PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU

Nastavnik: Fahir Terzić

Osnovna škola: Grivice
Razred: III-4
Šira tema (nastavna oblast): KNJIŽEVNOST: Čitanačka štiva
Naziv uže teme/lekcije: Na pijaci ;Bisera Alikadić
Datum: 22.9.2015
Metode i tehnike poučavanja1: Grozdovi,mape uma,nastavni listići
Metodički oblici rada: frontalni, individualni, rad u paru
Ključne riječi: Izražajno čitanje

Detaljan prikaz nastavne pripreme

Ciljevi i ishodi (zadaci) učenja i poučavanja:
Cilj: Analizirati likove, događaje i ideje, te njihove međuodnose u tekstu.
Ishodi: Nakon provedenih svih planiranih aktivnosti i realizacije planiranog sadržaja učenici/ce će:
Znati: opisati likove u priči (njihove osjećaje, motivacije, osobine) i utvrditi kako njihovi postupci
doprinose razvoju radnje
Moći: slušanjem i čitanjem razvijati razumijevanje i prihvaćanje vrijednosti interpretativnog čitanja;
razvijati osjećaj za pjesnički izraz
Razumjeti: spoznati značenje pravilnog čitanja s obzirom što se čita: priča, igrokaz, lirska
pjesma...; razvijati pozitivan odnos prema čitanju; poticati čitanje i razvijati svakodnevne čitalačke
navike u učenika; uočiti sve vrijednosti čitanja za nas i našu okolinu; poticati izražajnost pri
čitanju; razvijati saradnju među učenicima
Tok/faze u realizaciji teme/lekcije:

EVOKACIJA (uvodni dio - povezivanje sa prethodnim znanjima i životnim situacijama, motivacija za

učenja i istraživanje)
Tehnika „grozd“na pojam- pijaca
Učenici zapisuju na školskoj tabli sve asociojacije na datu temu.
Diskusija na temu: Pijaca
- Kako izgleda pijaca?
- Koga sve možemo vidjeti na pijaci?
Isticanje cilja sata i zapisivanje naslova: NA PIJACI, Bisera Alikadić
RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA (usvajanje novih znanja i vještina kroz istraživanje, zaključivanje, čitanje,
propitivanje, saradnju)
Interpretativno čitanje priče potkrijepljeno ilustracijama na kojima su prikazani likovi i koje prikazuju
fabularni tok, a koje su dio MENTALNE MAPE (otkrivati ih postepeno). Nastavnik čita priču u cjelini
kako bi učenici shvatili njen smisao, događaje, razvoj radnje, pravilan izgovor riječi, naglašavanje i sl.
Objasniti učenicima kako je važno zabilježiti podatke o pročitanom djelu, te im podijeliti nastavne
listiće (ZABILJEŽI PODATKE O PROČITANOM DJELU, vidjeti prilog) i od njih tražiti da na
predviđena mjesta upišu naziv književnog djela, te ime i prezime pisca. Ostale zadatke će rješavati

1
tokom časa, kada nastavnik to zatraži. Globalna analiza kroz razgovor o glavnim događajima i likovima
koji se spominju i uočavanje prostorno- vremenskih dimenzija teksta:
- O kome se govori u ovoj priči? Ko su likovi? (Mašo, dječak, majka)
- Gdje i kada se dogodilo ovo što je ispričano? (u ljeto, na pijaci)
- O čemu priča govori? (Izgubljeni dječak je pojeo Mašine borovnice dok je Mašo brojao zaradu.)
Odgovore (prethodno napisane na papiru) uvrstiti na odgovarajuća mjesta MENTALNE MAPE.
Učenici će sada popuniti dio na nastavnom listiću (ZABILJEŽI PODATKE O PROČITANOM
DJELU) koji se odnosi na likove u priči (glavni lik, ostali likovi).
Slijedi čitanje teksta od strane učenika. Tekst čitati po dijelovima, a kroz razgovor o pročitanom
zajednički formulisati tok događaja, opisati likove i utvrditi kako njihovi postupci utiču na tok radnje.
1. dio (uvod):
- Zašto su Mašo i njegova braća ljeti ustajali rano? Šta je Mašo prodavao na pijaci?
(Bilo je ljeto. Mašo je na pijaci u gradu prodavao borovnice.)
2. dio (zaplet):
- Kakva je bila Mašina zarada? Kako je Mašo provjerio zaradu?
(Na tezgi je ostalo još malo plodova, a imao je džep pun novca. Izvadio je novčanice i počeo brojati
zaradu.)
3. dio (vrhunac):
- Zašto je majka pustila dječaka da šeta po pijaci? Šta je dječak uradio?
(Jedan mali dječak se krišom odvojio od mame i prišao Mašinoj tezgi. Grabio je borovnice i stavljao
ih u usta.)
4. dio (preokret):
- Šta se zatim dogodilo?
(Kada je majka uzviknula tražeći dijete, Mašo se trgnuo. Plavi dječak, sav zamazan, stajao je pred
njegovom tezgom.)
5. dio (rasplet)
- Šta je Mašo rekao dječaku kad je vidio da jede njegove borovnice? A šta mu je dao? Šta je o
tome mislila dječakova majka?
(Mašo je oprostio dječaku i dao mu zveckavih novaca. Majka je odvela sinčića na česmu da ga opere.)
Likovi:
- Šta misliš o dječakovom postupku? Zašto mu je Mašo oprostio?
(Mašo nije bio pažljiv. Zadubio se u brojanje zarade, pa nije vodio računa o borovnicama. Zato je
dječaku oprostio i još mu dao nešto novca.)
Odgovore (prethodno napisani na papiru) uvrstiti na odgovarajuća mjesta MENTALNE MAPE.
Učenici će sada popuniti dio na nastavnom listiću (ZABILJEŽI PODATKE O PROČITANOM
DJELU) koji se odnosi na to o čemu se govori u priči (Šta je uradio izgubljeni dječak dok je Mašo
brojao zaradu? Da li mu je Mašo oprostio? Šta mu je dao?).
Učenici zatim dolaze do ključne ideje- pouke teksta:
Svi griješimo. Male greške nije teško oprostiti.
Odgovore (prethodno napisane na papiru) uvrstiti na odgovarajuća mjesta MENTALNE MAPE.
REFLEKSIJA
S ciljem refleksije učenici će sada popuniti dio na nastavnom listiću (ZABILJEŽI PODATKE O
PROČITANOM DJELU) koji se odnosi na to čemu te je poučila priča (Kako bi ti postupio da si na
Mašinom mjestu? Zašto?). Na ovaj način učenici će događaje opisane u priči povezati sa događajima
iz stvarnog života. Urađeno na nastavnom listiću je jedna vrsta formativne procjene.
Pregledati i ocijeniti nekoliko učeničkih radova- ZABILJEŽI PODATKE O PROČITANOM DJELU.
Učenici u sveske zapisuju ključnu ideju- pouku priče i priču predstavljaju ilustracijom.
Objasniti zadatke za domaću zadaću: Napiši šta bi ti uradio da ti neko oprosti grešku i još ti nešto
pokloni.