TALES

Herman Diels, Predsokratovci. Fragmenti, I. svezak, Zagreb: Naprijed, 1983, str. 61-76.

ŽIVOT

DIEOGEN LAERTIJE (II./III. st.), Životi i misli istaknutih filozofa I 22 – 44.

Tales je, kako kažu Herodot, Durid i Demokrit, rođen od oca Heksamije i majke Kleobuline, u
feničkoj obitelji. Kako kaže Platon (Protagora 343 A) bio je jedan od sedmorice mudrih…. Kako tvrdi
većina, bio je rodom iz Mileta, iz ugledna roda. Nakon bavljenja državničkim psolovima dao se na
proučavanje prirode. Prema jednima, nije ostavio nijedan spis.Govori se, naime, da je Pomorsku
astrologiju, koja se njemu pripisuje, napisao Foko Samljanin (sa Sama). Kalimah zna da je on otkrio
zviježđe Malog Medvjeda…
Čini se, prema nekima, da se prvi bavio astrologijom (tj. astronomijom; -sinonim).
Neki tvrde da je on prvi rekao da su duše besmrtne.
Prvi je zadnji dan u mjesecu nazvao trideseticom (Tridesetim) i prvi je, kako neki tvrde, raspravio o
prirodi.
Čini se da je i kod državničkih poslova bio najbolji savjetnik….
(27) Kao počelo svega postavio je vodu i (tvrdio je) da je svijet živ i pun božanstava. Kažu da je otkrio
godišnja doba i (godinu) podijelio na tristo šezdeset i pet dana.
Nitko mu nije bio učiteljem, osim što je došavši u Egipat proboravio među svećenicima. Hijeronim
tvrdi da je izmjerio (visinu) piramida po (njihovoj) sjeni promotrivši točno kada je (naša sjena)
duljinom jednaka nama (samima).
Spominju se i ove njegove izreke: najstarije od svega što jest je Bog, jer nije rođen; najljepši je svijet
(kozmos), jer je djelo Božje; najveći je prostor, jer sve obuhvaća; najbrži je um (nus), jer kroz sve juri;
najsilnija je Nužnost, jer svime vlada; najmudrije je vrijeme, jer sve otkriva (pronalazi).
Tvrdio je da se smrt ništa ne razlikuje od života. „Ako je tako, zašto ti sam onda ne umreš?“ – reče
netko. A on odgovori: „Pa zato što nema nikakve razlike.“ Jednome koji ga je upitao što je nastalo
prije, noć ili dan, odgovorio je: „Noć je nastala dan prije.“ Netko ga je upitao može li čovjek činiti
krivo (zlo) krišom od bogova, a on je odgovorio: „Ne može niti naumiti.“ Preljubniku koji ga je upitao
da li da se zakune da nije učinio preljub, odgovorio je: „Kriva zakletva je gora od preljuba.“ Upitan što
je teško, reče: „Upoznati samoga sebe.“ A što je lako? „Dati drugome savjet.“ A što je najugodnije?
„Postići nešto“ (Uspjeti). A što je božanstvo? „Što nema ni početak ni kraj.“ Na pitanje što je neobično
vidio, odgovorio je: „Stara tiranina.“ Kako bi netko najlakše podnosio nesreću? „Ako bi vidio da je
njegovim neprijateljima gore.“ Kako bismo proživjeli najbolje i najpravednije? „Ako sami ne bismo
činili ono što drugima spočitavamo.“
Tko je sretan? „Tko je tijelom zdrav, duhom okretan i dobro odgojene naravi.“ Kaže da se treba sjećati
i prisutnih i odsutnih prijatelja. Ne valja se dičiti izgledom već biti lijep vladanjem. „Ne stječi
bogatstvo“, kaže, „na nepravedan način i neka te tvoje riječi ne omraze kod onih čiju si vjernost
stekao.“ „Ljubav“, kaže, „koju iskažeš roditeljima, tu istu očekuj i od svoje djece.“

(39) Mudrac Tales umro je dok je promatrao atletsko natjecanje, od žege, žeđi i slabosti, već kao
starac. Na njegovu je grobu napisano:
Zaista, malen je humak – al' do neba dopire slava
Talesa što svestrani um bijaše, zapamti to.
(40) Njegova je (izreka) – upoznaj samoga sebe.

Diogen Laertije, Životi i misli istaknutih filozofa. Izbor iz djela, Zagreb: Nova Akropola, 2008, 135 str.
 2

PLATON (428./27. - 347. pr. Kr.), Teetet 174 A

Kao što se priča za Talesa, teodore, da je proučavajući zvijezde i gledajući prema gore pao u
bunar, i da mu se neka domišljata i duhovita djevojka, Tračanka, narugala da želi znati ono što
je na nebu, a ono što mu je sprijeda i pred nogama ostaje mu nepoznato.

ARISTOTEL (Stagira, 384. – Halkis, 322. pr. Kr.), Politika A 11, 1259 a 6
Sve su te stvari korisne onima koji cijene umijeće stjecanja (novca), kao ona priča o Talesu iz
Mileta. Posrijedi je naime izum koristan za bogaćenje, koji se njemu pripisuje zbog njegove
mudrosti, ali koji je zapravo nešto općenito. Jer kad su mu prigovorili zbog njegova
siromaštva kako je filozofija beskorisna, on je – kažu – doznavši na temelju zvjezdarstva da
će te godine biti dobar urod maslina, već zimi s ono malo novaca što je imao veoma povoljno
zakupio sve tijeskove za ulje u Miletu i na Hiju, jer nitko nije više novaca nudio. Kad je zatim
pravo vrijeme došlo, i nenadano su se i istodobno tražili mnogi tijeskovi, iznajmljivao ih je po
koliko je on htio, pa je, zaradivši mnoge novce, pokazao kako je filozofima lako obogatiti se,
kad to ushtjednu, ali to nije ono oko čega oni nastoje. Govori se dakle kako je na taj način
Tales dokazao svoju mudrost.
(Aristotel, Politika, preveo Tomislav Ladan, Zagreb: Globus, 1988, str. 23-24).

PROKLO (411. – 485., neoplatoničar), Komentar na Euklidove elemente 65, 3

Kao što se kod Feničana zbog trgovine i prometa začelo znanje točnog računanja, tako su
Egipćani zbog rečenog uzroka pronašli geometriju. Tales je došavši najprije u egipat prenio tu
nauku u Heladu, a i sam je mnogo otkrio i uputio na počela mnogih (stvari) one iza sebe,
jednima spominjući (ono što je) općenitije, a drugima (ono što je) zamjetnije osjetilima.
AETIUS, I, 3, 1: Pošto se filozofijom bavio u Egiptu dođe u Milet kao starac.
Aetius (o. 150 pr. Kr.) Placita philosophorum

UČENJE

ARISTOTEL, Metafizika A 3, 986 b 6

Većina je prvih filozofa smatrala počelima svih stvari samo ona u obliku tvari (materije). Iz
čega, naime, jesu sva bića i iz čega kao iz prvoga nastaju i u što na kraju propadaju, dok
supstancija traje a u svojim stanjima se mijenja, i tvrde da je to element (pratvar) i počelo
bića. Zbog toga misle da niti što nastaje niti što propada jer takvo počelo uvijek ostaje
sačuvano… (1) Mora, naime, postojati neki praizvor, ili jedan ili više od jednog, iz kojih
nastaje sve ostalo dok on sam ostaje sačuvan.
Ipak, što se tiče broja i oblika takvog počela, ne govore svi isto. Tales, začetnik takve
filozofije, tvrdi da je (to) voda (zato je izjavljivao da je Zemlja na vodi) prihvaćajući možda to
mišljenje jer je vidio da je hrana svih (bića) vlažna i da sama toplina iz toga nastaje i po tome
živi / a ono iz čega (sve) nastaje, to je i počélo svega/. Zbog toga je baš i prihvatio tu
pretpostavku, i zato što sjemenke svih stvari imaju vlažno svojstvo, a voda je počelo vlažnih
(stvari).
Ima nekih koji misle da su i oni posve stari, koji su mnogo prije sadašnjeg pokoljenja prvi
raspravljali o bogovima, tako shvatili prirodu. Oceana i Tetidu proglasiše začetnicima
postanka (Homer, Ilijada XIV 201, 246) i vodu (onim čime) se bogovi zaklinju, koju sami
pjesnici nazivaju Stiks (Homer, Ilijada XV, 37). Jer najcjenjenije je ono što je najstarije, a ono
najcjenjenije jest zakletva.
(Herman Diels, Predsokratovci. Fragmenti, I. svezak, str. 71-72)
 3

SIMPLICIJE (VI. st. posl. Kr., komentator Aristotelovih djela), Physica 23, 21:

A od onih koji govore da je počelo jedno i pokretno, i koje napose naziva (Aristotel)
filozofima prirode (fizičarima), jedni, kao na primjer, Tales, Heksamijin sin, Milećanin, i
Hipon, koji je čini se bio ateist, tvrde da je ono ograničeno, i govore da je počelo voda,
sklonuti na to osjetilnim opažanjem iz pojava. Jer toplina živi po vlazi i (stvari) koje odumiru
suše se, i sjeme svih stvari je vlažno i sva je hrana kao sok. Iz čega je svaka pojedina stvar
time je stvorena da se i hrani, a voda je počelo vlažnog svojstva i srž svih stvari. Zato su
prihvatili da je voda počelo svih stvari i izjavili da Zemlja leži na vodi. Drugi su
pretpostavljajući jedan element govorili da je on veličinom neograničen, kao na primjer Tales
vodu. Kod raznih su naroda postojali različiti načini sahrana, zato jedne pokapaju, a druge
spaljuju… Tales, pak, koji tvrdi da sve nastaje iz tekućine, kaže da tijela treba pokapati kako
bi se mogla rastvoriti u vlagu.

ARISTOTEL, De caelo B 13, 294 a 28

Drugi (kažu) da leži na vodi (tj. Zemlja). Preuzeli smo tu vrlo staru (tvrdnju) koju je, kažu,
izrekao Tales Milećanin, da (Zemlja), budući da pliva, stoji kao drvo ili nešto drugo takvo /jer
nijedno od tih tijela nije takvo da stoji u zraku, nego na vodi/, kao da nije riječ o istom (kad se
govori) o zemlji i vodi koja nosi Zemlju.
SIMPLICIJE, De caelo 522, 14 Navodi mišljenje Talesa Milećanina koji kaže da Zemlja pliva
na vodi kao drvo ili neka druga stvar koja pliva na vodi. Tom mišljenju, koje još jednako
vlada, prigovara Aristotel, jer se i kod Egipćana pripovijeda tako u obliku mita i Tales je
možda odande donio tu priču.

SENEKA (Seneca, Kordoba, 4. pr. Kr. – Rim, 65 posl. Kr.; stoik),

Naturales quaestiones III 14:

Talesovo je mišljenje neprikladno. On, naime, kaže da Zemlju drži voda i da plovi poput lađe,
i tada, kad se kaže da podrhtava, giba se zbog pokretljivosti vode i to nazivamo potresom.
Nije, dakle, čudno ako tekućina nabuja da se rijeke izlijevaju budući da je čitav svijet na
tekućini. AETIUS III 11, 1 (D. 377) Talesovi (sljedbenici kažu) da je Zemlja središte
(svemira).

Aetius (o. 150 pr. Kr.) Placita philosophorum

AETIUS II 13, 1 (D. 341) Tales (kaže) da zvijezde sliče Zemlji ali su goruće. 20, 9 (D. 349)
Tales (kaže) da Sunce sliči Zemlji. 24, 1 (D. 353) Tales je prvi rekao da se Sunce pomračuje
jer ispod njega okomito dolazi Mjesec koji po prirodi sliči Zemlji. Tada se on (Mjesec),
nalazeći se ispod (Sunčeva) diska, vidi poput odsjaja u zrcalu.

PLINIJE STARIJE (23.-79. posl. Kr., Naturalis Historia – Poznavanje prirode, XXXVI 82)
Tales Mlećanin je otkrio da se njihova (tj. piramida) visina (može) izračunati mjerenjem sjene
u onaj sat kada je obično jednaka tijelu koje je stvara