FILOZOFIJA ODGOJA

1. Grčki filozof koji je istraživao odgoj i pisao djela u obliku dijaloga? PLATON
2. Kako se zovu kratke odgojne priče u grčkim epovima? ARISTIJE
3. „Kompromisom riješiti konflikt odgoja za invalidnost i za građanina..“ kaže- RUSSELL
4. Poznato Homerovo djelo -ODISEJA
5. Što bi danas trebalo biti u središtu utopijskog angažmana? SOCIJALA
6. Što je prema Saint-Simonu najvažniji zadatak industrijskog društva?ODGOJ
7. Što u Platonovoj priči o pećini simbolizira ideju dobra? SUNCE
8. Tko formulira teoriju negativnog odgoja? ROUSSEAU
9. Tko je pisac prve javno spaljene knjige O bogovima?-PROTAGORA
10. Tko se zalaže za industrijalizaciju društva? SAINT SIMON
11. Tko kaže da je sadržajni cilj odgoja uređenje ideje dobra? PLATON
12. Tko kaže „Nepromišljen život nije vrijedan življenja“? SOKRAT
13. „Preuranjenost projekta New Harmony razlog j njegova neuspjeha“? OWEN
14. „Tko je sam sebi dovoljan i ne živi u zajednici ili je zvijer ili bog“-ARISTOTEL
15. „U promišljanju kulture i odgoja treba krenuti od Kanta i Rousseaua“?-FINK
16. Tko čita knjigu Robison Krusoe?-EMIL
17. U kojem dijelu Augustin tvrdi da je odgojitelj/učitelj tek posrednik? UČITELJ
18. U Platonovoj Državi, tko financira odgoj i obrazovanje djece? DRŽAVA
19. Antički filozof i teolog koji u odgoju i poučavanju ističe važnost riječi? A. AUGUSTIN
20. Djelo Thomasa Morea objavljeno u 16.st.-UTOPIJA
21. Filozof koji je pod utjecajem Sokrata, pitagorejaca, elejaca? PLATON
22. Filozof koji je tvrdio da je čovjek društveno biće? ARISTOTEL
23. Na jedinstvu francuske i engleske, jedinstvenu Europu gradi? SAINT-SIMONE
24. O prirodnom, ljudskom i stvarnom odgoju govori- J.J. Rousseau
25. „Odgoj mora slijediti prirodni razvoj djeteta“ tvrdnja iz djela-EMIL
26. Općenito prihvaćeni naziv za mudraca u Grčkoj u 5.st.?-SOFIST
27. Pjesnička forma koja je postala ishodište grčke odgojne snage?-EP
28. Prema podnaslovu Campanellina djela Grad Sunca, kakva je njegova država?-FILOZOFSKA
29. Sofistika se pravo europsko…..?-PROSVJETITELJSTVO
30. Sredstvo kojim bi se provele društvene reforme prema Saint-Simonu?-UVJERAVANJE
31. Temeljna vrlina (vrednota), prema Aristotelu?-RAZBORITOST
32. Tko bi se sasvim dobro osjećao da je živio u doba sofista?-F. NIETZSCHE
33. U sofistici svoju duboku krizu proživljava?-ISTINA
34. Uz „državu“ što je značajno za shvaćanje Platonova učenja o odgoju?-PEĆINA
35. Vrlina koja je prema Platonu temelj idealne države?-PRAVEDNOST
36. Što je izašlo iz raja? BATINA
37. Što kaže Goethe o Rousseauovoj knjizi Emile ili O odgoju?
38. Koji teoretičar odgoja se najviše boji neuspjeha u odgoju djece? FOUNER
39. Saint-Simone želi u industrijskom društvu filozofiju zasnivati na dvije znanosti. Jedna od njih je-
DRUŠTVO DIJELITI NA PARAZITE I PROIZVOĐAČE (?)
40. Tko je učitelj cijele Grčke? HOMER KAO ODGAJATELJ CIJELE GRČKE
41. Okružje iz kojih su ponikli filozofski stavovi J. J. Rousseauoa?
42. Što je prema Fourieru, efikasan korektiv dječjeg ponašanja? Umjesto da bude mukotrpan, odgoj
treba biti prožet privlačnošću, on može postati igra
43. Kad Fourier govori „Bog i Božja pravednost“ što je to u zbilji? PRIRODA
44. Temeljni suodnos između odgajatelja i odgojenika, prema Platonu?
45. Za što se brine „ministar Ljubav“ u Campanellinom utopističkom djelu Grad Sunca?
46. Tko tvrdi da su u industrijskom društvu znanstvenici i umjetnici proizvođači? SAINT-SIMON
47. Sokratova metoda imanentne (samo) kritike? MAJEUTIKA
48. Tko je uzor Campanelline etike? SOKRAT
49. Prema Foureu, što je nužno za postizanje velikih stvari/djela? STRAST
50. Škola za koju se kaže da joj je Rousseau idejni tvorac? SUMMERHILL
51. Dobro mjesto, nepostojeće mjesto, jednom riječju-UTOPIJA
52. Predmet istraživanja stanje grčke filozofije?
53. Što kaže Ksenofont o sofistu?
54. Proces svojevrsne inkultracije u grčkoj antici?
55. Koji filozof kaže da je vrlina sredina između dvije kratkotrajnosti? ARISTOTEL
56. Odgojene teorije koje rabe metafore „pusti (dijete) da raste“ najsličnije su teorijama-
ROUSSEAUOVIM
57. Prema Aristotelu, što je to sastavljeno od dva dijela: razumnog i nerazumnog?-LJUDSKA DUŠA
58. Prema Aristotelu za nastajanje moralnih ideja nužna je..?NAVIKA
59. Skupina koja se u Grčkoj zauzimala za istraživanje čovjeka, civilizacije i običaja? SOFISTI
60. „Čovjek je mjera svih stvari“- PROTAGORA
61. „Razvoj čovjekovih mogućnosti najviše je limitiran mogućnostima društva“- OWEN
62. Tko kraj „Utopija“ želi ilustrirati soc. nepravde u engleskoj? KARL MARX
63. U kojem djelu Platon razrađuje nacrt, strukturu i oblike života i idealnoj državi? DRŽAVA
64. Učitelj za djecu iznad 18.g. u klasičnom školskom sustavu-RETOR
65. Vještina zbog koje su sofisti došli na loš glas? ERISTIKA
66. Zbog kojeg pjesnika se govorilo da je odgojitelj cijele Grčke? HOMER
67. Židovsko-kršćanske utopijske vizije usmjerene su na-BUDUĆNOST

• dijete prema Rousseauu – tabula rasa

• Fourierov temeljni zakon ljudskog ponašanja – strastvena privlačnost

• Mjesto gdje se nalazi Moreova idealna država – otok

• Novi moralni svijet – časopis

• Ono na čemu se zasniva razmišljanje o društvu, p. Saint-S – odgoj

• Podnaslov djela Grad Sunca T. Campanelle – filozofska država

• Pojava u koju se transformirala utopija – znanstvena fantastika

• Priječi čovjeka da se vrati prirodi, prema Rousseauu – civilizacija

• Pripovjedač u imaginarnoj otočnoj zemlji Utopiji – Rafael Hitlodej

• Projekt Charlesa Fouriera – Falansterije

• Projekt Roberta Owena – New Harmony

• Rousseauovo polazište za novu povijest – priroda

• Sredstvo kojim postići moralnost u Campanellinoj državi – odgoj

• Temelj Campanelline idealne države – moralnost

• Unutarnji razvoj naših organa prema Rousseauu- prirodni odgoj

• Utopijski angažman treba preusmjeriti na – socijalne veze

• Život u skladu s prirodnim zakonom uz vodstvo razuma prema Moreu – vrlina

• Djelo Karla marxa u kojem se spominje Thomas More – Kapital

• Kazna za prekršaje u Campanellinom Gradu sunca – kamenovanje

• Kazna za prekršaje u Moreovoj Utopiji – progonstvo

• Loša pojava kod čovjeka, prema mišljenju Roberta Owena – samoodogoj

• Najvažniji zadatak industrijskog čovjeka prema Saint Simonu – odgoj i obrazovanje

• Najveći čovjekov neprijatelj prerma Fourieru – moral

• Naučena primjena onog što je Rousseau naziva prirodni odgoj – ljudski odgoj

• prvi je realizirao ideju institucionalnog predškolskog odgoja – Owen

• Redefinirao je spoznajnu teoriju – kant

• Reako je da ništa veliko nije nastalo bez strasti – hegel

• posebno je uvažavao djetetovo prvo na igru i sreću – Nill

• upućuje na Kantova i Rousseaova stajališta o promišljanju kulture – fink

• posebno popularna zanimacija među stanovnicima Moreova Utopije – Glazba

• rješenje dihotomije individualnosti i korisnog građ, prema Russellu – kompromis

• Središte Fourievog razmišljanja – strast

• Ugrožena jedinka u rousseauvskom shvaćanju društvenih uloga – žena

• Vrhovni vladar u Campanellinom Gradu Sunca – Sunce

• Dobro mjesto, nepostojeće mjesto su prijevodi riječi – utopija

• kad Fourier govori „Bog i Božja providnost“, što je to u zbilji – priroda

• kako se zove škola za koju se kaže da joj je Rousseau idejni tvorac – Summershill

• koji filozof kaže da je vrlina sredina između dviju krajnosti – aristotel

• odgojne teorije koje rabe metaforu „pustiti dijete da raste“ najsličnije su čijim teorijama -

• prema Aristotelu, što je sastavljeno od dva djela: razumskog i nerazumskog – duša

• prema Aristotelu, za nastajanje moralnih vrlina nužna je – navika

• prema Fourieu, što je nužno za postizanje velikih djela/stvari – strast

• skupina koja se u Grčkoj zauzimala za istraživanje čovjeka, civilizacije i običaja – sofisti

• sredstvo kojim se postiže moralnost u Campanellinoj idealnoj državi – odgoj

• tko kaže „čovjek je mjera svih stvari“ - protagora

• tko kaže „razvoj čovjekovih mogućnosti najviše je limitiran mogućnostima društva!“-

• tko kroz Moreovu Utopiju želi ilustrirati socijalne nepravde u Engleskoj – karl marx

• u kojem djelu Platon razrađuje nacrt, strukturu i oblike života u idealnoj državi – država

• učitelj za djecu iznad 18 godina života u klasičnom školskom sustavu – retor

• vještina zbog koje su sofisti došli na loš glas – eristika

• za kojeg pjesnika se govorilo da je odgojitelj cijele Grčke – homer

• židovsko - kršćanske utopijske vizije usmjerene su na – budućnost

• antički filozof i teolog koji u odgoju i poučavanju ističe važnost riječi – Augustin

• djelo thomasa Morea objavljeno u 16 stoljeću – utopija

• filozof koji je pod utjecajem Sokrata, pitagorejca i clejaca – platon

• filozof koji je tvrdio da je čovjek društveno biće – aristotel

• na jedinstvu Francuske i Engleske, jedinstvenu Europu gradi – Saint Simon

• neosmišljen život nije vrijedan življenja, kaže – sokrat

• o prirodnom, ljudskom i stvarnom odgoju govori – J.J. Rousseau

• odgoj mora slijediti prirodan razvoj djeteta, tvrdnja je iz djela – emil

• općenito prihvaćeni naziv za mudraca u grčkoj u 5 stoljeću – sofist

• pjesnička forma koja je postala ishodište grčke odgojne snage – ep

• prema podnaslovu Campanellina djela Grad Sunca, kakva je njegova država – filozofska
• sofistika je prva europska – prosvjetiteljstvo

• sredstvo kojim bi se provele društvene reforme, prema saint Simonu – uvjeravanje

• temeljna vrlina ( krepost, vrednota) prema Aristotelu – razboritost

• tko bi se sasvim dobro osjećao da je živio u doba Sofista, prema Poliću – F. Nietzsche

• u sofistici svoju duboku krizu proživljava – istina

• uz državu što je još značajno za shvaćanje Platonova učenja o odgoju – pećina

• vrlina koja je prema platonu temelj idealne države – pravednost

• grčki filozof koji je istraživao odgoj i pisao u obliku dijaloga – sokrat

• kako se zovu kratke odgojne priče u grčkim epovima – aristije

• kompromisom riješiti konflikt odgoja za individualnost građana, kaže – russel

• poznato Homerovo djelo – odiseja

• što bi danas trebalo u središtu utopijskog angažmana – socijala

• što je prema saint simonu najvažniji zadatak industrijskog čovjeka – odgoj

• što u platonovoj priči o pećini simbolizira ideju dobra – sunce

• tko formulira teoriju negativnog odgoja – Rousseau

• tko je pisac prve javno spaljene knjige „o bogovima“ – protagora

• tko se zalaže industrijalizaciju društva – S. Simon

• tko kaže „ nepromišljen život nije vrijedan življenja“ – platon

• tko kaže „ preuranjenost projekta New Harmony razlog je njegova neuspjeha – owen

• tko kaže da je sadržajni cilj odgoja uviđanje dobre ideje – platon

• tko kaže: tko je sam sebi dovoljan i ne živi u zajednici ili je zvijer ili bog – Aristotel

• tko kaže : u promišljanju kulture i odgoja treba krenuti od Kanta ili Rousseaua – fink

• tko čita knjigu Robinson Crusoe – emil

• u kojem djelu Augustin tvrdi da je odgojitelj tek posrednik – Učitelj

• u Platonovoj državi tko financira odgoj i obrazovanje djece – država

što je doživjelo krizu u doba sofista? istina ili znanje? ISTINA

NA KOJI RAZVOJ ČOVJEK NE MOŽE UTJECATI? PRIRODNI, DRUŠTVENI ILI STVARNI? PRIRODNI!!!

KOJI MODERNI FILOZOF BI IMAO SLIČNO RAZMIŠLJANJE KAO SOFISTI? Friedricha Nietzschea???

IMAJU LI SOFISTI RAZLIKU IZMEĐU ODGOJA I OBRAZOVANJA?NE!!!

ŠTA JE ARISTOTELU SREĆA?VRLINA!!!

KAKO SE ZOVE FOURIEROVA TEORIJA?ODGOJ ZA SLOBODU STRASTI!!!

1. Filozofija je riječ grčkog podrijetla. Što ona znači u doslovnom prijevodu?

LJUBAV PREMA MUDROSTI ILI

2. Danas povjesničari filozofije dokazuju da se riječ filozof prvi put spominje kod H. Ipak, uvriježeno je
mišljenje kako je riječ filozof prvi rabio jedan drugi filozof. Kako se on zove?

PITAGORA

3. Koja skupina filozofa je utjecala na novovjekovno shvaćanje filozofije?

FILOZOFI HUMANIZMA I RENESANSE

4. S kojim od navedenih filozofa je filozofija prestala biti znanost o bitku i postala znanost o spoznaji?

IMMANUELOM KANTOM (1724.-1804.)

5. Koji filozofi se ne ubrajaju među egzistencijalističke filozofe?

CLAUDE LEVI – STRAUSS (1908. – 2009.) I ROLAND GERARAD BARTHES (1915. – 1980.)

6. Aristotel u djelu Metafizika kaže kako filozofija počinje s

ČUĐENJEM

7. Što Aurelije Augustin (354.-430.) i Rene Descartes (1596.-1650.) uzimaju kao izvor – početak filoz.?

SUMNJU

8. Prema leksikonu Minerve (Zagreb, 1936.), mit proizlazi iz vjerovanja da su sve prirodne pojave
uzrokovane

VRHUNARAVNIM BIĆIMA

9. Riječ „mit“ danas se recovito izvodi iz indoerupskog korijena meudh-, mudh- i značio bi

SJETITI SE, NADATI SE, BRINUTI SE

10. Kozmogonijski mitovi su oni koji ...

OBJAŠNJAVAJU POSTANAK SVEMIRA

11. Koji zadatak ima sociološka funkcija tradicionalne mitologije?

ŠTITI DRUŠTVENI POREDAK

12. Tko je uspostavio tezu da je mit po sadržaju i formi sličan snu?

SIGMUND FREUD (1856.-1939.)

13. Zašto Platon u djelu Država zahtjeva da mitove treba...dijelova koji bogove i ljude prikazuju lažno?

LOŠE UTJEČU NA ODGOJ MLADEŽI

14. Samo je jedna od donjih tvrdnji točna. Izbacite uljeza

a) I mit i filozofija argumentirano i neproturječno obrazlažu svoje..

b) I mit i filozofija nastoje razumjeti svijet i otrkiti njegovo podrijetlo..

c) I mit i filozofija stvarnost više shvaćaju i izlažu slikovno nego logičko...

d) I mit i filozofija sustavno i metodološki korektno pristupaju...

15. Etimološki riječ religija kod Rimljana nema značenje

Etimološki riječ religija kod Rimljana imala je značenje nekog određenog obreda (kulta) na koji
treba brižno paziti (religio od relegere, Ciceron), zatim vezu s bogom (religio od relegare,
Laktancije, 4. st.).

Na prijelazu u novi vijek religio u jednini koristi se kao izraz za istinsku vjeru, a u množini kao izraz
za različite kultove i obrede (Nikola Kuzanski). S reformacijom religija postaje zbirna imenica za
različite kultove i vjeroispovijesti. Izraz religioznost krajem 18. st. nametnuo se u Njemačkoj i
podrazumijeva općenitu ljudsku sposobnost izobrazbe u različitim religijama.

16. S kojim od navedenih filozofa je filozofija prestala biti znanost....znanost o spoznaji.

IMMANUELOM KANTOM (1724. – 1804.)

17. Koji su predstavnici antropološke ili životne filozfije s...Njemačkoj i Francuskoj?

WILHELM DILTHEY (1833-1912.) I HENRI BERGSON (1859.-1941.)

18. Koji je zadatak filozofije prema egzistencijalističkim filozofima?

a) istraživanje ljudskog postojanja

b) formiranje „philosophiae parennis“

c) analaziranje ljudskog jezika i znakovlja

d) usustavljivanje cjelokupnog ljudskog znanja

19. Koja skupina filozofa naučava da je istinska i plodonosna...strukturira u smislu prirodno –

znanstvene metode?

LOGIČKI EMPIRISTI

20. Čuđenje kao izvor filozofije i stanje u kojem se filozof trajno...

PLATON I ARISTOTEL

21. Prema Marjanu Cipri, tko se daje na „aktivno traženje bivstva i ta umna potraga, misaoni lov na
bivstvo“

FILOZOFIJA I FILOZOFI
22. Koja skupina filozofa je presudno utjecala na novovjekovne....

FILOZOFI HUMANIZMA I RENESANSE

23. Što je filozofija za oca novovjekovne filozofije René Descartes (1596.-1650.)

STUDIJ MUDROSTI

24. Kako se zvala Platonova škola koja je trajala više od 900 godina?

PLATONOVA AKADEMIJA

25. Prema Platonu koji je temeljni suodnos između odgajatelja i odgajanika?

a) AUTORITET

b) LJUBAV

c) MANIPULACIJA

d) UVAŽAVANJE ?

26. Ako je vrlina sredina između premalo i previše, što je mjerilo te sredine (vrline), prema Aristotelu?

a) SUD VLASTITE SAVJESTI

b) SUD RAZBORITA ČOVJEKA

c) SUD PRAVEDNE DRŽAVE?

27. Kako prema Aristotelu nastaju moralne vrline?

Vrlina je moguća samo kao moralni život. Moralna vrlina dolazi s navikom, jer, kako kaže Aristotel,
moralna svojstva ne nastaju u nama ni po prirodi ni mimo prirode, nego po prirodi imamo samo
sposobnost da ih steknemo, a poslije ih navikom moramo usavršavati.

28. Iz koliko se dijelova sastoji ljudska duša, prema Aristotelu?

OD DVA DIJELA (RAZUMNI I NERAZUMNI)

29. Podvajanje obrazovanja i odgoja u biti je podvajanje između onog što jest (znano) i onog što bi
trebalo biti (vrijednosti). Čega se tim podvajanjem lišava obrazovanje?

VRIJEDNOSTI

30. Tko je bio rethor u klasičnom školskom sustavu (u starom vijeku) u vrijeme Aurelija Augustina?

A) Učitelj Za Djecu Do 12. Godine Života

B) Učitelj Za Djecu Od 12. Do 18. Godine Života

C) Učitelj Za Djecu Iznad 18. Godine Života

31. U kojem djelu Augustin tvrdi da je učitelj posrednik koji ne bi smio zaboraviti da u odgojeniku već
postoji primarna neposredna spoznaja stvarnosti?

DE MAGISTRO (O UČITELJU)

32. Kako se Sokrat odnosti prema učenju (odgoju)?

a) Kao prema spoznaji dostupnoj samo odabranima (učitelj, odgajatelj) koja se onda posreduje
oadabranim (učenicima, odgojnicima)

b) Kao prema robi koja se kupuje (učenik, odgajanik) i prodaje (učitelj, odgajatelj)

c) Kao prema obostranoj potrebi, učenika (odgojenika) i učitelja (odgajatelja)

33. Sokrat je čovjeka istrgnuo iz mase i utemeljio ga u njemu samom. Što je Sokrat postavio kao
osnovu svog djelovanja (umjesto običaja, u najširem smislu)? (Pomoć: Sokrat je tvrdio da mu
„šapuće“ skriveni demon. Što je taj „demon“?)

______________________________________________________

34. Za Platona, koji je to stvarni svijet?

SVIJET IDEJA

35. Prema Platonu temelj idealne države je pravednost. U čemu se sastoji pravednost?

DA SVATKO RADI SVOJ POSAO I DA NE OMETA DRUGE U OBAVLJANJU NJIHOVA POSLA

36. Prema Platonu, što je glavna uloga države?

ODGOJ GRAĐANA

37. Dovrši citat.

„Svi su ljudi trudni i tijelom i dušom i, kad dosegnu određenu dob, naša narav ima želju za rađanjem.
Ali rađati ne može u RUŽNOME, nego u LIJEPOME“

38. Prema Platonovoj zamisli sva djeca se trebaju školovati o državnom trošku, naučiti neku vještinu i
postati koristan član društva. Zašto Platon inzistira na obrazovanju sve djece?

a) Kako bi se smanjila stopa kriminala u idealnoj državi

b) Kako bi se prevladale klasne razlike i podjela na aristokraciju i robove

c) Kako bi se na vrijeme zapazila talentirana djeca

d) Kako bi se spriječila diskriminacija među spolovima

39. Uspoređujući odnos starije grčke filozofije i sofistike uočavamo kako je predmet filozofskog
interesa prešao

a) sa subjekta (čovjeka) na objekt (kozmos)

b) sa subjekta (čovjeka) na boga (transcendenciju)

c) s objekta (kozmos) na subjekt (čovjeka)

d) s objekta (kozmos) na boga (transcendenciju)

40. Sofisti su na loš glas došli zbog poučavanja vještine raspravljanja za potrebe sudskog parničenja.
Kako se zove ta vještina?

ERISTIKA

41. Sofistika se razlikovala od prethodne grčke filozofije po svojoj metodi. Sofist je išao za tim da
prikupi što više zapažanja i činjenica i iz njih je izvlačio zaključke. Kakva je, dakle, bila metoda
sofističke filozofije?

DEDUKTIVNA

42. Sofisti su bili individualni učitelji (nisu osnivali škole), ali su međusobno bili slični u ove tri stvari 1)
nemogućnost pouzdane spoznaje, 2) oprečnost između prirode i zakona, 3) podučavanje retorike

DA! U TOM SU BILI SLIČNI

43. Zašto kod sofista ne možemo govoriti o principijelnoj razlici između odgoja i obrazovanja?

a) Zato što su sofisti enciklopedijski sakupljali znanje

b) Zato što su sofisti na području spoznaje bili skeptici

c) Zato što su sofisti svojom retoričkom metodom razorili svaku istinu

d) Zato što su sofisti sve (pa i vrlinu, dakle, moral) pretvorili u predmet čenja

44. Što Ksenofont (oko 430-354.) piše o sofistima?

SOFISTI GOVORE I PIŠU KAKO BI VARALI ZA VLASTITU DOBIT, A DA NISU NIKOME NI OD KAKVE
POMOĆI.

45. Kako se zove Sokratova posebna metoda razgovora kojom (pitanjima i odgovorima) „trudnome“
dugu pomaže „roditi“ istinu.

IMANENTNA (SAMO)KRITIKA

46. Što Sokrat ima na umu kad rad Sofista naziva prostitucijom tvrdeći kako prodavanje uma nije
ništa bolje od prodavanja tijela?

ZNANJE JE NEŠTO ŠTO BI SE TREBALO SLOBODNO DIJELITI S PRIJATELJIMA I ONIMA KOJE SE VOLI
47. Sofistika se razlikovala od starije grčke filozofije u predmetu kojim se bavila. Što je predmet
sofistike?

ČOVJEK, CIVILIZACIJA I OBIČAJI (MIKROKOZMOS)

48. Postoji li kod sofista principijelna razlika između odgoja i obrazovanja?

NE

49. Sofist Protagora je bio autor prve jasvno spaljene knjige po naređenju neke vlasti, i to u
demokratskoj Ateni. Kako se zvala ta knjiga?

O BOGOVIMA

50. Što od navedenog nikako ne možemo pripisati Sokratu?

NAPLAĆIVAO JE SVOJE PODUKE

51. Prema Platonovom sustavu obrazovanja, u kojem periodu života se vrši izbor najboljih studenata
za visoko obrazovanje?

18. – 20. GODINE ŽIVOTA

52. Jedni tvrde da je znanje nešto što je potrebno (odgojeniku) izvana usaditi. Drugi, naprotiv, tvrde
da je znanje nešto što je (odgojeniku) imanentno (iznutra) dano. Koji tvrde ovo drugo?

PLATON I SOKRAT (ovo prvo su SOFISTI)

53. Prema Aristotelu, što je čovjek po naravi?

DRUŠTVENO BIĆE

54. Što je prvorazredna briga države, prema Aristotelu?

ODGOJ NJEZINIH GRAĐANA

55. U odgoju djece Aristotel (vremensku) prednost da je odgoju u navikama (tijelu, strastima) pred
odgojem u poukama (razumu, duši)?

TOČNO

56. Prema klasičnom školskom sustavu i odgojnom obrascu u starom vijeku odgajanik je bio što?

PASIVNI PRIMATELJ SADRŽAJA

57. Što je Aurelije Augustin (354.-430.) bio po zanimanju (u Rimu i Milanu)?

UČITELJ

58. Za koja dva Homerova djela tvrdimo da imaju velik i širok utjecaj na čovječanstvo?

ILIJADA I ODISEJA
59. Navedite još barem dva elemnta kroz koja se posreduje odgojni sadržaj u starogrčkom stilu
(Pomoć: npr. 1) Božanski elementi)

SLAVA, UZOR, NORMATIVNOST? Nema kaj drugo bit :D

60. U kojoj disciplini su se sofisti natjecali na velikim svečanostima u Olimpiji?

RETORICI

61. U koju suvremenu krilaticu bi se moglo sažeti ono što Platon spočitava sofistima u dijalogu
Protagora?

ZNANJE NIJE ROBA!

62. Sokrat je do zaključka „ne može za nekog biti dobro što je za druge zlo“ došao iz dvije (donje)
premise. Izbacite uljeza!

ZLI LJUDI SU U BITI NEUKI

62. Koja su Platonova učenja nužna za pravilno tumačenje njegova shvaćanja odgoja? Učenje o
spznaji (svijetu ideja i pećini) i učenje o...

a) učenje o spoznaji i o državi

b) učenje o Sokratu i sofistima

c) učenje o besmrtnosti duše

d) učenje o pravilnoj prehrani

63. U kojem djelu Platon podrobno razrađuje nacrt, strukturu i oblike života u idealnoj državi?

DRŽAVA

64. U Platonovoj idealnoj državi građani se prema svojim sposobnostima dijele u tri staleža. Prvi
stalež su proizvoditelji (zemljoradnici, zanatlije i drugi). Koja je njihova vrlina?

RAZBORITOST, UMJERENOST, SAMOSVLADAVANJE I SKROMNOST

65. Što je prema Platonu sadržajni, a što funkcionalni cilj odgoja?

SADRŽAJNI CILJ ODGOJA JE UVIĐANJE IDEJE DOBRA, A FUNKCIONALNI CILJ ODGOJA JE VLADAVINA
FILOZOFA

66. Mnoga Platonova odgojna i državna rješenja nadilaze okvire i mogućnosti vremena u kojem je
živio. Međutim, ona su za svijet u cjelini i danas izazov. Navedite još barem dva Platonova rješenja
koja su i danas izazov! (Npr. 1) Stroga zakonitost kao obrana od zlouporabe vlasti)

- JEDNAKI UVJETI I ZAJEDNIČKI ODGOJ DJECE

- POTPUNA RAVNOPRAVNOST ŽENA,

- OGRANIČAVANJE KRAJNOSTI BOGATSTVA I SIROMAŠTVA.

67. Prema Platonu svu stvarnost u idealnoj državi treba pedagogizirati (cenzurirati), ali
što/...posebno?

UMJETNOST

68. Kojim pojmom označavamo proces svojevrsne inkulturacije u grčkoj antici, i to u smislu sveg onog
što je vezano za omogućavanje razvoja ljudske osobe?

PAIDEIA (ODGOJ)

69. Platon nije Homerove spjevove uzimao „zdravo za gotovo“ nego ih je promatrao pod dva vidika.
Koja?

ETIČKIM I ESTETSKIM

70. Čime su se bavili sofisti?

PODUČAVANJEM KAO ZANATOM – POSLOM – KOJI SU NAPLAĆIVALI

71. Što je sofist Protagora (481. – 420.) za sebe tvrdio da je posebno vješt poučiti?

UPRAVLJANJE DOMAĆINSTVOM, USPJEH U POLITIČKOJ RASPRAVI I DJELOVANJU

72. Je li cilj sofističkih praktičnih zaključaka bio uspostavljanje objektivnih normi, utemeljenih na
nekoj nužnoj istini?

NE

73. Novovjekovne utopističke vizije (Moreova i druge) ne pokazuju nikakvu sličnost s...

a) helenističkim utopističkim vizijama

b)židovskim utopističkim vizijama

c) kršćanskim utopističkim vizijama

d) staro-egipatskim utopističkim vizijama ? (50 str. u skripti)

74. Na što bi se danas trebao usmjeriti utopijski angažman?

USPOSTAVLJANJE POKIDANIH SOCIJALNIH I EKOLOŠKIH VEZA

75. Moreova Utopija pod nekim vidikom preteča komunističke ideje. U kojem djelu Karl Marx
spominje Thomasa Morea?

KAPITAL

76. Kako se zove pripovjedač koji opisuje društveno-političko uređenje imaginarne otočne zemlje
Utopije?

RAFAEL HITLODEJ
77. Što je temelj Campanelline idealne države?

MORALNOST GRAĐANA

78. Kako se postiže moralnost u Campanellinoj idealnoj državi?

ODGOJEM

79. Kako se izvršava smrtna kazna u Campanellinom utopističkom djelu Grad Sunca?

KAMENOVANJEM

80. Čovjek je po prirodi dobar, zato ono najviše što se za svakog čovjeka može učiniti jest ...ometati
razvoj njegovih sposobnosti. Kako se naziva temeljno načelo Rousseauove filozofije odgoja?

TEORIJA NEGATIVNOG ODGOJA

81. Prema Rousseauu dijete se rađa kao..

TABULA RASA (neispisana ploča)

82. Što od navedenog ne spada među tri čimbenika rousseauovskog odgoja?

RAZVIJANJE STRASTI

83. Prema E. Finku, odgojne teorije koje rabe metaforu „pustiti (dijete) da raste“ zbog svog nastojanja
da otklone sve remeteće čimbenike koji bi nasilno mogli preoblikovati izvorno stanje najsličnije su

ROUSSEAUVOM NEGATIVNOM ODGOJU

84. Prema E. Finku, odgojne teorije koje rabe metaforu „pustiti (dijete) da raste“ poistovjećuju
odgajatelja s ____________ jer bi odgajatelj trebao poznavati zakone rasta i oblikovanja te svoje
metode ugađati prema tim zakonima. Koja riječ nedostaje?

VRTLAROM

85. Kako glasi temeljno Finkovo odgojno načelo?

ODGOJ JE MJESTO ŽIVOTNOG UČENJA

86. Kako bi se podcrtalo dijaloško značenje Buberove fil. njegova se misao ponekad opisuje izrazom...

ČOVJEK S KAŽIPRSTOM

87. Prema Pavlu Vuk – Pavloviću, što je temeljni smisao odgoja?

a) uspostavljanje odnosa s društvom i politikom

b) kolektivistička samougradnja u politički sustav

c) očuvanje i prenošenje etičkih i općekulturnih vrednota

d) individualistička nastojanja za stjecanje vlastite autonomije

88. Prema misli Pavla Vuk P. Postoje dva načina djelovanja kojima se čovjek različito određuje. Koja
su to dva djelovanja?

a) političko i odgojno

b) animalno i racionalno

c) društveno i političko

d) odgojno i aksiološko

89. Čemu stanovnici Moreove Utopije nisu skloni?

APSTRAKTNOJ SPEKULACIJI

90. Čemu stanovnici Moreove Utopije daju prednost u odgoju djece i mladeži?

MORAL I DOBRE NAVIKE

91. Što možemo reći o Campanellinoj etici, kakva je oan u svojoj biti?

SOKRATOVSKA

92. Zašto za Rousseaua možemo reći da je prosvjetitelj u punom smislu te riječi?

ZATO ŠTO ZAHTJEVA DA SE POVIJEST IZNOVA ZAPOČNE

93. Što u rousseauovskom shvaćanju odgoja predstavlja „ono što steknemo iskustvom u našoj
okolini“?

STVARNI ODGOJ

94. U prosvjetiteljstvu, čija je opća oznaka uvjerenje o napretku na temelju uma, dominira stav da se
društvo i država izvode iz dogovora među ljudima. Što, dakle, dominira u prosvjetiteljstvu?

UGOVORNA TEORIJA DRUŠTVA

95. Što znači kad Rousseau kaže da odgoj treba najprije biti negativan?

DIJETE SE MORA ODVOJITI OD POKVARENOG DRUŠTVA

96. Nadopunite rečenicu iz Rousseauove knjige Emil ili o odgoju!

„Sve izlazi dobro iz ruku STVORITELJA, sve se kvari u rukama LJUDSKIM!“

97. Rousseau u romanu Emil daje sliku prirodnog odgoja, a što daje u djelu Društveni ugovor?

SLIKU PRIRODNO UREĐENE DRŽAVE

98. Iz kojeg principa izlazi Rousseauova tvrdnja da je ono najviše što se za svakoga čovjeka može
učiniti ne ometati razvoj njegovih sposobnosti?

ČOVJEK JE PO PRIRODI DOBAR

99. Gdje je engleski humanistički znanstvenik Thomas More smjestio svoju idealnu državu?

NIŠTA OD NAVEDENOG (Smjestio ga je na izmišljeni otok blagostanja Utopiju)

100. Kako C. Fourie pristupa onima u barbarstvu koji žene zaglupljuju i uvjeravaju da one nemaju
dušu kako bi ih prodavali na trgovima i odvodili u hramove?

NAČELNO IH OSUĐUJE

101. Koja od dolje navedenih tvrdnji nije Rusellova?

ODGOJ TREBA RAZVIJATI DJETOTOVE NAGONSKE SKLONOSTI VEĆ OD NARANIJE DOBI (Fourier)

102. Što je Sokrat zaključio iz ove dvije spoznaje: 1) nitko ne bi učinio sebi loše ukoliko... 2)istina je
jedna i opća?

NE MOŽE ZA NEKOG BITI DOBRO ONO ŠTO JE ZA DRUGE ZLO

103. Kako je glasila Sokratova optužnica na smrt?

KVARI MLADEŽ I NE VJERUJE U DRŽAVNE BOGOVE

104. Za Platona, što je to svijet pojavnosti?

VIDLJIVI SVIJET

105. Cilj idealne države prema Platonu je sreća svih građana koja je, pak, vrlina temelj idealne
države?

PRAVEDNOST

106. U društvenom ustroju koji zamišlja Platon, tko je važniji?

DRŽAVA

107. Prema Platonu, tko može osigurati vladavinu ideje dobra, tj. Najpoželjniji...tj. biti odgajatelj
odgajatelja?

FILOZOF

108. U Platonovoj idealnoj državi građani se prema svojim sposobnostima...Drugi stalež su čuvari
(vojnici). Koja je njihova mana?

ČASTOLJUBLJE I TEŽNJA ZA VLAŠĆU

109. Jedni tvrde da je znanje nešto što je potrebno (odgajaniku) izvana....tvrde da je znanje nešto što
je (odgajaniku) imanentno (iznutra)..... prvo?

SOFISTI

110. Prema Seint – Simonu, na čemu se trebaju zasnivati sva razmišljanja o društvu?

NA RAZUMIJEVANJU HISTORIJE
111. Prema misli Seint – Simona, na kojem (kršćanskom) principu se zanima nova organizacija
društva?

BRATSKI ODNOS MEĐU LJUDIMA

112. Što nije uključivala skrb za radnike u Ownovoj predionici pamuka u New Lanarku?

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

113. Što je Owen iznio kao glavni razlog neuspjeha svog projekta New Harmony?

PREURANJENOST EKSPERIMENTA

114. Što prema Robertu Owenu (1771.-1858.), najviše povećava (maksimalizira) čovjekove
mogućnosti?

MOGUĆNOSTI DRUŠTVA

115. Tri teorije ravzoja (kao tri preduvjeta) bile su nužne da bi ideja o primjerenosti
odgoja...djelovanja prema stupnju razvoja mogla postati djelatnom. ( Izabicte uljeza!)

INTERPRETACIJA RETORIČKE PARADIGME U HISTORIOGRAFIJI

116. Koji je veliki filozof, Fourierov suvremenik, napisao ove riječi: „ Neposredni pogled na povijest
uvjerava nas da djelovanja ljudi proizlaze iz njihovih potreba, njihovih strasti, njihovih interesa,
njihovih karaktera i talenata,...“

G. W. F. HEGEL

117. Koji pojam je postao najeminentniji izraz za čovjekovo odgojno obrazovno menatalnu kulturu
preko koje su Grci ostalim narodima, posebno onim zapadnoeuropskim, predali u naslijeđe svoje
duhovno stvaralaštvo?

PAIDEIA

118. Navedite još barem dva elementa kroz koja se posreduje odgojni sadržaj u pisanim umjetničkim
djelima! (Npr. 1) božanski element...)

1) NORMATIVNOST I 2) ETIČKI I DUHOVNI SADRŽAJ

119. Sofisti su ostali zapamćeni kao posebno vješti učitelji

RETORIKE ILI GOVORNIŠTVA

120. Što je sofist Gorgija (483.-375.) za sebe tvrdio da je posebno vješt....?

UVJERLJIV GOVOR U SUDNICI, VIJEĆU, SKUPŠTINI ILI NA BILO KOJEM POLITIČKOM OKUPLJANJU

121. Koja od navedenih misli ne pripada Seint – Simonu?

ČOVJEK I DRUŠTVO SE MORAJU VRATITI PRIRODI, A U TOM IH PRIJEČE KULTURA I CIVILIZ.

122. Prema misli Seint – Simona, bi li u (budućem) društvu industrijalci, zemljoradnici i trgovci uz to
što obavljaju svjetovnu vlast obavalji i duhovnu vlast?

NE, TO BI TREBALI OBAVLJATI ZNANSTVENICI I UJEDINJENI UMJETNICI

123. Kako Russell rješava konflikt između odgajanja individualnosti i odgajanja korisnog građanina?

a) Daje prednost kompromisu između odgajanja individual. i odgajanja korisnog građanina

b) Daje prednost odgoju individualnosti

c) Daje prednost odgoju korisnog građanina

124. Kako se zove teza koju je postavio Spencer ( 1820.-1903.) i koja se kratko može izreći ovako:
ontogenetski a priori?

TEZA O GENETIČKOJ EPISTEMINOLOGIJI

125. Jesu li u misli Seint – Simona znanstvenici i umjetnici proizvođači?

DA

126. Prema Robertu Owenu čovjekov duh je potpuno plastičan i uz primjenu prikladnih mjera
prilagodljiv svakoj formi. Međutim, Owen uočava i jedno presudno ograničenje. Koje?

ČOVJEKOVE SPOSOBNOSTI

127. Kako se zove časopis u kojem je Robert Owen objavio više od tisuću govora i broje novinske
članke? (Izlazio od 1834.-1846.)

NOVI MORALNI SVIJET

128. Za čim teži odgoj u Fourierovoj Harmoniji?

DA U DJETETA VEĆ OD NAJMLAĐE DOBI RAZVIJE NAGONSKE SKLONOSTI

129. Što kaže B. Russell o odgoju u znanstvenom društvu?

ODGOJ BI BIO RIGIDAN I NESLOBODAN ZA ČOVJEKA

130. Za koji od donjih prigovora Neillovoj pedagoškoj metodi možemo sa sigurnošću reći da nije
utemeljen?

NEILL NE POŠTUJE DJETETOVO PRAVO NA IGRU I SREĆU

131. Napišite barem ime ili prezime filozofa koji je postavio tezu o evolutivnom karakteru spoznajnih
oblika.

HERBERT SPENCER (1820.-1903.)

132. Što je u Rousseauovskom shvaćanju odgoja „unutarnji razvoj naših organa“?

PRIRODNI ODGOJ
133. Rousseau je prosvjetitelj u punom smislu riječi ukoliko zahtijeva da se povijest iznova
započne. Što je njegovo polazište za novu povijest?

PRIRODA

134. Podnaslov Utopije, djela engleskog humanističkog znanstvenika Thomasa Morea, ukazuje
na sadržaj tog djela. Kako glasi taj podnaslov?

O NAJBOLJEM UREĐENJU DRŽAVE I O NOVOM OTOKU UTOPIJI

135. Martin Buber razlikuje dvije temeljne vrste odnosa. Koje su to?

„JA-TI“ i „JA-ONO“

136. Prema Pavlu Vuk – Pavloviću, svaki pretjerani kolektivizam završava u totalitarizmu, a svaki
pretjerani individualizam u.....

a) abdikciji

b) altuizmu

c)anarhizmu

d) adaptaciji

e) anakronizmu
 FILOZOFIJA PITANJA KOJA SU BILA NA ISPITU
1. Što je filozofija?
Filozofija- „ljubav prema mudrosti“
2. Tko su Platon i Aristotel?
Platon i Aristotel- utemeljitelji klasične metafizike
3. Tko je Immanuel Kant?
Immanuel Kant- njime završava filozofski univerlizam
4. Tko prvi rabi riječ „filozof“?
Pitagora- prvi rabi riječ „filozof“
5. Što kaže Aristotel?
Aristotel- filozofija je „znanstveno istraživanje prvih počela i uzoraka“
6. Što je uveo Sokrat?
Sokrat- uveo pojam „filozof“ u stalnu uporabu
7. Kako se zove grčki filozof koji je istraživao odgoj i pisao djela u obliku dijaloga?
Sokrat
8. Tko je Rene Desccartes?
Rene Descartes- otac novovjekovne filozofije
9. Što se javlja koncem 19. i početkom 20. st., kao reakcija na Kantov metafizički i
agnosticizam u Njemačkoj i Francuskoj?
antropološka ili životna filozofija
10. Nabroji predstavnike Bečkog kruga!
Predstavnici Bečkog kruga (logički empiristi)- Neurtah, Schlick, Carnap, Poper
11. Tko su egzistencijalisti?
Kierkegaard, Heidegger, Jaspers, Sartre
12. Što smatraju Platon i Aristotel?
Platon i Aristotel smatraju da je izvor filozofije- čuđenje
13. Što je mit?
Riječ mit je indoeuropskog korijena meudh-, muduh- i znači- sjetiti se, nadati se, brinuti
se (misao), zatvoriti oči
14. Što su teorijski motivi?
Teorijski motivi- objašnjavaju nastanak božanstva
15. Što je kozmološka funkcija tradicionalne mitologije
uspostavlja određenu sliku svijeta
16. Prosvjetiteljstvo, racionalizam i pozitivizam- u mitu vide česte priče, izričaje religiozne
naive i praznovjerja, izvan logičkih i racionalnih tijekova, sve izmišljeno, ishitreno, djetinjasto
i naivno
17. Sličnost mita i filozofije- nastoje razumjeti svijet i otkriti njihovo podrijetlo
18. Etimološka riječ religija kod Rimljana imala je značenje- nekog određenog obreda (kulta)
na koji treba brižno paziti te vezu s Bogom
19. Učenje prema kojem postoji Bog različiti od svemira, Bog koji je na početku stvorio i
pokrenuo svijet, ali u svijetu više ne intervenira nikakvim objavama- deizam (lumussean)
20. Karl Max religiju smatra- otuđenjem, opijum naroda
21. Nauka- označava spoznaje nekog užeg, posebnog plana ili problema koji se istražuje
22. Formalni objekt- stajalište, vidik pod kojim se neki predmet proučava
23. Deblo Descartesovog stabla odgovaralo je- fizici
24. Filozofija znanosti prvenstveno odgovara na pitanje- Što je znanost?
25. Filozofija znanosti se uglavnom smatra kao nasljednica- epistemologije
26. Kuhnovo djelo- „The Structure of Scientific Revolution“
27. Dijete prema Rosseauu- tabula rasa
28. Fourierov temeljni zakon ljudskog ponašanja- strastvena privlačnost
29. Mjesto gdje se nalazi Moreova idealna država- otok
30. Novi moralni svijet- časopis
31. Ono na čemu se zasniva razmišljanje o društvu, p. Saint-S- historija
32. Podnaslov djela Grada Sunca T. Campanelle- filozofska država
33. Pojava u koju se transformirala Utopija- civilizacija
34. Priječi čovjeka da se vrati prirodi prema Rousseauu- vrlina
35. Pripovjedač u imaginarnoj otočnoj zemlji Utopiji- Rafael Hitlodej
36. Projekt Charlesa Fouiera- Falansterije
37. Projekt Roberta Owena- New Harmony
38. Rossaeauovo polazište za novu povijest- priroda
39. Sredstvo kojim postići moralnost prema Campanellinoj- odgoj
40. Temelj Campanelline idealne država- moralnost
41. Unutarnji razvoj naših organa, prema Rousseauu- prirodni odgoj
42. Unutarnji angažman valja usmjeriti na… - socijalne veze
43. Život u skladu s prirodnim zakonom uz vodstvo razuma- vrlina
44. Djelo Karla Marxa u kojem se spominje Thomas More- Kaptol
45. Kazna za prekršaje u Campaellinom Gradu Sunca- kamenovanje
46. Kazna za prekršaje u Moervovoj Utopiji- progonstvo
47. Loša pojava kod čovjeka, prema mišljenju Roberta Owena- samoodgoj
48. Najvažniji zadatak industrijskog društva, prema S. Simonu- odgoj i obrazovanje
49. Najveći čovjekov neprijatelj prema Fourieu- moral
50. Naučena primjena onog što Roussau naziva prirodni odgoj- ljudski odgoj
51. Prvi je realizirao ideju institucionalnog predškolskog odgoja- Owen
52. Redefinirao je spoznajnu teoriju- Kant
53. Rekao je da ništa veliko nije nastalo bez strasti- Hegel
54. Posebno je uvažavao djetetovo pravo na igru i sreći- Nill
55. Upućuje na Kantova i Rousseaova stajališta u promišljanju kulture- Fink
56. Posebno popularna zanimacija među stanovnicima Moerove Utopije- glazba
57. Rješenje dihotomije individualnosti i korisnog građ., prema Rossellu- kompromis
58. Središte Fourievog razmišljanja- strast
59. Ugrožena jedinka u Roussauvskom shvaćanju društvenih uloga- žena
60. Vrhovni vladar u Campannellinom Gradu Sunca- sunce
61. Paidagogus- pedagogija, grč. padios- dječak, ago- vodim
62. Aristotel daje prednost- brizi za tijelo pred brigom za dušu. To znači da djeci treba odgajati
ponajprije u navikama, a onda poukama
63. U čemu su se natjecali Sofisti- u govorništvu
64. „Istina je samo jedna i u svima nama je.“- Sokrat
65. Zašto kod Sofista ne možemo govoriti o razlici između odgoja i obrazovanja- jer je sve
moglo biti predmet učenja (pa i vrline i moral) pa je ustvari odgoj bio obrazovanje
66. Sokratova optužnica na smrt- optužen da ne vjeruje u bogove u koje vjeruje država i da
kvari mladež. Kazna je bila da plati novčanu kaznu ili da otiđe u izgonstvo, no on to odbija jer
bi to značilo da priznaje krivicu pa je bio optužen na smrt
67. Prvotni cilj odgoja prema Platonu- da se oko najlakše i učinkovitije okrene prema pravom
objektu (vrijednostima)
68. Zajednička osobina Sofista- stav o nemogućnosti neke pouzdane spoznaje, svi su jednako
vjerovali u oprečnost između prirode i zakona, poučavali su na ulici građane te naplaćivali
svoj rad, poučavali retoriku, eristiku…
69. Prodavanje znanja 🡪 prosttucija (Sokrat)- prodavanje uma nije ništa bolje od prodavanja
tijela, osim što je to bacanje novca, može trajno oštetiti našu dušu
70. Navika prema Aristotelu- navika je sredstvo po kojem duša poznaje narod?
71. Kako se mijenja ljudska narav prema Aristotelu?- navikama
72. Polić- ako vam ostane samo odgoj, što nedostaje?- obrazovanje
73. Staleži kod Platona- a) proizvoditelji (zemljoradnici)- vrlina im je trebala biti skromnost,
umjerenost, razboritost, a umjesto toga oni su težili zaradi i ugodi; b) čuvari (vojnici)- trebali
su biti hrabri, a zapravo su težili vlašću i častoljubljem; c) vladari (filozofi)- trebali su biti
mudri pa su tako filozofi bili vladari
74. Što Ksenofort govori o Sofistima?- da govore i pišu kako bi varali za svoju dobrobit, a da
nisu nikome od pomoći
75. Aristija- herojska djela pojedinog junaka koji se prikazuje takvim kroz usporedbu s njemu
doraslim junakom, herojska djela s mnogo tragike; aristije probuđuje interes, motiviraju, bude
intenzivno uživljavanje , odgojnik u njemu brzo prepoznaje svoje vlastite ideale
76. Obrazovanje je znanje, a odgoj vrijednost, čega se liševa obrazovanje? Obrazovanje se
liševa vrijednosti, a odgoj mogućnosti spoznaje
77. Što je demon govorio Sokratu- svu njegovu tezu (demoni prije nisu bili zli, nego su
filozofima šapnuli što da govore)
78. Tko je napisao „O bogovima“- Pitagora
79. Mejautika- Sokratova metoda razgovora
80. Kako se zovu kratke odgojne priče u grčkim epovima?
81. Kompromisom riješiti konflikt odgoja za individualnost i za građanina, kaže… Platon
82. Poznato Homerovo djelo. ODISEJA
83. Što bi danas trebalo biti u središtu utopijskog angažmana? Odgoj
84. Što je prema Saint – Simonu najvažniji zadatak industrijskog društva?
85. Što u Platonovoj priči o pećini simbolizira ideju dobra? Sunce
86. Tko formulira teoriju negativnog odgoja? Platon
87. Tko je pisac prve javno spaljene knjige O bogovima? Protagora
88. Tko se zalaže za industrijalizaciju društva? Rousseau
89. Tko kaže da je sadržajni cilj odgoja uviđanje ideje dobra? Aristotel
90. Tko kaže: Nepromišljen život nije vrijedan življenja? Russell
91. Tko kaže: Preuranjenost projekta New Harmony razlog je njegova neuspjeha? S. Sinom
92. Tko kaže: U promišljanju kulture i odgoja treba krenuti od Kanta i Rousseua? Owen
93. Tko čita knjigu Robinson Kruso? Emil
94. U kojem dijelu Augustin tvrdi da je odgojitelj/učitelj tek posrednik? Država
95. U Platonovoj Državi, tko financira odgoj i obrazovanje djece? Učitelj
96. Herojski ep- odgojna snaga
97. Homerovi epovi Ilijada i Odiseja
98. Homer- odgojitelj cijele Grče
99. Trebalo je prepoznati citat „Tebi da djetinjis još, kad nisi takve dobi, me znaš li, kakva je slava
Oresta zapala divnog itd. Odgovor: Homer nudi svojim čitateljima velike uzore koji u njima
pobuđuju borilački instinkt, želju za natjecanjem
100. Vezano za sofiste je da je okret prema subjektu kao predmetu razmatranja (to je
trebalo zaokružiti) je bio neophodan da bi se izvelo istinsko napredovanje
101. Sofistika raspravlja o čovjeku, civilizaciji i običajima
102. Sofistika je po svojem karakteru bila deduktivna
103. Bili su ponuđeni stavovi koji su zajednički sofistima, trebalo je pronaći i zaokružiti
koji nisu zajednički
104. Pitagora je autor dijela O bogovima
105. Pitagora je rekao da je čovjek mjera svih stvari
106. Sokrat i metoda razgovora, odnosno majeutika
107. Platon je djelovao pod utjecajem elejaca, pitagorejaaca i Sokratove etike
108. Platon je napisao dijalog Država
109. Cilj države je sreća svih građana, temelj države je pravednost
110. Koje su mane proizvoditelja i čuvara
111. Glavna funkcija države je odgoj građana
112. Cilj odgoja da se oko najlakše i najučinkovitije okrene prema pravim objektima
113. Prema Platonu, država je sve, a pojedinac ništa
114. Koji su idealni zahtjevi kod Platona
115. Što simbolizira slika o pećini, a što sunce
116. Do koje godine traje visoko obrazovanje kod Platona?
117. Konačni cilj odgoja je po sadržajnoj formi uviđanje ideje dobra, a po funkcijskoj strani
vladavina filozofa
118. Prema Platonu lagati smiju učitelji i vladari
119. Osnovna Platonova misao je ta da se ujednačen život koji jedini čini državu snažnom i
sposobnom može temeljiti samo na jedinstvu uvjerenja njezinih građana
120. Aristotelova dijela
121. Čovjek je prema naravi društveno biće, odnosno zoom poliitkon
122. Arete su povezane sa značenjem djelovanja, funkcioniranja
123. Vrline su nužne za postizanje svrhe moralnog djelovanje sreće (eidaimonia)
124. Što je navika
125. Odgoj se popravlja ljudskom prirodom
126. Djecu treba odgojiti prvo u navikama, a onda u poukama
127. Čovjek je tabula rasa- prazna ploča
128. Gramaticus je davao pouke na studiju gramatike, a trajao je do 18. st.
129. Augustinov dijalog je De madistro
130. Čovjek je Božja slika
131. Uloga odgojitelja nazire se u dimenziji riječi koja potvrđuje da se poruka temelji na
povjerenju
132. Novovjekovne utopičke ideje (Moreova i drugi) ne pokazuju nikakvu sličnost s
staro – egipatskim utopičkim vještinama
133. Na što bi se danas trebao usmjeriti utopijski angažman?
Uspostavljanje pokidanih socijalnih i ekoloških veza
134. Podnaslov Utopije, dijela engleskog humanističkog znanstvenika Thomasa Morea
ukazuje na sadržaj tog dijela?
O najboljem uređenju države i o novom otoku Utopiji
135. Moreova Utopija je pod nekakvim vidikom preteča komunističke ideje. U kojem
djelu Karl Max spominje Thomasa Morea?
Kapital
136. Kako se zove pripovjedač koji opisuje društveno-političko uređenje imaginarne
zemlje Utopije?
Rafael Htlodej
137. Gdje je engleski humanistički znanstvenik Thomas More smjestio svoju idealnu
državu?
Izmišljeni otok blagostanja
138. Koji je temelj Campanelline idealne države?
Moralnost građana
139. Kako se postiže moralnost u Campanelinoj idealnoj državi?
Odgojem (ne čini drugima ono što ne želiš da tebi netko učini
140. Kako se izvršava smrtna kazna u Campanelinom utopičkom djelu Grad Sunca?
Kamenovanjem
141. Rousseau je prosvjetitelj u punom smislu te riječi ukoliko zahtjeva da se povijest
iznova započne. Što je njegovo polazište u novu povijest?
Priroda
142. Što je u Rousseauvskom shvaćanju odgoja unutarnji razvoj naših organa?
Prirodni odgoj
143. Čovjek je po prirodi dobar, zato ono najviše što se za čovjeka može učiniti jest ne
ometati razvoj njegovih sposobnosti. Kako se naziva temeljno načelo Rousseauove
filozofije odgoja?
Teorija negativnog odgoja
144. Prema Rosseauuu dijete se rađa kao…
Tabula rada
145. Što od navedenog ne spada među 3 čimbenika Rousseovog odgoja?
Razvijanje strasti
146. Prema misli Saint – Simona, bi li u (budućem) društvu industrijski,
zemljoradnici i trgovci (obavljali ono što obavljaju svjetovnu vlast obavljali i duhovnu
vlast)?
ne
147. Koja je od navedenih misli ne pripada Saint Simonu nego Rosseaulu?
Čovjek i društvo se moraju vratiti prirodi, a u tom ih priječi kultura i civilizacija
148. Prema Saint Simonu, nečemu se trebaju zasnivati sva razmišljanja u društvu?
Na razumijevanju historije
149. Prema misli Saint Simonu, na kojem (kršćanskom) principu se zasniva nova
(organizacija) društva?
Bratski odnos među ljudima
150. Što nije uključivala skrb za radnike u Oweeenovoj..New..Lan?
Zdravstveno osiguranje
151. Što je Owen iznio kao glavni razlog neuspjeha svog projekta New Harmony?
Preuranjenost eksperimentima
152. Što prema Robertu Owenu najviše povećava (maksimalizira) čovjekove
mogućnosti?
Mogućnost društva
153. 3 teorije razvoja (kao 3 preduvjeta) bile su nužne da se ideja o primjerenosti
odgojnog djelovanja prema stupnju razvoja mogla postati djelatnom. Izbaci uljeza.
G. W. F. Hegel
154. Prema E. Finku, odgojne teorije koje rabe metaforu „pusti dijete da raste“ zbog
svoj nastojanja da otklone sve remeteće čimbenike koji bi nasilno mogli preoblikovati
izvorno stanje najsličniji su…?
Rousseauvom negativnom odgoju
155. Kako glasi temeljno Finkovo odgojno načelo?
Odgoj je mjesto životnog učenja
156. Prema E. Finku, odgojne teorije koje rabe metaforu „pusti dijete da raste“
poistovjećuju odgojitelja s XXXX jer bi i odgojitelj trebao poznavati zakone rasta i
oblikovanja te svoje metode ugađati prema tim zakonima. Koja riječ nedostaje?
S ocem i majkom
157. Kako bi se podcrtalo dijaloško značenje Buberove filozofije njegova se…?
Čovjek s kažiprstom
158. Martin Buber razlikuje 2 temeljne vrste odnosa, koje su to?
„ja – ti“ i „ja – ono“
159. Prema Pavlu Vuku – Pavloviću, što je temeljni smisao odgoja?
Očuvanje i prenošenje etičkih i opće kulturnih vrednota
160. Prema Pavlu Vuku – Pavloviću, svaki pretjerani kolektivizam završava u
totalitarizmu, a svaki pretjerani indivilizam u…
Aharhizmu
161. Prema misli P.V. Pavlovića, postoje 2 načina djelovanja kojima se čovjek
različito određuje. Koja su ta 2 djelovanja?
Društveno i političko
162. Kako se zove teza koju je postavio Herbert Spencer i koja se kratko može izreći
ovako: antogenetski a pirori- fiogenetski a poszeriori?
Teza o evolutivnom karakteru spoznajnih oblika
163. Prema R. Owenu čovjekov duh je potpuno plastičan i uz primjenu prikladnih
mjera prilagodljiv svakoj formi. Međutim, Owen uočava i jedno presudno ograničenje.
Koje?
Čovjekove sposobnosti
164. Za čim teži odgoj u Fourierovoj Harmoniji?
Da dijete već od najmlađe dobi razvija nagonske sklonosti
165. Što kaže B. Rossel o odgoju u znanstvenom društvu?
Odgoj bi bio rigidan i neslobodan za čovjeka
166. Za koji od donjih prigovora Neilovoj pedagoškoj metodi možemo sa sigurnošću
reći da nije utemeljen?
Nell ne poštuje djetetovo pravo na igru i sreću
167. Napišite barem ime ili prezime filozofa koji je postavio tezu o evolutivnom
karakteru spoznajnih oblika?
Herbert Spencer
168. Kako bi B. Roussell rješava konflikt između odgajanja individualnosti i
odgajanju korisnog krađanina?
Daje prednost odgoju individualnosti
169. Čemu stanovnici Moreove utopije nisu skloni?
Apstraktnoj spekulaciji
170. Čemu stanovnici Moreove Utopije daju predanost u odgoju djece i mladeži?
Moralu i dobrim navikama
171. Što možemo reći o Campenelinoj etici, kakva je ona u svojoj biti?
Sokratovska
172. Zašto za Rouuseauua možemo reći da je prosvjetitelj u punom smislu te riječi?
Zato što naučava nastanak društva i države
173. Što znači kad Rossaeu kaže da odgoj treba biti negativan?
174. Nadopunite rečenicu iz Rousseauove knjige Emil ili o odgoju:
Sve ulazi dobro iz ruku stvoritelja, sve se kvari u rukama ljudskim
175. Rosseau u Romanu Emil daje sliku prirodnog odgoja, a što daje u djelu
Društveni govor?
Opća volja
176. Iz kojeg principa izlazi Rouss. Tvrdnja da je ono što se za svakog čovjeka može
učiniti ne ometati razvoj njegovih sposobnosti?
Najbolje je ne činiti ništa, ne ometati razvoj njegovih slobodnih sposobnosti
177. Naziv časopisa kojem je R. Owen objavio više od tisuću govora i brojne novinske
članke (izlazio od 1834. – 1846. )?
178. Djelo Karla Marxa u kojem se spominje Thomas More
Kapital
179. Kazna za prekršaje u Campanelllinom Gradu Sunca
Kamenovanje
180. Kazna za prekršaje u Mareovoj Utopiji
Progonstvo
181. Loša pojava kod čovjeka, prema mišljenju Roberta Owena
Samoodgoj
182. Najvažniji zadatak industrijskog društva, prema Saint -Simonu
Odgoj i obrazovanje
183. Najveći čovjekov neprijatelj prema Farieu
Moral
184. Naučeno primjena onog što inziticionalnog predškolskog odgoja
Owen
185. Redefinirao je spojno teoriju
Kant
186. Rekao je da ništa veliko nije nastalo bez strasti
Hegel
187. Posebno je uvažavao djetetovo pravo na igru i sreću
Nill
188. Upućuje na Kontava i Rousseova stajališta među stanovnicima Utopije
Glazba
189. Rješenje autonomije individualnosti i korisnog građena prema Rousselu
Kompromis
190. Središte Faurievog razmišljanja
Strast
191. Ugrožena jedinka u Rouuseuskom shvaćanju društvenih uloga
Žena
192. Vrhovni vladar u Campanellinom Gradu Sunca
Sunce
193. Dijete prema Rousseau
Tabula rase
194. Fourierov temeljni zakon ljudskog ponašanja
Strastvena privlačnost
195. Mjesto gdje se nalazi Moreova idealna država
Otok
196. Novi moralni svijet
Časopis
197. Ono na čemu se zasniva razmišljanje o društvu, p. Saint-Simonu
Historija
198. Podnaslov djela Grad Sunca T. Caipouelle
Filozofska društva
199. Pojava u koju se transformirala Utopija
civilizacija
200. Priječi čovjeka da se vrati u prirodu prema Rousseu
Vrlina
201. Pripovjedač u imaginarnoj otočnoj zemlji „Utopija“
Rafael Hitlodej
202. Projekt Charkesa Fouriera
Falansterije
203. Projekt Roberta Owena
New HArmony
204. Rousseovo polazište za novu povijest
Priroda
205. Sredstvo kojim postići moralnost u CAmpaullinoj
Odgoj
206. Temelj Campaelline idealne države
Moralnost
207. Unutarnji razvoj naših organa prema Rousseau
Prirodni odgoj
208. Utopijski angažman valja usmjeriti na
Socijalne veze
209. Život u skladu s prirodnim zakonima uz vodstvo razuma
Fantastika
210. Grčki filozof koji je istraživao odgoj i pisao djela u obliku dijaloga
Sokrat
211. Kako se zovu kratke odgojne priče u grčkim epovima?
Aristije
212. Kompromisom riješiti konflikt odgoja individualnost i za građanina, kaže
Platon
213. Poznato Homerovo djelo
Odiseja
214. Što bi danas trebalo biti u središtu utopijskog angažmana?
Odgoj
215. Što je prema Saint-Simonu najvažniji zadatak industrijskog društva?
Socijala
216. Što u Platonovoj priči o pećini simbolizira ideju dobra?
Sunce
217. Tko simulira teoriju negativnog odgoja?
Platon
218. Tko je pisac prve javno spaljene knjige „O bogovima“?
Pitagora
219. Tko se zalaže za industrijalizaciju društva?
Rousseau
220. Tko kaže da je sadržani cilj odgoja uviđanje ideje dobra?
Aristotel
 221. Tko kaže: „Nepromišljen život nije vrijedan življenja“?
Russel
222. „Preuranjenost projekta Ner Harmony razlog je njegova neuspjeha“
S. Sinom
223. „Tko je sam sebi dovoljan i ne živi u zajednici ili je nje zvijer ili bog“
Aristije
224. „U promišljanju kulture i odgoja treba krenuti od Kanta i Rousseona
Owen
225. Tko čita knjigu Robison Kruso?
Emil
226. U kojem djelu Augustin tvrdi da je odgojitelj/učitelj tek posrednik?
Socijala
227. U Platonovoj Državi, tko financira odgoj i obrazovanje djece?
Država
TEST 10.02.2021 ČAKOVEC

1. Rusell u svom djelu „Emil“ daje sliku prirodnog odgoja, a u djelu „Duštveni ugovor“ sliku prirodno
uređene države.- NETOČNO

2. Sokratov učenik Aristotel o odgoju raspravlja u svojim knjigama „Politika“ i 2Nikomahova etika“.-
NETOČNO

3. Filozofija odgoja propitkuje kako odgajati, dok pedagogija propitkuje zašto odgajati.- NETOČNO

4. Glavni prigovor Neillovoj odgojnoj metodi je upravo izostanak metode u odgojno-obrazovnom

procesu.- TOČNO

5. Pavao Vuk-Pavlović, Stjepan Matičević, Josip Marinković i Milan Polić su najznačajniji filozofi odgoja
20. stoljeća u Hrvatskoj- TOČNO

1. Kako se zove skupina filozofa s kojima je Sokrat raspravljao o svojim razgovorima?- SOFISTI

2. Napiši prezime čovjeka kkoji je prvi organizirao vrtiće za odgoj i obrazovanje radničke djece?-
OWEN

3. Napišite naziv filozofske discipline koja proučava odgojne i sve druge vrednote.- FILOZOFIJA
ODGOJA

4. Napišite prezime filozofa koji govori o odgoju kao „učenju života“? EUGEN FINK

5. Grčka odgojna forma.- PAIDEIA

Sadržaj

1. FILOZOFIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

1. 1. Pojam i tijek razvoja filozofije . . . . . . . . . . . . . . . .11

1. 2. Poticaji na filozofiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

1. 3. Filozofija kao razum i mit kao mašta . . . . . . . . . . . 14

1. 4. Filozofija kao razum i religija kao objava . . . . . . . . 16

1. 5. Filozofija kao razum i znanost kao tehnika . . . . . . . 18

2. FILOZOFIJA ODGOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

2. 1. Počeci filozofije odgoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

2. 2. Definicija, predmet i metoda filozofije odgoja . . . . . 22

2. 3. Filozofija odgoja i pedagogija . . . . . . . . . . . . . . 24

2. 4. Odgoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

2. 5. Vrednote i odgoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

2. 6. Kritičko i kreativno mišljenje . . . . . . . . . . . . . . 32

3. STAROVJEKOVNE I SREDNJOVJEKOVNE

FILOZOFSKO-ODGOJNE POSTAVKE . . . . . . . . . . .35

3. 1. Grčka „paideia“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

3. 2. Vrlina („arete“) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

3. 3. Homer kao odgojitelj cijele Grčke . . . . . . . . . . . . 39

3. 4. Sofisti i čovjek kao mjera svih stvari . . . . . . . . . . 40

3. 5. Sokrat i znanje kao sredstvo postizanja vrline . . . . 43

3. 6. Platon i odgoj kao postizanje prave mjere . . . . . . . 45

3. 7. Aristotel i odgoj u navikama, a zatim u razumu . . . . 51

Filozofija i odgoj-2.indd 4 24.6.2020. 20:04:58

4. NOVI VIJEK I SUVREMENO DOBA . . . . . . . . . . . . 55

4. 1. Thomas More i odgoj za utopijsku zajednicu . . . . . . 55

4. 2. Tommaso Campanella i praktični

odgoj i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

4. 3. Rousseau i teorija negativnog odgoja . . . . . . . . . 62

4. 4. Saint-Simon i odgoj za nenasilje . . . . . . . . . . . . 65

4. 5. Charles Fourier i poticanje djetetovih sklonosti . . . . 67

4. 6. Robert Owen i odgoj prema mogućnostima okoline . 68

4. 7. Bertrand Russell i odgoj za zajedničko dobro . . . . . 69

4. 8. Alexander Neill i škola onakva kakvu dijete hoće . . . 71

4. 9. Eugen Fink i odgoj kao „učenje života“ . . . . . . . . 72

4. 10. Martin Buber i odgoj kao dijalog . . . . . . . . . . . . 73

4. 11. Pavao Vuk-Pavlović i vrijednosti u odgoju . . . . . . . 74

4. 12. Milan Polić i odgoj kao e(ro)tičko zbivanje . . . . . . 75

4. 13. Živan Bezić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

Odgoj i filozofija odgoja u suvremenom okružju . . . . . . . 81