ŽENSKA ZDIJELICA I GENITALNI ORGANI

VANJSKI ŽENSKI GENITALNI ORGANI: VULVA/STIDNICA

I. Venerin brijeg/ MONS VENERIS PUBIS
jastučić masnog tkiva, iznad simfize, nakon puberteta prekrivena je pubičnim dlačicama
II. Velike stidne usne/ LABIA MAIORA PUDENDI
dva kožna nabora, između sebe zatvaraju stidnu pukotinu/rima pudendi, vanjsku pov. prekrivaju dlačice, unutrašnja str. je tanka sjajna koža
III. Male stidne usne/ LABIA MINORA PUDENDI
dva tanka nabora kože smještena između velikih labia
IV. Dražica/ CLITORIS
smještena na spoju malih usana, dobro prokrvljena, ima mnogo živčanih završetaka, slične građe kao penis muš.
V. Predvorje vag/ VESTIBULUM VAGE
između malih usana, 1-2cm ispod clitorisa i uretre
VI. Djevičanski zalistak/ HYMEN
tanko opno, djelomično zatvara ulaz u vag, za vrijeme 1. spolnog odnosa se razdere, nakon poroda ostaju male kvržice/curuncula hymenalis
VII. BARTOLINIJEVE ŽLJEZDE
smještene u donjoj trećini v.usana, njihov izvodni kanal se otvara u predvorje vag
VIII. Međica/ PERINEUM
mišićno vezivna ploča između ulaza u vag i anusa, statička funkcija, održava normalan položaj unutarnjih gen. organa

UNUTARNJI GENITALNI ORGANI

I. Vag/vag/ KOLPOS
proteže se od himena do cx, 4 svoda/fornixa (prednji, stražnji, 2 lateralna), 2 stijenke (prednja kraća 7,5cm/stražnja duža 10cm), sluznica prekrivena
višeslojnim ploćastim epitelom, stijenka ima poprećne nabore/ruge vaglis
II. Mat/ UT /histera
- tijelo/corpus uteri, 3 sloja:
endometrij prekriva šupljinu
miometrij izgrađuje tijelo glatke mišićne st.
perimetrij duplikatura peritoneuma
- na vrhu tijela dno/fundus
- šupljina/cavum uteri, endometrij ima 3 sloja:
stratum basalis/bazalni sloj, obnavlja endo
stratum spongiosum/središnji sloj, građen od tubularnih žlijezda i malo veziva
stratum compactum/površinski sloj, građen od veziva
Funkcionalni sloj: ljušti se dio središnjeg i cijeli pov. sloj
prema dolje tijelo se sužuje/isthmus na koje se nadovezuje cx/vrat mat, 2 dijela:
manji dio/portio intravaglis cervicis (1cm), strši u vag
veći dio/portio supravaglis cervicis (2cm), iznad vag
kroz cx prolazi cxk, prekriven jednoslojnim cilindričnim epitelom koji izgrađuje žljezde koje stvaraju cervikalnu sluz
ulaz u cxk/vanjsko ušće mat (3mm), žena koja nije rodila okruglo, žena koja je rodila oblik rascjepa (2 usne, prednja, stražnja)
izlaz iz cxk/unutarnje ušće mat
III. Jajovod/ TUBA UTERINA
parni, cjevasti organ (10-12cm), sluznica naborana i prekrivena kubičnim do cilindričnim epitelom, 4 dijela:
uterini dio/pars uterina, nadovezuje se na šupljinu mat
suženi dio/pars isthmica
ampulla tubae, u njoj se odvija oplodnja
resice/fimbrije, primaju jajnu st i odvode ju u ampularni dio
IV. Jajnik/ OVARIUM
parni, ženska spolna žlijezda (4cm), ispod jajv
kora/cortex, jajne st. u folikulima
srž/medulla, krvne žilice i živčani završetci
ANATOMIJA ZDJ
Dijeli se na malu/pelvis minora i veliku/pelvis maiora, odvaja ih linea terminalis koja prolazi gornjim rubom simfize, preko pektena pubične kosti, lučnog
grebena bočne kosti, sakroiliačnog zgloba i promontorija
Zdjelična kost/os coxae
parna, 3 srasle kosti: bočna, preponska, sjedna kost
I. Bočna kost/os illium
corpus ossis illi/tijelo izgrađuje gornji dio acetabuluma
alla ossis illi/krila, širok dio, prema gore završava > crista illiaca/greben, naprijed/straga završava s 2 spina illiaca anterior/posterior superior et inferior
II. Preponska kost/os pubis
corpus ossis pubis/tijelo izgrađuje prednji dio acetabuluma
ramus superior ossis pubis/gornja grana, od tijela prema naprijed
pecten ossis pubis/greben
tubercullum pubicum
ramus inferior ossis pubis/donja grana, nastavlja se na gornju, njihov spoj je ploha za spoj s drugom preponskom kosti/simfiza
III. Sjedna kost/os ishii
corpus ossis ishii/tijelo izgrađuje donji dio acetabuluma
spine ishiadice/sjedne kvržice, od tijela prema straga
ramus superior ossis ishii/gornja grana od tijela prema dolje
ramus inferior ossis ishii/donja grana nadovezuje se na gornju
tuber ishiadicum/sjedna kvrga, spoj gornje i donje grane
IV. Križna kost/os sacrum
5 srasla kralješka (15g), na spojevima linee transverse/poprećne linije, postranično se spaja s bočnom kosti/sakroiliačni zglob
prednja str: zaobljena/konkavna, glatka izgrađuje stražnji dio porodnog kanala
stražnja str: hrapava, hvatište mišića
kroz kost prolazi sakralni kanal (leđna moždina)
lateralno vidimo otvore/foramina sakralia pelvina, kroz koje prolaze krvne žile i živci
1. sakralni kralježak se spaja s 5. lumbalnim/promontorij
V. Trtična kost/os coccygis
srasla 3-4 zakržljala kralješka, obilk piramide, hvatište mišića

 MIŠIĆI DNA MALE ZDJ

I. DIAPHRAGMA PELVIS:
- mišićna ploća, zatvara stražnji dio dna mzdj
I.I. M. levator ani:
m. pubococcygeus, m. illiococcygeus, m. puborectalis, m. pubovaglis
statična funkcija
I.II. M. coccygeus:
proteže se između spine ishiadice, sacruma i coccygisa
I.III. M. sphincter ani externus:
kružni mišić, 1cm iznad analnog otvora

II. DIAPHRAGMA UROGENITALE:

- trokutastog oblika, zatvara prednji dio mzdj
II.I. Duboki sloj:
m. transversus perinei profundus, m. sphincter urethrae
II.II. Površinski sloj:
m. transversus perinei superficialis, m. ishiocavernosus, m. bulbospongiosus
ENDOKRINOLOGIJA REPRODUKCIJE
Menstruacijski ciklus nastaje pod utjecajem i međusobnim djelovanjem hormona, poticaj kreće iz hipotalamusa koji izlučuje gonadotropin rilizing hormon
(GnRH), on djeluje na hipofizu te ona izlučuje gonadotropine, ti hormoni reguliraju rad gonada/spolnih žlijezda
I. GONADOTROPINI:
I.I. FSH/folikulo stimulirajući hormon
potiče rast i sazrijevanje
I.II. LH/luteinizirajući hormon
sudjeluje u nastanku ovulacije, stvaranju žutog tijela
I.III. LTH/luteotropni hormon
potiče stvaranje i funkciju žutog tijela
- pod njihovim utjecajem jajnici izlučuju EST, PROG i malo androgena (muš.spl.hor.)

 MENSTRUACIJSKI CIKLUS
istovremena zbivanja u jaj i endom

I. OVARIJSKI CIKLUS
od početka ciklusa (i luteinske faze) rastu/sazrijevaju folikuli, 5.-7. dana odabire se 1 folikul koji će nastavit s rastom i ovulirat, ostali atrofiraju
Faze folikula:
Primordijalni- jajna st. okružena niskim epitelnim st.
Primarni- oko jajne st. nakupljaju se sitne zrnate granuloza st.
Secrni- pojavljuje se ovojnica/teka folikula i između granuloza st. šupljina
Tercijarni/grafoov- jajna st. ima granuloza st., šupljinu, teku, st. pomaknuta u stranu u strši u šupljinu
14 dan/OVULACIJA: zreli folikul pukne, jajna st. izlazi i prihvaćaju je fimbrije koje ju vode u ampularni dio
prazna šupljina folikula se ispuni krvlju/corpus rubrum, krv se kroz 2d resorbira, granuloza st. se pretvaraju u velike luteinske st.
16 dan nastaje žuto tijelo/corpus luteum ono stvara PROG
nema trud: 26. dan pada konc. prog te za 2d počinje novi mens. ciklus, žuto tijelo se pretvara u bijelo/corpus albicans
TRD: CL nastavlja funkcionirati i stvarat prog do 12.tj. kad njegovu funk preuzima pos

II. ENDOMETRIJSKI CIKLUS:

1. dan en.c/1. dan mens., traje 5-7d
prava mens.: ljuštenje sekretarno promijenjenog endom
3. dan EC počinje obnavljanje/regeneracija endom
kad završi mens. pod utjecajem EST endom raste/ proliferira, nakon ovulacije endom prESTje bujati i pod utjecajem PROG žutog tijela dolazi do faze sekrecije,
kad su žlijezde max. aktivirane i nakupljaju vakuole glikogena

 PROMIJENE HORMONA TIJEKOM MENSTRUACIJSKOG CIKLUSA

EST
dominantan u 1. fazi, stvara se u st. teke i granuloza st., konc. postepeno raste od početka ciklusa, prije ovulacije naglo poraste, a nakon naglo pada i ostaje na
bazalnoj razini
I. Genitalni organi:
Vag- proliferacija višeslojnog ploćastog epitela, st. pojačano nakupljaju glikogen
Cx- pojačano izlučuje cx sluz, obilna, tekuća, prozirna, razvlači u niti
Cxk- proširuje se, vanjsko ušće se otvara
Endometrij- faza proliferacije
Miometrij- povećava se
Jajovodi- pojačano pokretni, gibaju se
II. Ostali organi:
održava tonus/elastičnost kože, pomaže ulaganju kalcija u kosti, djeluje na kardiovaskularni sustav, sudjeluje u metaboličkim procesima
PROG
u 1. fazi nizak, 16. dan naglo poraste, ostaje visok do 26. dana kad naglo padne ako nema trud, ako ima ostaje visok
I. Genitalni organi:
Vag- sazrijevanje st. višeslojnog ploćastog epitela
Cx- smanjenje izlučivanja cx sluzi, oskudna, mutna, gusta
Cxk- suzuje se, vanjsko ušće se zatvara (pupilarni efekt)
Endometrij- faza sekrecije
Miometrij- relaxira se (prog zaštitnik trud)
Jajovodi- miruju
LUTEINIZIRAJUĆI HORMON
kako bi došlo do ovulacije mora naglo porasti prije nje, te naglo pada nakon
OPLODNJA / FERTILIZACIJA
SPOLNE STANICE/GAMETE
I. Spermij/muška spolna st.
caput spermi/glava, stanična jezgra s haploidnim br. kromosoma (23x/23y), akrosom, vrat, rep služi za kretanje
Gineko spermi: X krom., veća glava, sporije dolaze na mjesto oplodnje
Ando spermi: Y krom., manja glava, brži, pokretljiviji
stvaraju se u istoj količini, preživljavaju 3-5 dana
u sjemenim kanalićima nisu pokretni, postaju kad dođu u dodir s alkaličnim sekretom prostate i bulbouretralnim žlijezdama, spermi s tim sekretom čine
sjemenu tekućinu/spermu
da bi muškarac bio fertilno sposoban u 1ml sperme treba bit 20mil spermija od kojih >60% pokretno/normalno građeno
II. Jajna stanica/ženska spolna st./ovulum
najveća st. u ljudskom tijelu
oko jaj. st. uz st. memb. Je glikoproteinska ovojnica/zona pelucida
unutar folikula zaustavljena u 1. fazi mejotičke diobe, koja se nastavlja rastom/sazrijevanjem folikula

 DOLAZAK SPERMIJA I JAJNE STANICE NA MJESTO OPLODNJE

Spermi: na kraju spolnog odnosa spermi dolaze u stražnji fornix, ubrzo ulaze u cxk gdje se filtriraju u naborima i zaostaju abnormalni/nepokretljivi spermi,
zatim se pomoću repa i kontrakcija mat koje su izazvane prostaglandinom u spermi kreću kroz šupljinu ut prema jajv gdje se ponovno u naborima filtriraju te
na mjesto oplodnje/ampularni dio (nakon 3h) dolazi 100-200 sperma
Jajna stanica:
dolazi nakon ovulacije, fimbrije ju prihvaćaju i odvode u ampularni dio, okružena je zonom pelucidom i granuloza st.
KAPACITACIJA: spermij odbacuje svoju plazmatsku membranu koju je dobio u epididimusu, tako oslobađa receptore koji mu pomažu da se veže za zonu
pelucidu
AKROSOM: oslobađa enzime, omogućavaju spermiju da uđe u jaj. st., kad uđe 1 spermij uz st. memb. pojavljuju se kortikalna tjelešca koja onemogućavaju
ulazak drugim spermijima

 FERTILIZACIJA/OPLODNJA
spajanje muške i ženske spolne st., spermij i jajna st., nastaje oplođena jaj. st/zigota, ona se dijeli na 2 st./blastomere (ako se odmah podijele nastaju 2
embrionalne osnove/jednojajčani blizanci), nakon 30h dijele se i nastaje nakupina st./morula, imeđu st. morule pojavljuje se šupljina ispunjena
tekućinom/blastocel, st se postavljaju u jedan sloj koji okružuju šupljinu/trofoblast, na jednom dijelu nastaje nakupina st. iz koje se razvija embrio/embrioblast,
ta cijela tvorba je blastocista (BC)

 IMPLANTACIJA
blastocista 4. dan nakon oplodnje ulazi u šupljinu mat, tu lebdi 2d kako bi 6. dan započela implantaciju, BC se svojim embrionalnim polom priljubi uz endom, te
se st. trofoblasta umnožavaju, gube st. memb., postaju nakupina citoplazme s puno jezgri/synciciotrofoblast koji ima sposobnost prodiranja u tkiva, tako BC
ulazi u endom, 9-10d nakon oplodnje se potpuno implantirala
endom na implantaciju reagira decidualnom reakcijom, gdje se vezivne st. pretvaraju u decidua st., tako endom zaustavlja daljnje prodiranje BC, stvaraju se
decidualne ovojnice
RAZVOJ ELEMENATA TRUD
 PLODOVIH OVOJI / EMBRIONALNI MJEHUR
EM izgrađuju embrionalne ovojnice amnion, horion, decidualne ovojnice, manji/deblji dio čini pos, tanji/veći dio čine plodovi ovoji
plodovi ovoji iznutra prema van > amnion, glatki horion, decidua capsularis, parietalis

I. DECIDUALNE OVOJNICE
Decidua basalis: u dodiru s resičastim horionom, s njim izgrađuje pos
Decidua capsularis: oblaže imp. BC, u dodiru s glatkim horionom, s njim izgrađuje pl. ovoje
Decidua parietalis: prekriva čitav endom koji nije u dodiru s BC, sudjeluje u stvaranju pl. ovoja

II. EMBRIONALNE OVOJNICE

tvorbe nastale od zigote, a ne sudjeluju u stvaranju zametka, 1. emb ov je trofoblast
Amnion: unutarnja emb ov građena od unutarnjeg epitelnog i vanjskog vezivnog sloja, okružuje šupljinu ispunjenu amnionskom tekućinom
Chorion: vanjska emb ov, u početku cijela resičasta, kasnije se dijeli na glatki dio/chorion leve i resičasti dio/chorion frondozum koji izgrađuje pos
Žumanjčana vreća: nastaju izvanembrionalne krvne žile/st., spolne prastanice
Alantois: nastaju krvne žile pup
Pupkov tračak: nastaje pup

 POSTELJICA/PLACENTA
organ, nastaje spajanjem tkiva majke/decidua basalis i djeteta/chorion frondozum, razvija se i oblikuje između 8-12tj, fetusu zamjenjuje većinu vitalnih
funkcija, u terminu 600g, najč okruglog oblika, insercija pup u sredini/centralno
I. POS FETALIS
građena od horionske ploče/memb. chori i horionskih resica/villi pos koje izgrađuju režnjeve/kotilidone (15-20), svaki je građen od 1 velike centralne resice >
resice 1., 2., 3. reda/terminalne resice
unutar resica su krvne žile koje se granaju s njima i završavaju kao kapilare u terminalnim resicama, u krvnim žilama resica teče SAMO djetetova krv
II. POS MATERNA
građena od bazalne ploče/decidua basalis, kroz nju prolaze uteroposrne krvne žile koje se direktno poput kanala otvaraju u prostor između resica/intervilozne
prostore, od bazalne ploče prema horionskoj prolaze pregrade/septumi, nepotpuno odjeljuju kotilidone
u interviloznom prostoru teče SAMO krv majke, NEMA direkt miješanja krvi djeteta i majke

 FUNKCIJE POS
I. NUTRITIVNA FUNKCIJA
fetus od majke dobiva sve hranjive tvari potrebne za rast/razvoj
izmjena plinova, vode, hranjivih elem. odvija se preko polupropusne memb. na pov. resica/hemohorionske m., u početku trd deblja, pred kraj se stanjuje,
izmjena na više načina:
I.I. Obična difuzija:
s mjesta VIŠE na mjesto NIŽE konc., prelaze liposolubilni vitamini i plinovi
I.II. Olakšana difuzija
s mjesta VIŠE na mjesto NIŽE konc. uz pomoć procesa fosforilizacije, prelazi glukoza, tako je i njena konc. zaštićena u krvi djeteta od dnevnih
oscilacija/promjena
I.III. Aktivni prijelaz
s mjesta NIŽE na mjesto VIŠE konc. uz pomoć enzima, prelaze oligo elem., hidrosulibilni vit. i aminokiseline
I.IV. Ultra filtracija
prijelaz na osnovu razlike tlaka jedne i druge str. memb., prelazi voda, elektroliti, plinovi (kisik, ugljikov dioksid)
I.V. Pinocitoza
prelaze imunoglobulini, IgM uopće ne/teško, IgG vrlo lako, veće aminokiseline i proteini
II. RESPIRACIJSKA FUNKCIJA
kisik prelazi iz krvi majke u krv djeteta, ugljični dioksid iz krvi djeteta u krv majke, običnom difuzijom i ultra filtracijom
fetus u mat u relativnoj hipoksiji
Fetus hipoksiju nadoknađuje:
Povećanim br. eritrocita
Povećanom konc. hemoglobina u eritrocitima
Fetalnim hemoglobinom- veže više kisika
Tahikardijom
Povećanim minutnim volumenom
Fetalnom preraspodjelom krvotoka
III. EXKRECIJSKA FUNKCIJA
nepotrebne produkte metabolizma fetus posteljicom izlučuje u krv majke
IV. HORMONSKA FUNKCIJA
izlučuje hormone spec. za trud, hCG, hPL, prolaktin, inhibin, relaxin, EST, PROG
IV.I. HCG/humani chorionski gonadotropin
pojavljuje se u krvi 8/9d nakon oplodnje, postepeno se povećava do 9.tj. tako da se udvostruči svaki 1,5-2d (max 61,000-221,000 ij/l), nakon postepeno pada i
ostaje na 10% max vrijednosti, zato se kod procjene norm. funkcije pos uzima više uzoraka
Funkcija hCG (nisu potpuno poznate)
RANA trd: potiče stvaranje prog u žutom tijelu, inhibira imunološki odg majke na fetus
KASNA trd: potiče stvaranje est/prog, androgena u kori nadbubrežne žlijezde majke/djeteta, kod muškog fetusa potiče stvaranje testosterona i spuštanje
testisa u skrotum
IV.II. HPL/humani posrni laktogen
sličan hormonu rasta/chorionski somatotropin, pojavljuje se 5.tj. trd raste do 35/36.tj., nakon se polako smanjuje, ima luteotropno djelovanje/potiče rast
žutog tijela
IV.III. Ostali hormoni pos
Prolaktin: djeluje na stvaranje plodne vode, regulira osmotski tlak pl vode, potiče rast dojki i pripremu za dojenje
Inhibin: zaustavlja izlučivanje FSH
Relaxin: opušta glatke mišiće, vezivno tkivo i ligamente u mzdj., izaziva promjene u kolagenu (smekšanje cx)
EST: nastaje u pos/iz androgena kore nadbubrežne žlijezde majke/fetusa
PROG: do 12.tj. stvara u žutom tijelu, kasnije u pos
V. IMUNOLOŠKA FUNKCIJA
fetus nasljeđuje dio genetske građe majke i oca, antigeni oca su nepoznati imunološkom sustavu majke, ona može stvoriti antitijela koja napadaju zigotu,
sprečava tu reakciju izlučivanjem hCG i svojom građom/hemohorionskom memb.

PLODNA VODA / AMNIONSKA TEKUĆINA / LIQUOR AMNI

tekućina okružena plodovim ovojima u kojoj pliva fetus, štiti od mehaničkih utjecaja izvana, omogućava fetusu kretanje
količina se povećava do 37.tj (max 1000ml), nakon se smanjuje, u TP 800ml, nakon TP 250ml
do 20.tj nastaje s kože fetusa, sluznice usta, bronha, trahee, pup, amniona i transudacijom iz krvi majke
nakon 20.tj veći dio nastaje iz bubrega, manji dio isto kao prije
resorbira se fetalnim gutanjem, kroz amnion i pup
u pl vodi nalazimo većinom st. kože fetusa/anuklearne skvame, nakon 30.tj. ima ih puno, prema njihovom br. procjenjujemo zrelost fetusa, osim njih nalazimo
i st. probavnog, respiratornog i urogenitalnog sustava
ugrožen fetus/hipoksija nalazimo mekonijska tjelešca u pl vodi, hipoksija ubrzava metabolizam javlja se mekonij
Oksitocinska aktivnost plodne vode:
pred kraj trd u pl vodi povećava se konc. prostaglandina koji se nakon puknuća/prokidanja VOD lokalno resorbiraju i izazivaju kontrakcije ut

 PUP / FUNICULUS UMBILICALIS

građena od waratonove sluzi/čvrsto žilavo vezivno tkivo, prosječno dugačko kao dijete (50-100cm), ima 3 krvne žile (AVA), 1 vena i 2 arterije, umbili. venom
teče arterijska krv iz pos u fetus, umbili. arterijama teče venska krv iz fetusa u pos, žile su duže od same pup zato su spiralno zavijene, izgled čvora/lažni čvor
pup
Lažni čvor pup: ne predstavlja opasnost
Pravi čvor pup: predstavlja opasnost od hipoksije, prekida cirkulaciju i izaziva smanjen dotok kisika djetetu

PERINATALNO RAZDOBLJE
obuhvaća zametak od začeća, fetus do rođenja, novorođenče prvih 7d života
trud traje 280d, 40tj, 10lmj, 9kmj+7d
dob trud/gESTcijska dob, izražava se u tjednima, završen tj+dani tekućeg (39tj+2d)

Trud može završiti:

Ranim pobačajem do navršenog 16tj
Kasnim pobačajem 17-22/24tj
Rani prijevremeni porod 22/24-32tj
Kasni prijevremeni porod 33-37tj
Terminski porod 38-42tj
Postterminski porod nakon 42tj

 ZNAKOVI TRUD
I. Nesigurni znakovi
promjene subjektivnog osjećaja, jutarnja mučnina, gađenja, povraćanja/emesis grav, smetnja apetita, posebne želje, slabost, vrtoglavica, polakisurija/učESTlo
mokrenje, opstipacija, gubitak želje za kavom/pušenjem
II. Vjerovatni znakovi
II.I Ut:
amenoreja, povećanje, promjena konzistencije, na pregledu mat tvrda, meka…
Haegerov znak: smekšanje cx, može se lagano utisnuti u donji uterini segment
Piskačekov znak: izbočenje roga mat u kojem se implantirala BC
Dickinsonov znak: izbočenje stijenke na kojoj se implantirala BC
II.II Vag:
Chadwikov znak: lividnost/ljubičasta boja zbog pojačane prokrvljenosti, elastična, površina baršunasto hrapava
II.III. Dojke: povećanje, punije, bolno osjetljive
II.IV. Koža:
Striae grav: rastezi kože, plavo/rozo/ljubičaste boje, zadnja 3-4mj trd, abdm, dojke, bedra, posebno žene koje su dobile puno na težini
Chloasma grav: trudničke pjege, jača pigmentacija na licu i vratu
Linea naegra/fusca: linea alba središnja linija abdma se pigmentira, postaje crna/smeđa
pigmentacija bradavica, vulve i starih ožiljaka zbog povečane migracije melanocita
III. Sigurni znakovi
čuje se KČS, pipaju se dijelovi fetusa, čuju/vide/pipaju se pokreti fetusa

 ODREĐIVANJE TERMINA PORODA

Naegelovo pravilo: prema prvom danu zadnje mens., od tog datuma -3mj i +7d
Dan koncepcije: -3mj
Prvi pokreti fetusa: prvorotka 20tj, višerotka 18tj ZM 15.4.2010. ZM 2.11.2009. ZM 16.7.2004.
Visina fundusa: 15+7 / 4-3 2+7 / 11-3 16+7 / 7-3
do 3lmj u mzdj TP: 22.1.2011. TP: 9.8.2010. TP: 23.4.2005.
4lmj 1-2pp iznad simfize
5lmj 2-3pp ispod pupka
6lmj u visini pupka
7lmj 2-3pp iznad pupka
8lmj sredina/između pupka i processusa xiphoideusa, pupak oblika jamice, glavica visoko iznad ulaza u mzdj
9lmj visoko u rebrenom luku
10lmj visina ista kao 8lmj, abdm se spušta zbog popuštanja trbušne muskulature, fundus je širi i puniji, pupak se izbočuje, opseg abdma veći, glavica nasjela na
ulaz u mzdj
(PRVI) PREGLED TRUDNICE
najbolje prvih 8tj
ANAM
Osobna: dječje, kronične bolesti, navike, alergije
Obiteljska: genetske bolesti, višeplodna trud
Ginekološka: gin. bolesti, OP, menstruacija
Opstetrička: prijašnje trud, pobačaji i porodi, tijek, način dovršenja, apgar, težina, duljina djeteta, psihomotorni razvoj, puerperij, tijek i smetnje trenutne trd,
micanje fetusa

OPĆI PREGLED
Inspekcija: mjerenje visine, TT, krvnog tlaka, procjena koštanog sustava, pregled srca, pluća, abdomena, pregled urina na bjelančevine i glukozu
Lab pretrage: KKS, Kg Rh, kompletni urin, UrK s antibiogramom, GUK natašte, HbSAg
po potrebi testiranja na spolno prenosive bolesti (HIV), genetsko savjetovanje

GINEKOLOŠKI PREGLED
Inspekcija vulve: boja kože, iscjedak, izrasline, ranice, stanje dlakovosti, perineum
Pregled u spekulima: stijenka vag i porcija, boja, iscjedak, nativni bris, PAPA test (ako nije rađen unutar 6mj)
Bimanualno vag pregled: pipamo mat i adx, veličinu mat, položaj, znakovi trud
UZV i embriometrija
naručivanje trudnice na redovite kontrole, svaka 4tj do 32.tj, pa jednom u 2/3tj do 38.tj i onda jednom tjedno

 PREGLED U UZNAPREDOVALOJ TRUD

svaki pregled obavezno mjerimo TT, krvni tlak (135/85), proteine u urinu, izvana palpiramo mat, određujemo tonus, ev. kontrahilnost, visinu fundusa u odnosu
fiksnih točki abdomena (simfiza, pupak, proc. xiph), određujemo smještaj djeteta

VAG PREGLED
- palpiramo cx, određujemo mu položaj, konzistenciju, prohodnost, tijekom trud cx je okrenut prema straga, tvrde, konzistencije, prohodnost može biti
zatvoren, uloživ za vršak prsta (0,5cm), za vrh prsta (1cm), za jagodicu prsta(2cm), i prohodan do pl.ov

ODREĐIVANJE SMJEŠTAJA DJETETA:

POLOŽAJ/SITUS: odnos uzdužne osi djeteta prema uzdužnoj osi mat
uzdužni/situs longitudalis
poprečni/situs transversus
kosi/situs obliqus

STAV/PRAESENTATIO:
odnos vodeće česti prema ulazu u mzdj
Stav glavom/praesentatio capitis
pres. capitis occipitalis (fiz)
occiput posterior pres. (sunny side up)
pres. capitis parietalis
pres. facialis/frontalis
Stav zadkom/praesentatio pelvina
pres. pelvina simplex (noge ispružene uz trup)
pres. pelvina completa/incompleta (vode obje nožice/jedna)
pres. pedium (stav nožicama)
pres. genuum (stav koljenima)
- podvrste ovisno o rotaciji, flexiji, držanju nožica

NAMJEŠTAJ/POSITIO: odnos leđa/zatiljka prema stijeci mat

L I.a positio prima/sinistra anterior
L I.b positio sinistra posterior
D II.a positio sec/dextra anterior
D II.b positio dextra posterior
najč. I.a i II.b

DRŽANJE/HABITUS: odnos sitnih česti djeteta prema tijelu

fiz ručice prekrižene na prsima, nožice flektirane u kukovima i koljenima, natkoljenice uz abdm, glava flektirana/bradica na prsa

 LEOPOLD-PAVLIKOVI HVATOVI
I. L-P HVAT: visina fundusa, koji je dio djeteta u fundusu, objama rukama obuhvatimo fundus, izmjenično palpiramo
II. L-P HVAT: namještaj djeteta, gdje su leđa okrenuta, L ruka polaže na D brid ut, D ruka na L brid, redna ruka miruje, druga pritišće medialno, izmjeniti
III. L-P HVAT: koji dio fetusa prednjači (glava/zadak), palcem i kažiprstom D ruke iznad simfize obuhvatimo vodeću čest, L ruku stavimo na fundus
IV. L-P HVAT: koliko je duboko vodeća čest ušla u mzdj, obje ruke ispruženih prstiju stavimo na abdm iznad simfize s obje strane, potiskujemo u dubinu
V. Z-M HVAT: (zeigen maisterov hvat): odnos vodeće česti i mzdj (veličina), D ruka na simfizi, L na vodećoj česti
cefalopelvina proporcija, čest ispod simfize, lako ulazi u mzdj
cfalopelvina disproporcija, čest u ravnini s simfizom, ne prolazi/teško ulaz
teška cefalopelvina disproporcija, čest iznad simfize, ne može uči u mzdj
Balotiranje: propadanje i vračanje glavice za vrijeme palpiranja, tako razlikujemo leđa od glave

NADZOR FETUSA U TRUD

PROCJENA FETALNOG RASTA: rast ovisi o genetici, dotoku hranjivih tvari/kisika, bolestima, hormonima, rasi, spolu, navikama majke
UZV biometrija:
Embrio: embriometrija se radi u 8.tj, mjerimo od tjemena do trtice
Fetus: mjerimo promjere glavice (biparietalni, frontookcipitalni), opseg abdomena, prsnog koša, duljinu femura i uspoređujemo s norm. vrijednostima za gest.
dob, ako rezultati odstupaju od norm. ponovno se mjere i dalje DG obrađuje
rast se može mjerit pomoću udaljenosti fundus-simfiza između 16-37tj, cmskom trakom, vrijednost odgovara gest. dobi +-2cm fiziološkog odstupanja (25tj=
25cm+-2cm)

AMNIOSKOPIJA
- pregledavanje plodne vode za procjenu zrelosti i ugroženosti fetusa, endoskopska metoda, ambulantno, može se ponoviti više puta, izvodimo ovisno o
otvorenosti ušća u terminu/nakon 38tj, uvodimo metalni tubus kroz cxk do plodovih ovoja, pod izvorom plavog svijetla promatramo donji pol vod i pl.v
Prozirna s krpicama vx: prije termina
Mliječna: u terminu, ne vidi se vodeća čest
Prozirna bez krpica vx: nakon termina
Zelena: hipoksija, ispušta mekonij
Žuta: Rh imunizacija
Crvena: smrt fetusa, abruptio poslis

AMNIOCENTEZA
punkcija plodne vode transabdominalno tankom iglom probodemo abdm stijenku i stijenku mat pod kontrolom UZV ulazimo u amnionsku šupljinu između
sitnih česti i aspiriramo 20ml pl. vode
RACZ: 16-18tj, kariotipizacija, biokemijska analiza pl. vode, kromosomopatije, umjesto RACZ radi se punkcija choriona frondozuma u 9tj ili posebni testovi krvi
nakon 10tj
KACZ: nakon 24.tj zbog procjene ugroženosti fetusa (diabetes melitus, Rh imunizacija, zastoj rasta)

CORDOCENTEZA
punkcija pup/umbili. vene na mjesto izlaska iz pos pod kontrolom UZV, procjenjuje ugroženost fetusa, određujemo pH/acidobazni status, anemiju, bilirubin

HORMONSKE ANALIZE: procjenjuje funkciju pos i stanje fetusa

HCG: snižen- ektopična trd., pobačaja, anembrijske trd.
povišen- mola hidatidosa, višeplodne trd., horionski karcinom
HPL: snižen- insuficijencija pos
PROG: snižen- insuficijencija pos / povišen- mola hidatidosa

TEST ZA RANO OTKRIVANJE KROMOSOMSKIH POREMEĆAJA

NIFTY: neinvazivan, nakon 10tj, određuje se izvanstaničan DNA fetusa iz krvi majke, otkriva trisomije: Down(21), Edwardsov(18), Patauov(13) i još 68 bolesti
uzrokovane porem. krom (ne pokriva ga HZZO)
DOUBLE TRIPLE: bio.kem test, 14-17tj, određ estriol(est), HCG, alfafetoproteini, procjenjuje rizik pojave trisomija, porem. razvoja neuralne cijevi (spina difida)
UZV TEST: rani 11-13tj, kasni 15-18tj, mjerimo nuhalni nabor i nosne kosti

KARDIOTOKOGRAFIJA / CTG
prati stanje fetusa, otkucaje i fetalnu oksigenaciju (respiratorna insuficijencija), istovremeno bilježi KČS/kardiograf i kontrakcije/tokograf
KUCAJEVI SRCA FETUSA
na pregledu slušamo/auskultiramo KČS, norm. 120-160, ausk u doba otvaranja 10-15min, nakon AMT/prsnuća, jakih učESTlih trudova/CTG, 2PD
Punctum maximum (PM): mjesto na kojem se otkucaji čuju najbolje, mjesto gdje su leđa naslonjena uz stijenku mat, ovisi o položaju, stavu, položaju
stav glavom, uzdužni položaj, PM ispod pupka, I.namj L/II.namj D, stav zadkom, PM iznad pupka, I. namj L/II. namj D, poprečni položaj, PM oko pupka,
pinardovom slušalicom, stetoskopom
Vanjska kardiotokografija
KČS izvana mjerimo sondom na PM koja bilježi zvuk, valove, el. impulse, a kontrakcije sondom postavljenom na prednju stijenku mat bilježi njeno otvrdnuće i
pomak naprijed

Unutarnja kardiotokografija
nakon prsnuća VOD na kožu glavice/zadka postavimo elektrodu koja bilježi el. impulse fetalnog srca/direktna el.kard.graf., a kontrakcije pratimo tako da kroz
cxk uvedemo kateter u šupljinu mat koji mjeri intraamnionski tlak

 PROCJENA SRČANE AKTIVNOSTI FETUSA:

I. OSNOVNA FREKVENCIJA (110/120-160)
Bradikardija: usporen puls/smanjen br.ot, blaga 120-100, teška <100 (acidoza fetusa)
Tahikardija: ubrzanje pulsa/povišen br.ot, blaga 160-180, teška >180 (febrilnost majke, TH, hipoksija)

II. OSCILACIJE OD UDARA DO UDARA

Undulacijski tip: norm. oscilacije između 6-25 otkucaja
Sužena undulacija: oscilacije između 2-5 otkucaja, blaža hipoksija, sedacija, spavanje fetusa
Silentni tip: oscilacije <2 otkucaja, teška hipoksija
Saltatorni tip: oscilacije >25 otkucaja, komplikacije s pupkovinom
Sinusoidni tip: valovita glatka krivulja, varijabilnost 3-5 trajanja dulje od 20min, acidoza, spavanje, depresija CNS, , neurološki porem, nedonošenost

III. ACELERACIJE
Sporadične: javljaju se povremeno, prilikom micanja fetusa, vag pregleda
Periodične: javljaju se u određenim vrem. razmacima ovisno o trudu (traju krače od 3min)

IV. DECELERACIJE
Blage: do 25 otkucaja od norm. frek.
Teške: >25 otkucaja od norm. frek.
DIP I. (rano)
fiziološko usporenje, započinje s trudom, najniže je na vrhuncu truda i završava s trudom, nastaje zbog podražaja nervusa vagusa zbog pritiska na glavicu
DIP II. (kasno)
pato usporenje, započinje na vrhuncu truda, najniže kad trud završava, oporavlja se kada je završio trud, ako se ponavlja otkucaji će nastaviti padati te se neće
moć oporaviti, upućuje na tešku hipoksiju, akutni/kronični porem. oksigenacije
Nepravilne/varijabilne deceleracije: nastaju tijekom poroda zbog pritiska na pup

CTG INDEX: zbroj kojim bodujemo/procjenjujemo ugroženost fetusa ovisno o promjenama na CTG zapisu, 3 stupnja prema težini
Normalan: osnovna frek. 110-160, undulacijski tip, DIP I
Prepato: blaga odstupanja, zrelo dijete induciramo, nedonošeno liječimo uzrok i pratimo stanje, ako se popravi indeks trud nastavljamo, ako ne dovršavamo
Pato: bradikardija <110, silentni tip, DIP II., sinusoidni tip, trud dovršavamo bez obzira na gest. dob
Norm. pH >7.35-7.25
FETALNA PH-METRIJA Preacidoza 7.25-7.20 VE
procjenjuje fetalnu oksigenaciju, izvodi se tijekom poroda nakon prsnuća VOD kad je dostupna vodeća čest Blaga acidoza 7.20-7.15 SC
određujemo pH krvi, parcijalni tlak kisika/ugljičnog dioksida (PO2/PCO2), laktate, suvišak baza (BE base excess) Umjerna acidoza 7.15-7.10
Postupak: glavicu prikažemo u porodičnim spekulima, prebrišemo ju sterilnim parafinskim uljem/glicerinom, te Teška acidoza <7.10
zarežemo lancetom, stvori se kapljica krvi uz koju prislonimo hepariziranu kapilaru koju napunimo pazeći da ne uđe
mjehur zraka, kapilaru začepimo gumenim čepom i prevlačimo preko magneta (da se krv ne zgruša), te nosimo u bio.kem.lab
POKRETI FETUSA: primigrav: kraj 20tj / multigrav: kraj 18tj
Rana trud: pokrete pratimo pri UZV pregledom, od 7tj
Kasna trud: majka broji pokrete, norm. >50 pokreta u 24h
- ako se pokreti smanje provode se dodatne DG obrade

PROMJENE PRED KRAJ TRUD

 PROMJENA CX NA KRAJU TRUD
građen od kolagena, el. vlakana, vezivnog i glatkog mišićnog tkiva, tijekom trud mora bit čvrst kako ne bi došlo do prijevremenog otvaranja/poroda

krajem trud dolazi do promjena u vezivnom tkivu koje nastaju pod utjecajem hormona i omogućavaju rastezanje/otvaranje/širenje cx, zahvaća vezivno tkivo
cijelog tijela

BISHOPOV INDEKS: u porodu cx mora nESTti i otvoriti se, kako bi to započeo mora proći proces sazrijevanja koji procjenjujemo na osnovi njegove
dužine/otvorenosti (cm), konzistencije, položaja (zreli u smjeru crte prolaznice), angažiranosti glavice, vrijednosti bodujemo
 PROMJENE MIOMETRIJA PRED KRAJ TRUD
Nezreli cx 0-3
građen od snopova glatkih mišićnih st. koje su vezane s malo vezivnog tkiva, mišićna vlakna su poredana u 3 sloja
Vanjski sloj: proteže se s prednje str. mat preko fundusa na stražnju Srednje zreli cx 4-7
Središnji sloj: postavljen kao mreža Zreli cx >7
Unutarnji sloj: kružno oko tubarnih ušća i isthmusa
EST utječe na miometrij i dolazi do hiperplazije (povećanje br. miš st) do 16tj, zatim hiperplazije i hipertrofije do 20tj, kasnije samo hipertrofija, zato se stijenka
mat tijekom trd postepeno stanjuje, u TP je pol-1cm
tijekom trd tijelo mat je relaxirano, isthmus djeluje kao sfinkter, pred kraj trd djelovanjem est/prog/prosgl dolazi do povezivanja glatkih mišićnih st., postaju
sposobne provoditi el. impulse i stvaraju norm. kontrakcije/trudove

 PROMJENE POS PRED KRAJ TRUD

FIZ INSUFICIJENCIJA POS: nakon 35tj započinju regresivne promjene, dolazi do taloženja fibrina između resica, sužavanja/potpunog zatvaranja krvnih žila, tako
se smanjuje dotok hranjivih tvari fetusu, usporava dobitak na težini, ovi procesi su normalni događaju se u svakoj trud Nezrela pluća <1,5
 SAZRIJEVANJE FETUSA PRED KRAJ TRUD Intermedialno zrela 1,5-2
nastaju promjene u organizmu koje pripremaju dijete za extrauterini život, najvažnije je sazrijevanje pluća i bugrega Zrela pluća >2
SAZRIJEVANJE PLUĆA
važno kako bi dijete moglo norm. disati nakon poroda, prvi udah nastaje zbog pada PO2 u krvi, razlike u T°C i aspiracije > prvo aspiriramo usnu šupljinu pa nos,
pri prvom udahu alveole se šire i pune zrakom da bi ostale trajno proširene potrebna je tvar surfaktant
SURFAKTANT
on smanjuje pov napetost, u udahu/inspiriju ograničava širenje alveola, u izdahu/expiriju sprečava zatvaranje/sljepljivanje alveola/atelektazu, stvara se u
pneumocitima tip 2 koji oblažu alveole u 26tj stvara se čitav život, iskorišten surf izlučuje se u pl.v, prema količini procjenjujemo zrelost pluća fetusa, surf
sastavljen od >25 kem. spojeva najvažniji su lecitin i sfingomielin, određujemo L/S omjer, L/S postaje 2 u 33/34tj, prema TP se povećava do 5, ako očekujemo
prijevremeni porod između 26-34tj trudnici dajemo kortikosteroide za brže sazrijevanje pluća fetusa
Sazrijevanje bubrega: vrlo važno, zrelost bubrega se procijenjuje prema konc. kreatinina u pl.v
FIZOLOŠKI/NORMALAN POROD, ELEMENTI PORODA I PORODNA DOBA
rođenje djeteta sposobnog za extrauterini život u gest. dobi 38-42tj, s PT i visinom između 10-90 centila (3000-5000g, 48-52cm)
1. PD: otvaranja i nESTjanja cx
 PORODNI KANAL 2. PD: istiskivanja/expulzije djeteta
put kojim prolazi porodni objekt tijekom poroda, od koštanog i mekog dijela, zdj i mišići tijekom
3. PD: ljuštenja i istiskivanja pos/pl. ovoja
trud, podupiru mat i dijete, a tijekom poroda usmjeravaju dijete u/kroz mzdj, mzdj izgleda poput
4. PD: ranog oporavka, traje 2h (višepl trd 4-5h)
valjka lagano savinutog naprijed
FAKTORI PORODA: PK, objekt, porodne snage
MJERE ZDJELICE: pelvimetar/martinov opstetrički šestar, držimo poput olovke
 VANJSKE MJERE ZDJ
Distantia trochanterica (30-32cm): udaljenost između vanjskih točki trohantera bedrene kosti
Distantia cristarum (26-28cm): udaljenost između crista/grebena bočnih kosti
Distantia spinarum (24-26cm): udaljenost između spina illiaca anterior superior
Conjugata externa baudelocquei/CEB (20cm): od gornjeg ruba simfize do gornjeg vrha Michaelisovog romba, iz nje računamo: conjugatu veru obstetricu
Michaelisov romb istostranični četverokut, vidi se na leđima u lumbalno sakralnom području, nepravilnosti romba upućuje na nepravilnost/suženje zdj, gornji
vrh udubina između nastavaka 3. i 4. lumbalnog kralješka, postranični vrhovi područje spina illiaca posterior superior, donji vrh početak interglutealne brazde

 UNUTARNJE MJERE ZDJELICE

ULAZ U MALU ZDJELICU: označava linea terminalis, poprečno ovalan
Conjugata vera obstetrica/CVO (11cm):
- pravi promjer ulaza u mzdj, od gornjeg ruba simfize do promontorija, od CEB 20cm-9cm=11cm (-7cm sakralna kost/-2cm meko tkivo)
Conjugata diagonalis:
od donjeg ruba simfize do promontorija (iz nje računamo CVO), određuje se na vag gin. pregledu, vrhom srednjeg prsta pokušamo dotaknuti promontorij, kod
norm. zdj to je nemoguće, ako smo dotaknuli znači da je zdj sužena, asistent na našoj rukavici obilježi gdje je donji rub simfize, izvadimo prste iz vag i ravnalom
izmjerimo od čeg -2cm za visinu simfize, dobivamo CVO
Diametar transversa (13-14cm): između najudaljenijih točki donjeg/lučnog ruba bočne kosti, poprečni promjer
Diametar obliqua (12-13cm): od sakroiliačnog zgloba do eminencije illiopektine, kosi promjer, 1. od D siz do L ep, 2. od L siz do D ep

SREDINA MALE ZDJELICE (12cm): okrugla, svi promjeri 12cm

Diametar interspinalis (10,5cm): između spina ishiadica, najuži promjer/tjesnac

IZLAZ IZ MALE ZDJELICE: uzdužno ovalan

Diametar recta (12cm): od donjeg ruba simfize do vrha trtične kosti, uzdužni promjer tijekom poroda se povećava, trtična kost pomična u zglobu s sakrumom
Diametar intertuberalis (11cm): između tubera sjedne kosti, poprečni promjer
CRTA PROLAZNICA: os zdj, zamišljena linija koja prolazi kroz sredinu mzdj, računa se tako da sve promjere mzdj podijelimo na pola, crtom tijekom poroda prvo
prolazi vodeća točka, fiz porod to je MF

HODGEOVE RAVNINE: koristimo ih tijekom poroda kako bi pratili napredovanje glavice kroz PK, 4 paralelne ravnine
1 Od gornjeg ruba simfize do promontorija
2 Od donjeg ruba simfize do 2. sakralnog kralješka
3 Od interspinalnog prostora do 3. sakralnog kralješka
4 Paralelna s ostalim polazi od vrna trtične kosti

MEKANI DIO PORODNOG KANALA

Unutarnji dio: donji ut segment, donja trećina ut i isthmus, cxk, vag/vul
Vanjski dio: mišići dna mzdj: diaphragma pelvis i urogenitale
PORODNI OBJEKT
- fetus, pos, plodovi ovoji, fet od početka trud se prilagođava PK svojim držanjem
Porodni valjak: glavica flektirana (bradica prislonjena na prsa), ramena uzdignuta, ruke prekrižene na prsima, koljena/kukovi flektirani na abdm
Glavica: najveći/tvrđi dio, tijekom poroda važne su kosti, suture, promjeri/opsezi

Kosti: frontalna/čeona, parietalne/tjemene, okcipitalna/zatiljna

Suture/šavovi: spajaju kosti
Sutura sagittalis/strelasti šav- spaja parietalne kosti
Sutura lambdoidea- spaja parietalne i okcipitalne kosti
Sutura coronaria/vjenačni šav- spaja parietalne i frontalne kosti
Sutura frontalis- spaja dvije frontalne kosti
Fontanella maior/veliki tjemenac: četvrtastog oblika, omeđen s. sagitalis, frontalis, coronaria
Fontanella minor/mali tjemenac: trokutastog oblika, omeđen s. sagitalis i lambdoideom

PROMJERI/OPSEZI
Circumferentio suboccipito bregmaticum/mali kosi opseg (32cm)
Diametar suboccipito bregmaticum/mali kosi promjer (9,5cm): od sredine velike fontanele do granice kose na zatiljku
Circumferentio frontooccipitalis/uzdužni opseg (34cm)
Diametar frontooccipitalis/uzdužni promjer (12cm): od glabele (između obrva) do najudaljenije točke zatiljka
Circumferentio mentooccipitalis/veliki kosi opseg (35cm)
Diametar mentoocipitalis/veliki kosi promjer (13,5cm): od brade do najudaljenije točke zatiljka
Diametar biparietalis/veliki poprečni promjer (9,5cm): povezuje najudaljenije točke tjemenih kosti
Diametar bitemporalis/mali poprečni promjer (8cm): povezuje najudaljenije točke s. coronarie
Mjere dječjeg tijela: Ramena: opseg 35cm, promjer 12cm / Kukovi: opseg 27cm, promjer 10-11cm
PORODNE SNAGE/TRUDOVI
- elektromehanički fenomen, dovodi do skračivanja st. miometrija/kontrakcija, započinju iz jednog centra vodiča u području tubarnog roga (drugi centar
miruje), kontrakcije moraju bit sinkronizirane/koordinirane, najjača je u fundusu, širi se/smanjuje prema donjem uterinom segmentu
1. PD: Dovode do otvaranja i nestajanja cx, spuštanja fetusa u PK Trud započinje od bazalnog tonusa/mat u mirovanju (10mmHg) i polagano se
2. PD: Dovode do istiskivanja djeteta povećava/stadium incrementi dolazi do vrhunca/akme, neko vrijeme ostaje na
3. PD: Dovodi do ljuštenja i istiskivanja pos vrhuncu te polako prestaje/stadium decrementi, pauza i započinje novi trud, bol
4. PD: Zatvaraju krvne žile, zaustavljaju krvarenje (miotamponada) počinjemo osjećati kad jačina truda dođe do 25mmHg/prag boli (mens. boli),
Babnj Involucija mat, vračanje u norm. velič i položaj, izbacivanje lohija max jačina ovisi o PD:

1. PD: 3-4 truda u 10min, traju 80-90sec, jačina 40-50mmHg

2. PD: 5 truda u 10min, traju 90-110sec, jačina 70-80/90mmHg
- prvih par sati nakon poroda javljaju se 2 truda u 10min, traju 100sec, jačine 60mmHg
Puerperij: trudovi su rjeđi, kraće traju, jačina 30mmHg
- ukupna aktivnost mat u porodu izražava se montevideo jedinica/MJ: srednji intenzitet trudova u mmHg pomnožimo s br. trudova u 10min

I. PORODNO DOBA
Predznaci poroda: spuštanje abdma, glava nasjela na ulaz u mzdj, povremeni trudovi, sazrijevanje cx, kristelerov čep: endocervikalna sluz pomješana sa
sukrvicom od ljužtenja pl. ovoja
1. PD započinje: prvim pravilnim trudovima, prsnućem VOD (nije fiz), traje do potpunog otvaranja ušća (10cm) i nestanka cx
2 FAZE:
Latentna: traje 8h, završava kad je ušće otvoreno 2-3cm Primipara: traje 12-15h, prvo nestaje cx pa se otvara ušće
Aktivna: ubrzava se otvaranje/nestajanje cx, otvara se za 1,5cm/h Multipara: traje 8-10h, otvaranje/nestajanje cx istovremeno

I. FUNKCIJA DONJEG UTERINOG SEGMENTA (DUS) (potrebno za otvaranje cx- trudovi i funk DUS)
DUS granica između tijela i vrata mat preko koje se prenose trudovi, kontrakcijski prsten/bandlova brazda nastaje na granici tijekom poroda, može se napipati
2-3pp iznad simfize, ako se prsten u bilo kojem razdoblju poroda počne podizati gore prema pupku, znak prijeteće rupture ut, hitna S.C

II. VODENJAK (VOD)

dio pl.v i ovoja ispred vodeće česti, fiz puca na kraju 1. PD, važan u sprečavanju ascendentne inf. i ispadanju sitnih česti/pup, dokazivanje curenja pl.v:
posušimo vodu na stakalce, nastaje fenomen paprati

Cervikohipotalamički reflex (CHTR): tijekom 1. PD preko VOD prenosi se snaga trudova i nastaje pritisak na cx ganglije koje šalju info hipotalamusu > hipofizi >
stvara više oksitocina koji izaziva jače trudove/pritisak i jači CHTR

Ruptura velementorum a tempore/prsnuće vod na vrijeme, kraj 1. PD

Ruptura velem. praematura/prerano prsnuće vod, prije početka 1. PD
Ruptura velem. praecox/prijevremeno prsnuće vod, tijekom 1. PD
Hidrorea extrahaminalis/lažno prsnuće vod, ljuštenje pl. ovoja stvara se serozni sadržaj / vod može prsnuti visoko u mat, a donji pol održan

Amniotomija/prokidanje vod: stav glavom, cx otvoren 3-5cm, pojačava CHTR i prostaglandini u pl.v se lokalno resorbiraju i jačaju trudove, ubrzava porod

III. VODEČA TOČKA FETUSA

nakon prsnuća vod glavica jače pritišće cx pa je jači CHTR i pojačavaju se trudovi, zadak je mekan, slabiji pritisak na cx/CHTR, porod u stavu zadkom produljen

 VOĐENJE I. PORODNOG DOBA (rodilja se najč prima u rađaonicu u latentnoj fazi)

Anam: opći podaci, prethd trud/porodi, pitamo je li prsnuo VOD (prije koliko vremena), kad su počeli trudovi (koliko dugo traju, u kojim vrem. razmacima)
Pregled rodilje: vanjski pregled, mjere zdj, L-P hvatovi, CTG
Unutarnji pregled: stroga pravila asepse, spolovilo dezinf, prste uvodimo u vag. lagano pritišćući prema stražnjoj stijenci, pri tom pipamo/opisujemo:
Međicu: visoka, niska, čvrsta, elastična, s ožiljkom / Vag: dugačka, skraćena (glavica spuštena), površina glatka, naborana, izrasline, septumi
Iscjedak: sluzav, sukrvav, vodenast (bistar, mliječni, žučkast, zelenkast) / Fornixi: održani i visoki (glavica na ulazu u mzdj, cx održan), izravnani (glavica visoko,
cx nesto), izbočeni (cx nesto, glavica se spušta), nestali (cx potpuno otvoren) / Cx: održan, tvrd, smekšan / Cxk: zatvoren, uloživ, prohodan

ANGAŽIRANOST GLAVICE: (AG)

- proces nestajanja i otvaranja cx se događa istovremeno s spuštanjem glavice u 1. PD
- pri vag pregledu procjenjujemo koliko duboko je glavica ušla u PK, određujemo u odnosu na 3 hodgeove ravnine (HR)
AG: glavica pomična nad ulazom u mzdj, balotira, pipamo ju čitavu 3. i 4. L-P hvatom, ne možemo pipati prstima vag

-3 AG: glavica priljubljena na ulaz u mzdj, možemo dosegnut vag prstima

-2 AG: glavica malim segmentom u mzdj, vodeća točka između 1. i 2. HR, 3.i 4. L-P hvatom pipamo s jedne str. zatiljak s druge bradicu, konkavitet sakruma
slobodan, zauzeta gornja trećina simfize
-1 AG: glavica srednjim segmentom u mzdj, vodeća točka u 2. HR, izvana više ne pipamo zatiljak, konkavitet sakruma pipamo samo savinutim prstima, zauzeta
gornja i srednja trećina simfize
0 AG: glavica velikim segmentom u mzdj, vodeća točka u 3. HR, glavicu ne pipamo izvana, ne možemo pipati konkavitet sakruma ni stražnju plohu simfize,
pipamo samo spine ishiadice
+1 AG: glavica na dnu mzdj, vodeća točka prošla 3. HR, glavica naliježe na mišiće dijafragme pelvis, međica se u trudu izbočuje
+2 AG: glavica na izlazu iz mzdj, međica izbočena, glavica se vidi i nakon truda se ne uvlaći u por. Kanal
Rotacija glavice: pratimo pri vagm pregledu prema položaju sut sag

Vag pregled obavljamo na primitku rodilje u rađaonu, nakon psnuća VOD, svaka 3-4h u porodu/1. PD, svaka situacija koja predstavlja indikaciju/rizik
Nakon pregleda rodilju stavljamo u krevet, najč leži na boku ovisno o namještaju (I. na L bok/II. na D bok), olakšava unutarnju rotaciju, podržava flexiju glave,
poboljšava uteroposrni protok, postavljamo CTG, po potrebi dajemo analgetik za bol (dolantin, epiduralna)
Slabi trudovi se pojačavaju trajnom infuzijom oksitocina/syntocinona 5ij u 500ml fiziološke otopine ili 5% glukoze, dozu prilagođavamo svakoj rodilji i
postepeno ju povećavamo, trudove možemo pojačat prostaglandinima (vag gel, per os, infuzijom)

II. PORODNO DOBA

- doba istiskivanja djeteta, započinje kad je cx nesto i ušće se potpuno otvorilo, a glavica je na izlazu mzdj, vidi se izvan truda, ne uvlači se u PK, trudovi su najč i
najjači, kad glava počne pritiskati mišiće dna mzdj pojavljuju se naponi/reflexno tiskanje zbog kontrakcija trbušnih mišića i ošita
Primipara: 1-2h, 50 trudova, jačine 80mmHg / Multipara: 30-40min (5-10min), 20-30 trudova

MEHANIZAM PROLASKA GLAVICE KROZ PK

Glavica na ulazu u mzdj flektirana/bradica na prsima, konfigurirana/preklopljene parietalne kosti, sinklitički postavljena/sut sag u ravnini diametar transversa
jednako udaljena od simfize i promontorija > glavica kreće u naegelov oblikvitet/fiz asinklitizam, sut sag se približava konkavitetu sakruma, vodi prednja
parietalna kost koja sklizne ispod simfize, glavica se spušta do interspinalnog prostora kako bi prošla kroz njega treba se dogoditi unutarnja rotacija/sut sag se
postavlja u diametar recta, a MF dolazi ispod simfize > glavica se spušta prema izlazu mzdj, mi provjeravamo elastičnost međice/s dva prsta prelazimo po
stražnjoj stijenci, po potrebi urezujemo epiziotomiju > D rukom čuvamo međicu, L podržavamo glavu u flexiji sve dok se ispod simfize ne prikaže granica kose
na zatiljku/1. hipomohlion, tad glavicu spuštamo u laganu deflexiju i preko međice porađamo tjeme, čelo, lice, bradicu > glavicu uhvatimo dlanovima u
području ušiju i lagano radimo vanjsku rotaciju/zatiljak rotiramo prema bedru majke ovisno o namještaju (I. prema L/II. prema D), zatim glavicu polagano
spuštamo prema dolje i ispod simfize porađamo prednje rame do 2/3 nadlaktice/2. hipomohlion, nakon tog čuvamo međicu D rukom, a L podržavamo i
podižemo glavicu prema gore i preko međice porađamo stražnje rame, dijete uhvatimo ispod pazuha i povlačimo prema dolje dok se ne porodi prednji kuk,
zatim podižemo lučno u smjeru crte prolaznice prema gore porađamo čitavo dijete i stavljamo ga na abdm majke > nakon spustimo dijete niže od majke
preklamamo pup 1,5cm od pupka djeteta, drugu klemicu/pean stavimo na pup ispred introitusa, prerežemo pup

KRISTELEROV HVAT
- izvodi se kako bi pomogli rodilji pri istiskivanju djeteta, dlanom se pritisne fundus i potiskuje u smjeru crte prolaznice, drugi način izvođenj nisu po prav.struke

III. PORODNO DOBA

- započinje porodom djeteta, završava porodom POS, nakon izlaska djeteta i pl.v mat se naglo smanji, fundus u visini pupka, nastaju kontrakcije koje ljušte POS
1. NAČIN ODLJUŠTENJA
PO SCHULTZU: pos se ljušti od sredine prema periferiji, pos se podiže od stj mat u središnjem dijelu tako se raskinu uteroplac krvne žile i započinje krvarenje,
krv se nakuplja iza pos retroplac, stvara se retroplac hematom on sa kontrakcijama dovodi do ljuštenja, kako se krv nakuplja iza pos nema krvarenja prema van
pos izlazi fetalnom stranom, izlije se svježa i zgrušana krv

PO DUNCANU: pos se ljušti od donjeg ruba prema fundus u sredini cijelo vrijeme postoji krvarenje prema van pos izlazi maternal stranom

2. ZNAK ODLJUŠTENJA
SCHRODEROV ZNAK: kad se pos odljušti i spusti u DUS fundus postaje oštar i bridast i penje se prema D rebrenom luku
KUSTNEROV ZNAK: pritiskom ruke iznad simfize prema promotoriju mat se podiže prema gore, odljuštena pos pup se ne uvlači, odljuštena pos pup se uvlači
AHLFELDOV ZNAK: nakon poroda na PUP ispred introitusa stavimo pean ako se spusti 10cm pos je odljuštena

3. NAČIN KAKO SE PORAĐA POS

BAJEROV HVAT: s obje ruke uhvatimo abdm stijenku podignemo ju i tako smanjimo vol trbušne šplj pa žena tiskanjem može sama istisnut pos
KREDOV HVAT: mat postavimo po sredini/u središnju liniju, prste stavimo na stražnju stijenku, palac na prednju i polako istisnemo pos
POVLAČENJE PUP: nakon provjere odljuštenja, pup omotamo oko D ruke, L ruku stavimo na prednju stijenku mat iznad simfize, L rukom potiskujemo straga i
gore, istovremeno D rukom povlačimo za pup u smjeru crte prolaznice kad se pos ukaže u introitusu mijenjamo smjer povlačimo u luku prema gore

 VOĐENJE 3PD
Konzervativno: ne dajemo lijekove kako bi ubrzali ljuštenje pos, 3PD traje 30min-1h u to vrijeme pratimo rodilju boja kože/sluznica, disanje, kt, puls, pipamo
mat, provjeravamo kontrahiranost i visinu fundusa, krvarenje
Aktivno: daje se uterotonik (methergin, ergometrin, syntometrin) nakon poroda prednjeg ramena/nakon poroda djeteta

PREGLED POS
Prvo pregledamo maternalnu str/kotilidone, POS raširimo i nježnim pokretima šišanja skinemo krvne ugruške, ako nedostaje komadić kotilidona veći od zrna
graška (pol cm) zaostao je u šupljini mat, radimo manualnu exploraciju
Zatim pregledamo fetalnu str, gledamo inserciju PUP, pratimo tijek krvnih žila od insercije prema rubu POS gdje trebaju završiti, ako prelaze na ovoje i vraćaju
na POS/aberantne krvne žile, nemaju veću važnost, ako žile prelaze na ovoje i tamo prekidaju postojao je 1 režanj koji je zaostao u šupljini mat/pos
succenturiata, radimo manualnu exploraciju

IV. PORODNO DOBA

Započinje porodom pos, traje 2h/4h (gemini, polihid), razdoblje ranog oporavka započinje proces zaustavljanja krvarenja MIOTAMPONADA mišićne st stišću
krvne žile smanjuje protok krvi TROMBOTAMPONADA unutar raskinutih žila oslobađa se enzim trombokinaza koje započinje stvaranje tromba koji će zatvoriti
lumen krvne žile, tijekom 4PD pratimo stanje žene, vitalne funkcije, boja kože, krvarenje prema van, kontrahiranost MAT, pregledava se pos, cx i stj vag

BABINJE/PUERPERIJ
Traje 40d/6tj nakon poroda razdoblje involucijskih procesa, cijeljenje rane u šupljini mat, uspostava laktacije
INVOLUCIJSKI PROCESI
Vraćanje mat u norm položaj/veličinu, nakon poroda mat je 1000g, na kraju babinja 50-70g, na kraju 4PD fundus kod prvorotke 1-2pp ispod pupka, višerotke u
visini pupka, fundus se svaki dan treba spustiti za 1-2pp tako da je mat 7d nakon poroda u mzdj involucija mat nastaje utjecajem trudova prvih 4-5d mat je
trajno kontrahirana, javljaju se podražajni trudovi pod utjecajem oksitocina za vrijeme dojenja, javljaju se povremene spontane kontrakcije

LOHIJE: trudovi omogućuju istiskivanje lohija, puerperalni iscjedak koji se mijenja svakih 7d, prvih 7d su krvave, sukrvave (cuenta/rubra), zatim su
smeđe/fusca, žute/flava, bijele/alba, prva 2tj su iz šupljine mat (14d, krvave, smeđe), a nakon nastaju ljuštenjem epitela vag i stvaranjem cx sluzi, u babinju
epitelizira se šupljina mat i zacjeljuje porodna rana
INDUCIRANI POROD
Opstetrički postupak kojim dovršavamo trud vagm putem
TERAPIJSKI INDUCIRANI
izvodi se ako postoji ugroženost majke/djeteta
maternalna indikacije kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega, dijabetes, hepatitis, pre/eklampsija
fetalne indikacije RH imunizacija, dijabetes, IUGR, prenošenost, nije važna gest dob jer se trud obavezno mora dovršiti

PROGRAMIRANO INDUCIRANI

METODE INDUKCIJE

BOLESTI IZAZVANE TRUD

GESTOZE: bolesti specif za trud i uzrokovane trud
 RANE GESTOZE
1. PTYALISMUS GRAVIDARUM: pojačano izluč sline u prvim tj trud nema posebne TH: ispiranje usta vodom čajem
2. HIPEREMESSIS GRAVIDARUM:
- pojačano povrć u prvih 12tj trud, teška dehidracija, porem elektrolita, metabolizma ugljikohidrata/proteina, u teškim sluč može ugroziti život žene
ET: nije razjašnjena, smatra se zbog novog statusa hormona hCG/hPL, istovremeno EST/PROG, psihosomatski razlog
BLAGI OBLIK: trudc povraća 2-3x dnevno najč ujutro inače se osjeća dobro nema gubitka težine nije potrebno liječenje u ovom obliku
UMJEREN OBLIK: povrać do 10x/d, gubi na TT, javljaju se nesvjestice, omaglice, anemija,C, tahik, porem metabol UgHi s ketoacidozom
TH: antiemetici u obliku čepića, kad prestane povrać može per os, uputimo trudc da uzima više manjih obroka, hrana koja joj odgovara, savjetujemo uzimanje
puno tekućine u više navrata
TEŠKI OBLIK: povraća do 20x/d, jaki gubitak na TT, dehidracija, suha koža/sluznice, smanjen turgor kože, ljepljiv sekret u ustima,C, tahik, opstipacija, oligurija,
porem metabol UgHi s ketoacidozom, porem metabol proteina pojavljuju se u urinu, u krvi, u krvi urea/kreatinin, ako se ne liječi može završiti letalno
TH: trudc hospitalizirano, dajemo infuziju fiziološke otopine, 10% glukoze, ringerove laktate, korigiramo elektrolite/acidobazni status (bikarbonatima), iv.
antiemetici, pp. psihoth
 KASNE GESTOZE
STARA PODJELA: EPH gestoze, edem, proteinurija, hipertenzija, osnovni porem je hipert koja dovodi do uteroplac protoka, posljedica toga su produkti koji
oštećuju bubrege pa oni postaju propusni za proteine, dolazi do proteinurije što uzrokuje stvaranje generaliziranog edema jer bubrezi izlučuju tekućinu, ako
dođe do naglog RR, pogoršavaju se ostali znakovi, endem, glavobolja koja se širi od čela prema zatiljku, svjetlucanje pred očima, šum u ušima, mučn, povrać,
bol ispod D rebrenog luka, oligurija, nekad se pojavi svrbež u nosu koji prethodi ecl napadaju

NOVA PODJELA:
1. KRONIČNA HIPERTENZIJA I TRUD: trudc koje prije trud boluju od hipert ili se pojavila prije 20tj i traje duže od 6tj od poroda, ≥140/90, tijek ovakve hipert
teško je predvidjet kod ⅓ ostaje nepromijenjena, kod ⅓ RR, a kod ⅓ pogoršava se, ovakva hipert može dovesti do IUGR
2. PREECLAMPSIA
- hipert >140/90 nakon 20tj u kombi s proteinurijom ili hipert bez proteinurije ali uz trombocitopeniju, transaminaze (jetre enzimi), renalna insuf uz
kreatinin, generalizirani edem, smetnje vida, ako se ne liječi preć će u eklampsiju, dolazi do pojava konvulzija
TH: def TH dovršetak trud, ako je trud u terminu dovršavamo, ako je prije termina ovisno o reakciji na TH i težini smt, antihipertenzivi
BLAGA KS: kontrola RR, proteina, trombocita, stanja djeteta (CTG, UZV) trudc miruje uz ležanje na boku
TEŠKA KS: trud dovršavamo osim ako je između 32-34tj tad dajemo kortikosteroide za sazrijevanje pluća fetusa, djeluju kroz 2-3d uz TH antihipertenziva i prev
konvulzija magnezijevim sulfatom (MgSO4)

3. PREECLAMPSIA SUPERPONIRANA NA KRON HIPERTENZIJU: kod žene s kron hipert pojavljuje se proteinurija, trombocitopenija, jetreni enzimi
4. ECLAMPSIA CONVULZIVA: može se nadovezat na preecl ili napad krenut bez prethdh znakova, rijetko se može javiti u babinju, prev eclam napada MgSO4

EKLAMPTIČKI NAPAD: ako ne liječimo prijeteću/preecl razvit će se eklam napad, trudnica gubi svijest, prestaje disat, pojavljuje se faza TONIČKIH grčeva/
ukočenost, ruke su flektirane prekrižene na prsima, noge ispružene, čeljust čvrsto stisnuta, pojava cijanoze, nakon tog faza KLONIČKIH grčeva/trese se cijelo
tijelo, cijanoza pojačava, na ustima pjena, može biti sukrvava radi ugriza jezika, na vrhuncu napada dolazi do dubokog udaha, grčevi polako prestaju, trudnica
se ne sjeća napada, ima jaku glavobolju, umor i malaksalost
- tijekom napada trudc okrećemo na L bok, ispod glave stavimo nešto mekano kako bi spriječili ozljede i čekamo da prođe napad
-napad može biti 1 ili više napada jedan za drugim/STATUS ECLAMPTICUS

TH: kad završi napad primjenjujemo kisik, antikonvulzive TH izbora MgSO4 daje se iv. kao injekcija/trajna infuzija, ako dajemo injekcijom onda nakon toga
dajemo im. 1 odjednom u oba gluteusa, nakon svaka 4-5h naizmjence prvo u jedan pa drugi gluteus, ako nemamo MgSO4 dajemo diazepam (normabel,
apaurin 10mg iv.) uz to dajemo antihipertenzive, tekućinu, elektrolite, ako dovršimo trud uz primjenu diazepa dijete može biti sedirano imat loš apgar jer
prelazi preko hemohori memb

5. GESTCIJSKA HIPERTENZIJA: hipert ≥140/90 iza 20tj trud bez drugih porem RR, normal se unutar 6tj od poroda, može se pogoršat i preć u preecl/ecl
 HELLP SINDROM
- pato stanje koje može nastat kao komp preecl/ecl ali može se javiti i u ranoj trud, karakt ga oštećenje st u krv.ž zbog čeg se aktiviraju trombociti koji se troše
pa im broj dolazi do hemolize i oštećenja unutarnjih organa (jetra, bubreg, mozak) može doć do DIK i IUGR pa se trud mora ranije dovršit
RH IMUNIZACIJA
(hemolitička bolest fetusa): neg erit nemaju antigen D, poz erit imaju antigen D
KAKO NASTAJE: Rh neg majka nosi Rh poz dijete, ako djetetovi Rh poz erit uđu u krvotok Rh nrg majke što se može dogoditi bilo kada tijekom trud, a najč za
vrijeme poroda, kontaktom erit nastaje senzibilizacija/imunizacija

PRVA SENZIBILIZACIJA: kad fetalni poz erit uđu u krvotok neg majke nastaje imunološka reakcija, stvaraju se antitijela na poz erit, pri prvom susretu treba 2-
4mj da se stvore antitijela, prvo se stvaraju velika IgM antitijela, oni ne prolaze POS, pa IgG antitijela koja lako prolaze POS zbog toga prva trud u kojoj je
nastala senzibilizacija je manje ugrožena, dijete se rađa sa blažom anemijom i hiperbilirubinemijom

TRUD NAKON SENZIBILIZACIJE: u svakoj slijedećoj trud čim dođe do prelaska poz erit fetusa u krvotok neg majke unutar 1-2tj odmah se stvaraju IgG, svaka
sljedeća trud je jače ugrožena, kod djeteta nastaje teška žutica/icterus gravis/karenicterus, u najtežem sluč razvija se fetalni hidrops, dolazi do smrti djeteta
intraut/neposredno nakon poroda

OTKRIVANJE SENZIBILIZACIJE:
- kod Rh neg žena tijekom trud radimo testove senzibilizacije, prikazuju je li je majka stvorila antitijela ili ne
NEG TEST: nema antitijela / POZ TEST: stvorila je antitijela
- prve testove radimo između 16-18tj, ako su neg, ponovo 32-34tj, ako su opet neg, radimo ih opet nakon poroda

PREVENCIJA SENZIBILIZACIJE: ako su testovi neg nakon poroda, a dijete je Rh poz (krv iz pup) onda unutar 72h od poroda moramo dat im. RHOGAM/
REZOGAM/anti D serum, oni sadrže gotova antitijela protiv Rh poz erit, ta antitijela će u krvotoku majke uništi djetetove poz erit koji su ušli
- trebalo bi dat prev kod Rh neg žena i nakon pob, EU trud, CC/AC

 SENZIBILIZIRANA- PROCJENA UGROŽENOSTI FETUSA:

- ako su testovi poz majka je senzibilizirana, stvara antitijela protiv Rh poz erit fetusa, u tom sluč moramo procijenit ugroženost fetusa prema:
1. ANAMNESTIČKA SKUPINA
1. Trudnice senzibilizirane u ovoj/prvoj trud: PRIMO IMUNIZACIJA (najblaži oblik)
2. Trudnice senzibilizirane u prethd trud, ali djetetu nakon poroda nije trebala exsangvino transfuzija
3. Trudnice čija su djeca u prethd trud/nakon poroda primila exsangvino transfuziju zbog teške anemije sa hiperbilirubinemijom
4. Trudnice čija su djeca u prethd trud umrla zbog teškog fetalnog hidropsa
2. TITAR ANTITIJELA: što je viši titar antitijela, dijete je više ugroženo
3. AMNIOCENTEZA: određ bilirubin u pl.v, termin AC ovisi o anam skupini i titru antitijela, u najtežem sluč radi se nakon 20/22tj
4. CORDOCENTEZA: određuje se anemija iz krvi (radi se AC ili CC, ne oboje)

TH: IMUNOSUPRESIVNA TH: dajemo kortikosteroide, ¯stvaranje antitijela, dajemo ih trudc 3/4. skupine od 16tj do poroda i nakon postepeno ¯dozu, ukidamo
INTRAUTERINA TRANSF: djetetu dajemo 0- eritrocite u abdm šupljinu ili umbilikalnu venu
EXSANGVINO TRANSF: intraut/neposred nakon poroda da se ¯konc bili i nadoknade erit, istovremeno vađenje erit nov i nadomj novim
ABO IMUNIZACIJA
- kad se ne slažu krvne grupe majke i D u trud se može dogoditi imunizacija i stvaranje anti A ili anti B protutijela, ovakva antitijela teže prolaze preko hemohori
memb, teže se vežu za erit D, a mogu se vezati na drugim mjestima u D tijelu, zbog tog najč ne dolazi do anemije ili se javi blaga anemija nakon poroda.
SINDROM INTRAAMNIONSKE INFEKCIJE/ SIAI
- najč nastaje ascendentno iz vag/cx, posljedica kron up endoma
Uzročnici: entero/strepto/stafilokoki, esherihia coli, clamidia, urea, mikoplazma
- može nastat uz očuvan ili prsnut vod, ako inf zahvaća samo pl.o/horioamnionitis, sa pl ovoja inf se širi na POS/villitis, iz pos širi na pup, fetus i pl vodu, inf
fetusa nastaje gutanjem, aspiracijom pl.v/kroz pup

 SIAI UZ ODRŽAN VODENJAK: najč uzrokuje kasne pob, prijevrem porode

1. AKUTNI OBLIK/ HORIOAMNIONITIS SUPURATIVA SIVE NECROTICANS ACUTA (akut gnojni nekrotiz horioamnio)
SMT: počinje naglo, C, zimica, tresavica, tahik, blijedoća, znojenje, mat bolno osjetljiva na palpaciju, gnojni iscjedak, u krvi leukocito, CRP
- trud dovršavamo bez obzira na gest dob uz istovremenu primjenu antibiotika širokog spektra iv., antibio dobiva i dijete (ova inf nije čest)

2. SUBAKUTNI/ LATENTNI HORIOAMNIONITIS

- inf zahvaća samo pl.o , nema karakt smt inf, eventualno C i blaga leukocitoza
SMT: prijetećeg ab/prijevrem poroda: kontrakcije mat, oskudno krvarnj, otvaranje cx / DG: anam, KS, gin.p (iscjedak nije gnojan, al je sukrvav (zamučen))
TH: nakon mikrobio brisa dajemo antibio širokog spektra, najč cefalosporine iv (prelaze u pl.v i fetus), strogo mirovanje i tokoliza per os/iv
- ako dobro reagira na th nastavljamo trud, ako smo procijenili da će doć do prijevrem poroda a trud je 28-32tj dajemo kortikosteroi za pluća

 SIAI NAKON PRSNUĆA VODENJAKA

- prijevrem prsnuće vod nastaje prije trudova i uz zatvoren cx, uzrok prsnuća najč local inf u cxk koja se proširila na donji pol vod, zbog tog ne može izdržati
norm intraamnionski tlak
DG: anam, prgled u spekulima, vidimo otjecanje pl.v iz cxk, ako ne vidimo, a sumnjamo na prsnuće dokazujemo testovima: AMNISHURE, KITTRICH test:
citološki pregledamo iscjedak u kojem ako curi pl voda nalazimo fetalne st/anuklearne skvame, ili iscjedak posušimo na predmetnom stakalcu ako curi voda
vidimo fenomen paprati (ako curi postupak ovisi o inf)

Postoje znakovi inf: trud dovršavamo bez obzira na gest dob

Nema znakova inf: ovisi o gest dobi i zrelosti cx, kod terminske trud i zrelog cx stimuliramo porod prostaglandinima, ako cx nije zreo čekamo max 24h jer
obično spontano krenu trudovi, nedonošeno dijete 28-32tj dajemo kortikosteroide, tokoliza, uzimamo pl.v za mikrobio analizu, nakon tog dovršavamo trud,
ako se unutar ova 2-3d koliko čekamo djelovanje kortikosteroida pojave smt inf trud odma dovršavamo

ANEMIJA I TRUD
- anemija označava br eritrocita, može nastat zbog različitih uzroka, kod trudnica najč:
1. SIDEROPENIČNA ANEMIJA:
- nedostatak željeza (Fe), u trud se potrebe za željezo za >5x u odnosu na potrebe izvan trud, na prvom gin.p trud određujemo KKS i biokem pretrage da bi
vidjeli treba li provesti th prije nego se razvije anemija, nastaje sideropenija/ manjak željeza, karakt ju norm br erit i Hb, željezo u depoima
- ako se ne liječi preć će u anemiju gdje je br erit, Hb, serumsko željezo i kapacitet vezanja željeza
- Fe preko pos prelazi aktiv transport, dijete uzima Fe iz krvi iako je sniženo, ako postoji anemija u najtežem sluč dolazi do IUGR, intraut smrti
SMT: umor, slabost, dispneja, tahik, otpadanje kose, blijede sluznice, u teškom sluč može dovest do smrti
TH: davanje željeza parenteralno u dovoljnoj dozi i dovoljno dugo da bi se popunili i depoi
PREV: davanje preparata željeza, per os, čitavu trud i za vrijeme dojenja, najč dajemo komb preparati sadrže željezo i folnu kis

2. MEGALOBLASTIČNA ANEMIJA:
- nedostatak folne kis i vit B12 (nije čest nedostatak B12, najč uzrok je nedostatak folne kis)
PREV: dajemo folnu kis čitavu trud, važna za razvoj erit i razvoj neuralne cijevi, zato bi bilo idealno počet uzimat FK prije nego se isplanira tru

OPSTETRIČKE KOAGULOPATIJE
- u trud dolazi do porem faktora zgrušavanja u smislu povećane sklonosti zgrušavanju krvi, povećava se koncentracija fibrinogena, a u pl vodi i decidui postoji
povećana konc tromboplastina koji ulaskom u krv mogu aktivirati proces:

DIK/DISEMINIRANE INTAVASKULARNE KOAGULOPATIJE:

- dolazi do stvaranja malih ugrušaka u kapilarama po čitavom tijelu, na taj način se potroše faktori zgrušavanja i dolazi do krvarenja koje može završit letalno,
može javiti u kron obliku kod zadržanog ab, pre/eclampsije ili u akut obliku kod abrupcije pos, amnion embolije, septičnog ab, opstetričkog šoka

AMNIONSKA EMBOLIJA: rijetka kom, karakt ju naglo stanje šoka nakon poroda POS, a bez znakova akut gubitka krvi
SMT: - najteži oblik (rijedak): nastaje naglo, dispneja, cijanoza, hipotenzija, tahik, gubitak svijesti, smrt (t)
- blaži oblik: dispneja, cijanoza, kolaps (b)
DG: na obdukciji u plućima nalazimo elemente pl vode (lipidne st, lanugo dlačice, vernix) (t) / TH: provodi se th šoka, kisik, nadoknada tekučine i elektrolita (b)
UROINFEKCIJE U TRUD
- u trud se sklonost urinarnim inf (djelovanje prog), uz to postoji pritisak trudne mat koja usporava protok urina

1. ASIMPTOMATSKA BAKTERIURIJA:
- nalaz bakt u urinu bez smt, otkriva se uzimanjem urina za UK i antibiogram na prvom pregledu trudnice (može bit:)
Signifikantna/značajna: br bakt u 1ml >105 /// Nesignifikantna/neznačajna: br bakt u 1ml <105
- žena nije trud th se samo signif, kod trudc provodimo th bez obzira na br bakt radi PREV pijelonefritisa, dajemo antibiotik prema antibiogramu kroz 14d

2. AKUTNI CISTITIS/UP MM:

- dizurične smetnje (učestalo m, stalni podražaj na m, pečenje, bol, mala količ izmokrenog)
DG: anam, KS, uzimamo urin za UK i antibiogram
TH: odma dajemo na slijepo antibiotik koji zamijenimo za ciljani nakon dolaska antibiogram, dajemo 14d, nakon tj/2tj ponoviti UK i antibiogram, uz to povećati
unos tekućine i uzet veće količ vit C

3. AKUTNI PIJELONEFRITIS/UP BUBREGA I PIJELONA:

- najč nastaje iz asmt bakturije / Uzročnici: entero/strepto/stafilokoki, esherihia coli, klebsiela, pseudomonas
SMT: započinje naglo, C, zimica, tresavica, mučn, povrać, bol u lumbalnom području, najč nema dizuričnih smetnji, trudnicu hospitaliziramo
TH: uzimamo urin za UK i abiog, odma dajemo antibiotik, najč cefalosporin iv visoke doze dok ne dođe nalaz abiog, 14d po potrebi duže, nakon antibiotika
dajemo uroantiseptike kroz 3-4tj da urin ostne sterilan, nadoknada tekućine, visoke doze vit C

BOLESTI ENDOKRINOLOŠKOG SUSTAVA I TRUD

BOLESTI ŠTITNJAČE: u trud aktiv štitnj je pojačana, često su prisutni blagi znakovi hipertireoze, vrijedn horm štitnjače su najč na gornjoj granici/malo iznad

1. HIPERTIREOZA: stanje razine hormona štitnjače u krvi (tiroksin/T4, trijodtironin/T3)

SMT: tahik, hipert, mučn, nepodnošenje topline, potreba za hranom/vodom, uznemirenost, tremor, mršavljenje / DG: anam, KS, kontrola tahik u snu
TH: u trud nakon DG se mora provest liječenje ovisno o uzroku (etiološki, antitiroidni lijekovi, kirurški)

2. HIPOTIREOZA: stanje ¯razine hormona štitnjače

SMT: hipot, bradik, umor, malaksalnost, povećanje TT, preosjetljivost na hladnoću (najč postoji sterilitet) / TH: supstitucijska, u tom sluč trud prolazi bez komp

DIJABETES MIELLITUS:
- u trud se povećava i pogoršava metabolizam glukoze/ugljikohidrata što je uzrokovano sekrecijom EST i HPL zbog tog se konc glukoze u krvi te se stvaranje
inzulina, ako je stvaranje inzulina nedovoljno nastaje GEST DIAB, ako je žena prije trud imala dijab u trud se pogoršava
- trudnice dijab nije dobro reguliran/nije otkriven rađaju djecu sa dijabetičkom fetopatijom: TT, duljina, puno masnog tkiva

DIJABETES I TRUD
- trudc koje od prije trud boluju od dijab, idealno da te žene planiraju trud i provesti prekoncepcijsku regulaciju bolesti odnosno dozu inzulina i preraspodij ju
- ako žena nije planirala trud, odma ju na početku hospitaliziramo i radimo regulaciju bolesti, internistički pregled (kardiovask sus, bubr, urin s UK, pregled očne
pozadine), radimo rani UZV zbog procjene rasta/embriometrija, tijekom trud UZV češće ponavljamo (1.mj) (proc rasta) i tražimo prirođ anoml koje su češće
(srca, CNS, abd org), nakon embriometrije i pretraga trud puštamo kući, na preglede dolazi 1 u 2tj, 1.mj UZV i 24h profil glukoze i daljnji postupak ovisi o
nalazu, porod se planira ovisno o stanju djeteta i postojanju pato indikacija
KOMP DIJAB: MAJKA FETUS NOVOROĐ
hiperglikemija, uroinf, hipertrofija, hipoksija, acidoza, hipoksija, acidoza, hipoglikemija (odma nakon poroda),
1. GESTCIJSKI
pre/ecl, polihidramni prirođene anoml surfakt) hiperbilirubinemija, RDS (respirat distress sindrom, nedost surfakt)
DIJABE:
- diab koji se razvija u trud i nakon trud nestaje / DG: postavlja OGTT (oralni glukoza tolerans test) i vrijednost jutarnje hiperglikemije moraju bit >5.1mmola/l,
a 2h vrijed >8,5
- trudc se hospitaliz da bi se odredila doza inzulina koja se uzima do kraja trud, daljnji postupak isti kao kod trudc koja je imala diab prije trud

2. INTOLERANCIJA GLUKOZE:
DG: dokazuje OGTT, postavlja na osnovi nalaza u kojem vidimo da nema jutarnje hiperglik, ali je 2h vrijednost iznad 8,5mmol/l
TH: ženu stavljamo na dijetu s smanjenim unosom kalorija i ako nakon par dana kad napravimo 24h profil glukoze vidimo poslije obroka razinu glukoze i ako
dijete ubrzano raste uvodimo jednu dozu inzulina prije doručka/ručka

KRVARENJA U TRUD
POBAČAJ: - spontani prekid trud prije djetetove sposobnosti za eu život Rani do 16tj
SMT: kontrakcije mat, bol (donji dio abd), krvarenje različitog intenziteta, puknuće vod, otvaranje cx Kasni od 17-22/24tj
KLINIČKA PODJELA POBAČAJA:
 PRIJETEĆI/AB IMMINENS:
- oskudno krvarenje uz održan cx, može se zaustaviti primjenom PROG ili gestagena u ranoj trud, i tokolizom u kasnijoj uz th osnovne bolesti (et th) i mirovanje

 POČETNI/AB INCIPIENS:
- pojavljuje se jače krvarenje, počinje se otvarat cx, možemo pokušat zaustaviti ako krvarenje nije jako obilno i ako je plod vitalan (uzv), dajemo prog ili tokolizu
i liječenje osnovne bolesti, ako plod nije vitalan dovršavamo pob

 U TIJEKU/AN IN TRACTU:
- plod se još nalazi u šplj mat, cx otvoren za više od 2cm i kroz njega pipamo donji pol vod ili se dijelovi ploda vide u vag, pob dovršavamo primjenom
uterotonika, po potrebi instrumentalnom exploracijom/kiretaža

 CERVIKALNI POBAČAJ:
- plod se spustio u cxk, ne može izaći jer je zatvoren cx, karakt vrlo jaka bol sa slikom akutnog abdomena, na gin.p pipamo zadebljani cx iznad kojeg je tijelo
mat dobro kontrahirano / TH: dilatacija cx i evakuacija sadržaja iz cxk pomoću sonde ili klještima
 NEPOTPUNI/AB INCOMPLETUS: produkt trud samo djelomično izbačen iz šplj mat, dovršava se uterotonicima, nakon tog po potrebi kiretaža
 POTPUNI/AB COMPLETUS: produkt trud potpuno izbačen iz šplj mat, na gin.p vidimo da je mat prazna, dobro kontrahirana, krvarenje i bolovi slabe
 FEBRILNI POBAČAJ: - nastaje kao posljedica inf
1. NEKOMLICIRANI: inf ograničena na šplj mat i endom, C, ostali znakovi pob, dovršavamo ovisno o gest, primjenom prostaglandina uz primjenu antibiotika iv
2. KOMPLICIRANI:
- inf se proširila na adnexe, parametrije, peritoneum, može doći do sepse, u najtežem sluč razvija se endotoxični šok (zbog sep)
- sepsa nastaje ulaskom bakt u krv, krvlju dolaze do drugih organa posebno parenhimatoznih i u njima dolazi do stvaranja apscesa iz kojih još više bakt ulazi u
krv, neke bakt uz to stvaraju toxine pa se razvija endotoxični šok
SMT: C, zimica, tresavica, loše opće stanje, mučn, povrać, tahipneja, tahik, porem svijesti, aktivacija DIKa
TH: doze antibiotika (najč komba penicilin i metronidazol), inst exspl, nadoknada tekućine, elektrolita, pp. transfuzija

 HABITUALNI POBAČAJ: - pojava 2/više pob

UZROK: anoml zametka/ploda (anom kromosoma, gena, strukturne), anoml/bolesti reprod. sus žene (septumi, jednoroga mat, miomi, kron up, endometrioza),
porem luteinske faze ciklusa (insuf žutog tijela), imunološki faktori, opće bolesti majke (diab, inf (toxoplazma), herpes, clam, sistemski lupus)
- INSUF CX (otvaranje cx prije 30tj), za vrijeme trud cx okružen mišićnim nitima miometrija i djeluje kao sfinkter, a cx/cxk ima izgled ljevka, uzrok može bit
prirođeno slabije vezivno tkivo, ošteć cx: konizacija/ponovljeni pob/kiretaža,  relaxin

DG UZROKA HABITUALNIH POB: - provodi se najč nakon 2 uzastopna pob

- anamn, gin.p (PAPA, mikrobio), UZV (3D), cervikohisterosalpingografija, kariogram (pregled kromosoma oba roditelja), OGTT, pregled hormona štitnjače/jaj
(prog, est), imunološki faktori, punkcija horion frondozuma u slj trud, prenatalni testovi

INSUFICIJENCIJA CX:
DG: postavlja u trud na gin.p gdje vidimo da cxk postaje prohodan prije 30tj, na UZV ili cervikohisterosalpingografijom vidimo da cxk ima oblik tunela
TH: serklaža cx: obodni šav cx, konac koji se ne resorbira, taj šav se stegne i drži cx zatvorenim, paziti da se šav ne stegne previše da se ne prekine cirkulc i
dođe do nekroze cx, postavlja se tijekom 2. tromj, a skida u 38tj, serklaža se ne radi ako curi pl.v, ako postoji krvarenje ili inf

ANEMBRIONSKA TRUD/BLIGHTED OVUM: nastaje kad je došlo do odumiranja embrioblasta bez odumiranja trofoblasta / DG: UZV, određ bHCG koji je snižen
EXTRAUTERINA / EKTOPIČNA TRUD
- nastaje kad se BC implantira izvan mat, najč u jajv, najč u ampularnom, rjeđe u istmičnom djelu, još rijeđe na fimbrijama i abd ušću, najrjeđe u ut dijelu jajv,
osim u jajv do implantacije može doći u cx, na jaj ili u abd šplj / TRIJAS SMT: amenoreja, jednostrana bol, oskudno krvarenje iz mat
ET: najč oštećenje jajv priraslicama nastale kao posljedica kron up (clam, miko/ureaplazma, gonokok)
- rjeđe može biti posljedica OP, upala u mzdj, endometrioze, tumora
- više su ugrožene žene koje su već imale EU, upale, OP u mzdj i koje koriste spiralu kao kontracepciju (prethd EU je kontraindik za IUD)

a) RUPTURA TUBE: nastaje ako se BC implant u istmičnom dijelu jajv, najč 6-8tj trud, uz trijas
SMT: iznenadna jaka bol (ubod nožem), nadovezuju se omaglice/gubitak svijesti s smt akut gubitka krvi (RR, tahik, blijeda, orošena znojem)
TH: hitna laparotomija, zaustavljanje krvarenja, najč moramo odstranit jajv

b) TUBARNI AB: nastaje ako se BC implant na fimbrija/ampular dijelu jajv, najč traje 6-12tj te dolazi do izbacivanja jajašca kroz abd ušće u abd šplj, uz trijas
SMT: omaglica/nesvjestica zbog kapanja krvi na peritoneum kad se počnu ljuštit horionske resice
POTPUN/KOMPLETNI: čitavo jajašce s POS izbačeno iz jajv (može se jajašce sekund implantira u abd šplj)
NEPOTPUN/INKOMPLETNI: jajašce izbačeno, ali se još drži za stj jajv horio resicama
DG: anamn, ginp vidimo da je mat manja od amenoreje, na str trud u podnožju jajv pipamo zadebljanje, pri palpaciji cx jaka bolna osjetljivost (douglasov krik),
lab bhcg, UZV potvrđuje nalaz (nekad nejasan uzv), laparoskopija (odma TH)
TH: laparoskopija, odstranjujemo trud, zajedno s dijelom jajv, ako možemo izljuštimo iz jajv, ili reseciramo dio jajv i sašijemo krajeve

 RIJETKI OBLICI EU TRUD:

1. ABDOMINALNA: primar ako se jajašce implant u abd šplj (jetra), sekund jajašce koje se prvo impl u jajv i onda iz njega ispalo i impl u abd
TH: laparotomija, POS ne odstranjujemo, dajemo metotreksat (citostatik)
2. OVARIJSKA: smt isti ko i kod impl u jajv /TH: trud odstranjujemo zajedno s dijelom jaj (klinasta resekcija)
3. CERVIKALNA: jako rijetka, jajašce se impl u cxk ispod unutarnjeg ušća mat, manifestira se obilnim krvarenjem bez bolova, na gin.p vidimo
zadebljan cx, a tijelo mat norm, dajemo metotreksat ako ju otkrijemo
4. UTERINI DIO JAJV: teško DG, metotreksat
(GESTCIJSKA) TROFOBLASTNA BOLEST
- degenerativno proliferativnI proces u POS, u onom dijelu koji potječe od fetusa, mola hydatidosa, invazivna, horiokarcinom

1. MOLA HYDATIDOSA /gest mola/grozdasta potajnica

- histološki vidimo edem i degeneraciju veziva horio resica s proliferacijom synciciotrofoblasta, makroskopski vidimo mjehuriće različite veličine, svaki ima
peteljku i ne komunicira s drugim mjehurićima
POTPUNA/KOMPLETNA: zahvaćene sve horio resice, nema embria
DJELOMIČNA/PARCIJALNA: promjenjene samo neke resice, postoji embrio, odumire u 1. tromj
KS: na početku trud jače izražena mučn/povrać, na gin.p mat veća od amenor, njena stj glatka, napeta i osjetljiva na palpaciju, UZV slika mećave, na jaj luteinsk
ciste (bhcg), nakon 12tj javlja se vodenast iscjedak zbog pucanja mjehurića, nakon tog i svježa krv zbog ljuštenja od podloge, svi hormoni POS osim EST
TH: aspiracijska evakuacija uz primjenu uterotonika, nakon tog kiretaža, izvodi se pažljivo jer se mat teško kontrahira, a stj tanka da ne dođe do perforacije,
nekad potrebno dati transfuziju (prev DIK), prev antibiotik, nekad se kiretaža ponavlja nakon tj dana i daju se odma citostatici

PRAĆENJE ŽENE NAKON MOLE:

- kontroliramo ju min 1/g, prvih 6mj dolazi na pregled 1/mj, radimo ginp, UZV, određujemo bhcg i pregled pluća, drugih 6mj dolazi 1/2mj, prepisujemo joj
hormonsku kontracepciju jer ne bi smjela ostati trudna min 1g zbog mogućeg prelaska u malignu molu/horioca, dajemo metotreksat ako je bhcg prisutan u
krvi dulje od 5mj ili ako je 10tj nakon mole >20,000IJ/L ili ako bilo kad počne rasti, ili ako se nakon provedene TH pojavi nepravilno krvarenje, a mat raste

2. INVAZIVNA/MOLA DESTRUENS (maligna mola)

- uraštanje horio resica u miomet, postoji teškoća u razlikovnj malig mole i horioca, zbog tog svaku malig molu tretiramo/liječimo kao horioca
TH: citostatici, pp. histerektomija samo u iznimnim sluč starijih žena
3. HORIOKARCINOM
- nastao iz epitela horio resica, uvijek mu prethodi trud bez obzira kako ona završila (pob, mola, norm porod)
- primarni tumor raste u mat na mjestu impl, veličina različita, veći dio ca smješten u miometriju, manji dio strši u šplj mat, najč crvenoljubičaste boje,
hemoragičan i na mjestima nekrotičan, najč širi hematogeno u pluća pa je u 50% sluč prvi smt hemoragičan iskašljaj
SMT: prvo se javlja oskudno nepravil krvarnj s povremenim izljevima svježe krvi bez ugrušaka, nakon nekog vremena izlaze nekrotični dijelovi
- tijek i prognoza ovisi o par faktora: udaljene metastaze (pluća, jetra, burg), razina bhcg koja tu iznosi par mili.IJ, ovisi o tom koliko je vremena prošlo od trud
do pojave horioca, o tome kako je trud završila (pob, mola, porod), život dob, ti podaci predstavljaju znakove rizika NAJBLAŽI SLUČ: uz pravilno provedenu TH
čak možemo nakon 3g očekivati trud
TH: citistatici, plikemoth (komba više citoststika) i nakon uvođenja metotreksata u th smrtnost, pa u rano otkrivenim sluč preživljvanje 98%

POS PRAEVIA
 Nisko nasjela pos, u potpunosti/djelomično prekriva unutrašnje ušće mat
KS: jako krvarnj, Pos praevia totalis potpuno prekriva unutarnje ušće mat (SC) OPASNOST ZA MAJKU: ZA FETUS:
hipotenz, Plc praevia subtotal djelomično prekriva unutarnje ušće mat (SC) Krvrnj, postpartal transfuzije, Prematuritet,
tahikard, hitna histrk, udružena urasla asfiksija, RDS,
Pos praevia marginalis rub pos dolazi do ruba unutarnjeg ušća mat
Nisko sijelo pos pos nisko u donjem ut segmetu, ne doseže rub ušća pos kod op zahvata na mat anemija, smrt
mekan/neosjetljiv ut, uredni KČS, vag/rektalni p.- izvršiti u uvjetima kad je moguć hitan SC
GLAVNI SMT U TRUD: bezbolno vag krvarenje krajem 2., te u 3. triemestru | GLAVNI SMT PORODU: prvim pravim trudovima dolazi do obilnog krvarenja
DG: UZV pregled / TH: kad se pojavi krvarnj, trudc se obavezno prima u bolnicu kako bi procijenili/pratili stanje majke/djeteta (strogo mirovanje), nadzor
djeteta, po potrebi započet s th tokoliza, cilj je svaku trud s plc previom održati do 37tj kad se postiže zrelost pluća (krvarnje 24-34tj kortikosteroidi), ako su
prije tog vremena majka/dijete ugroženi obilnim krvarenjem, porod se ne odgađa
PLACE PRAEVIA- DOVRŠENJE TRUD: u pravilu SC, kod plc previe marginalis i plc niskog sijela moguć je vag porod (ako nije prisutno krvarnj)

ABRUPCIJA /PRIJEVREMENO ODLJUŠTENJE NORMALNO NASJELE POS

- pos se može odljuštiti nepotpuno ili potpuno, najč uzrok opstetričkih koagulopatija, PPI, IUGR, mors fetus in ut
- mat krvari s mjesta na kojem se pos smjestila, krv može izlaziti kroz cx/vag (vanjsko krvarenje), nakuplja iza POS (retroplac hematom)
SMT: vag krvarenje, iznenadna trajna/grčevita bol u abdmu, bolnost trbušne stj na pritisak, opće loše stanje, znak hipovol šoka, ne micanje ploda, CTG-znak
fetalnog distresa/KČS neg / DG: UZV MAJKA KOMPLIKACIJE FETUS
TH: - Živ plod: hitna SC/bez znak distresa, abrupc parcijal, indukcija Obilan gubitak krvi, DIK, zatajenje bub, apopleksija ut, Hipoksija,
- Mrtav plod: ušće otvoreno, vag porod (AT+ drip, kontrola koagulograma)/cx prodiranje krvi u miometrij/jajv/ligamente mat), smrt smrt
održan uz defans trbušne sijenke, SC + hiserektomija
PROMJENE KOŽE U TRUD
- neke bolesti kože u trud smanjuju svoju simptomatologiju (psorijaza, akne, sarkoidoza), neke se pogoršavaju (maligni melanom, sistemski lupus,
eritematodes), u trud pojavljuju se promjene uzrokovane trud:
GESTCIJSKE DERMATOZE:
1. PRURITUS GRAVIDARUM: generalizirani svrbež koji se javlja u zadnjim tj trud, 2-3% trudc zahvaća čitavo tijelo, najč izražen na abdmu, bedrima i
gluteusu, smatra se da nastaje kao posljedica kolestaze (zastoj žuči), može se nadovezati mučn, povrać i ikterus
2. HERPES GESTCIONES
- polimorfna bulozna dermatoza, najč pojavljuje u sredini trud nastaje kao posljedica imunološke reakcije
SMT: prvo eritem, pa vezikule/bule veličine kovanog novčića do veličine dlana, obično na abdmu/bedrima, prisutan jaki svrbež
- prema kraju trud smt se smanjuju i nakon poroda nestaju, ponovo se javlja u sljedećoj trud, a kod nekih žena slične promjene najč u obliku vezikule pojavljuju
se na bedrima za vrijeme mens
PROMJENE RASTA FETUSA - usporeni fetalni rast, IUGR, fetalna hipotrofija
1. SIMETRIČNO USPOREN RAST
- nastaje ako neki rizični faktor djeluje dulje vremena na početku/sredinom trud između 26-34tj, dijete je proporcionalno  težine/duljine smanjeni svi organi,
 rezerve glikogena, nalazi se u hipoglikemiji, takvo dijete najč porađamo prijevremeno ako vidimo da nakon više mjerenja nema porasta na težini i duljini

2. ASIMETRIČNO USPOREN RAST

- javlja se nakon 34tj, najč uzrok je hipert i prenošenost, može biti i gladovanje majke na kraju trud, dijete je norm duljine, ¯težina, nema potkožnog masnog
tkiva, mišići atrofični, u krvi hipoglik, uz nutritiv postoji respirac insuf pa je koža prekrivena mekonijem na UZV vidimo da su sve mjere norm osim opsega abd

3. PREKOMJERNI RAST PLODA FETALNA HIPERTROFIJA

- označava rađanje djeteta težeg od 90 centile za gest dob, najč uzrok je neotkriveni/nepravilno liječeni dijabetes

PRENEŠENOST/GRAVIDITAS PROLONGATA
- trud koja traje dulje od 42tj, 294d od prvog dana ZM
1. PRAVA PRENOŠENOST
- kod koje je produljena i gest i koncepcijska dob, stvaranje degenerativnih promjena na POS zbog čeg postoji nutritiv/respir insuf dovodi do promjena na
fetusu koje nazivamo dismaturnost, dijete je norm dužine, težina, ima znakove asimetričnog IUGR, dlanovi/tabani naborani, nokti prelaze jagodice, koža suha
i dehidrirana osim u naborima gdje dolazi do maceracija, koža je smeđe zelene boje zbog mekonija
- da bi spriječ prenošenost počinjemo amnioskopirati krajem 39tj, 2xtj do 41tj, nakon tog svaka 2d uz to stanje oksigenacije provjeravamo ctg
- porod induciramo ovisno o nalazima, mliječna pl.vod je znak zrelosti, ako se pojavi zelena/porem ctg dovršavamo bez obzira na zrelost
2. LAŽNA PRENOŠENOST: kod koje je produljena gest dob ali je koncepcijska u norm granicama

VIŠEPLODNA TRUD
- istodobni razvoj više plodova u mat, visokorizična trud zbog češće pojave ranih/kasnijih pob, malformacija, gestoza, polihidramn, nedonošn
- najč blizanačka trud, puno rijeđi >2, ćešće kod starijih rodilja, multipara, žene kojima induciramo ovulaciju

JEDNOJAJČANI bliz: nastaju kad 1 spermij oplodi 1 jaj st, koja se podijeli na 2 blastomere, a one se odma podjele i nastaju 2 embrio osnove, može postojat 1
POS iz koje izlaze 2 PUP može se dogoditi u tom sluč da postoje anastomoze krv.ž između 2 PUP i one povezuju krvotok oba blizanaca, ako je protok krvi kroz
te krv.ž simetričan onda oba blizanca jednako napreduju, asimetričan jedan dobiva više krvi, brže raste, drugi zaostaje u rastu može i umrijeti
DVOJAJČANI bliz: češći, nastaju kad 2 spermija oplodila 2 jaj st iz istog ovulacijskog ciklusa, svaki ima svoju POS i amnionsku šplj
-nakon poroda 1. bliz uvijek moramo zaklemat PUP, jer ako postoji 3. optok, 2. bliz može krvariti kroz PUP
- u ranoj trud se može dogoditi da 1 bliz odumre i postupno se resorbira/mumificira, bit spljošten, rodit se kao privjesak POS/FT PAPIRACEUS
DG: na ginp mat veća od amenoreje, često postoji hiperemeza u kasnijoj trud, vanjskim pregled vidimo da je opseg abdma i pipamo 3 krupne česti, na ctg
vidimo da postoje 2 različita mjesta na kojima čujemo kčs, a razlika u frekvenciji mora bit min 10 otkucaja

 TIJEK VIŠEPLODNE TRUD:

- u ranoj trud češći ab, jače izraženi znakovi trud, u 2. polovici trud zbog prerastegnute stj mat češće dolazi do skraćenja cx i prijevrem poroda
- zbog velikog abdma otežano disanje jer se podiže ošit, zbog pritiska na donju šuplju venu otežana cirkulacija krvi/limfe, nastaju edemi/ varikoziteti na donjim
ekstrem, spolovilu, hemeroidi, opstipacija, otežano mokrenje, češće urinarne inf, češće dolazi do hipert, preecl, ecl, češći prijevrem porod
- na pregled naručujemo svaka 3tj, u zadnjem tromj svaka 2tj, češće radimo UZV, radimo UK, OGTT, redovito kontroliramo RR
- ovisno o tijeku i eventualnim komp hospitaliziramo trudnicu i dovršavamo trud
- porod često SC jer su djeca često nedonošena, nekad hipertrofična i ugrožena od hipoksije, u mat najč smješteni u uzdužnom položaju oba dva u stavu
glavom (45%), u uzdužnom položaju jedan glavom, drugi zatkom (35%), oba dva u uzdužnom položaju, stav zatkom (10%), jedan uzdužni položaj, drugi
poprečni (9%), oba dva poprečni (1%)

VAG POROD: prvo nastaje VOD 1. bliz, spon puca/mi prok, moramo paziti da se ne dogodi nagla defleksija (manji, brže prođu PK) i nakon toga moramo
preklemat PUP, mat se kontrahira stvara se VOD 2. bliz koji prokinemo u 1. trudu pustimo da otječe pl.v i slijedi porod 2. bliz unutar 5-20min, tijekom poroda
pratimo CTG oba bliz i trudove pojačavamo oksitocinom, 3PD vodimo aktivno, 4PD produljuje na 4-5h

 KOMP U PORODU VIŠEPLODNE TRUD:

- najč nastaju zbog abnorm položaja, prerastegnuta stj mat uzrokuje slabije trudove
- u 1PD može se dogoditi da najniže položeni dio 1. bliz ne zatvori dobro ulaz u mzdj pa kad prsne VOD može doći do ispadanja PUP/česti
- KOLIZIJA plodova, ako je 1. u stavu zatkom i porodio se do pupka, a na ulazu u mzdj postavi se glava 2. bliz tada je vag porod nemoguć
- 2PD može bit produljeno zbog slabih trud/tiskanja, 2. bliz uvijek više ugrožen, češći pato položaj, prijeti mu asfiksija ako se pos počne ljuštit
- opasnost za majku postoji u 3/4PD zbog atonije ut dolazi do obilnog krvarenja i hemoragičnog šoka
ABNORMALNOSTI POS
PLC ANULARIS: Anoml, u sredini POS nisu razvili kotiledoni pa ona izgleda poput prstena
PLC MEMBRANACEA: Izrazito tanka POS promjera većeg od 20cm
PLC FENESTRATA: POS kod koje na 1 ili više mjesta nedostaje kotiledon
PLC MULTIPARTITA: Režnjasta POS, 2 ili više režnjeva
PLC SUKCENTURIATA: Postoji 1/više kotiledona koji su zaostali u mat, vidimo po tom da krv.ž prelaze rub POS na pl.o i tamo su prekinut
PLC CIRKUMARGINATA: POS kod koje se pl.o odvajaju prije samog ruba POS
PLC CIRKUMVALATA: POS kod koje se pl.o odvajaju prije samog ruba POS i presavijaju pa stvaraju zadebljan rub koj izgleda kao prstena
ABNORMALNOSTI PUP
1. KRAĆA PUP: kraća od 50cm, može nastat zbog pojačane trakcije/povlačenja, može doć do hipoksije, abrupcije, u rjeđim sluč puknuća
2. DUGAČKA PUP: može se zaplest oko dijelova fetusa pa dovesti do hipoksije, ispadanja PUP
PRAVI ČVOR PUP: kad se PUP smota u čvor može doći do zastanka cirkulacije, promjena INSERCIJE PUP može biti paracentralno, marginalno/rub POS,
velementoza/na pl.ov može nedostajat 1 umbili arterija zbog agenzije (nije se razvila) atrezije, atrofije
POLIHIDRAMNION
- količ pl.v više od 2 standardne devijacije za gest dob, uzroci mogu biti stvaranje 1/više sastojaka pl.vod, resorpcija često se javlja uz neke prirođ anoml kao
opstrukcije u GI sus, atrezija jednjk anoml CNS, spina bifida, anoml košt sus, hipoplazija pluća, višeplodna trud, fetalni hidrops, bolesti majke (intoler glukoze,
GDM, srč greške), KS ovisi o gest dobi i brzini kojom se pojavljuju smt:

AKUTNI POLIHIDRAMNION: karakt nakupljanje velike količ pl.v u kratkom vrem razdoblju, trudc primjećuje da joj je naglo porastao abdm koji je izrazito tvrd i
bolan, micanje djeteta slabije osjeti, KČS slabije čuje, zbog abdma javlja se mučn, povrać, gastroezofagealni refleks, otežano disanje, trudc ne može ležati nego
samo sjediti, zbog pritiska na d.š.v otežana cirkul, nastaju varikoziteti na donjim ekstrem, spolovilu, hemeroidi, edemi
KRONIČNI POLIHIDRAMNION: ima iste smt samo se sporije razvijaju i obično su blaži

DG: klinički pregled,opseg abdma, fundus-simfiza, slabije pipaju dijelovi djeteta, slabije čuje KČS, UZV mjerimo stupac pl.v između dijel djeteta i stj mat
najmanje na 3 mjesta i norm vrijed su između 2-8cm, više od 8>polihid, UZV možemo otkrit uzrok ako se radi o prirođ anoml

Postupak ovisi o uzroku/moguć preživljav fetusa nakon poroda:

- ako je anoml koja je nespojiva sa ex ut životom onda se trud prekida
- ako je bolest trudc liječimo uzrok, trudc stavljamo da miruje, možemo dat i lijekove koji glumeralnu filtrciju, u težim sluč radimo AC
ispuštamo višak pl.v vrlo polako 500ml u 1h i max 1500ml u 1 postupku
- AC ne smijemo prečesto ponavljati
Dovršenje trud ovisi o reakciji na TH i znakovima ugroženosti fetusa:
- porod mora ić uvijek u bolnici zbog češćih komp u obliku loših trudova, ispadanje PUP/česti, abrupcija pos, abnorm položaj, atonično krvanj

OLIGOHIDRAMNION
- ¯količ pl.v manje od 2 standardne devijacije za gest dob, potpuni nedostatak pl.vod/ANHIDRAMNION
- uzrok najč anoml fetusa koje onemoguć stvaranje/izlučivanje urina, prokrvljenost bubr, hipoksija, IUGR, prenošenost
KS: trudc ima ¯abdm za gest dob, ¯micanje djeteta, izrazito bolno, na UZV vidimo da je ¯stupac pl.v između djeteta i stj mat, dijete u stavu zatkom, možemo
eventualno vidjeti anoml koja je uzrok

Postupak ovisi o uzroku/moguć preživljav nakon poroda i očuvanosti tkiva bubr

- ako se radi o ageneziji bubr trud se prekida, ako se radi o opstrukcijama intraut operiramo i uspostavljamo protok urina od bubr do mm. s obzirom da djeca
najč imaju kombu više različitih anoml često dolazi do intraut smrti
- ako se dijete ipak rodi ima specif izgled/POTTEROV SINDROM, težine za gest dob, koža suha, nos udubljen, oči široko razmaknute, uške nisko položene,
granica kose na čelu izrazito nisko, mikrognatija/smanjena čeljust pa dijete ima izgled starca ta djeca često umiru tijekom 1g

TRUD NAKON OPERACIJSKOG ZAHVATA NA MAT

OP NA MAT: to mjesto na kojem je šivana stj najneotporniji/slabi dio, ne može se rastezati na tom mjestu u trudu, za vrijeme poroda može doći do rupture
mat, zato često kod žena koje su imale SC/histerotomiju i sljedeću trud dovršavamo programiranom SC, ako se odlučimo za vag porod onda tijekom poroda
moramo posebno kontrolirati rodilju i tražiti znakove prijeteće rupture nakon poroda dijeteta/POS, obavezno radimo manual eksplor i pregledavamo stanje
ožiljka, ako postoje znakovi puknuća radimo laparotomiju i ponovno šivamo stj mat
KONIZACIJA: trud ugrožena zbog moguće insuf cx i lakšeg razvoja honorioamnionitisa, češć se javlja kasni ab/PVP, trud može proć i bez komp
- ako je kod trudc bila izvedena op radi urinarne inkontinencije ili anoml vag onda porod neće ići vag putem da ne ugrozimo rezultate op

BENIGNI TUMORI MAT I TRUD

 MIOM: najč benigni tumor mat, često uzrokuje sterilitet, ako je došlo do trud mogu uzrokovat komp u trud pod utjecajem EST se povećavaju, nakon
porođaja mogu otežat miotamponadu (ne mogu se odstranit na SC zbog prokrvljenosti mat) / SMT: ovise o veličini i smještaju
1. SUBSEROZNI: obično ne pravi smetnje mogu onemogućit ulazak glave u PK
2. SUBMUKOZNI: čest uzrok steriliteta, pošto strše u šplj mat mogu dovest do pob/do abnorm stava položaja djeteta
3. INTRAMURALNI: mogu deformirati šplj mat za vrijeme poroda, onemogućit norm prijenos impulsa za kontra između st, nastaju nepravil
PREMALIGNE PROMJENE CXA U TRUD
- na prvom pregledu trudc, treba uzet PAPA, ako se otkrije CIN potrebno je provesti TH,
CIN 1/2 obavezno dalje pratimo citološki/kolposkop, obavezna citološka kontrola 6tj nakon poroda
CIN 3 ovisno o nalazu kolposkopije može se napravit mala biopsija, citološka kontrola 3tj postpartalno
MALIGNI TUMORI U TRUD
1. CA CX
- ca in situ, konizacija, serklaža, nastavljamo trud dok izdrži, ako se radi o Ia1/Ia2 radi se konizacija, Ib i viši stupnjevi postupak ovisi o gest dobi, ako je kasnija
gest dob možemo pričekat 2-3tj za sazrijevanje ploda, onda se radi SC sa rad hister limfad, u ranoj trud odstranjujemo mat zajedno s plodom, kod stupnja 3 i 4
provodi se zračenje što će dovest do sp.pob, u kasnijoj trud SC, zračenje i histerek
2. CA OVARIJA
- najč se otkriva sluč, kasnija gest dob SC s rad hister limfad, rana gest dob odstranjuje se mat s plodom i limfad nakon tog TH zračenje kemoth i hormonska TH
3. CA DOJKE
- radi se mastektomija, a trud nastavljamo, osim ako je potrebno odma krenut s drugim oblicima TH (postoji 1 vrsta citost TH koja se može primjenjivati u trud
nakon što završi organogeneza)
INFEKCIJE U TRUD
1. VIRUSNE INFEKCIJE FETUSA:
- najč nastaju hematogeno , ascendentnim putem su to inf HSV, CMV, hepatitis B, HIV, svi virusi mogu preć uteroplac barijeru i ovisno o gest dobi imat
teratogeni učinak/može izazvati inf djeteta

RUBEOLA: izaziva inf/ošteć fetusa, ima afinitet prema CNS, kardiov sus, dovodi do nastanka prirođ anoml srca, IUGR, ošteć oka, sluha, mozga

HERPES SIMPLEX VIRUS

- aktivna faza u vrijeme porođaja> ne preporuča vag porod jer dolazi do inf djeteta prolaskom kroz PK, inf može biti lokal na koži/sluznicama, (konjuktiva
sluznice nosa, koža, genital regija), može doći do general inf praćene proljevom, povrać, žuticom, dispneom, petehije (sitno točkasto krvarnj) i konvulzije, u
ranoj trud postoji rizik za teratogeno djelovanjem koji je veći ako se radi o primarnoj inf najč oštećuje CNS

CITOMEGALOVIRUS/CMV
- široko rasprostranjen u populaciji, izaziva sindrom inf mononukleoze, prenosi se slinom, urinom, spol putem, ostaje doživotno u fagocitima i može se bilo
kada očekivat reinfekcija, u trud može dovesti do pob, IUGR, pojave prirođ anoml, najč zahvaća CNS pa nastaju promjene na mozgu, ošteć vida, sluha, mental
retardacija, može dovest do zastoja razvoja mozga/mikrocefalija, hepatosplenomegalija i anemija

EPSTEIN BARROV VIRUS

- spada u skupinu herpes virusa, prijenos slina, izaziva sindrom inf mononukleoze, ostaje doživotno u B limfocitima, može se aktivirati bilo kad, a u trud može
dovesti do inf djeteta, tad se razvija KS ista kao kod CMV, u kasnijoj životnoj dobi može rizik nastanka malig bol limf tkiva

HPV: ako postoje kondilomi u trud moraju se odstraniti, porod ne ide vag jer može doći do inf djeteta/PAPILOMATOZA LARINKSA

HIV VIRUS/AIDS BOLEST

- bolest prolazi kroz 2 faze, 1. latentna nema smt, bolest zarazna, traje 10-15g, 2. aktivna faza zbog imunodeficijencije dolazi do razvoja inf uzročnicima koji
inače ne bi bili opasni a pojavljuju se i malig bol najč limfnog sus, ako žena ostane trudna u 1. fazi nema komp u trud ali se faza skraćuje na 2-3g, ako ostane
trudna u 2. fazi onda se bolest pogoršava završava letalno za vrijeme trud/neposredno nakon porođaja
- u HR svaka trudc se na početku trud testira na HIV, ako se otkrije da je poz dobiva TH (nakon 12tj trud), virostatike te se primjenjuju čitavu trud/porod, način
dovršetka trud ovisi o broju slobodnih čestica virusa u krvi, ako je ¯moguće je vag porod, ako je SC, inf djeteta može nastat transplac, dojenjem, porođaj,
djetetu dajemo anti retrovirusnu TH 1 doza od 8-12h nakon poroda u trajanju od 6tj (zidovudin)

2. INFEKCIJE PROTOZOAMA
TOKSOPLAZMOZA/toksoplazma gondii
- nalazi se u obliku cista u mesu/crijevima mačaka goluba, u našem probavnom sus uzročnici se oslobađaju i ulaze u krvotok fetusa inf majke prolazi asmt, na
pos se stvaraju ciste i žarišta nekroze, smt ovise o gest dobi u 1. trom dolazi do pob, u 2. pob/prijevrem porod, 3. do konatalne toksoplazmoze koja kod ⅓
djece ne izaziva smt, kod ⅓ postpartalno/u djetinjstvu nema smt, ali u kasnijem životu javlja se ošteć sluha/vida, a ⅓ smt vidljivi iza poroda ošteć vida/sluha,
kalcif mozga, hidrocefalus, konvulzije, žutica, hepatosplenmegalija, mental retardacija

TORCH SINDROM (toxoplazmoza, rubeola, CMV, HSV)

- skup smt koji su jednaki/karakt za ove uzročnike, prema smt ne možemo znat o kojem se uzročniku radi dok se ne naprave serološk pretrge

3. INFEKCIJE BAKTERIJAMA
KLAMIDIJA TRAHOMATIS/MIKOPLAZMA/UREAPLAZMA: najč dovode do kasnog pob/prijevrem porođaja zbog razvoja intraamnijske inf
SIFILIS/TREPONEMA PALLIDUM: izaziva pob, uzrok konatalnog sifilisa, ošteć CNS, kardiov, koštanog sus, zglobova, mental retardacija, kalcif nekroze u mozgu
GONOREJA/NISSERIA GONOROICA: najč ne dolazi do ascend inf ,opasnost za dijete postoji prolaskom kroz PK, oftalmija neonatorum/upala očiju, nakon
porođaja dolazi do širenja inf ascendentno, te se razvija akutni endometritis i adneksitis majke

STREPTO/STAFILOKOKI
- beta hemolitički streptokok grupe B/BHSB, stanovnik vag većina žena ne razvije KS inf kod NOV vrlo čest uzrok neo mortali/biditeta, BHSB u trud dovodi do
urinarnih inf, cxitis, inf pl.v, NOV se može inf intraut/prolaskom kroz PK, KS pneumonije, meningitisa ili NOV sepse kod majke inf može izazvati puerp sepsu
- opasan, trudc bez obzira na KS iza 35/37tj, radi pretraga/bris na njih ako je poz određuje se TH prema antibiogramu ali bez obzira na TH daje se intrapartalna
profilaksa/antibiotik tijekom poroda, djetetu obavezno uzimamo hemokulturu

UPALA VULVE CXA VAG U TRUD

- u trud u vag dolazi do fiz promjena epitela, nastaju zbog istovremenog djelovanja PROG/EST iz POS, utjecajem EST dolazi do prolif višesloj ploč ep, a zbog
istovrem djelovanja PROG veći br st ne sazrijeva do kraja, nego se ljušte iz intermed sloja, st imaju poseban izgled čamca/navikularne st, doderleinovi štapići
pojačano razgrađuju te st pa nastaje citoliza i pojava puno golih jezgri, u trud je ovakav nalaz fiz dok se izvan trud takav nalaz smatra VAIN
1. UPALA VAG TRIHOMO VAGLIS klas SMT, pjenušav, žuto zelen iscjedak, neugodan miris/ DG: nativni bris /TH: prva 3mj locl vaglete metronidazol svi partn
2. UPALA VAG GARDNERELA VAGLIS: TH ista ko trihomonas
3. UPALA VAG CANDIDA ALBICANS: TH lokalno vaglete porem ph

ANOMALIJE RAZVOJA PLODA

Teratologija: proučava uzroke, mehanizam nastanka i manifestacije razvojnih porem strukture/funk pojedinih org sus
Malformacije/morf defekte nekog org, njegovog dijela, čitavog org sus nastali zbog abnorm razvoja u fazi organo/embriogeneze u prvih 12tj
Displazije su abnorm koje nastaju u kasnijim stadijima razvoja, a nastavljaju se u fetalnom/postpartalnom razvoju

TERATOGENI FAKTORI: uzrokuju/rizik za nastavak kogenitalnih anomalija:

- fizikalni (RTG zračenje), kemijski (lijekovi, pušenje, alkohol, pesticidi, teški metali/živa/olovo, droge), biološki (virusi, bakt, protozoe)

Djelovanje teratogenih faktora ovisi o:

- gest dobi, prvih 14d, preimplantacijsko razdoblje, dolazi do smrti jajašca
- doba organogeneze prvih 12tj nastaju malform, najviše zahvaćen org sus koji se u vremenu djelovanja teratogena faktora najviše razvijao
- fetalno razdoblje najč nastaju displazije/funk porem
- doza, što je doza, duža izloženost to je vjerojatnost nastanka anomalija
- vrsti na kojoj djeluje životinjskoj vrsti
NEPRAVILNOSTI POROĐAJA
 NEPRAVILNI TRUDOVI - da bi odredili kvalitetu trudova promatramo nekoliko parametara
TONUS UT: bazalni tonus 10mmhg
INTENZITET TRUDOVA: razlika između intraut tlaka prije i za vrijeme truda, najč trudovi u 2PD iznose 70/90mmhg
UČESTLOST TRUDOVA: br kontrakcija u 10min
UKUPNA AKTIVNOST UT: izražena u montevideo jedinici, rezultat srednje jačine bodova i br trudova u 10min

KVANTITATIVNI POREMEĆAJ TRUDOVA BROJ

1. HIPOAKTIVNI POROD
- nastaje ako je br trudova smanjen manje od 2 u 10min u 1 PD, manje od 3 u 10min u 2 PD, osim što je ¯br trudova smanjen je i njihov intenzitet <30mmhg
bazalni tonus ut može biti norm/snižen | UZ: mlade/stare prvorotke, prerastegnuta stj mat, iscrpljenost rodilje, anomalije ut, miomi pun mmrektum
TH: ovisi o uzroku, najč drip uz praćenje oksigenacije djeteta i trudova CTG

2. HIPERAKTIVNI POROD
- trudovi česti više od 5/10 min intenzitet jači iznad 60mmhg traju duže od 100 sec kod pojačanih trudova može doći do ubrzanog poroda partus precipitatus
pri čem postoji veći rizik ozljede djeteta PK i veća mogućnost nastanka akutne asfiksije djeteta jaki i češći trudovi mogu se vidjeti i ako postoji mehanička
zapreka napredovanja poroda složenost zdj smetnja ulaska glavice u mzdj može doći do rupture mat

SPASTIČKI POROD: cx otvoren 1-2cm trudovi izrazito jaki, cx nesto, ušće se ne otvara, edematozno, možemo napipati prednju i stražnju usnu cx

KVALITATIVNI POREMEĆAJ TRUDOVA KVALITETA

- najč nastaje ako se aktivira i 2 centar vodič ili se pojavljuju ektopična zbivanja takve kontrakcije nemaju normalan smjer učinkovitost kontrahiraju se samo
pojedini dijelovi mat ili dolazi do potpune inverzije trudova smjer prema fundusu

 NEPRAVILNOSTI ZDJ
PELVIS ANGUSTA/ SUŽENA ZDJ: svaka zdj kod koje je barem 1 promjer sužen za 1-2cm se sužena zdj otežava onemogućava fiz porođaj postoji više vrsta
suženja osim što može biti sužena zdj može biti asimetrična najč oblici sužene zdj su
PELVIS JUSTON MINOR/OPĆE SUŽENA ZDJ: svi promjeri jednakomjerno suženi oblik normalan češće se vidi kod žena krhke gracilne građe
LJEVKASTA ZDJ: ovakva zdj koja se sužuje prema izlazu kosti deblje sakrum manjeg konkava
PLOSNATA ZDJ: sužena samo u području ulaza, sužena konj vera, promotorij se utiskuje u zdjelište i približava simfizi, posljedica rahitisa
KOSO SUŽENA ZDJ/PELVIS OBLIQUA: viđa se kod jače izražene skolioze oštećenja zgloba kuka
POPREČNO SUŽENA ZDJ: sužen poprečni promjer ulaze u mzdj najč zbog prirođene aplazije postraničnih dijelova sakruma
NEPRAVILNO SLUŽENA ZDJ: nastaje kao posljedica ozljede bolesti kosti zdj u djetinjstvu

DG: inspekcija nizak rast kifoza skolioza šepanje rahitis neobično velik abdm uz normalnu veličinu djeteta i količinu plodne vode postoji kefalopelvina
disproporcija stidni luk uži i strši prema naprijed vanjske mjere zdj određivanje konjugate diagonalis
4 stupnja suženja zdj u odnosu
TH elektivni SC kod suženja 1 stupnja možemo pokušati vag porod ako je dijete malo iako ne postoji kefalopelvina na CVO:
disprop 1. conjugata vera od 9-11cm
2. do 8cm
 ANOMALIJE STAVA DJETETA 3. do 6cm
Stav zatkom: zadatak predvodi u PK s obzirom na držanje nožica razlikujemo: 4. ispod 6cm
JEDNOSTAVNI STAV/PREZENTATIO PELVINA SIMPLEX: nožice ispružene uz tijelo
POTPUNI STAV ZATKOM/PRES PEDARIA COMPLEX: predvode obje nožice
NEPOTPUNI STAV ZATKOM: 1 ispružena nožica druga uz tijelo
stav nožicama/present pedium | stav koljenima/pres genuum
ET: stanja otežavaju namještanje glave na ulaz u mzdj, sužena zdj, plac previja, tumori, anoml fetusa, poli/oligohid, višeplodna trud, prijevrem porod

VANJSKI OKRET: možemo pokušati izvesti, okrećemo dijete u mat za 180° tak da glava dođe na ulaz u mzdj postupak se izvodi u 37tj tada je moguće okreta
dijete a manja mogućnost da će se vratiti u stav zatkom ako se pojave komplikacije dijete je dovoljno zrelo da se dovrši trud prije okreta obavezno UZV
prekontrolirat sijelo pos namještaj količina plodne vode sam postupak se izvodi uz tokolizu i sedaciju majke kod 1 namještaja u smjeru suprotnom od kazaljke
na satu a kod drugog u smjeru kazaljke na satu 1 ruka potiskuje glavicu prema dolje a druga podiže zadak prema gore okret se ne izvodi kod sužene zdj ožiljka
na mat plac previje prsnutog VOD i znakova hipoksije fetusa
MEHANIZAM POROĐAJA ZATKA
na ulazu u mzdj zadak se postavlja u 1 od kosih promjera širinom kukova leđa su više sprijeda a vodeća. Je prednji gluteus na taj način ulazi u mzdj dolazi do
interspin prostora da bi kukovi prošli interspin prostor leđa moraju doći postranična da bi se kukovi postavili u dijametar rekata prolaze interspin prostor i
dolaze do izlaza iz mzdj u introitusu se 1 prikazuje prednji gluteus u rodi se prednji kuk ispod simfize 1 hipo greben crijevne kosti crista iliaca zatim se porod i
stražnji kuk iznad perineuma kad su se porodili kukovi da bi ramena mogla ući u mzdj leđa se okreću prema gore ispod simfize kad se ukaže luk lopatice
angulus scapule ramena su ušla u mzdj nalazi se ispred interspin prostora glava je na ulazu u mzdj okciput se iznad simfize ja čelo iznad promontorijuma leđa
se tada okrenu L kod 1. nam/D kod 2. nam na taj način ramena biakronijalnim promjerom 12cm u okomitom položaju prolaze interspin prostor a glava
biparietalnim go promjerom ulazi u mzdj sut sag je u sredini kojega tevere glava svojim ulaskom vrši pritisak na pup porod dovršiti u 3-4min ispod simfize
ukaže se prednje rame koje se porodi s ručicom u fiz položaju zatim stražnje rame također u fiz položaju ramena su rođena prednje ispred simfiza stražnje
ispred perineuma sut sag se nalazi iznad interspin prostora radi se okret ramena djeteta prema bedrima rodilje da bi sut sag okomitim položajem prošla
interspin prostor leđa su ispod simfize ramena su u smjeru dijametar transfer sa izlaza iz mzdj a sut sag okomito prolazi interspin prostor u introitusu vag ispod
simfize ukazuje se granica kose na zatiljku 2 hipo djetetovo tijelo savije se u smjeru crte prolaznice da bi se preko međice porodila brada lice tjeme i zatiljak

porod stava zatkom ide spontano sve dok se ne porode kukovi ispadnu nožice i dijete se samo rotira tako da su leđa ispod simfize tada počinje naša pomoć
pomoć po brachtu se započinje kada ispod simfize vidimo donji rub skapule tad uhvatimo dijete tako da su nam prsti na sakrum UA palčevi na natkoljenicama
rotiramo dijete ovisno o namještaju tako da leđa dođu postranična i spuštamo prema dolje da se ispod simfize porodi prednje rame i ručica a nakon toga ga
podižemo prema gore da se preko međice porodi stražnja ručica i rame zatim ga opet tretiramo da leđa budu prema gore i spuštamo prema dolje dok se ispod
simfize ne ukaže 2 hipo kad ga podižemo prema gore i preko međice po rađamo bradu lice čelo može se dogoditi da zapnu ručice pa izvodimo hvat po mulleru
kod njega 1 oslobađamo prednju ručicu tako da dijete uhvatimo za skočne zglobove spustimo prema dolje i suprotno od namještaja dok drugom rukom s 2
prsta od strane leđa preko lica oslobađamo prednju ručicu nakon toga dijete podižemo prema gore suprotno od namještaja isto tako od strane leđa
oslobađamo stražnju ručicu preko međica kad smo oslobodili ručice prihvaćamo ga prema bratu i nastavljamo

ako hvatom po milleru nismo uspjeli oslobodit prednju ručicu pristupimo klasičnom oslobađanju ručica pritom 1 oslobađamo stražnju ručicu dijete uhvatimo
za skočne zglobove sa 2 prsta od strane leđa preko lica oslobađamo stražnju ručicu zatim dijete uhvatimo po bratu rotiramo za 180° tako da leđa prođu ispod
simfize čime prednja ručica postaje stražnja zatim ga opet uhvatimo za skočne zglobove podižemo prema gore suprotno od namještaja i od strane leđa preko
lica oslobađamo ručicu te nastavljamo prema bratu

ako po bratu nakon oslobađanja ručica nismo uspjeli poroditi glavu po hvatu veit smelie Dijete postavljamo tako da abdmom leži na naše podlaktici srednjim
prstom ulazimo u vag i djetetu u usta do korijena jezika a kažiprst i 4 prst postavljamo na fosse canine očnjake i na taj način čvrsto uhvatimo glavicu dok
vanjska ruka obuhvaća ramena i vrat djeteta vanjskom rukom potiskujemo prema dolje a unutarnjom izvlačimo glavicu preko međice

NEPRAVILNOST ROTACIJE

DUBOKI POPREČNI STAV GLAVOM: glavica se spustila duboko u mzdj sut sag poprijeko fiz se glavica u ovom stavu ne može porodit
DG: vag pregled kod kojeg palpiramo su turu sagitalis popreko možemo palpirati obje fontanele zato što postoji blagi stupanj defleksija
Ženu stavljamo na bok ovisno o namještaju maks 30min pri tome očekujemo da se glava spontano lektira i omogućava unutarnju rotaciju ako se to ne dogodi
porod dovršavamo VE

DORZO POSTERIORNI OKCIPITALNI STAV GLAVOM: unutarnja rotacija se dogodila ali se zatiljak umjesto simfize okrenuo straga prema sakrumu
DG: postavljamo kad je glava na izlazu iz male zdj pipamo su turu sagitalis u dijametru rekta a lambda šav MF otvara se prema straga/sakrumu
češće se događa u 2. namještaju kod višerotkinja ali može i kod bilo koje rodilje bez razloga, porod ide tako da se urezuje izdašna epiziotomija glavicu
potiskujemo u pojačanu fleksiju dok se preko međice ne porodi čitavi zatiljak hipo je VF a kad izađe zatiljak ispod simfize refleksijom se porađa čelo lice i brada

VISOKI UZDUŽNI STAV GLAVOM: glavica se postavila na ulazu u mzdj sut sag u uzdužnom promjeru konjugata vera leđa su sprijeda ili straga izvana po sredini
abdma pipamo leđa/sitne česti a 3. i 4. L-P hvatom vidimo da je vodeća čest uža od očekivane, vagp pipamo sut sag u konjugat i veri lambda šav MF se otvara
prema naprijed ili straga Na ovaj način život donešeno dijete ne može ući u mzdj dovršava se SC
POREMEĆAJ FLEKSIJE/DEFLEKSIJSKI STAVOVI
Vodeća točka glavice nije MF zbog toga što je glavica deflektirana, ovisno o stupnju defleksije razlikujemo:
TJEMENI STAV: najblaži stupanj defleksije vodeća točka Je VF
DG: vagp u sredini ulaza u mzdj pipamo VF četvrtastog oblika polaze 4 šava kod svih refleksijskih stavova vag pregled je moguć jedino ako se unutarnja rotacija
dogodi da leđa dođu straga | porod ide tako da se urezuje izdašna epiziotomija u introitusu se ukazuje VF hipo je čelo glavica se porađa do Hipo zatiljak se
porađa fleksijom preko međice zadnje se rodi čelo i lice refleksijom ispod simfiza vanjska rotacija ovisi o namještaju

ČEONI STAV: vanjskim pregledom vidimo da su prsa izbočena prema stijenci mat pa se tu bolje čuju KČS i vidi se udubina između leđa i zatiljka unutarnjim
pregledom u sredini pipamo čelo prepoznajemo ga tako što pipamo prednji dio VF korijen nosa i lukova orbita hipo su zigomatične kosti
porod ide tako da se urezuje izdašna epiziotomija u introitusu se ukazuje čelo glavicu potiskujemo u fleksiju dok se preko međice ne porodi čitavo tjeme i
zatiljak Nakon toga puštamo u defleksiju i ispod simfize po rađamo preostali dio lica i bradicu

STAV LICEM: najteži oblik defleksije vanjskim pregledom vidimo da je prsni koš izbočen i priljubljen uz stijenku mat velika udubina između zatiljka i leđa vagp u
dijametar transversa pipamo središnju liniju lica i pipamo djelove lica

Ponekad je teško razlikovat radi li se o licu ili zatku pa možemo pokušati prstom ući u usta djeteta ako se radi o licu prst lagano ulazi u usta i osjećamo pokrete
sisanja ako se radi o zatku prst ne može ući u anus jer se refleksno stisne porod ide tako da se u introitusu pokazuje lice hipo je por jezična kost hioidna kost
glavica se porađa fleksijom tako da preko međice porađam o čelo tjeme i zatiljak

POPREČNI I KOSI POLOŽAJ

Poprečni jedini pato zato što vag porod nije moguć u tom položaju, koja si će se ispraviti kad krenu trudovi
POPREČNI SITUS TRANSVERSUS
- označava da je uzdužna oos djeteta postavljena popreko u odnosu na uzdužnu os mat namještaj se određuje prema tome na kojoj strani je glavica lijevo 1
namještaj desno 2 namještaj leđa mogu biti sprijeda dorzo anteriorno češće, mogu bit i straga dorzo posteriorno, si mogu biti gore dorzo superiorno, dolje
dorzo inferiorno, češće se javlja kod višerotki malog djeteta poli hid sužene zdj pos previje anomalije ut mrtvog djeteta
DG izvana inspekcijom i L-P hvatovima vidimo da je abdm poprečno ovalan fundus izrazito nisko na 1 strani pipamo glavicu drugoj zadatak ulaz u mzdj je
prazan a KČS čujemo oko pupka | vag porod nije moguć pred kraj trud možemo pokušati sa vanjskim okretom a ako ne uspije SC
ako nismo prepoznali poprečni položaj ugroženi su majka i dijete dok još nije puknuo vodenjak dijete je ugroženo hipoksijom zbog prelamanja posljedice kad
pukne vodenjak na ulazu u mzdj angažira se rame kako se trudovi pojačavaju pogoršava se hipoksija dolazi do ispadanja ručice ponekad i pup rame se uklješti
na ulazu u mzdj to nazivamo zanemareni poprečni položaj trudovi postaju sve jači a dijete se prelama na području vratne kralježnice, do i uterini segment se
rasteže i prijeti ruptura ut

ASINKLITIZAM
- glavica je sinklintički postavljena kad je sut sag u dijametar trans hvalaversa jednako udaljena od simfize i promotorija zatim ide u negelov oblikvitet sut sag se
približava sakrumu vodi prednja parijetalna kost koja sklizne ispod simfize Prednji asinklitizam, ako se sut sag približava simfizi umjesto sakrumu to nazivamo
LITZMANOV OBLIKVITET/stražnji asinklitizam vodi stražnja parijetalna kost i na takav način glavica ne može ući u mzdj, SC
SPUŠTENA SPALA ISPALA RUČICA
Spuštena ručica/descenzus manus: ručica pokraj vodeće česti uz održan vod
spala ručica: ručica pokraj vodeće česti uz prsnuti vod
ispala ručica/prolapsus manus: ručica u vag ispred vodeće česti
najč kod stava glavom, sužene zdj, stava licem jer se prsni koš priljubljuje uz stj mat pa se ručica ispruži pokraj glavice, kod poprečnog polož, polihid
TH: spuštena: rodilju stavljamo na bok koji je suprotan str na kojoj se nalazi ručica, podignemo zdj klinastim jastuk

postupak spale: može se poroditi uz glavicu

postupak ispale: onemoguć ulaz glavice u mzdj, cx potpuno otvoren pokušati repoziciju, ne uspije/cx nije potpuno otvoren SC

SPUŠTENA SPALA ISPALA PUP

Spuštena/descensus funiculus umbilicalis: pup pokraj vodeće česti uz održan vod
spala pup: pipa se pored vodeće česti uz prsnuti vod
ispala/prolapsus funikuli umbilikalis: pup u vag ispred vodeće česti
UZ: sužena/prostrana zdj, poprečni/kosi položaj, zadak, gemini predugačka pup marginalna insercija pup pos previja

postupak kod spuštane ako je CTG nu uredan rodilju stavljamo na bok zdj podižemo klinastim jastukom
postupak kod spale/ispale pokušavamo repoziciju pomoću smotuljka gaze i prstima uvedenim u vag ako repozicija ne uspije ide se na hitni SC s tim da dok
rodilju pripremamo 1 od asistenata vag uvedenim prstima potiskuje glavicu prema gore i ne dozvoljava joj da uđe u mzdj jer bi se zaustavila cirkulacija
RUPTURA UT
Potpuna: pukli svi slojevi mat, plv i dijelovi djeteta u abdm šupljinu
Nepotpuna: rupt endom i miomt,perimetrij očuvan
UZ: zapreka onemogć ulazak DJ u mzdj, tumor, sužena zdj, poprečni polož, plc previja, prethd OP
trudovi utiskuju vod.č u PK , dolazi do rastezanja stj mat javljaju se:
znak prijeteće rupt izrazito bolni trudovi, stj mat osjetljiva na dodir, oskudno krvarnj, bandlova brazda podiže prema gore/pupku, hitni SC
danas češće viđamo tihe rupt na ožiljku prethdh OP, zbog moguće rupt često trud dovršavamo SC kod onih žena koje su imale op/SC
ako odlučimo porod vodit vag rodilju moramo češće kontrolirati nakon poroda posljedice manualnom eksploracijom pregledat stanje ožiljka ako je došlo do
rupture radimo laparotomiju i šivamo stijenku mat

INVERZIJA UT
nastaje u 3PD ako smo porađali pos koja se još nije odljuštila, nastaje akutno stanje šoka, u općoj anesteziji radimo repoziciju uz primjenu uterotonika da bi se
mat kontrahirala
DISTOCIJA RAMENA
uklještenje ramena događa se nakon poroda glavice dolazi do zastoja dužeg od 1 min uz lagano potiskivanje i aktivno tiskanje rodilje
postoje određeni RF koji povećavaju rizik za nastanak distocija veliko dijete malformacije fetusa distocija u prethd trud adipozna majke anomalije zdj dijabetes
melitus multiparitet starije rodilje prenošeno dijete kratka pup inducirani porod uranjeni i nepravilni kristelerov hvat

UZDUŽNA ILI VISOKA DISTOCIJA:

češća nastaje kad nakon poroda glavice ramena zapnu u konjugati veri pokazatelj ovog oblika je glavica koja viri iz vag kao kornjača iz oklopa glavica jako
pritišće međicu pa imamo dojam dvostruke bradice najč se pojavljuju kod velikog djeteta ili prijevremenog kristelerov hvata

DUBOKA ILI POPREČNA: ramena ukliještena napoprijeko iz ulaza male zdj nastaje zbog povlačenja za glavicu djeteta ili kod malog djeteta

POSTUPAK KOD DISTOCIJE (vanjski prim ekstravag postupci, unutarnji secnd vag postupci, komb abdominalni vag postupci komb zadnja dva)
1. VANJSKI PRIMARNI EKSTRA VAG POSTUPCI
izvode se postavljanjem rodilje u određeni položaj kojim se proširuje mzdj i često se kombinira sa pritiskom izvana s kojim oslobađamo ukliještena ramena

MC ROBERTS: rodilju stavimo da leži na leđima a noge potiskujemo prema abdomenu hiperfleksija ako se razmakne simfiza za približno 1cm ovo je položaj koji
često kombiniramo sa drugim postupcima oslobađanja ramena
INA MEI GASKIN: rodilju stavimo u koljeno lakatni genom kubitalni položaj pri čemu dobivamo više prostora za manipulaciju u sakralnoj jami
WACHLEROV: rodilja leži tako da je zdj na rubu stola/kreveta, noge vise slobodno, tako se rasteže sakroiliac zglobovi i konjugata vera se proširi za 3-4 cm
RESNIKOV POSTUPAK: izvodi se u kombinaciji sa mcrob mnoge su u hiperfleksiji a prstima pritišćemo iznad simfize i pokušavamo utisnut prednje rame ispod
simfize ili ga lateroponirati da dođe u jedan od kosih promjera
MAZZANTIJEV: rukom pritišćemo simfizu i na taj način pokušavamo osloboditi ukliješteno rame

2. UNUTARNJI/SECRNI IZVODI SE U KOMBINACIJI SA MCROB

BARNUM: ulazimo u vag potražimo stražnju ručicu prihvatimo je i ispružimo na taj način se promjer ramena smanjuje za 2cm
BUMM-WOODSOV: vag uvedenim prstima iznutra rotacijom pokušavamo rame dovesti u jedan od kosih promjera
PRIJEVREMENI POROD
Partus praetemporarius rađanje djeteta između 22/24-38tj gestacije
RF bolesti majke dijabetes kardiovaskularne bolesti hipertenzija bolesti bubrega bolesti trud gestoze RH imunizacija anemija belma stanja akutno kirurško
stanje promjene ut anomalije miomi konizacija insuficijencija cxa fetalni uzroci anomalije gemini bolesti pos pacijenta previja abrupcija siai, poli/oligohid
kod fiz trud prije termina događaju se promjene u miometriju cx koji će omogućiti normalan porođaj te promjene nastaju zbog povećane koncentracije
prostaglandina i EST takvo povećanje pojavljuje se i prije prijevremenog porođaja pa kod rizične skupine mjerenjem koncentracije EST možemo predvidjeti
prijevremeni porod
SMT trudovi min 1 u 10min hv krvarenje prsnuće vodenjaka skraćivanje otvaranje cxa prema simptomima težini bolesti koja je dovela do pojave simptoma
određuje postupak i terapiju određujemo i kako ćemo primijenite tokolizu
NEPRAVILNOSTI 3PD
komp u 3PD su 2x češće nego u ostalim fazama poroda, najč je krvarenja
1. POJAČANO KRVARENJE IZ MJESTA INSERCIJE POS
može nastati kao posljedica poremećaja funkcije miometrija koji se ne može kontrahirati pa nastaje atonija ut a 2 uzrok je pato anatomski zbog toga što se pos
čitava ili djelomično ne može odljuštiti pa nastaje prirasla urasla i prorasla posljedica

ATONIJA/HIPOTONIJA UT
nastaje zbog nesposobnosti mišićnih stanica da se kontrahiraju uzrok neracionalna primjena uterotonika nepravilno vođenje 3PD, pun mm, gruba masaža ut
forsirani credov hvat prerastegnuta stjenka mat gemini polihid, Ožiljci na mat tumori insercija pOS se u tovarnom kutu zbog čeg je otežano ljuštenje ili
prstenast oblik pos, spazam cx zbog čeg se odljuštena pos ne može istisnuti iz šupljine mat pa je nazivamo pos inkarcerata/ uklještena s time da je cx jako
stisnut i zatvoren a tijelo mat mekano atonično i krvari iz mjesta insercije

PATO ANATOMSKI UZROK:

posljedica je ušla u dublje slojeve mat pa tako razlikujemo
pos akretu/priraslu, kod koje hormonske resice uraštavaju u površinski dio miometrija
Pos inkreta/urasla kod koje korionske resice ura štavaju u dublje slojeve miometrija
Pos perkreta/prorasla od koje reci se proraštaju čitavu stijenku mat a mogu prirasti uz okolne organe mjehur rektum
najč nastaje kao posljedica slabije decidualne reakcije zbog čega sinciciotrofoblast nastavlja prodirati u dublje slojeve najč je uzrok oštećenje endometrija kao
posljedica kiretaža ili kronične upale

SMT obilno krvarenje koje se javlja par min nakon poroda svjetla krv izlijeva se iz vag u mlazovima fundus se penje prema desnom rebrenom luku tijelo mat
mekano atonično rodilja blijeda znakovi akutnog gubitka krvi
TH: zaustavljanje krvarenja nadoknada izgubljene krvi postupci se provode istovremeno kateteriziramo mm, lagano pro masiramo mat da istisnemo ugruške
istovremeno dajemo uterotonike ako se pos odljuštila se porađa moje ako nije onda pripremamo za manualno odljuštenje
od uterotonika možemo dat sintocinon Metil prostaglandini, njihovu kombinaciju syntometrin a najjači uterotonik je metilproge ili karboprost koji možemo dat
im. ili direktno u miometrij

2. KRVARENJE IZ RAZDORA MEKOG DIJELA PORODNOG KANALA

obilno trajno krvarenje koje nastaje odmah nakon poroda jelo mat je dobro kontrahirano ne postoje znakovi zgrušavanja krvi pri prolasku djeteta kroz PK može
doći do oštećenja cxa vag međice klitorisa a posebno obilno krvarenje je kod razdora cxa ali je razdor zahvatio cervikalnu granu arterije uterine
DG pregled mekih dijelova porodnog kanala spekulima svaki razdor mora se kirurški zbrinuti/sašit

3. KRVARENJA ZBOG KOAGULOPATIJE

u trud se povećava sklonost nastanka pato koagulopatije/dik i povećana je sklonost fibrinolize zbog čega je otežano zgrušavanje krvi na krvarenje zbog
koagulopatije pomišljamo ako je mat dobro kontrahira na a pregledom u spekulima isključili smo krvarenje zbog razdora mekih dijelova PK
TH: iv. primjena fibrinogena i inhibitora fibrinolize po potrebi transfuzija krvi nadoknada drugih faktora zgrušavanja

PATOLOGIJA BABINJA
Krvarenje u babinju
Residua pos

Puerperalni endometritis

Otežana involucija

Infekcije
Upala međice

Puerperalni endometritis

Salpingitis i adneksitis puerperalis (gin)

Plinska gangrena

Puerperalna sepsa

TROMBOEMBOLIJA PUERPERALIS

BOLESTI URINARNOG TRAKTA U PUERPERIJU

Retencija urina

Inkontinencija urina

Stres inkontinencija

PUERPERALNE PSIHOZE

OP PRI RAĐANJU
Epiziotomija
oštri vaginoperinealni rez kojim se proširuje introitus i skraćuje meki dio por. kanala
urezujemo ako procijenimo da je međica čvrsta i neelastična
medialna, lateralna, mediolateralna
najč urezujemo mediolateralni rez pod kontrolom kažiprsta i srednjeg prsta u vrhuncu truda kad međica pobijeli, min. 4cm
Ruptura perineuma

Incizija i ruptura cx

Eksploracija/evakuacija

Carski rez

Forceps/VE

Jaj: jajnici Stj: stijenka

Jajv: jajovod Anoml: anomalije
Trud: trud Pl.vod: plodna voda
Trudc: trudnica Pl.ov: plodovi ovoji
Impl: implantacija Prijevrem: prijevremen porod
EU: ektopična trud IUGR: zastoj u rastu
OP: OP Mučn/ina
BC: blastocista pp.: po potrebi
Hb: hemoglobin CC/AC: cordo/amniocenteza