Škola za primalje

Vinogradska cesta 29
Zagreb

ZAVRŠNI RAD

Nastavni predmet:
Zdravstvena njega trudnice, rodilje i babinjače

Naslov završnog rada:

Uloga primalje kod kardiotokografije i pH-metrije u porodu

Ime i prezime učenice:

Rebeka Ana Krabica

Razredni odjel:
IV. b

Ime i prezime mentora:

Anamarija Bajt, mag. med. techn.

Školska godina:
2022./23.
Ispitni rok:
23.06.2023.
Sadržaj
Sažetak........................................................................................................................1
1. Uvod.................................................................................................................2
2. Nadzor fetusa u porođaju.................................................................................3

2.1. Pinardova slušalica.......................................................................................3

3. Kardiotokografija.............................................................................................5

3.1. Direktna kardiotokografija...........................................................................5

Zadaća primalje kod postavljanja skalp elektrode.................................................6
3.2. Indirektna kardiotokografija.........................................................................6
3.3. Uloga primalje kod postavljanja indirektnog CTG-a...................................7
3.4. Tokografija.................................................................................................10
Čimbenici kardiotokografije.................................................................................11

Učestalost i snaga trudova................................................................................11

Temeljna srčana frekvencija.............................................................................12
Varijabilnost srčane frekvencije.......................................................................14

Akceleracije..........................................................................................................15
Deceleracije..........................................................................................................16
3.5. DIP I...........................................................................................................16
3.6. DIP II..........................................................................................................17
3.7. Interpretacija kardiotokografskog zapisa...................................................17
Trostupanjski sustav procjene CTG zapisa prema ACOG-u i NICHD-u............18

4. Fetalna pH-metrija.........................................................................................19

4.1. Postupak uzimanja fetalne pH-metrije.......................................................19

4.2. Kontraindikacije.........................................................................................20
4.3. Nalaz pH-metrije........................................................................................20
4.4. Komplikacije..............................................................................................20
4.5. Zadaća primalje prilikom uzimanja krvi za fetalnu pH-metriju.................21

5. Zaključak........................................................................................................23
6. Literatura........................................................................................................24
7. Popis slika......................................................................................................25
Sažetak

Fetus se u porodu nadzire da se na vrijeme uoče promjene koje su rezultat hipoksije

i njegove ugroženosti. Pinardova slušalica koristi se nakon 28. tjedna trudnoće za
povremenu auskultaciju srčane akcije fetusa. Ovom metodom možemo znati samo
frekvenciju srčane akcije. Kardiotokografija, indirektna i direktna, je metoda koja se
najviše koristi. Normalan broj otkucaja fetalnog srca je 110-160 u minuti. Iz uzorka fetalne
krvi određuje se pH, ako je pH < 7,20 smatra se da je fetus u hipoksiji. Ova metoda ima
svoje kontraindikacije i komplikacije koje je bitno poznavati. Svrha svih metoda je pomoć
pri pravodobnom uočavanju fetalne ugroženosti da bi se trudnoća što prije dovršila.

1
1. Uvod

Osim u trudnoći i tijekom porođaja je bitno pratiti stanje ploda, njegovu respiraciju
i ugroženost kako bi se prepoznale eventualne komplikacije i patologija koja može nastati
vrlo brzo. Kroz prvo i drugo porođajno doba od velike je važnosti pratiti stanje fetusa.
Važan čimbenik koji djeluje na stanje fetusa je njegova opskrba kisikom. Najpouzdanija
metoda u praćenju oksigenacije djeteta je fetalna pH-metrija, ali i kardiotokografija kojom
se istodobno prate i bilježe fetalna srčana akcija i kontrakcije maternice.

2
2. Nadzor fetusa u porođaju

Porod je prirodni postupak koji je oduvijek nosio rizik za majku i dijete. Fetalna
oksigenacija jedan je od najvažnijih parametara u procjeni stanja djeteta. Kod djeteta
poremećaj ili prekid u oksigenaciji može se odviti na tri mjesta: uteroplacentarna
cirkulacija, majčinska cirkulacija te umbilikalna tj. fetalna cirkulacija koja je i najčešća.
Poremećaj fetalne opskrbe kisikom smanjuje koncentraciju kisika u tkivima odnosno
hipoksije. Energija koja je potrebna organizmu stvara se anaerobnim metabolizmom, ali se
na taj način stvaranja dobije manje energije i nusprodukt mliječna kiselina. Mliječna
kiselina stvara produkte koji snižavaju pH krvi koji je u normalnom rasponu 7,36 do 7,44
pH. Niži pH krvi se naziva acidozom. Što hipoksija odnosno acidoza dulje traje dolazi do
nepovratnih staničnih oštećenja i u konačnici smrti fetusa. Nadzor fetusa u porođaju
omogućuje nam da pravovremeno primijetimo znakove poremećaja fetalne oksigenacije i
trudnoću dovršimo prije nastanka ireverzibilnih oštećenja.

2.1. Pinardova slušalica

Fetalni stetoskop poznat pod nazivom Pinardova slušalica je instrument koji se

koristi za slušanje fetalne srčane akcije. Izumio ga je krajem 19. stoljeća francuski
ginekolog Adolf Pinard. Instrument se sastoji od konusnog roga koji se stavlja na trbuh
trudnice. Slušalicu ako je fetus u normalnom stavu i namještaju postavljamo između pupka
i simfize (ako je glavica angažirana malo niže postavljamo slušalicu). Fetalnim
stetoskopom srčanu akciju fetusa možemo čuti od 28. tjedna trudnoće. Nakon postavljanja
slušalice prislonimo uho na slušalicu i maknemo ruke, pritisak bi trebao biti čvrst ali
nježan, pritom palpiramo majčin puls (u slučaju da se majčin puls i „otkucaji fetusa“
podudaraju znači da fetalnim stetoskopom osluškujemo krvne žile maternice, te bi trebalo
ponovno postaviti slušalicu). Frekvenciju otkucaja dobijemo slušanjem 15 sekundi pritom
brojimo otkucaje te ih zatim pomnožimo sa četiri (npr. 37 otkucaja u 15 sekundi je 148
otkucaja u minuti). Pinardova slušalica se još koristi u nekim dijelovima svijeta gdje
elektronična kardiotokografija nije lako dostupna, ali su u velikoj mjeri zamijenjene
modernom elektroničnom kardiotokografijom.

3
Slika 1.: Pinardova slušalica

4
3. Kardiotokografija

Kardiotokografija je metoda stalnog praćenja fetusa tijekom trudnoće i poroda,

istodobno zapisuje jačinu, trajanje i učestalost trudova te srčanu akciju fetusa. S obzirom
na način praćenja srčane akcije kardiotokografiju smo podijelili na indirektnu (vanjsku) i
direktnu (unutarnju).

3.1. Direktna kardiotokografija

Direktna kardiotokografija se može primijeniti ukoliko plodovi ovoji nisu očuvani.

Kontraindicirana je kod: aktivnog genitalnog herpesa, hepatitisa B, C, D, E i humane
imuno deficijentne bolesti (HIV) i suspektnih fetalnih hematoloških poremećaja. Ne
preporučuje se koristiti direktnu kardiotokografiju kod poroda u 32. tjednu ili ranije.
SCALP elektroda postavl0ja se na dobro identificiranu vodeću čest (pazeći na osjetljive
dijelove poput sutura, fontanela itd.), postavlja se i referentna elektroda na bedro majke (da
se izbjegne zabuna fetalnih otkucaja sa majčinim). Unatoč preciznosti direktne
kardiotokografije ova metoda je skuplja jer zahtjeva jednokratnu SCALP elektrodu.

Slika 2.: Direktna kardiotokografija (unutarnja)

5
Zadaća primalje kod postavljanja skalp elektrode
Postavljanje skalp elektrode izvodi liječnik. Primalja mora pripremiti sav potreban
pribor za postavljanje skalp elektrode: sterilne rukavice, direktna elektroda, referentna
elektroda i naljepnica. Primalja bi trebala pripremiti rodilju za postupak postavljanja
fetalne skalp elektrode, objašnjavanjem postupka i osiguravajući da je u udobnom
položaju. Postavljanje fetalne skalp elektrode može biti neugodno za majku, a primalja joj
može pružiti emocionalnu podršku ohrabrujući je i smirujući je tijekom postupka. Primalja
postavlja rodilju u ginekološki položaj i priprema sterilne rukavice za vaginalni pregled.
Tijekom postavljanja fetalne skalp elektrode primalja može pomoći u vizualizaciji
područja upotrebom ogledala ili drugih pomagala kako bi omogućila opstetričaru da točno
postavi elektrodu. Referentnu elektrodu potrebno je zalijepiti za majčino bedro kako bi se
mogla pratiti sva moguća podudaranja majčinih i fetalnih srčanih akcija. Tijekom i nakon
postavljanja fetalne skalp elektrode primalja bi trebala pratiti brzinu otkucaja srca fetusa
kako bi se osiguralo da ostane u sigurnom rasponu. Nakon postavljanja fetalne skalp
elektrode potrebno je točno dokumentirati postavljanje fetalne skalp elektrode u
medicinskom dosjeu majke, uključujući vrijeme postavljanja i sve ostale relevantne
pojedinosti.

3.2. Indirektna kardiotokografija

Dvije sonde postavljaju se na trbušnu stijenku rodilje. Kardio sonda mjeri otkucaje
čedinjeg srca, sonda se postavlja što bliže djetetovu srcu (lat. punctum maximum), ovisno o
namještaju djeteta u maternici. Nužno je primijeniti gel između sonde i kože da bi se signal
što bolje provodio. Mogu se uhvatiti signali majčina srca što dovodi do gubitka signala pri
vanjskom CTG nadzoru. Kontraindikacija nema.

6
 Slika 3.: Indirektna kardiotokografija (vanjska)

3.3. Uloga primalje kod postavljanja indirektnog CTG-a

Priprema potrebnog pribora:
 pripremiti dva elastična poveza za pričvršćivanje sondi i postaviti ih ispod leđa
rodilje
 CTG uređaj
 uz pomoć II. Leopold-Pavlikovog hvata odrediti namještaj fetusa
 toko sondu postaviti na fundus maternice i učvrstiti povezom
 na cardio sondu potrebno je staviti gel te ju postaviti na pravo mjesto(lat. Punctum
maximum) ovisno o namještaju i stavu fetusa

7
 Slika 4.: Prikazuje lat. punctum maximum

Kucaji čedinjeg srca najbolje se čuju na strani leđa fetusa pa ovisno o namještaju i stavu
fetusa cardio sondu postavljamo:
 stav glavom I. namještaj-lijevo ispod pupka
 stav glavom II. namještaj-desno ispod pupka
 stav zatkom I. namještaj-lijevo iznad pupka
 stav zatkom II. namještaj-desno iznad pupka
 poprečni položaj I. namještaj-lijevo od pupka
 poprečni položaj II. namještaj-desno od pupka

8
 Slika 5.: Mjesto gdje se KČS najjasnije čuje ovisno o: namještaju, stavu i položaju

Tijekom postupka vanjske kardiotokografije (CTG), primalja ima važnu ulogu u

osiguravanju točnih i pouzdanih mjerenja brzine otkucaja fetalnog srca i kontrakcija
maternice. Odgovornosti primalje mogu uključivati:

 Objasniti postupak: Primalja bi trebala objasniti postupak CTG-a majci,

pružiti utjehu i odgovoriti na bilo kakva pitanja koja bi majka mogla imati.
 Pozicionirati majku: Primalja bi trebala osigurati da je majka ugodno
smještena i pravilno pozicionirana kako bi se dobila točna mjerenja.
 Odrediti pomoću II. Leopold-Pavlikovog hvata namještaj fetusa
 toko sondu postaviti na fundus maternice i učvrstiti povezom
 na cardio sondu potrebno je staviti gel te ju postaviti na pravo mjesto(lat.
Punctum maximum) ovisno o namještaju i stavu fetusa
 Prilagoditi senzore: Primalja može morati prilagoditi senzore tijekom
postupka kako bi osigurala točna mjerenja.
 Pratiti CTG: Primalja bi trebala pratiti CTG tijekom postupka i obavijestiti
liječnika ako se otkriju bilo kakve nepravilnosti.

9
Osim ovih specifičnih odgovornosti, primalja također treba pružati emocionalnu podršku
majci tijekom postupka CTG-a i osigurati da se njezine potrebe zadovolje. Uloga primalje
je ključna u osiguravanju da se postupak CTG-a sigurno i točno izvodi, pružajući vrijedne
informacije o dobrobiti fetusa.

3.4. Tokografija

Pratimo jačinu, trajanje i učestalost trudova. Kontrakcije bilježimo toko sondom

koju postavljamo na prednju stjenku maternice, ona bilježi otvrdnuće i pomak prema
naprijed i taj postupak nazivamo vanjska tokografija. Neuspješnost ove metode može biti
uzrokovana krivim postavljanjem sonde ili majčinim abdominalnim adipozitetom.
Aktivnost uterusa izražava se u Montevideo jedinicama. Osim vanjske postoji i unutrašnja
tokografija kod koje se u porodu nakon prsnuća ili prokidanja vodenjaka provodi kateter
kroz cervikalni kanal koji mjeri intrauterini tlak.

Slika 6.: Grafički prikaz jačine, trajanja i učestalosti trudova

10
Čimbenici kardiotokografije

U CTG zapisu važni čimbenici su nam:

• Učestalost i snaga trudova
• Temeljna srčana frekvencija
• Promjenjivost-varijabilnost temeljne srčane frekvencije
• Prisutnost ubrzanja-akceleracije
• Prisutnost povremenih ili ponavljajućih usporenja-deceleracija
• Promjene srčane akcije tijekom duljeg vremena

Učestalost i snaga trudova

Frekvencija ili učestalost trudova izražava se kao broj trudova u 10 minuta.

Normalna je pojava pet ili manje trudova u navedenom vremenu. Pojava više od prosječno
pet trudova u navedenom vremenu naziva se tahisistolija. Bazalni tonus truda je oko 8-
10mmHg, a prag boli oko 25mmHg. Krivulja truda je zvonolika s bazalnim tonusom, nagli
uspon (stadium incrementi), vrhuncom (acme) i postupnim padom (stadium decrementi).
Definiraju se kao prosječan broj kontrakcija u 10 minuta u vremenu od 30 minuta.
Amplitudu ili intenzitet kontrakcije možemo procijeniti samo pomoću katetera koji mjeri
tlak u plodovoj vodi. Upravo na temelju vrijednosti broja trudova i tlaka unutar 10 minuta
može se izraziti aktivnost uterusa pomoću Montevideo jedinica (npr. 4 truda, intenziteta po
40 mmHg, unutar 10 minuta, predstavljalo bi aktivnost od 160 Montevideo jedinica)

11
 Slika 7.: Zvonoliki oblik krivulje grafičkog zapisa truda

Temeljna srčana frekvencija

Temeljna srčana frekvencija je zamišljena linija koja prolazi kroz krivulju CTG
zapisa tijekom 10 minuta zaokružena na najbližu vrijednost razlike. Povećanje ili
smanjenje temeljne srčane frekvencije koje traje dulje od 10 minuta smatra se njenom
promjenom. Normalna srčana frekvencija je od 110 do 160 kucaja u minuti. Bradikardija je
temeljna srčana frekvencija manja od 110 u trajanju od barem 10 minuta. Tahikardija je
frekvencija veća od 160 u minuti koja traje dulje od 10 minuta. Povećanje ili smanjenje
temeljne srčane frekvencije dulje od 10 minuta smatra se njenom promjenom.

12
Slika 8.: Normalna srčana frekvencija

Slika 9.: Tahikardija

13
 Slika 10.: Bradikardija

Varijabilnost srčane frekvencije

Promjenjivost temeljne srčane frekvencije definira se kao njezina promjena u više

od dva ciklusa u minuti. Oscilacije se gledaju od udara do udara. Stupanj varijabilnosti
određuje se na temelju razlike između najmanje i najviše frekvencije u promatranom
razdoblju. Stupnjevi varijabilnosti jesu: silentni (bez varijabilnosti, manje od 2, znak je
teške hipoksije), suženi (minimalna varijabilnost, 2–5, znak blaže hipoksije, sedacije ili
spavanja djeteta), undulatorni (umjerena varijabilnost, 6 – 25, normalne oscilacije) i
saltatorni (značajna varijabilnost, >25, znak je komplikacije sa pupkovinom). U poseban
oblik CTG-a spada sinusoidalna krivulja

Slika 11.: Prikaz varijabilnosti temeljne srčane frekvencije

14
Akceleracije

Ubrzanja srčane frekvencije mogu biti sporadične (javljaju se povremeno npr.

Prilikom micanja djeteta ili vaginalnog pregleda). Mogu biti periodične (javljaju se u
određenim vremenskim razmacima npr. U ovisnosti o trudu). Akceleracije traju kraće od 3
minute.

Slika 12.: Prikaz akceleracija i deceleracija CTG zapisa

15
Deceleracije

Usporenja ili deceleracije mogu biti: blaga do 25 od osnovne frekvencije ili teška više od
25. u procjeni deceleracije najvažniji nam je njihov odnos prema trudu pa tako
razlikujemo:
DIP I. ili rano usporenje i DIP II. ili kasno usporenje, izgledom podsjećaju na slova V, U
ili W. Prije povratka na temeljnu srčanu frekvenciju, može se u zapisu vidjeti prolazna
tahikardija. Ta pojava je normalna i ukazuje na prirodni odgovor organizma, a ukoliko
izostane znači da su se mehanizmi obrane djeteta iscrpili

Slika 13.: Prikaz V, U i W oblika deceleracije

3.5. DIP I.

Rano usporenje ili DIP I. započinje sa trudom i završava u trudu (najniža srčana
frekvencija se registrira istodobno s najjačom snagom truda). Fiziološki je i nastaje zbog
podražaja nervusa vagusa zbog pritiska na glavicu. Usporenje je rijetko ispod 100
otkucaja/min.

16
3.6. DIP II.

Kasno usporenje ili DIP II. započinje na vrhuncu truda i nastavlja se nakon truda i
znak je fetalne hipoksije, akutne ili kronične uteroplacentarne vaskularne insuficijencije.
Postoje i produljene deceleracije, koje nastaju naglo, srčana frekvencija se umanjuje za
barem 15 otkucaja u minuti u odnosu na temeljnu srčanu frekvenciju, traje dulje od dvije
minute, ali i kraće od 10 minuta, ukazuju na akutnu hipoksiju ili acidozu

Slika 14.: Prikaz deceleracija (DIP I, DIP II, varijabilne i prolongirane deceleracije

3.7. Interpretacija kardiotokografskog zapisa

Postoje razni sustavi bodovanja i interpretacije CTG zapisa. Za pravilnu

interpretaciju i vrednovanje CTG zapisa, potrebno je evaluirati sve do sada opisane
elemente. Najjednostavnija podjela, i preporuka FIGO smjernica, temelji se na: „N“
normalan, „S“ suspektan i „P“ patološki zapis. Normalan zapis upućuje na urednu
oksigenaciju djeteta, suspektan zahtjeva mjere i postupke koji će razriješiti uzrok djetetova
stanja, a patološki upućuje na fetalnu patnju i traži brzu opstetričku intervenciju. Zbog
promjenjivosti CTG nalaza, reevaluaciju treba ponoviti barem svakih 30 minuta.

17
Trostupanjski sustav procjene CTG zapisa prema ACOG-u i
NICHD-u
 Stupanj 1.:Temeljna srčana frekvencija od 110 do 160 u minuti. Umjerena
varijabilnost temeljne srčane frekvencije-undulatorna te nema kasnih ni
varijabilnih deceleracija. Rane deceleracije mogu, ali ne moraju biti
prisutne. Akceleracije mogu, ali ne moraju postojati.
 Stupanj 2.:Uključuje sve kardiotokografske zapise koji nisu stupnjevani kao
stupanj 1. ili 3.. Bilo kojih od sljedećih čimbenika CTG-zapis svrstava u 2.
skupinu: temeljna srčana frekvencija, bradikardija bez silentnog tipa,
promjene temeljene srčane frekvencije i tahikardija. Promjena temeljne
srčane frekvencije: bez promjenjivosti temeljne srčane frekvencije (suženi
oblik), minimalna promjenjivost temeljne srčane frekvencije (silentni tip)
bez opetovanih deceleracija, znatna promjenjivost temeljne srčane
frekvencije (saltatorni tip), ubrzanja (akceleracije): nepostojanje
akceleracija nakon stimulacije fetusa. Sporadične ili opetovane deceleracije:
opetovane varijabilne deceleracije združene s minimalnom ili umjerenom
promjenjivošću temeljne srčane frekvencije, produljene deceleracije dulje
od dvije, ali kraće od 10 minuta, opetovane kasne deceleracije s umjerenom
promjenjivošću temeljne srčane frekvencije, varijabilne deceleracije s
drugim obilježjima poput sporog oporavka srčane frekvencije.
 Stupanj 3: Silentni tip varijabilnost temeljne srčane frekvencije i bilo što od
sljedećega: opetovane kasne deceleracije, opetovane varijabilne
deceleracije, bradikardija, sinusoidni oblik zapisa.

18
4. Fetalna pH-metrija

Fetalna pH-metrija kojom se određuje pH fetalne krvi je najtočnija metoda kojom

se procjenjuje fetalna oksigenacija. Izvodi se tijekom poroda ukoliko je CTG zapis
suspektan ili patološki. Fetalna metabolička acidoza kod koje je snižen aktualni pH,
smanjena je koncentracija bikarbonata, pCO2 je normalan ili malo povišen. Fetalni distres–
stanje je pri kojem su fiziološka zbivanja organizma toliko oštećena da su smrt ili trajno
oštećenje organizma izgledni unutar kratkog vremenskog perioda. Fetalna hipoksija-
smanjena opskrba organizma kisikom. Fetalna asfiksija-kombinacija acidoze i hipoksije

4.1. Postupak uzimanja fetalne pH-metrije

Postupak se izvodi tako da se iz vodeće česti, uzima uzorak krvi djeteta kroz
dilatirano ušće. Ušće mora biti dilatirano minimalno 5 centimetara kako bi postupak mogli
učiniti u spekulima. Također, prednjačeća čest mora biti barem manjim segmentom
dovoljno nisko u zdjelici. U protivnom, postupak se izvodi pomoću amnioskopa, pri čemu
ušće mora biti dilatirano minimalno 3 centimetra. Drugi uvjet za izvođenje ovog postupka
jest da su prekinuti plodovi ovoji. Dio oglavka s kojeg će se uzorkovati krv prvo se
premaže tankim slojem glicerina/parafina da se krv lakše skupi i da se spriječi razlivanje
krvi po koži čime bi se difuzijom otpustio ugljični dioksid iz uzorka. Potom se lancetom
zareže po djetetovoj koži, ne više od 2 milimetara te se krv sakupi u malenu staklenu
hepariniziranu kapilaru kako se ne bi zgrušala. Nakon uzorkovanja, mjesto incizije se
pregleda kako ne bi krvarilo te je u slučaju nekontroliranog krvarenja dovoljno
kompresijom zaustaviti.

Slika 15.: Uzimanje uzorka za fetalnu pH-metriju

19
4.2. Kontraindikacije

Kao i kod direktne kardiotokografije kontraindikacije su: aktivni genitalni herpes,

hepatitis B, C, D, E, humane imuno deficijentne bolesti (HIV) i suspektni fetalni
hematološki poremećaji te kod trudnoća kraćih od 34 tjedna.

4.3. Nalaz pH-metrije

Normalne vrijednosti pH krvi djeteta su 7,25 i iznad. Preacidoza 7,24-7,20 i po

potrebi ovisno o nalazu CTG-a treba ponoviti pretragu nakon 30 minuta. Ukoliko nalaz
ponovljene pretrage bude preacidoza, ili acidoza. Sve vrijednosti ispod 7,20 smatraju se
acidozom i svrstavaju se u nekoliko stupnjeva. Blaga acidoza 7,20 – 7,15, umjerena
acidoza 7,15–7,10, a teška acidoza je kod svih vrijednosti ispod 7,10. Ako dobijemo
potvrdu niskog pH porođaj treba što prije dovršiti. Fetalna respiracijska acidoza-sniženi je
aktualni pH. Znatno povišeni pCO2 (hiperkapnija).
.

4.4. Komplikacije

Rijetke komplikacije pH-metrije su: krvarenja iz vodeće česti ili naknadna

infekcija. Trauma mekog tkiva može se javiti kod nemogućnosti dobivanja valjanog uzorka
te u slučaju ponavljajućih pokušaja. Opisani su i vrlo rijetki slučajevi otjecanja likvora iz
glavice fetusa nakon izvođenja ove metode.

20
4.5. Zadaća primalje prilikom uzimanja krvi za fetalnu pH-metriju

Ovaj invazivni postupak izvodi liječnik.

Uloga primalje je pripremiti sav potreban pribor: sterilne rukavice, opstertričko ogledalo ili
amnioskop, glicerin ili parafin, lanceta, staklena heparinizirana kapilara, te asistirati
liječniku prilikom samog postupka. Nakon izvedenog postupka u vrlo kratkom vremenu
odnijeti uzorak u laboratorij i putem povlačiti magnet po cjevčici da se krv ne bi
koagulirala.
Primalja igra ključnu ulogu u održavanju aseptičnih (sterilnih) uvjeta tijekom uzimanja
krvi za fetalnu pH-metriju kako bi se spriječile infekcije i osigurala sigurnost majke i
djeteta. Neki od načina na koje primalja može doprinijeti održavanju aseptičnih uvjeta
uključuju:

 Higijena ruku: Primalja mora prakticirati dobru higijenu ruku prije i poslije svakog
kontakta s pacijentom, što uključuje temeljito pranje ruku sapunom i vodom ili
korištenje dezinficijensa na bazi alkohola.
 Nošenje zaštitne odjeće: Primalja treba nositi sterilne rukavice, mantil, kapu i
masku kako bi se zaštitila od prijenosa infektivnih sredstava.
 Održavanje čistoće: Primalja mora osigurati da soba bude čista i bez mogućih
izvora infekcija.
 Sterilizacija instrumenata i opreme: Primalja mora osigurati da su svi instrumenti i
oprema koji se koriste prilikom fetalne pH-metrije sterilni i bez patogena.
 Praćenje vitalnih znakova: Primalja mora pratiti vitalne znakove majke tijekom
cijelog procesa poroda kako bi otkrila znakove infekcije ili drugih komplikacija.

Sveukupno, uloga primalje u održavanju aseptičnih uvjeta tijekom poroda ključna je za

osiguranje sigurnog i zdravog poroda za majku i dijete.

21
Slika 16.: Pravilno pranje ruku

22
5. Zaključak

Jako je bitno da primalja poznaje i koristi metode nadzora fetusa u porodu. Iako su
znanost i medicina uznapredovale kardiotokografija i fetalna pH-metrija ostaju zlatni
standard u procjeni fetalne oksigenacije i u otkrivanju fetalne hipoksije odnosno acidoze
ukoliko su ta stanja prisutna. Zadaća primalje je znati očitati kardiotokografski zapis te
pravovremeno obavijestiti liječnika o mogućim nepravilnosti (patološka i pretpatološka
stanja). Zajedno kardiotokografija i fetalna pH-metrija smanjuju broj carskih rezova.
Timskim radom primalja i liječnika u skrbi rodilje i kontinuiranim nadzorom fetusa u
porodu na vrijeme će se uočiti moguće ugroze fetusa te će se porod dovršiti na vrijeme bez
ireverzibilnih oštećenja, a posljedično će se smanjiti perinatalni morbiditet i mortalitet.

23
6. Literatura

1. Vesna Košec, Krunoslav Kuna (2017.), Intrapartalni nadzor, Zagreb:

Medicinska naklada
2. Darko Habek (2013.), Ginekologija i porodništvo za visoke zdravstvene
studije, Zagreb: Medicinska naklada
3. Bucić Dubravka (2019./2020.) nastavni tekstovi za 3. Razred
4. Kuvačić I, Kurjak A, Đelmiš J. Porodništvo, Medicinska naklada, Zagreb,
2009
5. Đelmiš J, Orešković S. Fetalna medicina i opstetricija, Medicinska naklada,
Zagreb, 2014.
6. Cunningham GF, Leveni KJ, Bloom SL, Spong CY, Dashe JS, Hoffman
BL, i ostali. Williams OBSTETRICS. 24. i 25. izdanje sa stranice
https://archive.org
7. Zdravstvena njega trudnice, rodilje i babinjače, Katica Pecigoš – Kljuković,
udžbenik, 3. razred škole za primalje
8. Zdravstvena njega trudnice, rodilje i babinjače, Katica Pecigoš – Kljuković,
udžbenik, 4. razred škole za primalje

24
7. Popis slika

 Slika 1.: Pinardova slušalica(privatna kolekcija), datuma 16.2.2023.

 Slika 2.: Direktna kardiotokografija preuzeto sa
www.stuedeli.net/reto/medizin/kdb/content/gyni/CTG_Mischler/CTG.html,
datuma 10.2.2023.
 Slika 3.: Indirektna kardiotokografija preuzeto sa
www.stuedeli.net/reto/medizin/kdb/content/gyni/CTG_Mischler/CTG.html,
datuma 8.2.2023.
 Slika 4.:Punctum maximum preuzeto iz zdravstvena njega trudnice, rodilje i
babinjače, Katica Pecigoš – Kljuković, udžbenik, 3. razred škole za primalje
, datuma 8.2.2023.
 Slika 5.:Mjesto gdje se KČS najjasnije čuju preuzeto iz zdravstvena njega
trudnice, rodilje i babinjače, Katica Pecigoš – Kljuković, udžbenik, 3. razred
škole za primalje, datuma 8.2.2023.
 Slika 6.:Grafički prikaz jačine, trajanja i učestalosti trudova preuzeto iz
Maternal-infant nursing care by Dickinson Schult Silverman, datuma
8.2.2023.
 Slika 7.:Zvonoliki oblik krivulje truda preuzeto iz Đelmiš J, Orešković S.
Fetalna medicina i opstetricija, Medicinska naklada, Zagreb, 2014., datuma
10.2.2023.
 Slika 8.:Normalna srčana frekvencija preuzeto iz Dražančić A. Porodništvo,
Školska knjiga, Zagreb, 1999; datuma 8.2.2023.
 Slika 9.:Tahikardija preuzeto iz Dražančić A. Porodništvo, Školska knjiga,
Zagreb, 1999; datuma 8.2.2023.
 Slika 10.:Bradikardija Dražančić A. Porodništvo, Školska knjiga, Zagreb,
1999; datuma 8.2.2023.
 Slika 11.:Prikaz varijabilnosti temeljne srčane frekvencije preuzeto sa
www.stuedeli.net/reto/medizin/kdb/content/gyni/CTG_Mischler/CTG.html,
datuma 9.2.2023.

25
 Slika 12.:Prikaz akceleracija i deceleracija CTG zapisa preuzeto sa
www.stuedeli.net/reto/medizin/kdb/content/gyni/CTG_Mischler/CTG.html,
datuma 9.2.2023.
 Slika 13.:Prikaz V,U i W oblika deceleracije preuzeto sa
www.stuedeli.net/reto/medizin/kdb/content/gyni/CTG_Mischler/CTG.html,
datuma 9.2.2023.
 Slika 14.:Prikaz deceleracija preuzeto sa
www.stuedeli.net/reto/medizin/kdb/content/gyni/CTG_Mischler/CTG.html,
datuma9.2.2023.
 Slika 15.:Uzimanje uzorka za fetalnu pH-metriju preuzeto iz Cunningham
GF, Leveni KJ, Bloom SL, Spong CY, Dashe JS, Hoffman BL, i ostali.
Williams OBSTETRICS. 24. i 25. izdanje sa stranice https://archive.org,
datuma 10.2.2023.
 Slika 16.:Pravilno pranje ruku preuzeto sa https://www.hzjz.hr/sluzba-
zdravstvena-ekologija/pravilno-pranje-ruku/, datuma 9.2.2023.

26