvo hrvatskih književnika Zagrebu izdalo

u
.

najnovije mu pjesme prigodom dvadeset pet godišnjice nje

je

gova pjesnikovanja Punih devet godina uregjivao bele

je
.

ga

tristički list Nadu što izdavaše bos herc zemaljska vlada

,

-
„

Josip Milaković poznat

je

1895. 1903 kao dobar lirik

-

.)
.
(

omladinski pjesnik Trideset

su

godine prošle
je
tri

otkako
,
i
.

priopćio prvu svoju pjesmu omladinskom listu Smilju Od

u

“
„

Nema boljeg beletrističkog

na

tada radi neumorno sve strane

.

za

lista kod nas kome nije suragjivao Pored pjesama mladež

u
,

napisao pjesama zatišju

je

čitavo čislo lirskih uvela lišća

Iz
U
(

,
itd

su

Vjetar talasi Staze putevi Pod timorom koje pune

,

),
i

njegovi
su

zanosa osjećaja toploga patrijotizma 1910. izašli

,

.
i

prijevodi raznih slavenskih literatura pod naslovom sla

iz

Iz
„
:

lugova koja mu pribavila nagradu češke kraljevske

je

venskih
“
,

akademije Formalna strana Milakovićevih pjesama može nam

.

pjesnik Stjepko Ilijić Zbirka njegovih

—
za

je

služiti uzor Priznat

.

Ljuba
T.

Pseudonim Daničić
.
*
)
 - 40

pjesama „ Pjesme i prozi “ ) izašla je g . 1901. u Tuzli . Na

u stihu
Ilijićevoj poeziji opaža se po općem sudu jak utjecaj ponajboljih
talijanskih pjesnika , a osobito Jakova Leopardija . Svojim pjesmama
najragje uzimlje gragju iz svijeta idealnoga . Osobito pazi na
harmoniju na formu uopće . Mnogo prevodi s talijanskog
stihova í

na hrvatski nas tako upoznaje s talijanskom pjesmom , a isto

, te

tako i Talijane sa hrvatskom , prevodeći pjesme najboljih naših

pjesnika na talijanski . Godine 1903. dopunio je Preradovićev
epski spjev „ Lopudsku
siroticu “. U Zadru ugleda svijet 1906 .
njegov romantični ep . Alibeg Čengić i Biserka . Gragju je uzeo
iz dalmatinsko - hercegovačkog života u XVII . vijeku .
Devedesetih godina javio se na hrvatskom Parnasu naš
Tugomir Alaupović , te već svojim pjesničkim prvijencima zauze
odlično mjesto u kolu ponajboljih novijih hrvatskih pjesnika .
Njegove „ Probrane pjesme“ izdala je Matica Hrvatska go
dine 1902. Skoro sve pjesme u ovoj zbirci rodoljubne su
i ljubavne sadržine . Alaupović je u svojoj poeziji kao i Luka
Botić propovjednik bratske sloge izmegju kršćana i muslimana ,
u kojima on kao Hrvat vidi braću iste krvi . Vrlo mu je kra
san ciklus pjesama : Seoske elegije , kojima je tendencija čisto
rodoljubna i plemenita . Formalna strana Alaupovićevih pjesama
je izvrsna ; stihovi su glatki , a jezik mu je kao u malo
kojeg našeg pjesnika
čist i umjetnički dotjeran . Alaupović
je napisao i dva spjeva epska
: „ Nesugjenicu “ i „ Naše rane “.

Nekako u isto doba propjevao je i naš Mirza , dr . Safvet beg

Bašagić . Pjesme su mu jedre i milozvučne. On je prvi , koji
je počeo upoznavati hrvatsku književnost sa pjesničkim bi
serjem bajnoga Istoka . Koliko su Alaupovićeve pjesme prot
kane gorkim pesimizmom , toliko
su opet Bašagićeve vedrim
optimizmom . Dosad je izdao dvije zbirke pjesama , i to : „ Tro
fandu “ ( Zagreb 1896. ) i „ Misli i čuvstva “ ( Sarajevo 1905. ) . Ba
šagić je radio uspješno i na dramatskom polju . Svojim dramama
„ Abdullah paša “ ( 1900. ) i „ Pod Ozijom “ uzeo je gragju iz bo
sanske prošlosti . Riza beg Kapetanović pjevao je sitne lirske
pjesme , od kojih je neke prije 19 godina izdao u posebuoj
zbirci . Napisao je i jednu dramu (Hadžun ) , kojoj je uzeo gragju
iz hercegovačke prošlosti .
Na pjesničkom polju radila su u nas i braća Ostojići i to
Ivan i Nikola , te je svaki izdao po knjigu pjesama . Ivan izda
Şuze i osmjehe , a Nikola Iskre i plamove , Ivan nas zaduži i
 - 41 .
h
tijem , što je u tiskari Pissenbergera
i Schnürmachera u Tuzli
izdao o svom trošku oko
hrvatskih djela , većinom
trideset
beletristične sadržine . Jaka je pojava u našoj literaturi Musa
Cazim Čatić , koji se od nazad nekoliko godina javlja vrlo lijepim
lirskim pjesmama . Negdje skoro napisao je par posve uspjelih
gazela , kakvih je kod nas vrlo malo . Mnoge njegove pjesme
podsjećaju nas na poeziju Vojislava Ilijća . Poput Bašagića
mnogo presagjuje plodove najboljih istočnih pjesnika u naš
perivoj . Megju našim čestitim ujacima , fratrima , ističu se kao
Str

pjesnici : Branko Škarica Josip Markušić Augustin Čuičić

,
.

.
i
utjecaj slavnog Šenoe Kranj
Na

se
Škaričinim pjesmama opaža

i
Mnogim svojim pjesmama gragju

je
čevića uzeo krvave

iz
.

prošlosti bosanske Njegove

su

pjesme vrlo nježne mile

te
,
i
.

ga
hvataju srca čitateljeva obuzimaju vanredno ugodnim
se

.
i

Čičić povode našim Silvijem Obojica

za

Markušić
se

čaro
..
r

.
fin
su

struje kod sve trojice uglagjen

je

čeda moderne Jezik

.

i
kao kod sinova prostoga naroda dikcija živa plastična
a
,

.
i
po

Prva dvojica izdali jednu zbirku pjesama Škarića Pjesme

su

:
.

.
Zagreb 1906 Markušić Krvavi behari Sarajevo 1908. Škarica
.;

).
od .
:

napisao još oveću pjesmu Bosne Banjaluka 1911.

je

Ponos
(
„

),
Za

života biskupa Šunjića Kranjčevićem povodi

se

ulomak
iz

takogjer Izidor Poljak koji pjesnička

je

snažna individualnost
,

se .

Zbirka njegovih pjesama izašla Sarajevu

je

1909. kritika
u

a
,

njoj dosta pohvalno izrazila Biskup

dr

Ivan Šarić
je

ta
o

kogjer pjesnik Njegovu zbirku pjesama izdao prošle godine

je

je
.

kaptol vrhbosanski prigodom tridesetgodišnjice književnog rada

Pjesme
su

kaptola mu vrlo nježne zagrijane živom vjerom

,
.

patriotizmom mnogo prevodio Fa

je

žarkim Šarić Ben Hur

ii

,
(
.
itd

na
su

bioline sestre Neke mu pjesme prevedene talijanski

)
.

Lijepom dikcijom dispozicijom pjesme

se

finom ističu
i

Mirka Jurkića brata blizanca posnatog našeg slikarskog umjetnika

,

Gabrijela Anka Topićeva zapravo prva pjesnikinja

–

ponosne
je

iz
.

Bosne Svoje ljubavne rodoljubne pjesme Izgubljena Zvijezda

„

“
i
.

prije godine posebnoj knjizi kojim

je

tri

se

izdala naši
su
u

o
,

kritičari lijepo izrazili svojim pjesmama mnogo obragjuje

U
.

kojoj kako jiše naš kritičar

su

jugoslavensku ideju Dvorni

,
u

ković dosele našli svoj račun pjesnici idealisti

,

Požegi izdao prije nekoliko godina Niko Slavić

je
U

Bubalo omanju zbirku dosta uspjelih pjesama prijevoda

iz
)
(

i
po

njemačke lirike Dosta uspjelim pjesmama našim listovima

.
 42

itd
javlja

se
(Pobratim , Mlada
Hrvatska , Behar već duže vre

)
.
mena Fadil Kurtagić Od njega drama uſjednom

je
Hizmečarica

.
"

“
.
i
činu Skoro izagjoše Osijeku Uzdisaji pjesme plodnog pjes
.

,
u

“
nika Rudolfa baruna Maldinija Wildehainskog Ove pjesme bez

su
.
ikakovih novih oblika ideja Dosta lijepim pjəsmama stihu

u
i

.
po
prozi javljaju našim listovima Vladimir Odić
Ivo Andrić

se

,
,
:
i

Dragan Dujmušić Nedjeljko Dugonjić

N.
Luka Jukić Mile Budak
,

Od ,

,
Sarajlić svijuh ovih daleko odvaja svojim
K.

Fra Jnkić Š
i
.

.
pjesmama Ivo Andrić Ponešto radi Roza Pletikosić

.
.

iza
Megju prvim učiteljima koji dogjoše Bosnu okupa

u
,
cije bio Iyan Lepušić Ovdje otpočeo svoj književni rad
je

je
,

.
i
Matica Hrvatska izdade dvije zbirke njegovih originalnih

'
pripovijedaka Slike Bosne
to

Bosanske 1893.
iz
1890

(
)

tri )
:
i

i
mladež Majčin amanet
za

pisao vesela igra

je

G. je
Dosta

u
i

čina bosanskog života agreb 1885. 1888. izagjoše

iz

u
).
(Z

Zagrebu njegovi Pjesnički prvijenci Njegov daljnji rad

ne
spada
.

ovamo
.

kao književnik nekim lirskim

se

Adalbert Kuzmanović istače

pjesmama Lugom perivojemMostar 1899. osobito izagje
je a
(

),
i

pozorišnim djelima kojima

na

sa

glas svojim uzeo gragju

iz
,

našeg narodnog života

da

Izmegju ostalih spomenemo ove

:
.

itd
Za

Zulumčar Vitropir obraz Republika Magaraševcu Oso

u
,

mu lijepe pripovijesti .
koje odli
su

se
bito narodnoga života
iz

kuju vjernim prikazivanjem narodne duše osobito uspjelom

i

imitacijom narodnoga govora

ta
Ekrem Hamid Šahinović
(

)
.

kogjer piše pozorišna djela koja megjutim zaostaju tehnici

za
u
,

Kuzmanovićevima Nekim svojim djelima uzeo gragji seoskog

je

iz
.

života njima nam prikazuje našeg seljaka suviše naivnim

U

.
.

Orden Na sijelu Gjavo pod čergom imitaciji narodnog

dr

U
(

)
,

pozornicu napisao još

Za

govora uspjeva vrlo lijepo

je

Dva
:
.

ro

načelnika Hifzibega Punicu Angjeliju poznati hrvatski

,

I
i

doljub Ademaga Mešić napisa uspjelu dramu Ismet Almasa

,
i
:
–

napisao
je

razdijeljenu četiri čina Marko Milinović dramu

u

kojoj gragju bosanskog života

je

Amanet uzeo
iz
,
„

Prošle godine dramski prvijenac Oba gluha

je

od

izašao
„

“
:

Saliha Kazazovića skoro ugleda svijet druga

tu

drama
a
,

Ćorav račun
“
.

Kao vrsni pripovjedači istakoše Osman Hadžić Ivan

se

Os A
i

Milićević koji najviše radili zajedno pod pseudonimom

su
,
 - 43

man -Aziz . Izmegju ostalih njihovih radova da spomenemo pripo

vijesti : „ Bez nade “ ( Zagreb 1895. ) , „ Na pragu novog doba “
( Zagreb 1896. ) i „ Bez svrhe “ ( Zagreb 1897. ) . Pripovijest „ Bez
nade “ , a i druge , i ako su po svojoj literarnoj vrsti čisto bele
trističke sadržine , imaju prosvjetni i uzgojni cilj . U prvoj nam
pripovijesti prikazuju pisci , kako se teško privikava islamski
elemenat novotarijama , koje je okupacijona vlada sa sobom do
nijela . U pripovijesti „ Bez svrhe “ crtaju nam sredovječni način
obuke i života u medresama , te govore o školama , koje je po
čela otvarati nova vlada i o držanju muslimana prama njima .
Obojica su pisali po raznim našim listovima . Hadžić je mnogo
i prevodio sa istočnih jezika , a i sa francuskog , a Ivan A. Mili
ćević s talijanskoga i českoga . Ostale njihove radnje su izlazile
u „ Vijencu “ , „ Nadi “ , „ Domu i svijetu “ >
, „ Prosvjeti “ i drugdje .

Milićević je izdao i jednu zbirku pjesama u Mostaru 1886. Za

nimljivo je , da je ove pjesme sam pjesnik slagao , tiskao i uve
zivao . Ivan A. Milićević se je bavio pjesmom pod raznim
pseudonimima , a naročito pod imenom Asiz Hercegovac i Ibni
Mostari . Pjesme su mu izlazile u „ Prosvjeti “, kojoj je bio suo
snivač , u „ Vijencu “ , „ Nadi “ i u raznim dnevnim novinama . Prve
su mu pjesme i drugi radovi izišli 1883. godine u kalendaru
Mladom Hercegovcu “ , što ga je njegov stric don Frano M.
Milićević izdavao od 1872. godine u Mostaru u svojoj tiskarni ,
koju je tada i osnovao . Ivan A. Miličević potaknuo je i
pok . Iyana Zovku na književni rad . Jako je plodan pri
povjedač Ivan Klarić , Njegove su pripovijesti razasute po raz
nim hrvatskim listovima , naročito Osvitu , Hrvatskom Dnevniku ,
kalendaru Bošnjaku i Napretku i dr . Najviše mu se čitala histo
rijska pripovijest : Posljednji janjičar . Popularan je pripo
vjedač Edhem Mulabdić . G. 1898. je Matica Hrvatska
izdala
njegovu pripovijest „ Zeleno busenje kojoj nam je ocrtao do
“ u
gagjaj iz onih burnih vremena , kada je austro - ugarska vojska
zaposjela našu domovinu . G. 1900. izdala je takogjer Matica nje
gove crtice „ Na obali Bosne “ , u kojima nam vjerno crta život
u Bosni . U Nadi i Beharu napisao je čitav niz novela . Malo je
kod nas pisaca , u kojih je onako jezik kao što
fin

je

kod Mulabdića
,

.
–

godina prilično da
je

je

Pet bio urednikom Behara Neumorna

„

“
.

rovita spisateljica Jagoda Truhelka Svojim romanom Vojača

.

Sarajevo uzela gragju naše povijesti svratila

je

je

1898. kome
iz
),

,
(

pozornost Kao učiteljica obogaćuje našu omladinsku

na
se

opću
.
 -
- 44

i pedagošku literaturu svojim uspjelim radom . Josip Šebečić

piše najviše pripovijesti iz islamskog života s tom namjerom , da
svoju braću skrene na pravi put . On se prosto uživio u život ,
običaje i jezik bos . muslimana , pa kad čitaš njegove pripovi
jesti , nikad bi reko , da ih je pisao jedan bosanski kršćanin ,
ne
a kamo li jedan iz Hryatske . Mnogo bolje zna upotreb
ljavati turcizme , koji su zapravo dobili neko gragjansko
pravo u hrvatskom jeziku
Bosni , nego li sami muslimani , koji
u
imaju onoliko škole koliko Šebečić . Izmegju ostalih djela da
,

Tri
spomenemo samo : „ Poučne i zabavne priče “ i „ pripovijesti
muslimanskog života Ferid Maglajlić Ferdo Vrbančić
iz

(
.“

)
piše takogjer pripovijesti muslimanskog života kujega megjuto
iz

,
poznaje toliko kao Šebečić Njegove pripovijesti
ne

starog

Iz
„
.
vilajeta godine
je

izdala Matica Hrvatska 1909. Ferid ima

„

“
velike historijske kompozicije polju histo

na
za

smisla

bi
te
,
ričkoga romana lijepo uspijevao Čujemo jed

da

na
sada radi
,
.

noj ovećoj pripovijesti bosanske prošlosti koju velikom

iz

s
,
nestrpljivošću očekujeme Ggja Milena Mrazović Preindis

-
.

berger istače pripovijestima kojima dosta naivno slika

se

u
,

prizore islamskoga života Najviše piše njemačkom jeziku

iz

u
.

Bosnisches Skizzenbuch Selam Skizzen und Novellen aus dem

,

,
(

Na njemački prevela dio Marti

IV
je

bosnischen Volksleben
.)
.

koji Fra Martin

će

ćevih Osvetnika uskoro ugledati svijet

-
,
„

Mikulić Pustinjak Borka napisao

je

Malića više zanim

ili
iz

iz
(

ljivih pripovijedaka kojima nam prikazuje život Hercegovini

u
u
,

.
prekrasan Spomenućemo djelo
je

Jezik mu samo Samac

„
:
.

dvije pripovijesti pri

—

beskućnik narodnog života Crtice

iz
,
“

i
još

( M.

povijesti pisali Sarajlić

su

Šemsudin azija Jurkić

(R(

),
:

itd

Djevojačka ljubav Dva života Bjelavac

H.
A.

Sličice
(

),
.

profili Hajdar Fazlagić Rubić Husein Gjogo Muhamed

St.
,
),

Hilmi Hodžić Nedžib Čardžić Sulejman Mursel Hamdija Mulić

,
,

Sejfudin Huseinagić
i

Kao vrstan prevodilac istače Hilmi Muhibbić koji pre

se

vede turskog Sirota dijete prvo djelo poznatog turskog

,
s

“
Za

mnogo prevodili
su

pjesnika Namik Kemala Behar Fehim

„

:
.

Spaho M. Dizdar Cavkić Dž

A.

Serić
F.
,
,

.
i

Na beletrističkom polju radila zadnje vrijeme ponešto

je
u

pokojna Ela Kranjčević supruga našega Silvija Njezini feljtoni

,

,
i

koji Hrvatskoj Zajednici du

su

su

ugledali svjetlo pisani

,
u
„

da

hovito velikom otmenošću forme Nema sumnje

bi

tom
,

u
i

.
 -- 45

e žauru Ela bila krasno napredovala , pa je nesmiljena smrt pre

nit

c kinuvši njenoga života dosta oštetila našu publicističku lite

raturu
.
i

Omladinska literatura

.
Josip Milaković

je
Oko omladinske literature radio najviše

.
Za

napisao djela Prve ljubice

je

omladinu ova Sreća mladosti

,
:
Prve laste Proljetno cvijeće Majčina dušica Vedri danci

za U
,

.
prvoj knjizi Naše pjesme prikupio najprikladnije pjesme

je
„

najboljih hrvatskih srpskih pjesnika

od

druga

je
mtadež dok

,
i

str
knjiga Naše pjesnie 1905. 768 namijenjena odraslijoj
.g

)
„

“
(

mladeži osobito onoj višim razredima srednjih škola Hr

u

a
,

,
—
Truhelka

C.
vatska pjesma 1907. seljacima radnicima Dr.
)
(

.
i

prijevodu priče koje

je

je
izdao hrvatskom Arnautske sam
u

,
:

pribilježio
–
od

rogjenih Kao učiteljica mnogo

je
Arnauta radila
.

oko omladinske literature Jelica Belović Bernadzikowska Napi

-

.
vrlo lijepo djelo pod naslovom Naša omladinska lite
je

sala
„
;

Sarajevo Za mladež napisala više djela

je

ratura 1897.
(
“

).

tada najljepša
za

igara
je

Meanderi
to

110 mladež bila

,
„

“
(

knjiga našoj Jukić napisao

je
omladinska literaturi Ante
u

vrlo lijepu poučnu alegorijsku dramu dječiju pozornicu pod na

za
í

slovom Ljubav Zloba Mostar 1902. Njegove pjesme Mome

„‫ر‬

(
“

„
ar

).
što

sinu pune nježnih osjećaja daje babo kao popudbinu syome

su

ih
“

Spomena vrijedna higijenska studija

je

sinu crtica snu

O
„

“
i
.

Petar Preradović prema Hrvatstvu Srpstvu Najviše pisao

je
„

".

pod pseudonimom Veljko Obradov Ivan Klarić mnogo

je
.
:

Pedagoški pripo
za

pisao njegovu
je

omladinu zbor izdao

i

.
za

vijest
sv

mladež Sreća nesreći društvo Jerolima crtice

,
u

a
„

“
:

M. :
.

Kao omladinski pisci istakoše

se

doba bunazauzeća
Iz
„

“
i

Jurkić Proljetno cvijeće Murat Hajrović Male priče dosjetke

(

),

),
(

i
M.

itd
N.

Hamidija Mulić Maraković Zelena grančica

H.

Hodžić
)
,

Znanstvena poučna literatura

i
To

Poučna knjiga življe procvate

znanstvena otkako poče
.

,
i

zemaljska vlada izdavati muzejalni četvrtgodišnjak Glasnik

„

zemaljskog muzeja pedagoški list Školski Vjesnik

.
“
„
“
i

Na polju historijografije istakoše

se
:

Fra Antun Knežević koji nam svojim djelima Kratka

(
u
,

Carsko turski namjes

-III

povjest bos kraljeva Pad Bosne

I.

-
,

i
.
.

povijest Bosne
od

nici Bosni Hercegovini ocrta vremena

u

)
i
 .. 46

Tvrtka Ponosnog pa sve do okupacije . Knežević se je najviše

služio izvorima , a ne literaturom , kao što to neki i dan danas

pri
Fra Mijo
-

V.
rade izragjivenju djela ove vrsti Batinić

.
sveske svoga djela Djelovanje franjevaca

je

tri
iznio nam

od
povijest franjevačke redodržave
do H.
B.

Bosne Srebrene
u

,
i

Jugoslavenske akademije knjiga

17
1235. Starinama

U
1835.

)
priloga bosanskoj crkvenoj povijesti
je
iznio nam Nekoliko

“
„

dopisi Njegov članak Utjecaj

od

do
Isprave 1527. 1827.

„
(

)
i

fra

na
političke poslove
na

franjevaca prevede Mirko Šestić

1
)
“
njemački izdade posebnoj knjizi pod naslovom Einfluss
u

„
i

der Franciskaner auf die politischen Angelegenheiten Bosnien

in

“
.
-
Historijom mnogo bavio Franjo Nedić Svoja djela
je

je
C.
se

.
tiskao latinski Jura specialia Monumenta privilegiorum
(

)
i
.

.
tom polju uradio

, dr
na

No najviše poznati naš historičar

je

.
Ćiro Truhelka duša bos herc muzeja Glasniku zem muzeja

U
,

,
.

.
od
je

kome urednikom god nema skoro jedne

ni
1906. .,
i

po
njoj objelodanio koju svoju štu
da
se on

on

sveske nije
u
a
,

diju Najviše bavi izučavanjem povijesti Bosne Hercegovine

i
.

su
njenim starinama mumizmatikom epigrafikom Oveća mu
te
,

djela Naši gradovi Kraljevski grad Jajce Tursko slovjenski .

„

-
„

“,
„

“
,

spomenici dubrovačkog arhiva Gazi Husref beg Donja

„»
„
“
,

“,
Dolina itd Vladić napisao kratku povjesnicu ramskog
je

Fra
J.
“

samostana Uspomene Rami Zagreb 1882. Valja spomenuti

o
(
.

).
D.

dosta mršavo djelo fra Božića Bos herc agrarno pitanje

-
i

pojedinih i
od

povlastice dane bosanskim franjevcima sultana

Senj 1886.
(

).

Bašagić napisao
Dr. Safvetbeg Kratku uputu prošlost
je je

u
„

Bosne Hercegovine kojoj nam prikazao prošlost islam

u
“,
i

pa
od

do

skoga elementa feta 1463. poraza baša 1850. Skoro

(
(

).

lijepa študija Bašagića Glasniku zem muzeja

je

izašla vrlo dra

u

Bošnjacima Hercegovcima islamskoj literaturi

u
o

.
i

Glasniku zem muzeja često javi Vjekoslav Jelavić

se
U

vrlo zanimljivim člancima koji

se
sa

većinom tiču Bosne Veliki

,

(
.

vezir Amet Ćuprilić Turska Francuska XIV vijeku pre

Iz
u
,

piske francuskog generalnog konzula Travniku 1807. 1814

,g
u
u

.
-

Oglu
od

Pozvan Vidina Francuska izvješća Bosni Kratki

o
,

francuski putopis kroz Hercegovinu Doživljaji Fran

.g

1611.
iz

Bosnu god 1658.

na

cuza Poullett putu kroz Dubrovnik

u
a
-

)
.
-

Osman Nuri Hadžić napisa djelo koji

it

Islam kultura
m
d

,
:
.

).

Glasnik jugoslavenskih franjevaca 1887

1
)

.
 4
pobija pisanje prof Nedjeljkovića Letopisu Matice Srpske
–

za
u
.
1891. Ignacije Strukić napisao povijest Kreševa fra

je
.g

i
njevačkog samostana Sarajevo 1899. Spomen knjizi

iz
u
a
(

),

-
Bosne dosta iscrpivu študiju katoličkoj crkvi Bosni

u
o
:

.
Fra Radoslav Glavaš prikazao historijat već spomenute

je
nam
borbe izmegju biskupa Barišića bos fratara djelu Život

„
:

i
·

.
i
rad fra Rafe Barišića
Mostar 1900. Politika bos herc fra
“
(

).

i
.

.
njevaca prošlosti sadašnjosti Mostar 1904. Malo više istine
u

),
i

De Pata
mi

svoju vrlo mu lijepe rasprave

su

Recimo

„
,
i
i

.
Kraljevsko

sv
renis Bosniae Visoko samostan Nikole
in

,
“,

“
:

.
Kulturni pokret bos herc Hrvata dra Julijana

su
djela
te
„

“,
.

Za
Jelenića koji danas spada megju najbolje naše historičare
,

.
povijest bos
će

kratko vrijeme izići njegova kulturna herc

-

i
.

.
franjevaca Ivan Jablanović napisao mnogo historijskih
je
.

po

Napose

je
članaka razasutih raznim listovima kalendarima
i

.
izdao djelce Megjunarodno pravni položaj bosanskih vladara
-
„
:

da
Sarajevo
je

je
Kotromanovića 1906. kom dokazao
u
(
“

),

,
od

Bosna bila potpuno zemlja Tvrtkovih

ES

samostalna suverena
i

vremena pa do feta
.

Dr. Leo Petrović napisao djelo Disquisitio

je

latinsko
„
:

historica originem usus slaviei idionatis liturgia apud slavos

in

in

H.

Povijest okupacije
––

B.

praecipue chroatos napisao

je ae

“
„
“
,

Povijest Bosne
dr

od

Mihovil Mandić najstarijih vremena

„
.

M.

propasti kraljevstva napisao Prelog

je
do

dr
“

Izučavanjem povijesti Sutjeske sutjeskog samostana bavi

i

fra Franjo Blažević Povijest ustanka Hercegovini

dr
se

u
.
.

Buconjić Mostar 1911.

N.

napisao
je

zadnje vrijeme pisalo kod nas mnogo agrarnom

se
U

o
po

pitanju Pored članaka raznim listovima izagjoše napose ove

.

Agrarius Agrarni prinosi

za

knjige Bosnu Hercegovinu

:

,
:

i
ga

Kmetoysko pitanje historijskog pravnog gle

sa
H.
B.

što
u

,
i

dišta posve lijepo obradi Vojislav Hranić pseudonim Narodni

je (

).

zastupnik Mustajbeg Mutevelić tiskao svoj Agrarni govor

sa
i

dodatkom Nekoliko odgovora protivnicima našem erazi mi

u
„

-
:

rijskom vlasništvu djelo vrlo dobro obragjeno

je

ovo Sve
“

I
.

poznati radiša
dr

knjige izagjoše Sarajevu

tri

ove 1911. naš

je u
33 e

.
I

Truhelka napisao jedno djelce njemački agrarnom

..
Ć

pitanju
-

kod nas mnogo manje Stanko Pa

se

Oko geografije radilo

.

jedini pravi geografi Pored čla

dr

Mihovil Mandić
su

vičić
.
i

.
 48

naka u školskim i nekim časopisima preveo je

izvještajima
Kri

iju
Pavičić Geistbeckovu „ Astronomijsku i fizikalnu geogra !

“
.
lijepo ovomu prijevodu osobito
je se
toga

je
tika vrlo izrazila

,
što pisac našao zgodne narodne nazive Pored Pavičića

.
istače se
Stjepan Hadrović Hadrović izda god 1902. ove dvije

.
knjige Zemljopis Bosne Hercegovine Osnovi matema

i
i
:

Napisao kratku povijest glazbe

fiz

geografije

je
tičke
i

i
.

.
Dr. Andrija Jagatić napisao svoje

je
Putne crtice

iz
svete

„
fra
zemlje Sarajevo 1891. Ign Strukić svom ilustrovanom

u
a
),
(

.
djelu Sarajevo 1899. svoj

je
Serafinska Palestina ocrtao nam

)
„

po
put Bosnom put vječnog grada neka znamenitija mjesta

te
,
klasičnoj Italiji Jakin Loret Napulj Pompej Asiz rodno mjesto
,

,
(

osnovatelja Franj reda Firencu Bolonju Padoyu Mletke

dr
,

“
)
i
.

.
Marijan Alković napisao vrlo lijep putopis pod naslovom Biograd
je

Sofija Carigrad Sarajevo 1910. Fra Lovro Mihačevič ocrtao

)
-

po

svoja putovanja Albaniji prikazao nam ukratko život

je

nam
je i

običaje naroda arnautskoga

Ovo djelo izdala Matica Hrvatska
i

.
–

god Albaniji pisao

je

1911. Jakov Slišković

0
O
.

.
Oko filologije leterarne historije radili Davorin Nemanić su
:
i

za
studija dijalektu gramatika srednje
tri

sveske čakavskom
o
(

Bedjanić Homerov
D.

škole
dr

Skok romanskim literaturama

),

o
(

(
)
.

rječnik Matej Milas Današnji trpanjski dijalekat Ispravci du

(
),

brovačkijeh riječi Vukovu rječniku Današnji mostarski dija

,
u

Jozo Dujmušić Nauka prostoj rečenici Nauka

dr

lekat
),

o
(

,
.

.itd

pjesništvu Bilješka jeziku Martićevih Osvetnika Josip Mila

o
,

),

ković Biografske bilješke Dr. Zmaj Jovan Jovanović Ivan Trnski

,

,
(

Bibliografija hrv srp narodne pjesme nedovršeno djelo

dr
(

),
i
.

Tugomir Alaupović Ivan Frano Jukić studija nar pjesmama

o
fra (

Nadi 1900. Jako Matković Bibliografija bosanskih fran

),
u
„

jevaca Škarica Markušić Jukiča

F.

Sestić Život rad

I.
(
),

),
i
i

Fr.

Bulić Kadić Gramatika vježbenica arapskog jezika Rado

je (

Vj).
i

.Lj

šević napisao jezikoslovnih Ma

Šk

više članaka
u

.
„

“
.

raković Nov život

(

).

Naš učenjak Gjuro profesor sarajevske

je dr

Surmin kao
.

gimnazije napisao študiju sarajevskom dijalektu koja

je
o

tiskana Radu jugoslavenske akademije Zagrebu

u

.
M.

Škol Vjesniku pisao Žuljić

je

vareškomu dijalektu
U

o
.

.
Lj

Vrsni naš kritičar Dvorniković napisao dvije cveće

je
.

študije Vjenceslavu Noyaku Gjalskome Nada 1902. 1903.

o

(
i

).
Vj
Šk

Napose pisao Novakovu Titi Dorčiću

je

1907.
o
u
„

)
.“

.
.

-
 - 49

Vrsni je pedagoški pisac Lj . Dlustuš , koji je pored članaka u

-
„ Školskom Vjesniku “ , kome je bio cijelo vrijeme urednikom
( 1894. 1909 .) , napose izdao : „ Uzgoj u drevnih Helena “, „ Filo
zofiju starih Grka “ i „ Študije i dojmovi s pariške izložbe “ .
I poznati pedagog dr . Gjuro Turić napisa ovdje prvu knjigu
svog djela : Rukovogj za prirodoznanstvenu obuku . Lju
devit Dvorniković je pored Trstenjaka najbolji savremeni hr
vatski . Pored članaka u „ Školi“ , „ Napretku “
pedagoški spisatelj
„ Školskom Učiteljskoj
Vjesniku “
i „ Zori “ napisao je ova djela :
Eseji iz područja estetike i psihološke pedagogije , Temelji psiho
logije, i Psihologija pamćenja : Megju ovogodišnjim knjigama
Hrv . pedagoško - književnog zbora izagje prvi dio njegove povi
jesti pedagogije pod naslovom Uzgojna ideja u kulturnoj povi
jesti . Ovo je jedino djelo izragjeno
čovječanstva kako treba u
hrvatskoj literaturi . U „ Škol. Vjesniku “ napisao je oveću študiju
o Herbertu Spenceru , a u Vijencu o Ernestu Haeckelu . Pored
Trstenjaka Basaričeka Pejnovića najglavniji je suradnik „ Peda
i
što

gogijske enciklopedije “,
izdaje Hrv pedagoško književni
ju

-
.
od

Prije
je

Zagrebu godine mnogo bavila

se

zbor 1895.
u

pedagogijom Jelica Belović Bernadzikowska Škol Vjesniku

U
-

što .

i
što
niz

Napretku objelodanila prevedenih

je

čitav izvornih
izdao njen prijevod Compayreova djela
je

članaka Zbor Inte

„
„

:
.

lektualni moralni razvitak djeteta agreb 1903. 1904.

),

u
a
“
i

i
Iz (Z
Dr. joj

Sarajevu izagje izvorno djelo moga albuma psihološke

„

,
:
–

fotografije Milan Šafar takogjer prije mnogo pisao

je

u
.
“

Školi Škol Vjesniku Osvitu drugdje Josip Šebečić napisao

,

,
.

Učiteljskoj Zori Osvitu megju kojima

je

se

više članaka
u

,
i

svojom vrijednošću ističu Pisma mladom učitelju Uz

i
:

gojni elementi Reljkovićevu Josip Stadler na

–

Satiru Dr.
u

“
.

pisao Logiku Ivan Dujmušić Knjigu

dr

Sarajevo
je

1904.
a
(

),

knjigama naputak korisno štivo Sarajevo 1904. Na

ili
o

-
u

).

polju još
su

pedagoškom radili Stjepan Blažeković Stjepan

,
:

Mirko Jurkić Husein Gjogo Mustafa Koni

dr

Šimunac
,

za

hodžić Marko Milinović sastaviše čitanke analfabete

i

Tu .

Narodnu poeziju obragjuje najviše Josip Milaković

su
.

njegove studije Majka našoj narodnoj pjesmi 1896. Majka

u

u
(

)
:

narodnim poslovicama 1904. Suza narodnoj pjesmi 1908.

u
(

),

Knjiga pismo narodnoj pjesmi Ujedno dopje

je

1910.
u

(
i

).
i

vao fragmenat pjesme Hörmanove zbirke Kraljević Marko

iz

Gjerzelez Alija
.

4
 - 50 -

Prirodne nauke i matematiku obragjivali su : T. Bosutić , L.

Jamnicki , A. pl . Tartaglia , Stjepan Ratković , L. Karaman , dr . V.

itd
Dvorniković , Hasan Hodžić , V. Curčić E. Muftić , Gjuro Pavičić

.
Jelica Belović Bernadzikowska jedina

je
stručna spisateljica

-
uopće kod nas Hrvata koja izučavanjem ženskog ručnog

se
bavi

,
rada narodne ornamentike Po raznim našim srpskim nje

,
i

i
časopisima napisala

joj je
mačkim svu silu članaka ručnom radu

o
Glavna djela Gragja

su
ornamentici Leksikon

za
ili
.
i

,
:
tehnološki riječnik ženskog ručnog rada Sarajevo 1898. 1906

bi .)
(

.
renesansi naše vezilačke umjetnosti Trst 1906. Kako
O

),
(
valjalo urediti izložbu narodnih vezova Požega 1903. pre

O
),
(
porodu hrvatske vezilačke industrije Zadar 1904. Hrvatski

),
(
narodni vezovi Ljubljana 1908. Hrvatska čitma Orazvitku ),
(

,
naše tekstilne ornamentike Vezilačka umjetnost kod Hrvata
,

i
Srba Mala vezilja itd
,

Na gospodarstvenom polju istače

se
lvan Sitarić Duže

.
Napose
je

je
vremena bio urednik Bos herc Težaka izdao
„

.
.-

popularno pisana djela Amerikanku Nauku ".

Pčelarstvo

o
“
“

.
„

i
:

čuvanju vinove loze napisa bar Maldini

R.

Perijodička štampa
.

Časopisi
a

.
)

Bosna Hercegovina zaostaju perijodičkoj štampi

za
u
i

prilike
su

za

susjednim zemljama premda

to

hrvatskim dosta
,

povoljne Danas nas nema jednog čisto beletrističkog lista

ni
u

,
.
za

Napretkov politička
tri
to
se

niti što radi kalendar dva

„

i
.

Prijašnjih godina
je

izlazila
je

lista danas sve dok Nada

to

i
.
i

Školski Vjesnik mnogo više radilo

se
,

Kako smo već prije spomenuli još prije okupacije izlazio

,

Bosanski Prijatelj
je
„

“
.

neku ruku kao nastavak Bos Prijatelja jest Novi Pri

U

„
.

ga
za

jatelj Bosne
list hrvatsko čitateljstyo što izdavaše ure
, “

i
fra

gjivaše pravi nasljednik Jukićev Josip Dobroslav Božić Novi

.

Prijatelj Bosne zaostaje

za

sadržinom Bos Prijateljem Pored

.
.

historijskih etnografskih članaka donosio pjesme pripovijetke

je

,
i

crtice Novog Prijatelja Bosne izagjoše samo četiri sveske

I
i

Senj Zagreb 1890. Senj 1894. Senj 1896.

sv

III

u IV

1888.
II
I.
(

da )
.

počeo Ivan Lepušić učitelj

je

God 1883. Brčkom

,
.

koji
je

izdaje nedjeljni zabavno poučni list Bosanac nakon

,
“
„
-

godine dana prestao

.
 51

Dana 1. rujna pod redakcijom don

1883. poče u Mostaru
Frane Milićevića izlaziti „ Bosiljak Hercegovački “ , list za zabavu
i književnost . God . 1885. pretvori se ovaj list u politički , koji
je pod imenom „ Glasa Hercegovca “ izlazio sve do kraja god . 1895 .

Ovo je prvi list kod nas , koji je počeo propagirati ideje pra
vaštva po ovim krajevima . I don Frano i Ivan su bili i urednici i

15.
prvi saradnici i otpremnici . Ivanu je tada bilo godina

,
pribirao
je

Milićević redovito
A.

Otada Ivan radio gra

i
list pisao članke podliske priče pjesme
za

divo rasprave

,
,

.
fra
Nastojanjem čestitog rodoljuba Ivana Miličevića Ra

A.

i
doslava Glavaša pokojnog našeg dičnog folkloriste Ivana
bi te

Zovke pokrenut Mostaru godine 1898. politički časopis

u

glasilo Hrvata Herceg Bosne izlazio punih

je
Osvit Osvit
,
„

“
-

deset godina zagrijan idejom pravog

je

bio hrvatstva živo

a
,

,
po

pratio dogagjaje krajevima

za je

borio

se
svim hrvatskim

i
Osvit
sa

sjedinjenje Herceg Bosne ostalim hrv zemljama

-

“
.

.
naslijedi Hrvatska takogjer politički list koji

je
Obrana skoro
,

prestao izlaziti siječnja 1906. osvanu Sarajevu Hrvatski

1.

u
.

Ne

potpune dvije
je za

Dnevnik list interese Hrvata Herceg Bosne

-
,

godine izlazio Sarajevu organ naprednih muslimana Musli

u

manska Svijest 1909. poče izlaziti Hrvatska Zajednica sada

,
“

“
.

najugledniji hrvatski list Bosni Sva ova četiri lista pišu

u

u
.

kojim bijaše zadahnut Osvit Najmlagji

je

istom duhu list

,

“
.
i

organ sjedinjene muslimanske organizacije

je

Zeman Počeo
,
„

izlaziti početkom rujna prošle godine Pored političkih članaka

.

donose ovi listovi zabavne poučne članke Punih deset godina

.
i

ga

iz
.--

je

je

1900 1910 izlazio beletristički list Behar što

,
(

.)

davao vrli naš rodoljub Ademaga Mešić Prvih osam godina bio
.

Behar više islamski vjerski list Zadnje dvije godine izlazio

je je
„

ga

.Lj

kao prayi časopis uregjivao

je

hrvatski beletristički
a
,

Prvi tečaj Behara Bašagić

je

Dvorniković
S.

uredio ostale
a
„

,
.

M.

uregjivaše Mulabdić Šemsibeg Salihbegović

E.

Čaušević
,

.
i

od

Starješinstvo bosanskih fratara izdaje god 1887. svoj

.

po
ga

list koji Perivoj uregjuje

se

danas zove Serafinski

,
a
;
,

fra „

znati naš historičar Julijan Jelenić Danas ovaj

dr

se

list
.

Pored bogo
da

uregjuje tako
na

može služiti diku svome redu

,

slovnih historijskih članaka goji beletristiku njemu sura

U
i

gjuju ponajbolji naši knjižeynici radovima

se

Često susrećemo
s
.

Gjure Arnolda Tugomira Alaupovića Josipa

dr

Milakovića
,

.
,

List najprije zvašę Glasnik jugoslavenskih franjevaca

se

onda
a
,
 - 52

Franjevački Glasnik . – Iste godine počela je izlaziti „ Vrhbosna “ ,>

list za katoličku prosvjetu što ga izdaje kaptol vrhbosanski .
,

Društvo mualima i imama za Bosnu i Hercegovinu izdaje

već drugu godinu svoj organ „ Mualim “ . List se tiska arapskim

list
slovima , a jezikom hrvatskim . Ovako je izlazio dvije godine
Tarik
"
.

Još valja spomenuti vrlo spretno uregjivanu Radničku Svezu

,
koju uregjuje Marijan Alković Sveza organ organizacije radnika

je
.
Hrvata
.

Nepotpune godine Trgovačka

je
je tri

izlazio stručni list

„»
što

ga

knjižnica izdavao uregjivao Ferdo Vrbančić

,

.
i

Kalendari spomenice
6
)

.
Društvo bosanskih franjevačkih klerika Djakovu izdalo

je
u
Osijeku 1870. prvi kalendar Bosnu pod naslovom Bošnjak
za
u

Od “
oli

Bošnjak godinu
za

za
koledar 1871. izagje 1875.
„

i
do

godine
je

1872. 1885. izdavao don Frane Miličević kalendar

Mladi Hercegovac Kao nastavak ovomu kalendaru jest hrvatski
„

“
.

ga
pučki kalendar Hrvoje Mostar 1902. 1906 što izdavaše
,
.)
„

-
(

Ante Jukić
.

Godine 1894. izdade poznati naš književnik Edhem Mulabdić

prvi kalendar hrvatskom jeziku pod naslovom
za

muslimane
u

Bajraktar Neko vrijeme izdavala knjižara Kugli Zagrebu

je

u
„

“
.

ga

uregjivao Bajraktarov urednik

je

Mearif kalendar što

,
,

“
N.

Osman Hadžić Milićević

A.

Ivan
i

Gajret gjaka
za

društvo potpomaganje muslimana izda

»

,
“

dvije godine svoj Gajret

je

valo 1906. 1907. kalendar

(

“
.
( i
od

Kalendar Napredak izdaje 1907. hrvatsko potporno

.g

)
„

društvo Sarajevu istog imena

u

svima ovim kalendarima ima osim kalendarskog dijela

U

lijepe pouke zabave

i

Još 1885. izagje Pečuhu Tridesetgodišnja povijest knji

u

ževnog posvećena
je

društva redovničke mladeži bosanske

a
,
fra

Nediću koji kao provincijal

M.

je

1855. dozvolio osnutak

.g
,

društva potvrdio pravila ovoj spomenici osim istorijskih

U
.
)
i

bilježaka ima nekoliko biografija pjesama pripovijedaka God

-

.
,

1897. izagje Mostaru Spomenica pedesetgodišnjice Hercego

u

str

Opširnije Perivoj
za

društvu vidi Serafinski 1909. 217. iše

1

o
)

(p
frą

Čičić
A.

).
 53

fra
vačke franjevačke
Redodržave , što ju je sastavio Radoslav
Glavaš ovoj knjizi ima dosta lijepe historijske gragje ovoj
U

O
.

.
knjizi osobito lijepo izrazila naša kritika Prigodom
se
je

.
pedesetgodišnjice biskupovanja Josipa Jurja Strossmayera

iz
kaptol vrhbosanski Spomen knjigu agreb
je

dao Bosne

iz
-

(Z
koju pjesama ima
je

dr
1901. uredio Ivan Šarić Pored
),

.
ovoj knjizi dosta lijepih historijskih članaka koji govore
u

. o
,
bosanskoj biskupiji prije 1463. katoličkoj crkvi

je itd
Bosni
te

u
o
najsjajnije opremljena knjiga našoj literaturi Manje
je

Ovo
u

.
vrijednosti spomenica godišnjice travničke isusovačke gimna
25

fra
zije Josip Milaković uredio pak Spomenicu Grge Martića
—

je
.

kojoj ima radova naših najodličnijih književnika

od

.g
1908
u

a
,

.
25

izagie spomenica posvećana godišnjici pjesnikovanja našeg

što -

pjesničkog prvaka Kranjčevića uredi Ljudevit Dvorniković

ju
,

.
*

To eto bio kratki pregled književnog rada našeg

od
bi

ni pa

najstarijih vremena
do

da

nije sve
tu
sve danas Bezbeli
,
.
toj

zabilježeno nije svrha radnji Moja namjera tek bijaše

to
a
,

,
.
da

podam uzanom okviru malu sliku književnoga nastojanja

u

da

nas Hrvata ponosne Herceg Bosne No makar

je

slika
ta
-

ipak nas upoznaje

sa

malena mnogim imenom djelom koje

,

,
i

spominju
se

našim školskim knjigama ponajčešće

za
ne
u

a
,
i

vrijedila Tu sliku stvarao

su

toliku našu pažnju blagodarnost

i

sam učeći književnu povijest svoga roda pak bih želio

da

ovo
,

,
ga

kojom
ja

moje djelce svak uščita onom nasladom stvarah

,

,
po

prebirući knjige starostayne fratarskim samostanima saku

i

pljajući podatke našim zaslužnim književnim radnicima starijeg

o

novijeg doba
.
i

@@
O

O
PRVA HRVATSKA TISKARA
KRAMARIĆ I M. RAGUZ .

a e